Ko Te Hahaʼi ʼAē ʼe Natou “Lotolelei” ʼe Natou Tali Te Logo
“Ko nātou fuli ʼaē neʼe lotolelei ki te maʼuli heʼegata neʼe natou liliu ʼo tui.”—GĀUE 13:48.
1, 2. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo mulimuli ki te lea fakapolofetā ʼa Sesu ʼaē ko te logo lelei ʼe fakamafola anai ʼi te kele kātoa?
ʼI TE tohi ʼo Gāue, ʼe tou maʼu ai te ʼu fakamatala lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo mulimuli ki te lea fakapolofetā ʼa Sesu, ʼaē ko te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼe fakamafola anai ʼi te kele kātoa. (Mat. 24:14) Ko te kau fai fakamafola faʼafai ʼe natou tuku ia he faʼifaʼitaki kiā nātou fuli ʼaē ʼe natou fia mulimuli iā nātou. Pea ʼi te fagonogono fakamālotoloto ʼa te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼi Selusalemi, neʼe ʼomai ai te ʼu toko lauʼi afe hahaʼi, ko ‘he kau pelepitelō e tokolahi,’ ki te kōkelekāsio ʼo te ʼuluaki sēkulō.—Gāue 2:41; 4:4; 6:7.
2 Neʼe tokolahi ia te hahaʼi ʼaē neʼe tokoni ki ai ia te kau misionea ʼo te ʼuluaki sēkulō ke natou tafoki mai ki te lotu fakakilisitiano. Ohagē lā ko Filipo neʼe ʼalu ki Samalia, pea neʼe tokolahi te hahaʼi ʼaē neʼe natou fakalogo ki tana faiakonaki. (Gāue 8:5-8) Neʼe lahi ia te feʼaluʼaki ʼa Paulo mo tona ʼu kaugā gāue kehekehe, ʼo natou fakamafola te logo lelei ʼi Sipele, ʼi te ʼu kolo ʼo Asia Veliveli, ʼi Masetonia, ʼi Heleni, pea mo Italia. ʼI te ʼu kolo ʼaē neʼe fai fakamafola ai ia Paulo, neʼe kaugamālie ia te kau Sutea pea mo te kau Keleka neʼe natou liliu ko he kau Kilisitiano. (Gāue 14:1; 16:5; 17:4) Neʼe fai e Tito ia tona minisitelio ʼi Kelete. (Tito 1:5) Neʼe gāue ia Petelo ʼi Papiloni, pea ʼaki te temi neʼe ina fai tana ʼuluaki tohi, lagi ʼi te taʼu 62-64 ʼo totatou temi, pea neʼe logona te gāue ʼa te kau Kilisitiano ʼi Ponito, ʼi Kalate, mo Kapatosia, mo Asia pea mo Pitinia. (1 Pet. 1:1; 5:13) Neʼe ko he ʼu temi fakafiafia ʼaia! Pea ʼi te mālohi ʼo te fai fakamafola ʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tupu ai te ʼui e tonatou ʼu fili kua natou “veuki ia te kele kātoa.”—Gāue 17:6; 28:22.
3. Koteā te ʼu fua ʼe maʼu iā ʼaho nei e te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga ʼi tonatou minisitelio, pea ʼe malave feafeaʼi kiā koutou ia te faʼahi ʼaia?
3 ʼI te temi nei, ʼe toe tapuakinaʼi mo te kōkelekāsio heʼe haga tuputupu aipē ia te kaugamālie ʼaē ʼe ʼomai kiai. ʼE mole kotou lotomālohi koa lā mokā kotou lau ia te tānaki ʼo te taʼu gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo sio ki te ʼu fua ʼaē neʼe maʼu ʼi te mālamanei kātoa? ʼE mole kotou fiafia koa lā ʼi te ʼiloʼi ʼaē ko te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga neʼe natou fai ia te ʼu ako Tohi-Tapu e ono miliona tupu ʼi te taʼu gāue 2007? Tahi ʼaē, ko te kaugamālie ʼaē neʼe ʼomai ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu Kilisito ʼi te taʼu ʼaenī kua hili, neʼe teitei toko hogofulu miliona, ko te ʼu hahaʼi ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae neʼe natou ʼomai ki te toʼotoʼoga maʼuhiga ʼaia heʼe natou fia logo ki te logo lelei. ʼE hā ʼaki mai ai, ʼe kei lahi ia te gāue ʼaē ʼe tonu ke fai.
