ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Isaia—ʼUluaki Koga
“KO AI anai kā au fekauʼi pea mo ʼalu anai maʼa tāua?” Ki te fakaafe ʼaia ʼa Sehova ʼAtua, neʼe tali fēnei kiai ia Isaia, foha ʼo Amosi: “Koʼenī au! Fekauʼi au.” (Isaia 1:1; 6:8) ʼI te lakaga ʼaia, neʼe fakanofo ia ia ko he polofeta. ʼE tohi te ʼu gāue faka polofeta ʼa Isaia ʼi te tohi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe faka higoaʼi ki tona higoa.
Ko te polofeta totonu ʼaē neʼe ina tohi, pea neʼe loaloaga iā taʼu e 46 te tohi ʼa Isaia, ʼo kamata mai te taʼu 778 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 732 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Logolā ʼi te tohi ʼaia ʼe talanoa ai ki te ʼu tautea neʼe fai ʼo ʼuhiga mo Suta, mo Iselaele, pea mo te ʼu puleʼaga ʼi tona ʼu tafaʼaki, kae ko tona kupu tāfito ʼe mole ko he ʼu tautea. Ko tona faka ʼuhiga tāfito ʼe ‘ko te haofaki mai ia Sehova ʼAtua.’ (Isaia 25:9) Ko te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼo Isaia ko te “Haofaki ʼa Sehova.” ʼE talanoa anai ia te ʼalatike ʼaenī ki he ʼu puani ʼe ʼaoga ʼi te tohi ʼa Isaia 1:1–35:10.
“ ʼE TOE LILIU PĒ ANAI HE TOEGA”
Kapau ko te logo faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu ʼuluaki kāpite e nima ʼo te tohi ʼa Isaia neʼe tala ʼi muʼa ʼo te fakanofo faka polofeta ʼa Isaia peʼe ki muli age, kae ko te Tohi-Tapu ʼe mole talanoa ki te faʼahi ʼaia. (Isaia 6:6-9) Ko te meʼa ʼaē ʼe hā lelei, ko Suta pea mo Selusalemi neʼe māhahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie “mai te ʼalofi vaʼe ʼo aʼu ki te ʼulu.” (Isaia 1:6) Neʼe mālohi te tauhi tamapua. Pea ko te kau takitaki lotu kua aga fakakākā, kua fiatuʼu te hahaʼi fafine, pea ko te hahaʼi ʼe mole kei natou tauhi fakalelei ki te ʼAtua moʼoni. Neʼe fakatotonu kiā Isaia ke ʼalu pea mo palalau “liuliuga” kiā nātou ʼaē e mole lotomahino peʼe puli iā nātou te ʼatamai mālama.
Neʼe ʼamanaki ʼohofiʼi ia Suta e te ʼu kautau fakatahi ʼo Iselaele pea mo Silia. ʼI te fakaʼaogaʼi ʼo Isaia pea mo tana ʼu fānau “ohagē ko he ʼu fakaʼiloga pea mo he ʼu milakulo,” neʼe fakapapau e Sehova kiā Suta, ʼe ʼalunoa anai te fuakava ʼa Iselaele pea mo Silia. (Isaia 8:18) Kae hoki natou maʼu anai he tokalelei heʼegata ʼaki pē te takitaki ʼa te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei.” (Isaia 9:6, 7) ʼE huʼi maʼua anai te kau Asilia kiā Sehova, pea ʼe ina fakaʼaogaʼi te puleʼaga ʼaia ohagē ko “te tokotoko ʼo [tona] hāūhāū.” ʼE faka ʼaunofo moʼoni anai ia Suta, kae “ ʼe toe liliu pē anai he toega.” (Isaia 10:5, 21, 22) ʼE maʼu moʼoni anai te faitotonu moʼoni ʼi te takitaki ʼa te “huli [fakatā] ʼaē ʼe haʼu mai te tafito ʼa Sese.”—Isaia 11:1.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:8, 9—ʼE feafeaʼi ki te ʼofafine ʼo Sione hana “tuʼu ohagē ko he fale lau ʼi he gāueʼaga vite, ohagē ko he fale pola leʼoleʼo ʼi he ʼōloto komukomu”? Ko tona faka ʼuhiga ʼi te ʼohofi ʼa te kau Asilia, ʼe tauʼi gafua anai ia Selusalemi ohagē ko he fale lau ʼi he gāueʼaga vite, ohagē ko he fale pola leʼoleʼo ʼi he ʼōloto komukomu. Kae ko Sehova ʼe tokoni anai kiā ia pea ʼe mole ina tuku anai ke liliu ohagē ko Sotoma pea mo Komola.
