Ke Tou Fakafiafia Fakatahi Ki Te Huafa ʼo Sehova
“Kotou faka kolōlia kiā Sehova mo au, pea ke tou fakafiafia fakatahi ki tona huafa.”—Pesalemo 34:3.
1. Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Sesu lolotoga tana minisitelio ʼi te kele?
ʼI TE pō ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko Sesu pea mo tana kau ʼapositolo neʼe natou hiva fakatahi te ʼu kātiko fakavikiviki kiā Sehova ʼi te falefata ʼo te fale ʼi Selusalemi. (Mateo 26:30) Neʼe ko te fakatahi fakaʼosi ʼaia ʼa Sesu mo tana kau ʼapositolo. Kae neʼe tuha ke natou hiva he ʼu fakavikiviki mo ia ʼi te fakaʼosi ʼo te fono. Heʼe talu mai te kamata ʼo tana minisitelio ʼi te kele ʼo aʼu ki te fakaʼosi, neʼe fakavikiviki pē e Sesu tana Tamai pea mo faʼafai ʼi te fakaʼiloʼilo te huafa ʼo tana Tamai. (Mateo 4:10; 6:9; 22:37, 38; Soane 12:28; 17:6) ʼIo, neʼe mulimuli pē ia ki te fakaafe fakaloto māfana ʼa te tagata fai pesalemo: “Kotou faka kolōlia kiā Sehova mo au, pea ke tou fakafiafia fakatahi ki tona huafa.” (Pesalemo 34:3) ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei kiā tātou ke tou muliʼi!
2, 3. (a) ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ko te Pesalemo 34 ʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga faka polofetā? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī pea mo ʼaē kā hoa mai?
2 Hili te ʼu kiʼi hola ki tanatou hiva te ʼu fakavikiviki mo Sesu, neʼe mamata leva ia Soane ki te meʼa neʼe hoko. Neʼe sio ki tona Pule pea mo te ʼu tagata agakovi e toko lua neʼe matehi ʼi te ʼu pou fakamamahi. Neʼe fasifasiʼi e te ʼu tagata sōlia Loma te ʼu vaʼe ʼo te ʼu tagata agakovi e toko lua moʼo fakaviliviliʼi tonā mate. Kae ʼe ʼui e Soane neʼe mole nā fasifasiʼi te ʼu vaʼe ʼo Sesu. ʼI te ʼomai ʼa te ʼu tagata sōlia kiā Sesu, neʼe kua mate ia. ʼI tana Evaselio, neʼe fakamatala e Soane, ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼe ko te fakahoko ʼo te tahi koga ʼo te Pesalemo 34: “ ʼE mole hona hui e tahi ʼe fasiʼi anai.”—Soane 19:32-36, MN; Pesalemo 34:20, Septante.
3 ʼI te pesalemo 34, ʼe lahi te tahi ʼu puani ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano. Koia, ʼi te ʼalatike ʼaenī pea mo ʼaē kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai te ʼu tupuʼaga ʼo te tohi ʼaē e Tavite ia te Pesalemo ʼaia pea ʼe tou toe vakaʼi mo te ʼu fakaloto mālohi ʼo te ʼu manatu ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te pesalemo.
Ko Te Hola ʼa Tavite Mai Iā Saulo
4. (a) He koʼē neʼe fakanofo ia Tavite ko he hau foʼou ʼo Iselaele? (b) He koʼē neʼe “ ʼofa” lahi ai ia Saulo kiā Tavite?
4 ʼI te kei tūpulaga ʼa Tavite, neʼe ko Saulo ʼaē neʼe hau ʼi Iselaele. Kae neʼe ʼuigataʼa leva ia Saulo pea mo puli ai iā te ia te ʼofa ʼo Sehova. Ko te tupuʼaga lā ʼaia, neʼe ʼui fēnei ai e te polofetā ko Samuele kiā te ia: “Neʼe toʼo e Sehova iā te koe iā ʼaho nei te tuʼulaga hau ʼo Iselaele, pea ʼe ina foaki age anai ki tou tatau, ʼaē ʼe lelei age iā te koe.” (1 Samuele 15:28) Ki muli age, ʼaki te takitaki ʼa Sehova, neʼe ʼalu ia Samuele ʼo fakanofo te hau foʼou ʼo Iselaele, ko Tavite, te foha muli ʼo Sese. Lolotoga te temi ʼaia, ko te Hau ko Saulo neʼe maʼuli hoha he neʼe kua toʼo e te ʼAtua tona laumālie iā te ia. Ko Tavite neʼe ko he tama fai musika lelei neʼe ʼaumai ki Kipea ke kaugana ki te hau, pea ko te musika ʼa Tavite neʼe ina fakafīmālieʼi ia Saulo, ʼaē neʼe “ ʼofa lahi ai kiā ia.”—1 Samuele 16:11, 13, 21, 23.