4. Ko ai ʼaē ʼe ina tali ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga?
4 Iā ʼaho nei, ohagē pē ko te ʼuluaki sēkulō, “ko nātou fuli ʼaē [ʼe] lotolelei ki te maʼuli heʼegata” ʼe natou tali lelei ia te logo ʼo te moʼoni. (Gāue 13:48) ʼE fakahū mai e Sehova ia te taʼi hahaʼi ʼaia ki tana kautahi. (Lau ia Asea 2:7.) Ko te aga fea ʼaē ʼe tonu ke tou haga gāueʼi ʼo ʼuhiga mo te minisitelio fakakilisitiano, ke feala hatatou lagolago mālohi ki te tānaki mai ʼaia ʼo te hahaʼi?
Ko Te Fagonogono ʼe Fai Ki Te Hahaʼi Fuli
5. Ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē ʼe tali e Sehova?
5 Neʼe mahino ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ko te “ ʼAtua ʼe mole fakapalatahi, kae ʼi te puleʼaga fuli pē ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia pea mo ina maʼuliʼi ia te faitotonu ʼe ina tali leleiʼi ia ia.” (Gāue 10:34, 35) Kapau ʼe fia felōgoi lelei he tahi mo Sehova, pea ʼe tonu ke tui ki te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu. (Soa. 3:16, 36) Pea ʼe ko te finegalo ʼo Sehova “ke haofaki ia te faʼahiga tagata fuli pē, pea ke natou aʼu ki te ʼatamai mālama totonu ʼo te moʼoni.”—1 Tim. 2:3, 4.
6. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tōkakaga kiai ia te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga, pea koteā tona tupuʼaga?
6 ʼE mole lelei ki te kau fai fakamafola ʼo te logo lelei ke natou fakapalatahi ʼuhi ko te lanu ʼo te hahaʼi, peʼe ko tonatou maʼuli fakasōsiale, peʼe ko tanatou ʼulugaaga, tonatou lotu, peʼe ko he tahi ʼu ogaoga. Kotou fakakaukauʼi age muʼa: ʼE mole kotou loto fakafetaʼi koa lā ki te mole fakapalatahi ʼo ia ʼaē neʼe ina ʼuluaki fakahā atu ia te ʼu moʼoni fakatohi-tapu? Koia kotou fakahā mo he loto kātoa ia te logo ʼo te maʼuli ki te hahaʼi ʼaē ʼe feala anai ke natou fia logo kiai.—Lau ia Mateo 7:12.
7. He koʼē ʼe mole tonu ke tou fakamāuʼi ia nātou ʼaē ʼe tou fai fakamafola ki ai?
7 Ko Sehova neʼe ina fakanofo ia Sesu ko te Tuʼi Fakamāu; koia ʼaua naʼa tou fakamāuʼi he tahi. ʼE matatonu ia te tokoni ʼaia, koteʼuhi ʼe tou fakamāuʼi pē tātou ʼo mulimuli ki tatatou sio ki te ‘meʼa ʼaē ʼe hā ki ʼotatou mata,’ peʼe ko ‘te meʼa ʼaē neʼe fagono kiai ʼotatou taliga,’ kae kiā Sesu ʼe ina ʼiloʼi ia te ʼu manatu pea mo te ʼu holi ʼo te loto.—Isa. 11:1-5; 2 Tim. 4:1.