1:18—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī: “Kotou ʼomai, taku hahaʼi, pea tou fakatokatoka iā tātou”? ʼE mole ko he fakaafe ʼaenī ʼe fai moʼo tālagaʼi he meʼa. Kae ʼe talanoa te ʼu vaega, ke fai he fono ʼo te faitotonu ʼe feala ki te Tuʼi Fakamāu faitotonu ko Sehova ke ina foaki kiā Iselaele he faigamālie moʼo fetogi pea mo fakamaʼa tona ala.
6:8a—He koʼe ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ia te ʼu kupu ko “au” pea mo “tāua”? Ko te kupu ko “au” ʼe faka ʼuhiga kiā Sehova ʼAtua. Ko te kupu “tāua” ʼe faka ʼuhiga ʼe ʼi ai te tahi age mo Sehova. ʼE talanoa ia ki tona “Alo Ulutokotahi.”—Soane 1:14; 3:16.
6:11—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fehuʼi ʼaenī ʼa Isaia: “ ʼO aʼu ki ʼāfea, Ê Sehova?” Neʼe mole fia ʼiloʼi e Isaia te loaloaga ʼo te temi ʼaē kā ina faka mafola ai te logo ʼa Sehova ki te hahaʼi ʼe mole natou fia fakalogo. Kae neʼe ina fia ʼiloʼi, pe ko temi e fia kā haga nonofo māhahaki ai te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea mo haga manukinukiʼi ai te huafa ʼo te ʼAtua.
7:3, 4—He koʼe neʼe toe haofaki e Sehova ia te Hau agakovi ko Akasi? Neʼe fakatuʼutuʼu ia te ʼu hau ʼo Silia pea mo Iselaele ke nā fakahifo ia te Hau ʼo Suta ko Akasi, kae fakanofo he tahi ki tona hekaʼaga hau, ko te foha ʼo Tapeli pea ʼe faigafua hona fakahalaʼi—ko he tagata neʼe mole kau ʼi te hako ʼo Tavite. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa Satana, ke tāʼofi ke ʼaua naʼa hoko te fuakava ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga mo Tavite. Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina toe haofaki ia Akasi moʼo taupau te hōloga ʼaē kā haʼu ai te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei” neʼe ina fakapapauʼi mai.—Isaia 9:6.
7:8—ʼE feafeaʼi anai te “laliki” ʼo Efalaime mokā ʼosi taʼu e 65? Ko te ʼave popūla ʼo te hahaʼi ʼo te puleʼaga ʼo te ʼu telepī e hogofulu pea mo te toe faka hahaʼi ʼo te fenua ʼaki te kau matāpule, neʼe kamata “ ʼi te temi ʼo Peka te hau ʼo Iselaele,” ʼi te ʼosi pē ʼo te tala e Isaia ia te lea faka polofeta ʼaia. (2 Hau 15:29) Neʼe toe hoko fualoa atu te tuʼu ʼo te puleʼaga ʼi te temi ʼo te Hau Asilia ko Esale-Atoni, te foha pea mo te fetogi ʼo Senakelipe. (2 Hau 17:6; Esitalasi 4:1, 2; Isaia 37:37, 38) Ko te ʼave ʼaia e te kau Asilia ʼo te hahaʼi ki Samalia pea mo toe mavae mai Samalia neʼe fai lolotoga taʼu e 65, ʼaē ʼe fakamatala iā Isaia 7:8.
11:1, 10—ʼE liliu feafeaʼi ia Sesu Kilisito ko “he huli [fakatā] ʼaē ʼe haʼu mai te tafito ʼa Sese” pea ko “te aka ʼo Sese”? (Loma 15:12) Ko Sesu neʼe “haʼu mai te tafito ʼa Sese” ʼi tona ʼuhiga faka kakano. Neʼe kau ʼi te hako ʼo Sese ʼuhi ko Tavite te foha ʼo Sese. (Mateo 1:1-6; Luka 3:23-32) Kae ʼuhi ko te tuʼulaga faka hau neʼe malave ki te felōgoi ʼa Sesu mo tana ʼu kui. ʼAki te mālohi pea mo te tuʼulaga ʼaē neʼe foaki age kiā Sesu, ʼo faka fealagia ai ke maʼu e te hahaʼi fakalogo ia te maʼuli heʼegata ʼi te kele, kua liliu ia Sesu ko tanatou “Tamai Heʼegata.” (Isaia 9:6) Koia, neʼe toe liliu ai ia Sesu ko “te aka” ʼo tana ʼu kui, ʼo kau ai ia Sese.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:3. Kapau ʼi totatou maʼuli ʼe mole tou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e totatou Tupuʼaga, ʼe tou hagē pē ko he vītulo peʼe ko he ʼāsino. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te lahi ʼaupitō ʼo totatou loto fakafetaʼi kiā meʼa fuli neʼe fai e Sehova maʼa tātou, ʼe mole tou fai anai he meʼa ʼe mole tou mahino kiai pea ʼe mole tou situʼa anai kiā te ia.
1:11-13. ʼE mole leleiʼia e Sehova ia te ʼu toʼotoʼoga faka lotu malualoi pea mo te ʼu faikole ʼaē ʼe lau fakaʼatamai. ʼE tonu ke fai tatatou ʼu gāue pea mo tatatou ʼu faikole ʼaki he loto ʼe totonu.
1:25-27; 2:2; 4:2, 3. Neʼe fakagata te maʼuli popūla pea mo te tuku lāvaki ʼo Suta he neʼe toe liliu ki Selusalemi ia te toe ʼo te kau Iselaele ʼaē neʼe fakahemala pea mo natou toe fakatuʼu te tauhi moʼoni. Ko Sehova ʼe loto manavaʼofa kiā nātou ʼaē ʼe natou fai he aga ʼe kovi pea natou fakahemala.
2:2-4. Kapau ʼe tou faʼafai ʼo kau ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo, ʼe tou tokoni anai ki te hahaʼi ʼo te ʼatu ʼu puleʼaga ke natou ako te ʼu ala ʼo te tokalelei pea mo maʼuli tokalelei mo te hahaʼi fuli.
4:4. ʼE pulihi anai e Sehova, peʼe ina fakamaʼa te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo te ʼu ligi toto.
5:11-13. Kapau ʼe mole tou fakamamaʼo pea mo fakapotopoto ki te fili ʼo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe kita kau kiai, ʼe ko hatatou mole tali ke kita mulimuli ki te ʼatamai mālama.—Loma 13:13.
5:21-23. Ko te kau tagata ʼāfea, peʼe ko te kau taupau, ʼe tonu ke natou tōkakaga naʼa natou ‘popoto kiā nātou totonu.’ ʼE tonu foki mo nātou ke natou fakapotopoto ʼi te “ ʼinu vino” pea mo tōkakaga naʼa natou fakapalatahi.
11:3a. ʼE hā ʼi te faʼifaʼitaki ʼa Sesu pea mo tana ʼu faiakonaki, ia te fiafia ʼaē ʼe kita maʼu ʼi tata manavasiʼi kiā Sehova.
“ ʼE FAKAHĀ ANAI E SEHOVA IA TE LOTO MANAVAʼOFA KIĀ SAKOPO”
ʼI te kāpite 13 ki te kāpite 23 ʼe ko te ʼu tautea ki te ʼu puleʼaga. Kae “ ʼe fakahā anai e Sehova ia te loto manavaʼofa kiā Sakopo” ʼi tana fakagafua ke toe liliu te ʼu telepī fuli ʼo Iselaele ki tonatou fenua. (Isaia 14:1) Ko te logo ʼo ʼuhiga mo te tuku lāvaki ʼo Suta ʼi te kāpite 24 ki te kāpite 27, ʼe pipiki ki te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te toe laga. ʼE fakahā e Sehova tona hāūhāū ki “te hahaʼi kōnahihia ʼo Efalaime [Iselaele]” ʼi tana fai te fuakava mo Silia pea ʼe ina toe fakahā tona hāūhāū ki te “pelepitelo pea mo te polofeta” ʼo Suta ʼi tanā kumi he fuakava mo Asilia. (Isaia 28:1, 7) ʼE fakahā te tautea ʼo ʼuhiga mo “Aliele [Selusalemi]” ʼi tana “fakatuʼutuʼu ke hifo ki Esipito” ʼo kumi haofaki kiai. (Isaia 29:1, kiʼi nota; 30:1, 2) Kae neʼe fakakikite ia te haofaki kiā nātou ʼaē ʼe natou haga tui kiā Sehova.