5. He koʼē neʼe fetogi te aga ʼa Saulo kiā Tavite, pea koteā leva ʼaē neʼe kua tonu ke fai e Tavite?
5 ʼAki te temi, neʼe hā lelei leva te ʼofa ʼaē ʼo Sehova kiā Tavite. Neʼe tokoni ia Sehova kiā ia ke mālo ʼi te tagata Filisitini lahi ko Koliate pea neʼe lagolago kiā Tavite, koia ʼaē neʼe hivaʼi ai ʼi Iselaele ʼi tana ʼu mālo ʼi te tau. Kae neʼe maheka ia Saulo ʼi te tapuakinaʼi ʼaē e Sehova ia Tavite, pea neʼe tuputupu ai tana fehiʼa ʼaē kiā te ia. Neʼe hokaʼi tuʼa lua e Saulo tana tao kiā Tavite kae lolotoga tā ʼalepa ʼi ʼona muʼa, pea tuʼa lua te kalo ʼa Tavite. ʼI te tuʼa tolu leva ʼi te faiga ʼaē ʼa Saulo ke ina matehi ia ia, neʼe ʼiloʼi ai leva e te hau foʼou ʼo Iselaele neʼe tonu ke hola moʼo haofaki ʼo tona maʼuli. ʼOsi ʼaia, ʼi te ʼu faiga hoholo ʼa Saulo ke ina maʼu ia ia pea mo mateʼi, neʼe fakatuʼutuʼu leva e Tavite ke mavae ʼi Iselaele, ʼo kumi haofaki ki he tahi fenua.—1 Samuele 18:11; 19:9, 10.
6. He koʼē neʼe fakatotonu e Saulo ke matehi te ʼu hahaʼi ʼo Nope?
6 ʼI te tuʼakoi ʼo Iselaele, neʼe tuʼu ia Tavite ʼi te kolo ko Nope, ʼaē neʼe fakatuʼu ai te tapenakulo ʼo Sehova. Pea ʼe hā mai ʼi te hola ʼaia ʼa Tavite, neʼe kaugā ʼolo mo te ʼu hahaʼi tagata kei tūpulaga, pea neʼe kumi e Tavite hana meʼa kai pea mo he meʼa kai maʼa nātou. Neʼe logo ia Saulo neʼe foaki e te pelepitelō lahi te meʼa kai kiā Tavite mo tana hahaʼi pea mo te heletā ʼaē neʼe toʼo e Tavite ʼi te mate ʼo Koliate. ʼI tona ʼita, neʼe matehi e Saulo te hahaʼi fuli ʼo te kolo, ʼo kau ai mo te kau pelepitelō e toko 85.—1 Samuele 21:1, 2; 22:13, 18, 19; Mateo 12:3, 4.
Te Tahi Hao ʼa Tavite Mai Te Mate
7. He koʼē neʼe mole ko he nonoʼaga lelei kiā Tavite ia te kolo ko Kate?
7 Mai Nope, neʼe hola ia Tavite iā kilometa e 40 ki te potu ʼuesitē ʼo te telituale Filisitini pea neʼe kumi haofaki ki te Hau ko Akisi ʼi te kolo ʼo Koliate ko Kate. Lagi ʼi te manatu ʼa Tavite ʼe mole kumi anai ia ia e Saulo ki te kolo ko Kate. Kae ʼi te ʼalu ʼo te temi, neʼe ʼiloʼi ia Tavite e te ʼu hahaʼi faifekau ʼa te hau ko Kate. ʼI te sio ʼaē ʼa Tavite kua ʼiloʼi ia ia, “neʼe mataku ʼaupitō ʼuhi ko Akisi te hau ʼo Kate.”—1 Samuele 21:10-12.
8. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui mai ʼi te Pesalemo 56 ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Tavite ʼi Kate? (b) Neʼe feafeaʼi te tahi hao ʼa Tavite mai te mate?
