Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w07 1/9 p. 4-7
  • “Neʼe Tohi Ia Moʼo Akoʼi ʼo Tātou”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Neʼe Tohi Ia Moʼo Akoʼi ʼo Tātou”
  • Te Tule Leʼo—2007
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tupuʼaga ʼo Te Tohi-Tapu
  • Neʼe Fetogi Koa Te ʼu Tohi Faka Hepeleo?
  • Ko Te ʼu Tokoni Ki Te Maʼuli ʼo Te ʼAho Fuli
  • Ko Te ʼAmanaki Ki Te Kā Haʼu
  • ʼE Tui Koa Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova Ki Te Tauhi ʼAfeā?
    Fehuʼi ʼe Fai Tuʼumaʼu
  • ʼE Tali Koa e Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova Ia Te Tauhi ʼĀfea?
    Te Tule Leʼo—2009
Te Tule Leʼo—2007
w07 1/9 p. 4-7

“Neʼe Tohi Ia Moʼo Akoʼi ʼo Tātou”

“KO TE faʼu ʼo he ʼu tuʼuga tohi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga.” (Tagata Tānaki 12:12) Ko te ʼu tuʼuga manatu ʼaē kua tā ʼi te temi nei, ʼe fakahā ai ia te moʼoni iā ʼaho nei ʼo te ʼu palalau ʼaia ohagē pē ko te temi ʼaē neʼe tohi ai. Kae koteā ʼapē kā tokoni ki he tahi ke ina filifili fakalelei ia te ʼu meʼa ʼaē ke ina lau?

ʼI te temi ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu ai te hahaʼi ke natou lau peʼe kailoa he tohi, ʼe natou kumi muʼa ia te tagata peʼe ko te fafine ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼaia. ʼE feala ki te hahaʼi tā tohi ke natou tā he kiʼi palakalafe ʼe fakahā ai te higoa ʼo te kolo ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te tohi, te ako ʼaē neʼe ina fai, pea mo fai he lisi ʼo tana ʼu tohi ʼaē neʼe kua ina tā. ʼE maʼuhiga ke fakahā te higoa ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te tohi, ohagē ko te ʼu sēkulō ki muʼa atu, ʼi te agamāhani ko te ʼu fafine faitohi neʼe natou fakaʼaogaʼi te ʼu higoa tagata ke ʼaua naʼa ʼui e te kau lautohi ʼe mole lelei tanatou ʼu tohi ʼuhi pē he neʼe fai e he fafine.

Kae ohagē ko te faʼahi neʼe kua tou vakaʼi ʼi te ʼalatike kua ʼosi, ko ʼihi ʼe mole natou ʼiloʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo heʼe ʼi tanatou manatu ko te ʼAtua ʼaē ʼe talanoa ʼi te koga ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ko he ʼatua agakovi ʼe ina fakaʼauha tona ʼu fili kae mole loto fakamolemole.a Tou vakaʼi age muʼa te manatu ʼe tou maʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo pea mo te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga ʼo te Tohi-Tapu.

Te Tupuʼaga ʼo Te Tohi-Tapu

ʼI te ʼu fakamatala ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ki te puleʼaga ʼo Iselaele: “Ko au ia Sehova; ʼe mole heʼeki au fetogi.” (Malakia 3:6) Hili kiai taʼu e 500, ko te tagata faitohi faka Tohi-Tapu ko Sake neʼe ina tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua: “Ia ia ʼaē ʼe mole ina toe fetogi ia te ʼaluʼaga ʼo te malu.” (Sake 1:17) Kae he koʼē ʼe ʼui e ʼihi, ko te ʼAtua ʼaē ʼe talanoa ki ai ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼe mole tatau ia mo te ʼAtua ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano?

