Kotou Tokagaʼi Tokotou Leʼo ʼo Loto
“ ʼE maʼa te meʼa fuapē ki te hahaʼi maʼa. Kae ki te hahaʼi ʼuli pea mo heʼe tui, ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe maʼa.”—Tito 1:15.
1. Koteā te gāue neʼe fai e Paulo ʼi te ʼu kōkelekāsio ʼo Kelete?
ʼI TE kua ʼosi ʼo te ʼu folau faka misionea e tolu ʼa te ʼapositolo ko Paulo, neʼe puke leva ia ia pea ʼave ki Loma, ʼo pilisoniʼi ai iā taʼu e lua. Koteā ʼaē neʼe ina fai ʼi te temi ʼaē neʼe faka ʼāteaina mai ai ʼi tana nofo pilisoni? Mole faʼa fualoa ki tona faka ʼāteaina mai ʼaia, pea ʼalu mo Tito ki te motu ko Kelete, ʼaē neʼe faitohi ki ai ia Paulo, ʼo ina ʼui fēnei: “[Neʼe au] tuku koe ʼi Kelete, ke feala ai hau fakatokatoka te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ke fakatokatoka pea mo ke fakanofo he kau tagata ʼāfea.” (Tito 1:5) Ko te fakahoko ʼo te gāue ʼa Tito, ʼe felāveʼi anai mo ni hahaʼi ʼe mole tatau tonatou ʼu leʼo ʼo loto.
2. Koteā te fihifihia ʼaē neʼe tau mo Tito ʼi te motu ko Kelete?
2 Neʼe tokoniʼi e Paulo ia Tito ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamaʼua ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio pea mo ina fakahā “ ʼe kaugamālie ia te kau talagataʼa, mo nātou ʼe palalau noa, mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou kākāʼi te ʼatamai.” Ko nātou ʼaia neʼe natou “fakahiga te ʼu loto fale kātoa ʼi tanatou akoʼi . . . ia te ʼu meʼa neʼe mole tonu ke natou akoʼi.” Neʼe tonu kiā Tito ke ina “haga fakatonutonuʼi ia nātou.” (Tito 1:10-14; 1 Timoteo 4:7) Neʼe ʼui e Paulo neʼe kua “ ʼuli” ʼonatou ʼatamai pea mo ʼonatou leʼo ʼo loto, ʼo ina fakaʼaogaʼi ʼi te vaega ʼaenī ia te kupu ʼe faka ʼuhiga ki he meʼa kua pulepule, ohagē ko he mutuʼi meʼa matalelei kua pulepule ʼi he pena. (Tito 1:15) Lagi ko ʼihi ʼi te ʼu tagata ʼaia neʼe ko he kau Sutea, koia ʼaē neʼe kei natou ‘fakaʼaogaʼi ai te silikosisio.’ ʼI te temi nei, ʼe mole higa te ʼu kōkelekāsio ʼi he ʼu tagata ʼe natou lagolago ki te silikosisio, kae ʼe kei ʼaoga pē kiā tātou te tokoni ʼaē neʼe fai e Paulo kiā Tito ʼo ʼuhiga mo te leʼo ʼo loto.
Ko Nātou ʼAē ʼe Mole Maʼa Tonatou Leʼo ʼo Loto
3. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Paulo kiā Tito ʼo ʼuhiga mo te leʼo ʼo loto?
3 Kotou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tupu ai ia te talanoa ʼa Paulo ki te leʼo ʼo loto. “ ʼE maʼa te meʼa fuapē ki te hahaʼi maʼa. Kae ki te hahaʼi ʼuli pea mo heʼe tui, ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe maʼa; kae ʼe ʼuli ʼonatou ʼatamai ʼo fēia mo ʼonatou leʼo ʼo loto. ʼI muʼa ʼo te hahaʼi ʼe natou tala ʼe natou ʼiloʼi te ʼAtua, kae ʼe natou fakafisi ki ai ʼaki tanatou ʼu gāue.” ʼE hā mai, ko ʼihi ʼi te temi ʼaia neʼe tonu ke natou fai he ʼu fetogi ʼi tonatou maʼuli ke feala ai hanatou ‘mālolohi ʼi te tui.’ (Tito 1:13, 15, 16) Neʼe mole natou ʼiloʼi ia te fakakehekeheʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe maʼa mai te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa, pea neʼe tonu ke natou fakaʼaogaʼi tonatou leʼo ʼo loto ki te faʼahi ʼaia.
4, 5. Koteā ʼaē neʼe kovi ʼi ʼihi Kilisitiano ʼo te ʼu kōkelekāsio, pea neʼe koteā tona fua kiā nātou?
4 Iā taʼu e hogofulu ki muʼa atu, neʼe fai e te kolesi pule ia te tonu ʼaē ʼe mole kei fakamaʼua ke silikosisioʼi ia he tahi ʼe liliu ko he ʼatolasio moʼoni, pea neʼe natou fakahā te tonu ʼaia ki te ʼu kōkelekāsio ke natou mulimuli kiai. (Gāue 15:1, 2, 19-29) Kae ko ʼihi ʼi Kelete neʼe kei natou ‘fakaʼaogaʼi ia te silikosisio.’ Neʼe natou fakahā tanatou fakafeagai ʼaē ki te tonu neʼe fai e te kolesi pule, ʼo natou ‘akonakiʼi te ʼu meʼa ʼe mole tonu ke natou akonakiʼi.’ (Tito 1:10, 11) ʼAki he ʼu manatu hala, neʼe lagi natou fakatuʼu ni ʼu lēkula mai te Lao ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai pea mo te ʼu toʼotoʼoga ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa. Lagi neʼe natou toe hilifaki he tahi age ʼu meʼa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui e te Lao, ohagē pē ko nātou ʼaē neʼe muʼamuʼa atu iā nātou ʼi te temi ʼo Sesu, ʼaē neʼe natou lagolago ki te ʼu fāgana ʼa te kau Sutea pea mo te ʼu fakatotonu fakatagata.—Maleko 7:2, 3, 5, 15; 1 Timoteo 4:3.
5 Ko te taʼi manatu ʼaia neʼe fua kovi ki tonatou leʼo ʼo loto, ki tanatou sivisivi ia te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ki te hahaʼi ʼuli pea mo heʼe tui, ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe maʼa.” Neʼe kua kovi ʼosi tonatou ʼu leʼo ʼo loto, koia neʼe mole kei feala ai hanatou falala kiai moʼo takitaki ia tanatou ʼu gāue pea mo tanatou ʼu sivisivi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe natou valokiʼi tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane ki te ʼu meʼa ʼe mole ʼi ai honatou pikipikiga kiai, he neʼe ko he ʼu ʼaluʼaga neʼe tahi fakalogo pē ki te Kilisitiano takitokotahi. Koia neʼe liliu ai te kau Kelete ʼaia ʼo heʼemaʼa ʼi te ʼu ʼaluʼaga neʼe mole tonu ai ke natou heʼemaʼa. (Loma 14:17; Kolose 2:16) Logolā tanatou ʼui ʼaē ʼe natou ʼiloʼi te ʼAtua kae ko te faʼahi ʼaia neʼe mole ʼalutahi mo tanatou ʼu aga.—Tito 1:16.
“ ʼE Maʼa . . . Ki Te Hahaʼi Maʼa”
6. Koteā te ʼu faʼahiga hahaʼi e lua ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo?
6 Koteā tona ʼaoga kiā tātou te manatu ʼaē neʼe ʼui e Paulo kiā Tito? Kotou fakatokagaʼi te kehekehe ʼo te ʼu manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi tana palalau ʼaenī: “ ʼE maʼa te meʼa fuapē ki te hahaʼi maʼa. Kae ki te hahaʼi ʼuli pea mo heʼe tui, ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe maʼa; kae ʼe ʼuli ʼonatou ʼatamai ʼo fēia mo ʼonatou leʼo ʼo loto.” (Tito 1:15) Neʼe mole ʼui leva e Paulo ko he Kilisitiano ʼe maʼa tana aga, ko meʼa fuli ʼe ina fai ʼe maʼa pea mo gafua tona fai. ʼE tou tui papau ki te faʼahi ʼaia, koteʼuhi neʼe fakahā lelei e Paulo ʼi tana tahi tohi ko he tahi ʼe fai folonikāsio, mo tauhi tamapua, mo gaohi meʼa fakatemonio, ʼe “mole natou tofia anai i te Puleaga o te Atua.” (Kalate 5:19-21, Tauhi Foou) Koia ʼe mahino ai kiā tātou, neʼe fakahā e Paulo ia te manatu ʼe moʼoni kiā faʼahiga hahaʼi e lua: ko nātou ʼaē ʼe maʼa ʼi tanatou ʼu aga pea mo te faʼahi fakalaumālie, pea mo nātou ʼaē ʼe heʼemaʼa ʼi te ʼu faʼahi ʼaia.
7. Koteā te aga ʼe tapuʼi mai iā Hepeleo 13:4, kae koteā te fehuʼi ʼe feala anai ke lagaʼi kiai?
7 Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakamamaʼo mai ai he Kilisitiano ʼe tauhi fakamālotoloto ki te ʼAtua, ʼe mole faka tuʼakoi pē ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tapuʼi fakahagatonu mai ʼi te Tohi-Tapu. Ohagē lā, kotou fakatokagaʼi te palalau fakahagatonu ʼaenī: “Ke faka maʼuhigaʼi e te hahaʼi fuli te nofo ʼohoana pea ke ʼaua naʼa ʼulihi te moeʼaga faka taumātuʼa, heʼe fakamāuʼi anai e te ʼAtua te kau fai folonikāsio pea mo te kau tono.” (Hepeleo 13:4) Māʼiapē lā mo te hahaʼi ʼo te mālama pea mo nātou ʼaē ʼe mole natou ʼiloʼi te Tohi-Tapu, ʼe natou ʼui anai ko te vaega ʼaenī ʼe ina tapuʼi mai ia te tono. ʼE hā lelei ʼi te vaega ʼaenī pea mo ʼihi age vaega Tohi-Tapu, ko te ʼAtua ʼe ina tauteaʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fai e he tagata ʼohoana peʼe ko he fafine ʼohoana pea mo he tahi kehe ʼe mole ko hona hoa. ʼE feafeaʼi leva ki he toko lua mole heʼeki nā ʼohoana kae ʼe nā fai ni ʼu felāveʼi fakasino ʼo nā fakaʼaogaʼi te gutu ki te ʼu koga tapu? Tokolahi te kau tūpulaga ʼe natou ʼui ʼe mole kovi te aga ʼaia heʼe mole ko ni ʼu felāveʼi ʼo te ʼu koga tapu. ʼE feala koa ki he Kilisitiano ke ina faka ʼuhigaʼi ʼe maʼa ni ʼu felāveʼi fakasino ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu?
8. ʼO ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu, koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te kau Kilisitiano mo te hahaʼi tokolahi ʼi te mālamanei?
8 Iā Hepeleo 13:4 pea mo 1 Kolonito 6:9, ʼe tou lau ai ko te ʼAtua ʼe fakafeagai ki te tono pea mo te folonikāsio (ʼi te faka Keleka ko te kupuʼi palalau pornéïa). Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu folonikāsio? Ko te kupu faka Keleka ʼe faka ʼuhiga ki te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te ʼu koga tapu ʼi te temi ʼaē ʼe fai ai te ʼu felāveʼi fakasino, peʼe ʼi tona fai māhani peʼe ʼi hona tahi age ʼaluʼaga heʼeʼaoga. ʼE faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga fuli ʼaē ʼe fai ʼi tuʼa atu ʼo te ʼohoana. ʼE kau kiai mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu, logolā te ʼui ʼaē e te kau tūpulaga e tokolahi ʼi te mālamanei, ʼe mole kovi te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu. ʼE mole tonu ki te kau Kilisitiano moʼoni ke natou tuku tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu aga ke takitaki e te ʼu manatu ʼa “nātou ʼe palalau noa, mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou kākāʼi te ʼatamai.” (Tito 1:10) ʼE fakalogo te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼu lēkula māʼoluga ʼo te Tohi-Tapu. ʼE mole natou maʼu ni ʼu takuʼaki moʼo fakalakatonuʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼaia ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu, heʼe natou ʼiloʼi ʼi te Tohi-Tapu ʼe faka ʼuhiga te aga ʼaia ki te folonikāsio, pornéïa, pea ʼe natou akoʼi tonatou leʼo ʼo loto ke fakalogo ki te manatu ʼa te Tohi-Tapu.a—Gāue 21:25; 1 Kolonito 6:18; Efesi 5:3.
Ko Te ʼu Leʼo ʼo Loto Kehekehe, Pea Mo Te ʼu Tonu Kehekehe
9. Kapau “ ʼe maʼa te meʼa fuapē,” koteā te gāue ʼaē ʼe fai e te leʼo ʼo loto?
9 Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē e Paulo “ ʼe maʼa te meʼa fuapē ki te hahaʼi maʼa”? Neʼe talanoa ia Paulo ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe takitaki tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu aga e te ʼu lēkula ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tana Folafola. ʼE mahino ki te kau Kilisitiano ʼaia, ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe mole tauteaʼi e te ʼAtua, koia ʼaē ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe kehekehe ai te ʼu tonu ʼa te kau Kilisitiano. ʼE mole natou valokiʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e ʼihi, heʼe natou ʼiloʼi ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe “maʼa,” ʼe mole tauteaʼi e te ʼAtua. ʼE natou mahino ʼe mole tatau anai tanatou manatu mo ʼihi Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo he ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼe mole talanoa fakahagatonu kiai ia te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi age muʼa he ʼu ʼaluʼaga.
10. ʼE feafeaʼi anai he liliu ʼo he fai ʼohoana (peʼe ko he ʼavaifo) ko he fihifihia ki he Kilisitiano?
10 ʼE lahi te ʼu fāmili kua liliu te tahi ʼi te taumātuʼa ko he Kilisitiano kae mole ko nāua toko lua. (1 Petelo 3:1; 4:3) ʼE feala ke hoko ni ʼu faʼahi ʼe mata faigataʼa, ohagē lā ko he fai ʼohoana peʼe ko he ʼavaifo ʼo he kāiga. Kotou fakakaukauʼi age muʼa ki he tuagaʼane ʼe ʼohoana mo he tahi ʼe mole tauhi tahi mo ia. Ko he tahi ʼi te fāmili ʼo te tagata ʼe ʼohoana, pea ʼe fai te fakatapu ʼi he ʼēkelesia ʼo te Keletiate. (Peʼe ko he kāiga kua mate, pea ʼe fai anai tona misa ʼi he ʼēkelesia.) ʼE fakaafe peʼe tonu ke ʼolo kiai te taumātuʼa, pea ʼe loto e te tagata ke kaugā ʼalu mo tona ʼohoana kiai. Koteā ʼaē kā ʼui age e tona leʼo ʼo loto ʼo ʼuhiga mo tana kau ki te toʼotoʼoga ʼaia? Koteā anai kā ina fai? Kotou fakakaukauʼi age te ʼu ʼaluʼaga ʼaenī e lua.
11. Kotou fakamatala peʼe feafeaʼi ki he tuagaʼane kua ʼohoana hana fakakaukauʼi peʼe tonu ke kau ki he fai ʼohoana ʼe fai ʼi he ʼēkelesia, pea koteā te tonu kā ina fai?
11 ʼE metitāsio ia Loise ki te maʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼaenī ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu: ‘Mavae mai Papiloni Lahi,’ te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala. (Fakahā 18:2, 4) ʼI muʼa atu, neʼe kau ʼi te ʼēkelesia ʼaē kā fai ai te ʼohoana pea ʼe ina ʼiloʼi ʼi te lolotoga ʼo te fakatapu, ʼe kole age anai ki te nofoʼaki ke natou lagolago ki te ʼu toʼotoʼoga faka lotu, ohagē ko te faikole, mo te ʼu hiva, peʼe ko te ʼu aga faka lotu. ʼE lotomālohi ke mole lagolago ki te ʼu toʼotoʼoga ʼaia pea ʼe mole fia ʼalu ia ki te ʼēkelesia, naʼa hoha ai tona loto ʼi hana mole nofo agatonu. ʼE fakaʼapaʼapa ia Loise ki tona ʼohoana pea ʼe fia lagolago ki ai, heʼe ohagē ko tona ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko tona pule; kae ʼi te tahi faʼahi ʼe mole ina fia maumauʼi te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼaē kua tui kiai. (Gāue 5:29) Koia, ʼaki he aga fakaʼeteʼete ʼe ina fakamahino age ki tona ʼohoana, tatau aipē peʼe kua fakatotonu e ia ʼe ʼalu ia ki te ʼēkelesia, kae ki tona faʼahi ʼe mole feala ia hana hū ki loto. ʼE lagi ina ʼui age, kapau ʼe hū ki te ʼēkelesia pea ʼe mole ina fai anai te ʼu faʼahi ʼaē kā kole age ki te nofoʼaki ke natou fai, ʼo feala aipē ke ufiufi ki te hahaʼi, pea ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te lagi lelei age hana mole ʼalu kiai. Pea ʼi tana fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe mole vevele ai anai tona leʼo ʼo loto.
12. Koteā anai te fakakaukau pea mo te tonu ʼe feala ke fai e he tahi ʼo ʼuhiga mo hona fakaafe ki he fai ʼohoana ʼe fai ʼi he ʼēkelesia?
12 ʼE hoko te ʼaluʼaga faigataʼa fēia kiā Lute. ʼE fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana, pea kua ina fakatotonu ke nofo agatonu ki te ʼAtua, pea mo fakalogo ki tona leʼo ʼo loto ʼaē kua akoʼi e te Tohi-Tapu. ʼI tana ʼosi fakakaukauʼi te ʼu puani ohagē ko te ʼu puani ʼaē neʼe vakavakaʼi e Loise, pea ʼaki te faikole neʼe lau e Lute ia te ʼalatike “Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 2002. ʼE ina manatuʼi ko te ʼu Hepeleo e toko tolu neʼe tonu ke natou fakalogo ki te fakatotonu ʼaē ke natou ʼolo ki te koga meʼa ʼaē neʼe fai ai te tauhi tamapua, kae neʼe natou fia taupau maʼu ia tanatou agatonu ʼo mole natou kau ki he tauhi tamapua. (Taniela 3:15-18) Kua fakatuʼutuʼu ke kaugā ʼalu mo tona ʼohoana kae ke mole kau ki te ʼu toʼotoʼoga faka lotu, pea ʼe ina fai te tonu ʼaia ʼo mulimuli pē ki tona leʼo ʼo loto. ʼAki he aga fakaʼeteʼete ʼe ina fakamahino fakalelei age ki tona ʼohoana ia te ʼu faʼahi ʼaē ʼe fealagia e tona leʼo ʼo loto ke ina fai pea mo ʼaē ʼe mole feala ke ina fai. ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa Lute, ʼe ina fakaʼamu ʼe tokagaʼi anai e tona ʼohoana ia te kehekehe ʼo te tauhi moʼoni pea mo te tauhi hala.—Gāue 24:16.
13. He koʼē kapau ʼe fai e he ʼu Kilisitiano e toko lua he ʼu tonu ʼe kehekehe ki he faʼahi, ʼe mole ko he fihifihia ia?
13 Kapau ʼe feala ki he ʼu Kilisitiano e toko lua ke nā fai he ʼu tonu ʼe kehekehe, ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole maʼuhiga ia te meʼa ʼaē ʼe fai e he tahi peʼe ko he tahi ʼi te ʼu Kilisitiano ʼaia e lua ʼe lagi vaivai tona leʼo ʼo loto? Kailoa. Ki te faʼahi ʼo Loise, neʼe lagi mahino kiā ia kapau ʼe ʼalu ki te ʼēkelesia ʼe feala pē anai ke tuʼutāmaki ai, ʼuhi ko tona maʼuli ki muʼa atu neʼe fai musika pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu toʼotoʼoga ʼi te ʼēkelesia. Pea lagi feala ke vevele tona leʼo ʼo loto ʼuhi ko hana ʼu fihi ki muʼa atu mo tona ʼohoana ki he ʼu akonaki faka lotu. Koia ʼi tana manatu ʼe lelei age pē kiā ia te fakatuʼutuʼu ʼaē kua ina fai.
14. Ko te tokoni fea ʼaē ʼe tonu anai ke manatuʼi e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo he ʼu tonu ʼe fakalogo pē kiā nātou takitokotahi?