8, 9. (a) Neʼe ko ai ia Saulo ʼi muʼa ʼo tana liliu ko he Kilisitiano? (b) Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Paulo?
8 Ko nātou ʼaē kua liliu ko he ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼe ko te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe. Ohagē lā ko Saulo ʼo Talesi, ʼaē neʼe liliu ko te ʼapositolo ko Paulo. Ko Saulo ʼaē neʼe ko he Faliseo neʼe fakafeagai mālohi ki te lotu fakakilisitiano. Neʼe ina fakatagaʼi ia te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano he neʼe tui papau ia ʼe natou nonofo ʼi te hala. (Kal. 1:13) ʼI te sio fakatagata, neʼe lagi ʼui ʼe mole feala ʼi he ʼaho ke liliu ia Paulo ko he Kilisitiano. Kae neʼe sio Sesu ia ki te loto ʼo Saulo ʼo ina fili ai ia ia ke ina fakahoko ia te gāue makehe. Pea neʼe liliu ia Saulo ko he tehina neʼe faʼafai ʼaupitō ʼi te kōkelekāsio fakakilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō.
9 Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Paulo? ʼI totatou telituale, lagi ko ʼihi ʼe natou fakafeagai ki te logo ʼaē ʼe tou fakamafola. Koia ʼi tatatou sio fakatagata ʼe lagi mole feala ki he tahi iā nātou ʼaia ke liliu ko he Kilisitiano moʼoni, kae tou faʼa kātaki ʼo haga fai fakamafola age kiā nātou. ʼI ʼihi temi, ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tou manatu ʼe mole natou fia logo, ʼe ko nātou ia ʼaē ʼe natou tali anai ia te logo. Tou manatuʼi, neʼe fakatotonu mai ke tou fai “tuʼumaʼu pē” tatatou fai fakamafola ki te hahaʼi fuli pē.—Lau ia Gāue 5:42.
ʼE Tapuakinaʼi Ia Nātou ʼAē ʼe Natou Fai Fakamafola “Tuʼumaʼu Pē”
10. He koʼē ʼe mole tonu ke tou fakapalatahi ʼi tatatou fakamafola ki te hahaʼi ʼaē ʼe hagē mai ʼe natou ʼitaʼita? Tuku mai he faʼifaʼitaki.
10 ʼE feala ke tou faihala ʼi tatatou sio fakatagata. Ohagē lā ko Ignacio,a neʼe ina ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kae neʼe kei pilisoni ʼi Amelika ʼo te Potu Sautē. Neʼe mātataku te hahaʼi iā ia ʼuhi ko tana agamālohi, koia neʼe fakaʼaogaʼi ai ia ia e ʼihi kau pilisoni ke ʼalu ʼo fakamatakuʼi ia te kau pilisoni ke natou huʼi tonatou ʼu maʼua. Kae ʼi te tuputupu fakalaumālie ʼa Ignacio pea mo tana maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako, neʼe liliu leva ia te tagata ʼaia ʼaē ki muʼa atu neʼe agamālohi pea mo ʼitaʼita, ko he tagata kua agalelei. ʼE mole kei fakaʼaogaʼi ia ia moʼo kumikumi te kau pilisoni ʼaē ʼe tonu ke huʼi ʼonatou maʼua, kae kua fiafia Ignacio ʼi tana ako ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea ko te laumālie ʼo te ʼAtua kua ina fetogi tona ʼulugaaga. ʼE toe loto fakafetaʼi ki te mole fakapalatahi ʼa te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga ʼaē neʼe natou faʼa kātaki ʼo fai tana ako Tohi-Tapu.
11. He koʼē ʼe tonu ke tou haga ʼaʼahi ia te hahaʼi?
11 ʼI te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tou haga ʼaʼahi aipē ia te hahaʼi ʼaē kua tou fakamafola pē ki ai ia te logo lelei, heʼe feala ke fetogi tonatou maʼuli pea mo tanatou manatu. Talu mai tatatou ʼaʼahi fakamuli, lagi neʼe felāveʼi ʼihi mo he mahaki fakamataku, peʼe mole kei natou gāue, peʼe kua mate he tahi neʼe natou ʼoʼofa ai. (Lau ia Tagata Tānaki 9:11.) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei ʼe feala ke tupu ai he fakakaukauʼi e te hahaʼi ia tonatou kā haʼu. Ko te ʼu fetogi ʼaia ʼe feala ke ina uga ai he tahi neʼe mole fia logo peʼe ko he tahi neʼe fakafeagai ke ina tali ia te logo lelei. Koia, tou fakamafola ia te logo lelei ki te hahaʼi ʼi te ʼu lakaga fuli ʼaē ʼe tou maʼu ai he faigamālie.
12. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou sio ki te hahaʼi ʼaē ʼe tou fai fakamafola ki ai, pea koteā tona tupuʼaga?
12 Ko te agamāhani ʼa te hahaʼi ia te valoki pea mo te fakamāu ʼaki pē te sio fakatagata. Kae ko Sehova ʼe sio ia ki te loto ʼo te hahaʼi takitokotahi. ʼE sio ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto. (Lau ia 1 Samuele 16:7.) ʼE tonu mo tātou ke tou faiga fēia ʼi tatatou minisitelio. ʼE lahi ia te ʼu faʼifaʼitaki, ʼe hā ʼaki mai ia te ʼu fua lelei ʼaē ʼe tou maʼu mo kapau ʼe mole tou fakapalatahi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe tou fakamafola ki ai.
13, 14. (a) He koʼē neʼe hala te manatu ʼa te pioniē ʼi tana ʼuluaki felāveʼi mo te fafine ʼi tona minisitelio? (b) Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼaia?
13 Ko te tuagaʼane ko Sandra ʼe pioniē kātoa, pea ʼi tana fai fakamafola ʼi te ʼu motu Caraïbes neʼe felāveʼi ai mo te fafine ko Ruth neʼe lagolago mālohi ki te ʼu lafeti ʼaē ko te carnaval. Neʼe fakanofo tuʼa lua ia Ruth ko te fineʼaliki ʼo te ʼu carnavals fakafenua. Neʼe fakalogo lelei ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai age e Sandra, pea neʼe fai ai te fakatuʼutuʼu ke fai hana ako Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e Sandra: “ ʼI taku ʼalu ki tona salō, neʼe au sio ki te foʼi pāki lahi ʼo Ruth ʼe ina kofuʼi tona teu carnaval, pea mo tona ʼu fakapale ʼaē neʼe ina maʼu. ʼI taku manatu neʼe mole feala ki he fafine ʼiloa pea mo lagolago mālohi ki te carnaval ke fia logo ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Koia neʼe mole au toe haʼu ai kiā ia.”
14 Ki muli age, neʼe haʼu ia Ruth ki te Fale ʼo Te Puleʼaga, pea ʼi te hili ʼo te fono, neʼe ina fehuʼi fēnei age kiā Sandra: “He koʼē neʼe mole kei ke ʼalu age ʼo fai taku ako?” Neʼe faifakalelei age ia Sandra pea neʼe ina fakatuʼutuʼu ke toe hoko atu tana ako. Neʼe vave te tuputupu fakalaumālie ʼa Ruth, ʼo ina liʼaki ai tona ʼu pāki ʼo te carnaval, ʼo kamata kau ki te ʼu naunau fuli ʼo te kōkelekāsio, pea mo foaki tona maʼuli kiā Sehova. Neʼe mahino ai kiā Sandra neʼe hala tana manatu ʼo ʼuhiga mo tana ʼuluaki ʼaʼahi ʼaē ia Ruth.
15, 16. (a) Neʼe koteā te fua ʼo te fagonogono ʼa te tehina ki tona kāiga? (b) He koʼē ʼe mole tonu ke tou lotovaivai ʼi te fai fagonogono ki hotatou kāiga logolā te ʼu ʼaluʼaga ʼo tona maʼuli?