ʼE tali fēia ʼihi, ʼuhi ko te ʼu agaaga kehekehe ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te ʼu vaega kehekehe ʼo te Tohi-Tapu. Ohagē lā ʼi te tohi pē ʼo Senesi, ʼe talanoa ai ki te ʼAtua ʼe “mamahi . . . tona loto,” ko ia te “Tupuʼaga ʼo te lagi pea mo te kele,” pea ko “te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele kātoa.” (Senesi 6:6; 14:22; 18:25) ʼE faka ʼuhiga koa te ʼu faʼahi fuli ʼaia ki te ʼAtua pē e tahi? ʼEī.

Tou toʼo he fakatā: ko he tuʼi fakamāu ʼe feala ke logona ia nātou ʼaē neʼe fakamāuʼi ʼi he telepinale, ko he tahi ʼe ina muliʼi lelei ia te lao. Kae ki tana ʼu fānau, ʼe lagi natou sio anai kiā ia ohagē ko he tamai ʼofa, mo manavaʼofa. ʼE lagi maʼa tona ʼu kaumeʼa ʼe ko he tagata agalelei ia pea mo gaohi meʼa fakahuahua. Ko te ʼu higoa tuʼi fakamāu, mo tamai, pea mo kaumeʼa, ʼe faka ʼuhiga pē ki te tagata e tahi. Kae ko te ʼu agaaga kehekehe ʼo tona ʼulugaaga ʼe mole tatau anai ʼi te ʼu faʼahi kehekehe ʼo tona maʼuli.

ʼO toe fēia pē, ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo Sehova ohagē ko he “ ʼAtua manavaʼofa pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.” Kae ʼe tou ʼiloʼi ai foki “ ʼe mole ina fakahao anai mai te tūʼā” ia he tahi neʼe agakovi. (Ekesote 34:6, 7) Ko te ʼu agaaga ʼaia e lua ʼe fakahā lelei ai te ʼuhiga ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. Ko te huafa ko “Sehova” ko tona faka ʼuhiga “ ʼE Ina Fakahoko.” Ko te ʼAtua ʼe liliu ko meʼa fuli moʼo fakahoko tana ʼu fakapapau. (Ekesote 3:13-15) Kae ʼe mole fetogi tona ʼuhiga ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko Sehova totatou ʼAtua ʼe ko te Sehova pē e tahi.”—Maleko 12:29.

Neʼe Fetogi Koa Te ʼu Tohi Faka Hepeleo?

ʼI te temi nei ʼe ko he agamāhani he fetogi ʼo he ʼu tohi mokā maʼu he tahi age ʼu tohi foʼou ʼuhi ko te ʼu maʼu foʼou peʼe mokā kua fetogi te ʼu manatu. Neʼe fetogi koa e te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ia te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼuhi ko he ʼu ʼaluʼaga fēia? Kailoa ia.

Kanapau lā neʼe loto ia Sesu ke fetogi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼaki te fakamatala ʼo tona minisitelio pea mo te ʼu tohi ʼaē neʼe fai e tana ʼu tisipulo, kanaʼaua lā ʼe ina fakahā ia te faʼahi ʼaia. Kae ʼi muʼa ʼo te hake ʼa Sesu ki selō, ʼe ʼui fēnei ʼi te fakamatala ʼa Luka: “Neʼe ina fakamahino age [ki tana ʼu tisipulo e toko lua] te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo ia ʼi te ʼu Tohi kātoa, ʼo kamata mai iā Moisese pea mo te kau Polofetā fuli [ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo].” Ki muli age, neʼe ʼasi ia Sesu ki tana kau ʼapositolo agatonu pea mo ʼihi age. ʼE toe ʼui fēnei ʼi te fakamatala: “Pea neʼe ʼui ai māʼana kiā nātou: ‘ ʼE ko taku ʼu folafola ʼaia, ʼaē neʼe au tala atu kiā koutou ʼi te temi ʼaē neʼe kei au nofo ai mo koutou, ʼaē ʼe tonu ke hoko te ʼu meʼa fuli neʼe tohi ʼo ʼuhiga mo au ʼi te lao ʼa Moisese pea mo te kau Polofetā pea mo te ʼu Pesalemo.’ ” (Luka 24:27, 44) Kanapau lā neʼe mole kei ʼaoga te ʼu manatu ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo, pea he koʼē neʼe kei fakaʼaogaʼi pē e Sesu ʼi te fakaʼosi ʼo tona minisitelio?