Ohagē ko ‘he gugulu ʼa he laione mui ki he manu kā ina kai,’ ʼe puipui anai e Sehova ia te “Moʼuga ʼo Sione.” (Isaia 31:4) ʼE ʼi ai foki mo he fakapapau: “Koʼenī! ʼE pule anai he hau ki te faitotonu.” (Isaia 32:1) Logolā te lau ʼa te kau Asilia ʼe natou ʼohofi anai ia Suta ʼe ina toe fakatupu lotomamahi ki “te kau ʼave logo ʼo te tokalelei,” kae ʼe fakapapau mai e Sehova, ko tana hahaʼi ʼe faitoʼo anai, heʼe “fakamolemole tanatou ʼu hala.” (Isaia 33:7, 22-24) “ ʼE ʼita ia Sehova ki te ʼu puleʼaga fuli pea mo tō tona hāūhāū ki tonatou ʼu kautau fuli.” (Isaia 34:2) ʼE mole tuku lāvaki fualoa anai ia Suta. “ ʼE fiafia anai te toafa pea mo te potu fenua ʼaē ʼe kele toafa, pea ʼe fiafia anai te potu lāvaki pea ʼe fisi anai ohagē ko te safalani.”—Isaia 35:1.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
13:17—Koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga ai e te kau Metia ia te siliva ohagē ko he meʼa noa pea ʼe mole natou fiafia ʼi te ʼaulo? Neʼe hagē ki te kau Metia pea mo te kau Pelesia ia te kolōlia ʼaē neʼe natou maʼu mai tanatou mālo, ko he meʼa neʼe makehe age ia ʼi te ʼu koloa ʼaē ʼe maʼu ʼi te tau. Ohagē lā ko Siliusi, neʼe ina foaki te ʼaulo pea mo te ʼu naunau ʼaē neʼe toʼo e Nepukanesa mai te fale lotu ʼo Sehova, ki te kau Iselaele ʼaē neʼe toe liliu ki Selusalemi.
14:1, 2—Neʼe liliu feafeaʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova “ko he hahaʼi neʼe natou faka pilisoniʼi ia nātou ʼaē neʼe natou faka pilisoniʼi ia nātou” pea mo natou “pule kiā nātou ʼaē neʼe natou taki ia nātou ke gāue”? Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ohagē lā ko Taniela, ʼaē neʼe ina maʼu te tuʼulaga māʼoluga ʼi Papiloni, ʼi te temi pule ʼa te kau Metia pea mo te kau Pelesia; pea ko Esitele neʼe liliu ko te fineʼaliki Pelesia; pea ko Maletokeo neʼe fakanofo ko te ʼuluaki minisi ʼi te Puleʼaga Pelesia.
20:2-5—Neʼe haʼele telefua moʼoni koa ia Isaia iā taʼu e tolu? ʼE lagi neʼe toʼo e Isaia tona kofu tuʼa pea neʼe feʼaluʼaki ‘mo tona kofu loto pē.’—1 Samuele 19:24, kiʼi nota ʼi te lalo pāsina.
21:1—Ko te kolo fea ʼe faka higoa ko “te toafa ʼo te tai”? Logolā neʼe mole tuʼu ōvi ia Papiloni ki te tai, kae neʼe faka ʼuhiga feiā ia. Koteʼuhi ko te tatafe ʼo te vai ko Eufalate pea mo te vaitafe ko Tikeli neʼe lōmaki ai te fenua ʼi te taʼu fuli, ʼo liliu ai ko he “tai,” ko he nofoʼaga vai.
24:13-16—Neʼe liliu feafeaʼi te kau Sutea “ ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi, ohagē ko te ʼu toega ʼo te tā ʼo he fuʼu oliveto, ohagē ko te toega vite mai te toli ʼo he ʼu fuhiga vite mokā kua ʼosi te taʼukai”? Ohagē ko te tuku ʼo ʼihi fuaʼi ʼakau ʼi he fuʼu ʼakau peʼe ʼi he fuʼu vite mokā ʼosi te taʼukai, ʼe toe feiā ki te kau Iselaele ʼe ko te tokosiʼi pē anai kā hao ʼi te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo Suta. Pe neʼe ʼave te hahaʼi ʼaē neʼe hao mai te fakaʼauha, ki “te potu fenua ʼo te mālama [ʼi Papiloni ʼi te Potu ʼEsitē]” peʼe ki “te ʼu motu ʼo te tai [Metitelanea],” kae ʼe natou faka kolōlia anai ia Sehova.
24:21—Ko ai “te kautau mai te potu tauʼaluga” pea mo “te ʼu hau ʼo te kele”? Ko “te kautau mai te potu tauʼaluga” ʼe lagi faka ʼuhiga ki te kau laumālie agakovi. Pea ko “te ʼu hau ʼo te kele” ʼe ko te kau takitaki ʼo te kele, ʼaē ʼe puleʼi nātou e te kau temonio.—1 Soane 5:19.
25:7—Koteā “te pūlou ʼaē ʼe ina pūlouʼi te hahaʼi fuli, pea mo te kie ʼaē ʼe ʼuʼufi ʼaki te ʼu puleʼaga fuli”? Ko te fakatā ʼaia ʼe ina fakatokagaʼi mai ia te ʼu fili lalahi e lua ʼo te mālamanei: ko te agahala pea mo te mate.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
13:20-22; 14:22, 23; 21:1-9. ʼE hoko moʼoni tuʼumaʼu ia te folafola faka polofeta ʼa Sehova, ohagē ko te fakaʼauha ʼo Papiloni.
17:7, 8. Logolā ko te tokolahi ʼi te kau Iselaele neʼe mole natou fakalogo, kae ko ʼihi neʼe natou kumi ia Sehova. ʼO toe feiā pē, ko ʼihi ʼi te Keletiate neʼe natou tali te logo ʼo te Puleʼaga.
28:1-6. ʼE fakaʼauha anai ia Iselaele e te kau Asilia, kae ko te ʼAtua ʼe ina haofaki anai ia nātou ʼe agatonu. ʼE ʼi ai pē te falalaʼaga ʼa te kau faitotonu mokā hoko te ʼu tautea ʼa Sehova.
28:23-29. ʼE toe tokaga ia Sehova ki te hahaʼi fakamālotoloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kiā nātou pea mo tonatou ʼu ʼaluʼaga.
30:15. Ko te haofaki mai ia Sehova, ʼe fakamaʼua ke tou fakahā tatatou tui ʼo tou “tekeʼi,” peʼe tou fakamamaʼo, kae ʼaua naʼa tou kumi te haofaki ki he ʼu puleʼaki fakatagata. ʼI tatatou “nonofo tokalelei,” peʼe mole tou mātataku, ʼe tou toe fakahā ai foki tatatou falala ki te lava puipui ʼo tātou e Sehova.
30:20, 21. ʼE tou “sio” kiā Sehova pea mo tou “logo” ki tona leʼo ʼo ʼuhiga mo tana haofaki mokā tou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼui mai ʼi tana Folafola te Tohi-Tapu, pea mo “te tagata kaugana agatonu mo poto.”—Mateo 24:45, MN.
Ko Te Lea Faka Polofeta ʼa Isaia ʼe Ina Faka Mālohiʼi Tatatou Falala Ki Te Folafola ʼa Te ʼAtua
ʼE tou loto fakafetaʼi ki te logo ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼa Isaia! Ko te ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe kua hoko, ʼe natou fakaloto mālohiʼi tatatou falala ko te ‘folafola ʼaē ʼe mavae mai te gutu ʼo Sehova ʼe mole toe liliu age anai kiā te ia kae mole hona ʼu fua.’—Isaia 55:11.
ʼE feafeaʼi ki te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Mēsia, ohagē lā ko ʼaē ʼe tou maʼu iā Isaia 9:7 pea mo 11:1-5, 10? ʼE tou tui mālohi koa ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo totatou haofaki? ʼE tou toe maʼu ai foki mo te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa lalahi kā hoko anai ʼi totatou temi, peʼe ʼamanaki hoko mai anai. (Isaia 2:2-4; 11:6-9; 25:6-8; 32:1, 2) ʼIo, ko te tohi ʼa Isaia ʼe toe hilifaki ki te moʼoni ʼaē, “e mauli te folafola a te Atua”!—Hepeleo 4:12.
[Paki ʼo te pasina 26]
Neʼe fakaʼaogaʼi ia Isaia pea mo tana fānau “ohagē ko he ʼu fakaʼiloga pea mo he ʼu milakulo ʼi Iselaele”
[Paki ʼo te pasina 27]
Neʼe liliu ia Selusalemi “ohagē ko he fale lau ʼi he gāueʼaga vite”
[Paki ʼo te pasina 28]
Neʼe tokoniʼi feafeaʼi te ʼu puleʼaga ke natou “tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo fuli kele”?