14 Kae ʼe kovi koa ia te tonu ʼaē neʼe fai e Lute? ʼE mole tonu ki niʼihi ke natou valokiʼi te tonu ʼaē neʼe ina fai. ʼE mole tonu anai ke natou valokiʼi peʼe natou fatufatuʼi tana ʼalu ki te fai ʼohoana kae mole lagolago ki he aga faka lotu. Tou manatuʼi te tokoni ʼaenī neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo he ʼu tonu ʼe fakalogo pē kiā kita takitokotahi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi peʼe kailoa ʼo he ʼu meʼa kai: “Ko ʼaē ʼe kai ke ʼaua naʼa manukinuki kiā ia ʼaē ʼe mole kai, pea ko ʼaē ʼe mole kai ke ʼaua naʼa ina valokiʼi ia ia ʼaē ʼe kai. . . . ʼI muʼa ʼo tona pule ʼe tuʼu peʼe tō. ʼIo, ʼe fakatuʼu anai ia, heʼe ko Sehova ʼe ina lava fakatuʼu ia ia.” (Loma 14:3, 4) ʼE mahino ia ʼe mole ʼi ai anai he Kilisitiano ʼe ina fia uga he tahi ke ina meʼa noaʼi tona leʼo ʼo loto, heʼe ko tona faka ʼuhiga ʼe ina meʼa noaʼi anai he leʼo neʼe feala pē ke hao ai.
15. He koʼē ʼe tonu ke tokagaʼi te leʼo ʼo loto pea mo te ʼu meʼa ʼe logoʼi e ʼihi?
15 Tou hoko atu tatatou fai palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu tuagaʼane e toko lua, ʼe tonu leva ke nā tokagaʼi mo te tahi age ʼu manatu, ohagē lā peʼe malave feafeaʼi anai ki ʼihi te tonu ʼaē kā nā fai. ʼE tokoniʼi fēnei mai ia tātou e Paulo: “Kotou fai ia te tonu ʼaenī: ʼaua naʼa kotou toe hilifaki he tahi age meʼa fakatupu tūkia peʼe ko he meʼa fakatupu higa ki hotatou tehina.” (Loma 14:13) ʼE lagi ʼiloʼi e Loise he ʼu ʼaluʼaga fēia neʼe hoko pea neʼe fua kovi ki te kōkelekāsio peʼe ki tona fāmili, pea lagi ko te meʼa ʼaē kā ina fai ʼe fua kovi anai ki tana fānau. Kae lagi kiā Lute, ʼe ina ʼiloʼi ko te ʼu tonu fēia, ʼe mole fakatupu tūkia ia ki te kōkelekāsio peʼe ki te hahaʼi ʼaē ʼe feʼiloʼiʼaki mo ia. Ko te ʼu tuagaʼane ʼaia e lua, ʼo fēia mo tātou fuli, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ko he leʼo ʼo loto ʼe akoʼi lelei, ʼe ina tokagaʼi te ʼu ikuʼaga ʼo te tonu ʼaē kā ina fai ki te maʼuli ʼo niʼihi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe ina faka tūkia he tahi iā nātou liliki ʼaenī ʼe tui kiā te au, ʼe lelei age kiā te ia ke tau ki tona kia he maka ʼi te ʼu maka momosi fulumeto ʼaē ʼe fuli e te ʼu ʼāsino pea ke fakamou ia ʼi te loto tai.” (Mateo 18:6) Kapau ko he tahi ʼe mole ina tokagaʼi ʼe feala ke tūkia ʼihi ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai, pea ʼe feala ke ina ʼulihi tona leʼo ʼo loto, ohagē ko ʼihi ʼi te kau Kilisitiano ʼo Kelete.
16. Koteā lā he ʼu fetogi ʼe tou ʼamanaki ke tou sio ʼe fai e he Kilisitiano ʼaki te temi?
16 Ohagē pē ko te tuputupu ʼo te maʼuli fakalaumālie ʼa he Kilisitiano, ʼe tonu foki ke toe fēia mo te tuputupu ʼo tana logoʼi pea mo tana tokagaʼi ia tona leʼo ʼo loto. Tou toʼo te faʼifaʼitaki ʼo Maleko, mole heʼeki faʼa fualoa tona papitema. ʼE ina logoʼi tona leʼo ʼo loto, ʼe ina ʼui age ke hola mai te ʼu aga ʼe fakafeagai ki te Tohi-Tapu, pea ko he ʼu aga neʼe ina fai ki muʼa atu, ʼe lagi fakapipiki kiai ia te tauhi tamapua pea mo te fakaʼaogaʼi ʼo te toto. (Gāue 21:25) Koia ʼi te temi nei kua ina tekeʼi mālohi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe teitei tatau mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tapuʼi e te ʼAtua. Kae ʼi te tahi faʼahi, ʼe punamaʼuli ia, pe koʼē ʼe tekeʼi e ʼihi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia, ohagē lā ko ʼihi polokalama ʼi te televisio.
17. Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki, peʼe tokoni feafeaʼi ia te temi pea mo te tuputupu fakalaumālie ki te fetogi ʼo te leʼo ʼo loto pea mo te ʼu tonu ʼe fai e he Kilisitiano?
17 ʼAki te temi, kua tuputupu ia Maleko ʼi te ʼatamai mālama pea mo fakaovi ki te ʼAtua. (Kolose 1:9, 10) Koteā tona fua ki ai? Neʼe ina akoʼi fakalelei ia tona leʼo ʼo loto. ʼI te temi nei, kua lahi age te fakalogo ʼa Maleko ki tona leʼo ʼo loto pea mo ina fakafuafua fakalelei ia te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. Kua mahino leva kiā ia, ko ʼihi meʼa ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe “teitei tatau” mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tapuʼi e te ʼAtua pea neʼe hola mai ai, ʼe mole tapuʼi ia e te ʼAtua. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te kua lahi ʼo tana fakalogo ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu pea mo mulimuli lelei ki tona leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi fakalelei, ʼi te temi nei kua takitaki te maʼuli ʼo Maleko e tona leʼo ʼo loto ke ina tekeʼi te ʼu polokalama ʼaē neʼe ina leleiʼia ʼi muʼa atu. ʼEī, kua maʼa leva tona leʼo ʼo loto.—Pesalemo 37:31.
18. He koʼē ʼe tou fiafia?
18 ʼI te ʼu kōkelekāsio, ʼe mole tatau ia te tuputupu fakalaumālie ʼa te kau Kilisitiano fuli. Ko ʼihi ʼe mole heʼeki faʼa fualoa tanatou kua liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Lagi ko ʼihi ʼaluʼaga ʼe fakaʼauʼauganoa kiai tonatou leʼo ʼo loto, kae vevele tonatou leʼo ʼo loto ki he tahi age ʼu ʼaluʼaga. Lagi kiā nātou ʼaia ʼe ʼaoga ki ai he temi pea mo he tokoni ke natou fakamāmāhani ai ki te takitaki ʼa Sehova pea mo fakalogo ki ʼonatou leʼo ʼo loto ʼaē kua akoʼi. (Efesi 4:14, 15) Kae meʼa lelei heʼe ʼi te ʼu kōkelekāsio pē ʼaia, ʼe lagi kaugamālie ia nātou ʼaē kua loloto tonatou ʼatamai mālama, pea mo popoto lelei ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, pea ʼe mulimuli lelei ʼonatou leʼo ʼo loto ki te manatu ʼa te ʼAtua. ʼI meʼa fakafiafia hatatou fakatahi mo ‘he ʼu hahaʼi fēia ʼe maʼa,’ ʼe natou tokagaʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tali e te ʼAliki, ko he ʼu meʼa ʼe maʼa ʼi te aga pea mo te faʼahi fakalaumālie! (Efesi 5:10) ʼOfa pē kiā tātou fuli, ke tou fakatuʼutuʼu ke tou haga tuputupu fēia pea mo taupau te taʼi leʼo ʼo loto ʼaia ke mulimuli ki te ʼatamai mālama ʼo te moʼoni pea mo te pipiki ki te ʼAtua.—Tito 1:1.
[Kiʼi nota]
a ʼE tou maʼu ʼi Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1983, ʼi te pāsina 30 mo te 31, ia te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te nofo faka taumātuʼa.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• He koʼē neʼe ʼuli te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi Kilisitiano ʼi Kelete?
• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ki he ʼu Kilisitiano e toko lua mo ʼonā leʼo ʼo loto ke nā fai ni ʼu tonu ʼe kehekehe?
• ʼAki te temi, ko te ʼu fetogi fea ʼaē ʼe tonu ke hoko ki totatou leʼo ʼo loto?
[Mape ʼo te pasina 14]
(Vakaʼi te nusipepa)
Sisile
KELEKA
Kelete
ASIA VELIVELI
Sipele
TAI METITELANEA
[Paki ʼo te pasina 16]
Ko he ʼu Kilisitiano e toko lua ʼe nā tau mo he ʼaluʼaga ʼe tatau kae ʼe lagi nā fai anai he ʼu tonu kehekehe kiai