ʼI te ʼosi fakatuʼu ʼo te kōkelekāsio faka Kilisitiano, neʼe kei fakaʼaogaʼi pē e te ʼu tisipulo ʼa Sesu ia te ʼu Tohi Faka Hepeleo moʼo fakamahino te ʼu lea faka polofetā ʼaē neʼe mole heʼeki fakahoko, mo te ʼu pelesepeto mai te Lao ʼa Moisese ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu ako maʼuhiga, pea mo te ʼu fakamatala ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa, ʼaē neʼe natou tuku he faʼifaʼitaki lelei ki te kau Kilisitiano, ke feala ai hanatou nonofo agatonu. (Gāue 2:16-21; 1 Kolonito 9:9, 10; Hepeleo 11:1–12:1) Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe haʼu ia mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga.”b (2 Timoteo 3:16) ʼE feafeaʼi he ʼaoga ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo iā ʼaho nei?

Ko Te ʼu Tokoni Ki Te Maʼuli ʼo Te ʼAho Fuli

Kotou fakatokagaʼi te fihifihia ʼaē ʼe hoko ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te ʼu lanu. ʼI te kolo ʼo te Potu ʼEsitē ʼo Eulopa, ko te tama Etiopea ʼe taʼu 21 ʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe matou fia ʼolo ki he faʼahi, ʼe tonu ke matou ʼolo fakatahi, ke mole ʼohofiʼi mātou.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “ ʼE mole kei feala hamatou hū ki tuʼa mokā ʼosi te hola 6 tāfito lā ʼi te ʼu sāliote afi. Kā sisio mai te hahaʼi kiā mātou, ko tomatou lanu pē ʼaē ʼe natou fakatokagaʼi.” ʼE talanoa koa ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ki te fihifihia faigataʼa ʼaia?

Neʼe ʼui fēnei ki te kau Iselaele ʼo te temi muʼa: “Kapau ʼe nofo he matāpule iō koe ohagē ko he matāpule ʼi tokotou fenua, ʼaua naʼa kotou gaohi koviʼi ia ia. Ko te matāpule ʼaē ʼe nofo iō koutou ohagē ko he matāpule ʼe tonu ke liliu kiā koutou ohagē ko he tahi ʼo koutou; pea ʼe tonu ke ke ʼofa ki ai ohagē pē ko koe totonu, he neʼe kua kotou liliu ko te ʼu hahaʼi ʼe nonofo matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito.” (Levitike 19:33, 34) ʼI te temi ʼo te kau Iselaele, ko te lao ʼaia neʼe ina fakamaʼua ke gaohi fakaleleiʼi te hahaʼi ʼaē neʼe ʼomai, peʼe ko “te kau matāpule,” pea ko te lao neʼe taupau ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo. ʼI takotou manatu, ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te lao ʼe kei ʼaoga koa moʼo fakatokatoka ia te fihifihia ʼo te ʼu lanu iā ʼaho nei?

ʼI te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ʼe tou maʼu ai te ʼu tokoni moʼo fakatokatoka ia te ʼu fihifihia faka paʼaga, tatau aipē mo kapau ko te tokoni ʼe mole ina fakahā fakahagatonu mai te faʼahi ʼo te fihifihia faka paʼaga ʼaē ke fakatokatoka. Ohagē lā, ʼe tou lau fēnei iā Tāʼaga Lea 22:7: “Ko ia ʼaē ʼe toʼo maʼua ʼe pōpula ia kiā ia ʼaē neʼe toʼo maʼua ai.” Tokolahi te hahaʼi faitokoni ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga ʼe natou fakamoʼoni iā ʼaho nei ʼe mole ko he aga fakapotopoto ia te toʼo maʼua ʼo he ʼu meʼa, heʼe feala ke iku ai ki hatatou tuʼu maʼua.