8 Neʼe puke ai ia Tavite e te kau Filisitini. Lagi neʼe ko te temi lā ʼaia ʼaē neʼe tohi ai e Tavite te pesalemo fakalave loto ʼaē ʼe fetapa ai kiā Sehova: “Ke ke ʼai toku ʼu loʼimata ki te taga kiliʼi manu.” (Pesalemo 56:8 pea mo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga) Neʼe ina fakahā ai tana falala ʼaē, ko Sehova, ʼe mole ina galoʼi anai tona mamahi kae ʼe tokaga anai kiā te ia pea mo puipui ia ia. Neʼe toe fakakaukauʼi foki e Tavite ia he puleʼaki ke hao mai te hau Filisitini. Neʼe aga ohagē ko he tagata vale. ʼI te sio ʼa te Hau ko Akisi kiā Tavite, neʼe ina pupulaʼi tana ʼu tagata faifekau ʼi tanatou ʼaumai kiā te ia he tagata “vale.” ʼE hā mai, neʼe tapuakinaʼi e Sehova te puleʼaki ʼaē neʼe fai e Tavite ke hao mai te hau. Neʼe kapu ai ia Tavite ʼi te kolo, pea ko hana tahi ʼaia hao mai te mate.—1 Samuele 21:13-15.
9, 10. Koteā te tupuʼaga ʼaē neʼe tohi ai e Tavite ia te Pesalemo 34, pea ko ai ʼaē lagi neʼe manatuʼi ki ai ia Tavite ʼi tana tohi te pesalemo?
9 ʼE mole ʼui ʼi te Tohi-Tapu peʼe ko nātou ʼaē neʼe lagolago kiā Tavite neʼe natou hola mo ia mai Kate peʼe neʼe natou nonofo ʼi te ʼu kolo ʼaē neʼe tuʼu ovi ʼo Iselaele moʼo puipui ia ia. ʼE mole tou ʼiloʼi papau te meʼa ʼaē neʼe hoko, kae ʼe mahino ia ʼi te fakamatala age e Tavite kiā nātou te tokoni ʼaē neʼe ina maʼu mai ia Sehova moʼo haofaki ʼo ia, lagi neʼe natou fiafia ai. Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe tupu ai te tohi ʼo te Pesalemo 34, ohagē ko tona fakahā ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga. ʼI te vaega tahi ki te vaega fitu ʼo te pesalemo, ʼe fakavikiviki e Tavite te ʼAtua ʼi tana haofaki ia ia pea mo fakaafe tana ʼu hahaʼi lagolago ke fakatahi mo ia ke natou fakavikiviki kiā Sehova heʼe ko ia te Haofakiʼaga Lahi ʼo Tana hahaʼi.—Pesalemo 34:3, 4, 7.
10 Neʼe maʼu te nonoʼaga ʼo Tavite mo tana ʼu hahaʼi ʼi te ana ʼo Atulame ʼi te ʼu koga meʼa moʼugaʼia ʼo Iselaele, iā teitei kilometa e 15 ʼi te potu ʼesitē ʼo Kate. ʼI ai, ko te kau Iselaele ʼaē neʼe mole natou leleiʼia tonatou maʼuli ʼi te takitaki ʼa te Hau ko Saulo, neʼe natou ʼomai ʼo fakatahi mo ia. (1 Samuele 22:1, 2) ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e Tavite te ʼu palalau ʼo te Pesalemo 34:8-22, lagi neʼe manatu kiā nātou ʼaia. ʼE toe maʼuhiga foki kiā tātou ia te ʼu fakamanatu ʼo te ʼu vaega ʼaia, pea lagi lelei anai ke tou vakavakaʼi fakalelei te pesalemo taulekaleka ʼaia.
ʼE Kotou Maʼu Koa Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Fakamuʼamuʼa Tāfito e Tavite?
11, 12. Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ke tou fia fakavikiviki tuʼumaʼu ai kiā Sehova?
11 “ ʼE au fakavikiviki anai kiā Sehova ʼi te temi fuli pē; ʼe fakavikiviki tuʼumaʼu anai toku gutu kiā te ia.” (Pesalemo 34:1) ʼI tana maʼuli ohagē ko he tagata hola haʼele, lagi neʼe lahi te ʼu tuʼania ʼa Tavite, kae ʼe hā mai ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼi ʼoluga, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tuʼaniaʼi ʼi te ʼaho fuli ko tana fakavikiviki ʼaē kiā Sehova. ʼI faʼifaʼitaki lelei maʼa tātou mokā tou tau mo he ʼu fihifihia! Peʼe kei tou ako, peʼe ʼi te fale gāue, peʼe kā tou fakatahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, peʼe tou fai faka mafola, ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fakamuʼamuʼa tāfito ko tatatou fakavikiviki kiā Sehova. Tou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu tuʼuga tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakavikiviki ki te ʼAtua! Ohagē lā, ʼe mole he gataʼaga ʼo tatatou lava maʼu pea mo fiafia ʼi te ʼu gāue taulekaleka ʼa Sehova. Pea tou sio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakahoko ʼaki tana kautahi ʼaē ʼi te kele! Logolā tonatou ʼuhiga agahala, kae neʼe fakaʼaogaʼi mālohi e Sehova te hahaʼi agatonu ʼi totatou temi. ʼE ʼi ai koa he fakatatau ʼo te ʼu gāue ʼa te ʼAtua mo te ʼu gāue ʼa te ʼu tagata ʼaē ʼe ʼatolasio kiai te mālamanei? ʼE kotou manatu tahi anai mo Tavite, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole he tahi ʼi te ʼu ʼatua ʼe tatau mo koe, Ê Sehova, ʼe mole he ʼu gāue ʼe hagē ko tau ʼu gāue.”—Pesalemo 86:8.
12 Ohagē ko Tavite, ʼe tou logoʼi ʼe tou fia fakavikiviki tuʼumaʼu kiā Sehova ʼuhi ko tana ʼu gāue fakaofoofo. Tahi ʼaē, ʼe tou fiafia ʼi te ʼiloʼi ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe takitaki nei e Sesu Kilisito, ia te Tofiʼa heʼegata ʼo Tavite. (Apokalipesi 11:15) Ko tona faka ʼuhiga kua ovi mai te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī. Pea ʼe fakalogo te maʼuli heʼegata ʼo te toko ono miliale tupu hahaʼi ki tatatou fai faka mafola. Koia kua maʼuhiga age ʼi totatou temi ke tala ki te hahaʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te gāue ʼaē kā ina vave fai anai maʼa te mālamanei pea mo tokoni kiā nātou ke natou fakavikiviki fakatahi mo tātou kiā Sehova. ʼE mahino ia ko te meʼa ʼaē kā tou fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli, ke tou fakaʼaogaʼi te ʼu faigamālie fuli moʼo fakaloto mālohiʼi te hahaʼi ke natou tali te “logo lelei” ʼaia ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te tautea.—Mateo 24:14, MN.
13. (a) Ko ai ʼaē neʼe fiameʼameʼa ai Tavite ki ai, pea ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē neʼe tali kiai? (b) ʼE feafeaʼi ki te hahaʼi agavaivai hanatou ʼomai ki te kōkelekāsio faka Kilisitiano iā ʼaho nei?
13 “Iā Sehova ko toku nefesi ʼe faka kolōliaʼi anai; ʼe logo anai te kau agavaivai pea mo fakafiafia anai.” (Pesalemo 34:2) ʼE mole fiameʼameʼa ia Tavite ʼi henī ki hana ʼu gāue ʼa ia totonu. Ohagē lā, neʼe mole fiameʼameʼa ʼo ʼuhiga mo te puleʼaki ʼaē neʼe ina fai ke hao mai te hau ʼo Kate. Neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova ʼaē neʼe ina puipui ia ia ʼi tana nofo ʼi Kate pea neʼe hao he neʼe tokoni age Sehova kiā te ia. (Tāʼaga Lea 21:1) Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te fiameʼameʼa ʼa Tavite, mole kiā ia totonu kae kiā Sehova. ʼUhi he neʼe fakavikiviki ia Tavite kiā Sehova, neʼe ʼomai ai te hahaʼi agavaivai kiā Sehova. ʼE mahino neʼe fakavikiviki tuʼumaʼu e Sesu ia te huafa ʼo Sehova, ʼo feala ai te ʼomai ʼa te hahaʼi agavaivai, ʼo feala ai honatou akoʼi ʼo ʼuhiga mo Ia. Iā ʼaho nei, ko te hahaʼi agavaivai ʼe natou ʼomai mai te ʼu puleʼaga kehekehe ki te kōkelekāsio faka mālamanei ʼa te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ko Sesu te Pule. (Kolose 1:18) ʼE malave ki te loto ʼo te hahaʼi agavaivai ʼaia mokā natou logo ʼe faka kolōliaʼi te huafa ʼo te ʼAtua e tana ʼu kaugana agavaivai pea mokā natou logo ki te logo ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe natou mahino kiai ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.—Soane 6:44; Gaue 16:14.