15 Neʼe toe fua lelei mo te fai fagonogono ʼa te ʼu tehina mo tuagaʼane e tokolahi ki tonatou ʼu kāiga, māʼiapē lā mo nātou ʼaē neʼe hagē mai ʼe mole natou tali anai ia te logo lelei. Ohagē lā ko Joyce, ko te tuagaʼane Fakamoʼoni ʼi Amelika. Ko tona hōlotuʼa neʼe pilisoniʼi pea mo fakamavae mai te fale pilisoni talu mai tona kei tūpulaga. ʼE ʼui fēnei e Joyce: “Neʼe ʼui e te hahaʼi neʼe pulinoa tona maʼuli, koteʼuhi neʼe toloke, pea neʼe kaihaʼa, pea mo ʼihi age ʼu agakovi neʼe ina fai. Kae logolā te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, neʼe au fakahā pē ki ai te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu iā taʼu e 37.” Ko te faʼa kātaki ʼaia ʼo te tuagaʼane moʼo tokoni ki tona hōlotuʼa neʼe tapuakinaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe kamata ai leva tana ako Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo fai ia te ʼu toe fetogi ʼi tona maʼuli. Mole heʼeki faʼa fualoa, ʼi tona taʼu 50, neʼe papitema te hōlotuʼa ʼo Joyce ʼi te fakatahi fakatisitilike ʼi Californie ʼi Amelika. ʼE ʼui fēnei e Joyce: “ ʼE au tagi fakafiafia. ʼE au fiafia lahi he neʼe mole heʼeki ʼi ai he temi neʼe au situʼa ki ai!”
16 ʼE lagi kotou tuʼania ʼi te palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ki ʼihi ʼo tokotou ʼu kāiga, ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe natou tutupu ake ai. Logolā ia te ʼu faʼahi ʼaia kae neʼe fakahā pē e Joyce ia te logo lelei ki tona holotuʼa. Heʼe feafeaʼi hakita ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo he tahi? Heʼe lagi ko he tahi ʼe ina kumi fakamālotoloto ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Koia, ʼaua naʼa kotou lotolotolua ʼi te fakahā kiā ia te moʼoni.—Lau ia Tāʼaga Lea 3:27.
Kotou Fai He Ako Tohi-Tapu ʼe Lelei
17, 18. (a) Koteā ʼaē ʼe tou fakatokagaʼi ʼi te ʼu fakamatala ʼo te ʼu filiale mai te mālamanei kātoa ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? (b) Koteā ia te ʼu fua lelei neʼe kotou maʼu ʼi takotou fakaʼaogaʼi ia te tohi ʼaia?
17 ʼE hā mai ʼi te ʼu fakamatala mai te ʼu filiale ʼo te ʼu fenua ʼo te mālamanei kātoa, ʼe tokolahi te hahaʼi fakamālotoloto ʼe natou tali lelei ia te ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaki te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? Ko Penni, te tuagaʼane ʼi Amelika, neʼe lahi tana ʼu ako Tohi-Tapu neʼe ina kamata ʼaki te tohi ʼaia. ʼI tana ʼu ako ʼaia, ko tana ʼu ako e lua ʼe ko te ʼu hahaʼi mātutuʼa neʼe nā tauhi lelei ki tanā lotu. Neʼe mole faʼa ʼiloʼi e Penni pe koteā anai tanā tali ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni fakatohi-tapu ʼaē kā ina fakahā age ʼi te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu. Kae neʼe ina tohi fēnei: “Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tāsilo, mo lelei, pea mo totonu tona fakamahino ʼi te tohi, neʼe nā tali atu aipē ʼe moʼoni ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā ako, ʼo mole nā fai he fakafifihi peʼe ko he fakafeagai kiai.”
18 Ko Pat, te tehina fai fakamafola ʼi Pilitānia, neʼe ina kamata te ako Tohi-Tapu ʼa te fafine neʼe hola mai te fenua Asia. Neʼe hola te fafine ʼaia mai tona fenua, he neʼe puke tona ʼohoana pea mo tana ʼu tama e te kau sōlia ʼaē ʼe fakafeagai ki te puleʼaga. Neʼe felāveʼi mo te ʼu tuʼutāmaki, neʼe tutu tona ʼapi, pea neʼe tokolahi te ʼu tagata neʼe natou fakaʼalikiʼi ia ia. ʼAki te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko kiā ia, neʼe mole kei ʼi ai he ʼamanaki ʼo tona maʼuli, pea neʼe tuʼa lahi tana fia fakamate ʼo ia totonu. Kae ʼaki tana ako ia te Tohi-Tapu neʼe ina maʼu ai leva ia te ʼamanaki. Neʼe tohi fēnei e Pat: “Neʼe malave ʼaupitō ki tona loto ia te ʼu fakamatala pea mo te ʼu pāki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu.” Neʼe tuputupu vave ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo liliu ko te kaugā fagona faiva, pea neʼe ina fakahā tana fia papitema ʼi te fakatahi lahi ʼaē neʼe natou ʼamanaki atu kiai. ʼE ko he meʼa fakafiafia ia hatatou tokoni ki te hahaʼi fakamālotoloto ke natou mahino pea mo natou tali ia te ʼamanaki ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu!
“ ʼAua Naʼa Tou Fiu ʼi Te Fai ʼo Te Meʼa ʼAē ʼe Lelei”
19. He koʼē kua toe maʼuhiga age ʼosi ia tatatou gāue fai fakamafola?
19 ʼI te fakalaka ʼo te ʼu ʼaho, kua toe maʼuhiga age ʼosi ia tatatou gāue fai fakamafola pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. ʼI te taʼu fuli, ko te ʼu toko lauʼi afe hahaʼi ʼe natou tali ʼaki he lotolelei ia tatatou gāue fai fakamafola. Kae ko “te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ovi mai,” ko tona fakaʼuhiga ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te fakapōʼuli fakalaumālie ʼe natou “lumaʼea ki te mate.”—Sofo. 1:14; Taag. 24:11.
20. Koteā ʼaē ʼe tonu kiā tātou takitokotahi ke tou lotomālohi ʼo fai?
20 ʼE kei feala pē hatatou tokoni ki te hahaʼi ʼaia. Kae maʼa tātou, ʼe maʼuhiga ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē “tuʼumaʼu pē, neʼe natou haga akoʼi pea mo tala ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito, ia Sesu.” (Gāue 5:42) Kotou mulimuli ki tanatou faʼifaʼitaki, ʼo kotou faʼa kātaki logolā ia te ʼu fakafeagai, ʼo kotou tōkakaga ki takotou ‘faiva ʼi te faiako’ pea mo kotou fai fakamafola ʼo mole kotou fakapalatahi! “ ʼAua naʼa tou fiu ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei,” heʼe kapau ʼe tou faʼa kātaki, ʼe lahi anai ia te ʼu tapuakina ʼaē kā foaki mai e te ʼAtua.—2 Tim. 4:2; lau ia Kalate 6:9.
[Nota]
a Neʼe fetogi ʼihi ʼu higoa.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Ko ai te hahaʼi ʼaē ʼe natou tali ia te logo lelei?
• He koʼē ʼe mole tonu ke tou fakapalatahi kiā nātou ʼaē ʼe tou fai fakamafola ki ai?
• Koteā ia te ʼu fua lelei ʼaē neʼe maʼu ʼaki te tohi fakatohi-tapu Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te ʼu toko lauʼi afe hahaʼi fakamālotoloto ʼe natou tali ʼaki he lotolelei ia te logo lelei
[Paki ʼo te pasina 19]
Koteā te ako kiā tātou ʼe tou maʼu mai te ʼu fetogi ʼaē neʼe hoko ki te maʼuli ʼo te ʼapositolo ko Paulo