Tahi ʼaē, ko te faiga ki te ʼu koloa kae mole fakafuafua tona ʼu tuʼutāmaki, ʼaē ʼe hoko māhani ʼi te mālama mānumānu koloa ʼaenī, neʼe kua fakahā lelei e te Hau ko Salomone, ia te tagata neʼe maʼu koloa age ʼi te ʼu tagata maʼu koloa ʼo te hisitolia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ʼaē ʼe manako ki te paʼaga ʼe mole mākona anai ʼi te paʼaga, ʼo fēia mo ʼaē ʼe ʼofa ki te ʼu koloa, pea mo te totogi. Ko te meʼa ʼaia ʼe vaʼiganoa.” (Tagata Tānaki 5:10) ʼI fakatokaga fakapotopoto foki!

Ko Te ʼAmanaki Ki Te Kā Haʼu

Ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe talanoa pē ki te meʼa e tahi: ʼE fakaʼaogaʼi anai e te ʼAtua ia te Puleʼaga ʼaē kā takitaki e Sesu Kilisito moʼo faka lākatonuʼi te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua pea mo faka tapuhā Tona huafa.—Taniela 2:44; Fakahā 11:15.

Kā tou lau ia te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ʼe tou mahino ai ki te faʼahiga maʼuli ʼaē kā tou maʼu ʼi te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kā ina foaki mai ia te fakaloto fīmālie pea mo faka felōgoi tātou mo Sehova ʼAtua ia te Matapuna ʼo te fakafimālie. Ohagē lā, ko te polofetā ko Isaia neʼe ina fakakikite ʼe felōgoi lelei anai ia te faga manu pea mo te hahaʼi: “Ko te lupo ʼe nofo anai ʼi he temi loaloaga mo te akeno tagata, pea ko te leopa ʼe takoto fakatahi anai mo te ʼuhiʼi tao, pea ko te ʼuhiʼi pipi, pea mo te laione mui, pea mo te manu ʼaē neʼe fafaga lelei, ʼe natou fakatahi fuli anai; pea ʼe takitaki anai nātou e te kiʼi tamasiʼi tagata.” (Isaia 11:6-8) ʼI ʼamanaki taulekaleka leva!

Pea koteā te tokoni ʼe tou maʼu ʼi Te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe tau mo te fihifhia ʼo te ʼu lanu peʼe ko te fakapalatahi, peʼe ko he mahaki kovi, peʼe ko he ʼu fihifihia faka paʼaga ʼe mole natou lava fakatokatoka? Neʼe fakakikite ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo te faʼahi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼa Kilisito Sesu: “ ʼE ina haofaki anai te masiva ʼaē ʼe pāui ke tokoni age ki ai, ʼo toe fēia mo ia ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ke tokoni age ki ai. ʼE fakaʼofaʼofa anai kiā ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina haofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva.” (Pesalemo 72:12, 13) Ko te ʼu fakapapau ʼaia ʼe ʼaoga heʼe natou faka fealagia kiā nātou ʼaē ʼe natou tui kiai ke natou maʼu he ʼamanaki ki te kā haʼu pea mo he loto falala.—Hepeleo 11:6.

Koia ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina ʼui totonu ai te manatu ʼaenī: “Ko meʼa fuli ʼaē neʼe tohi ʼi te temi muʼa, neʼe tohi ia moʼo akoʼi ʼo tātou, koteʼuhi ke tou maʼu te ʼamanaki ʼaki tatatou faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu”! (Loma 15:4) ʼEī, ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼe kei maʼuhiga kātoa ki te Folafola ʼa te ʼAtua ia te Tohi-Tapu. ʼE kei ʼaoga tāfito kiā tātou iā ʼaho nei. ʼE matou falala ʼe kotou faiga anai ke lahi age takotou fia ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi moʼoni mai ʼi te Tohi-Tapu pea mo kotou fakaovi ai leva ki tona Tupuʼaga ʼaē ko Sehova ʼAtua.—Pesalemo 119:111, 112.