Ko Te ʼu Fono ʼe Natou Fakaloto Mālohiʼi Tatatou Tui
14. (a) Neʼe fakavikiviki pē koa e Tavite ia Sehova mokā tokotahi? (b) Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fono ki te tauhi?
14 “Kotou faka kolōlia kiā Sehova mo au, pea ke tou fakafiafia fakatahi ki tona huafa.” (Pesalemo 34:3) Neʼe mole fakavikiviki pē e Tavite ia Sehova mokā tokotahi, kae neʼe ina fakaafe tona ʼu kaumeʼa ke fakatahi mo ia ki te fakavikiviki ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. ʼO toe fēia mo Sesu Kilisito, te Tavite Lahi, neʼe fiafia ʼi te fakavikiviki kiā Sehova ʼi te kaugamālie—ʼi te ʼu sinakoka, ʼi te ʼu lafeti ʼo te fale lotu ʼo te ʼAtua ʼi Selusalemi, pea mokā fakatahi mo tana ʼu tisipulo. (Luka 2:49; 4:16-19; 10:21; Soane 18:20) ʼE ko he meʼa fakafiafia hata muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakavikiviki kiā Sehova ʼi te ʼu faigamālie fuli ʼaē ʼe tou fakatahi ai mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, tāfito lā ʼi te temi nei ʼaē ʼe tou “mamata ki te fakaovi mai o te Aho”!—Hepeleo 10:24, 25.
15. (a) Neʼe malave feafeaʼi ki te ʼu hahaʼi ʼa Tavite te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā te ia? (b) ʼE fua lelei feafeaʼi kiā tātou ia tatatou kau ki te ʼu fono?
15 “Neʼe au fakafehuʼi ia Sehova, pea neʼe tali mai kiā te au, pea ʼi toku ʼu mataku fuli neʼe ina haofaki au.” (Pesalemo 34:4) Neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia kiā Tavite. Koia ʼaē, neʼe ina ʼui fēnei ai: “Neʼe pāui te tagata mamahi ʼaia, pea neʼe fagono ki ai ia Sehova totonu. Pea ʼi tona ʼu mamahi fuli neʼe Ina haofaki ia ia.” (Pesalemo 34:6) Kā tou fakatahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ʼe lahi te ʼu faigamālie ʼe tou maʼu ai moʼo fai he ʼu fakamatala fakatupu lotomālohi ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē ʼa Sehova kiā tātou ke tou kātakiʼi te ʼu fihifihia. ʼE lotomālohi ai te tui ʼo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ohagē ko te ʼu palalau ʼa Tavite ʼaē neʼe ina fakaloto mālohiʼi ai te tui ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe lagolago kiā te ia. ʼO ʼuhiga mo Tavite, ko tona ʼu kaumeʼa “neʼe natou haga kiā [Sehova] pea neʼe natou fiafia, pea neʼe mole natou ufiufi.” (Pesalemo 34:5) Logolā tanatou feholaʼaki mai te Hau ko Saulo, kae neʼe mole natou ufiufi. Neʼe natou falala ko te ʼAtua neʼe tokoni kiā Tavite, pea neʼe natou fiafia ai. ʼO toe fēia, ʼe kumi tokoni kiā Sehova ia natou ʼe foʼofoʼou mo fia logo, ʼo fēia mo te kau Kilisitiano moʼoni talu mai fualoa. ʼI tanatou kua logoʼi te tokoni ʼa te ʼAtua kiā nātou, ʼe hā ʼi tonatou fiafia ia tanatou fakatotonu ʼaē ke natou nofo agatonu.
Tou Loto Fakafetaʼi Ki Te Tokoni ʼa Te Kau ʼĀselo
16. ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova tana kau ʼāselo moʼo haofaki ʼo tātou?
16 “ ʼE nofo te ʼāselo ʼa Sehova ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia, pea ʼe ina haofaki ia nātou.” (Pesalemo 34:7) Neʼe mole manatu pē ia Tavite ʼe ko ia tokotahi pē ʼaē ʼe haofaki e Sehova. ʼE moʼoni ko Tavite neʼe ko ia ʼaē neʼe fili e Sehova ko te hau foʼou ʼo Iselaele; kae neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova ʼe ina fakaʼaogaʼi tana kau ʼāselo moʼo puipui tana ʼu kaugana agatonu fuli, peʼe natou maʼu koloa peʼe natou māsisiva. Mo totatou temi, ʼe toe maʼu foki e te kau ʼatolasio moʼoni ia te puipui ʼaē ʼe foaki e Sehova. ʼI Siamani Nasi, ʼo fēia mo Angola, mo Malawi, mo Mosapike, pea mo ʼihi atu fenua, neʼe fai fakatuʼutuʼu e te ʼu pule takitaki moʼo molehi ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe mole he fua ʼo tanatou ʼu faiga, heʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu fenua ʼaia ʼe hoko atu pē tanatou tuputupu ʼi tanatou fakavikiviki fakatahi ia te huafa ʼo te ʼAtua. He koʼē neʼe hoko atu pē tanatou fakavikiviki? Heʼe ko Sehova ʼe ina fakaʼaogaʼi tana kau ʼāselo māʼoniʼoni moʼo puipui pea mo takitaki tana hahaʼi.—Hepeleo 1:14.
17. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tokoni mai ai te kau ʼāselo ʼa te ʼAtua kiā tātou?
17 Tahi ʼaē, ʼaki te tokoni ʼa te kau ʼāselo ʼa Sehova, ʼe feala ai ke toʼo ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu kaugana ʼa Sehova ia nātou ʼaē ʼe natou faka tūkia ʼihi. (Mateo 13:41; 18:6, 10) Pea tatau aipē mo kapau ʼi te temi ʼaia ʼe mole heʼeki tou mahino ki te ʼu faʼahi ʼaia, kae ko te kau ʼāselo ʼe natou toʼo te ʼu meʼa fakatupu tūkia ki tatatou tauhi ki te ʼAtua, pea mo natou puipui tātou mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatupu kovi ki tatatou ʼu felōgoi mo Sehova. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, heʼe ko te ʼu ʼāselo ʼaia ʼe natou takitaki tātou ʼi te tala ʼo te “logo lelei . . . heʼegata” ki te hahaʼi fuli, ʼo kau ai mo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki te fai faka mafola ʼi ai. (Apokalipesi 14:6, MN ) ʼI te temi fuli pē, neʼe fakahā ʼi te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te tokoni ʼa te kau ʼāselo.a Koia, ʼe mole feala ke tou ʼui neʼe hoko fēia pē heʼe lahi ʼaupitō te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼa te kau ʼāselo.
18. (a) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai kiā tātou mo kapau ʼe tou fia maʼu te tokoni ʼa te kau ʼāselo? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?
18 Kapau ʼe tou fia maʼu tuʼumaʼu te tokoni ʼa te kau ʼāselo pea mo tanatou puipui ʼo tātou, ʼe tonu ke tou haga fakavikiviki te huafa ʼo Sehova logolā te ʼu fakafeagai mai ʼe tau mo tātou. Tou manatuʼi, ko te ʼāselo ʼa te ʼAtua ʼe nofo pē “ ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo nātou ʼaē ʼe manavasiʼi [kiā Sehova].” Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai kiā tātou? Koteā te manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe feafeaʼi hatatou fakatuputupu te faʼahi ʼaia? He koʼē ʼe loto e he ʼAtua ʼofa ke tou manavasiʼi age kiā te ia? ʼE tou vakaʼi anai te ʼu tali ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te ʼalatike ʼaē kā hoa mai.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi ʼi te tohi Les Témoins de Jéhovah : Prédicateurs du Royaume de Dieu, pāsina 550; Annuaire des Témoins de Jéhovah 2005, pāsina 53-54; Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 2000, pāsina 5-6; Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo Sānualio 1991, pāsina 27; pea mo Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1991, pāsina 26.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tau mo Tavite ʼi tana kei tūpulaga?
• Ohagē ko Tavite, koteā ʼaē ʼe tou fakamuʼamuʼa tāfito?
• ʼE feafeaʼi kiā tātou ia te ʼu fono?
• ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova tana ʼu ʼāselo moʼo tokoni kiā tātou?
[Paki ʼo te pasina 19]
Logolā te feholaʼaki ʼa Tavite kae neʼe ina fakavikiviki aipē ia te huafa ʼo Sehova
[Haʼuʼaga ʼo te mape]
Map: Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Mape]
Lama
Kate
Sikelake
Kipea
Selusalemi
Atulame
Keila
Hepelone
Sipe
Olesi
Maone
Nope
Petelehemi
Eni-keti
Kalemeli
Tai Kona
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE tuputupu te mālohi ʼo tatatou tui mokā tou fakalogo ki te ʼu fakamatala fakaloto mālohi ʼaē ʼe fakamatala ʼi tatatou ʼu fakatahi faka Kilisitiano