[Kiʼi nota]

a ʼI te ʼalatike ʼaenī, ʼe tou talanoa anai ki te Tauhi ʼĀfea ʼe ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo. (Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai “Ko Te Tauhi ʼĀfea Peʼe Ko Te ʼu Tohi Faka Hepeleo?” ʼi te pāsina 6.) ʼI te agamāhani, mokā fakaʼaogaʼi te Tauhi Foʼou e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe natou toʼo ko te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano.

b ʼE lahi te ʼu pelesepeto ʼe tou maʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼe kei ʼaoga tāfito ki totatou temi. Kae tou manatuʼi, ʼe mole kei fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke natou fakalogo ki te Lao ʼaē neʼe tuku e te ʼAtua kiā Moisese ke ina foaki ki te puleʼaga ʼo Iselaele.

[Talanoa ʼo te pasina 6]

KO TE TAUHI ʼĀFEA PEʼE KO TE ʼU TOHI FAKA HEPELEO?

Ko te kupusiga palalau “tauhi ʼāfea” ʼe tou maʼu iā 2 Kolonito 3:14 ʼi te Tohi-Tapu ʼa King James Version. ʼI te Tohi-Tapu ʼaia, ko te kupu “tauhi” ʼe ina fakaliliu ia te kupu faka Keleka diathêkês. Kae ʼe lahi te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu ʼo te temi nei, ohagē lā ko te Tohi-Tapu New International Version ʼe ina fakaliliu te kupu diathêkês ʼaki te kupu “fuakava” kae mole ina fakaʼaogaʼi te kupu “tauhi.” Koteā tona tupuʼaga?

Neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼe ina sivi te ʼu lea ko Edward Robinson: “Mai te ʼaluʼaga ʼaē ko te fuakava ʼāfea ʼe tuʼu ʼi te ʼu tohi ʼa Moisese, pea ko te [diathêkês] ʼe faka ʼuhiga ki te tohi ʼo te fuakava, te ʼu tohi ʼa Moisese, ʼaē ko te lao.” Iā 2 Kolonito 3:14, neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ki te Lao ʼa Moisese, ʼaē ko he koga ʼo te ʼu Tohi ʼi muʼa ʼo te kau Kilisitiano.

Ko te kupu fea ʼaē ʼe tuha ke fakaʼaogaʼi ki te ʼu ʼuluaki tohi e 39 ʼo te Tohi-Tapu? Neʼe mole faka ʼuhiga e Sesu Kilisito pea mo tana ʼu tisipulo kua ʼāfea peʼe kua matuʼa ia te koga ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, kae neʼe natou talanoa kiai ohagē ko “te ʼu Tohi” pea mo “te ʼu Tohi taputapu.” (Mateo 21:42; Loma 1:2) Koia ʼo mulimuli pē ki te ʼu folafola taputapu ʼaia, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou faka ʼuhiga te Tauhi ʼĀfea ʼe ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo, heʼe ko te ʼuluaki koga ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe tohi tāfito ʼi te lea faka Hepeleo. Pea ʼe natou faka ʼuhigaʼi te Tauhi Foʼou ʼe ko te ʼu Tohi Faka Keleka, heʼe ko te ʼu tagata ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo tohi ia te koga ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe natou palalau ki te lea faka Keleka.

[Paki ʼo te pasina 4]

ʼE feala ke ʼiloa he tagata ʼe ko he tuʼi fakamāu ʼe mulimuli fakalelei ki he lao, ʼe ko he tamai ʼofa, pea mo he kaumeʼa

[Paki ʼo te pasina 5]

Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ʼi tana minisitelio ia te ʼu Tohi Faka Hepeleo

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe feala ke tokoni ki he tahi ke ina fai he ʼu tonu ʼe lelei?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae