Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w08 1/5 p. 26-29
  • ʼO Mulimuli Ki Te Faʼifaʼitaki ʼa Paulo, Kotou Tuputupu ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼO Mulimuli Ki Te Faʼifaʼitaki ʼa Paulo, Kotou Tuputupu ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
  • Te Tule Leʼo—2008
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Agamāhani ʼa Paulo ʼAē Ko Te Ako ʼo Te Folafola
  • Neʼe Ako e Saulo Ia Te ʼOfa Ki Te Hahaʼi
  • Te Manatu ʼa Paulo ʼo ʼUhiga Mo Ia Totonu
  • “Tou Faʼa Kātaki ʼo Feleleʼi” ʼi Te Lele Ki Te Maʼuli
  • “ ʼE Au Maʼa Mai Te Toto ʼo Te Tagata Fuli”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Ko Te ʼu Kokelekasio Fuli “Neʼe Natou Maʼuʼuli ʼi Te Tokalelei”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Te Tagata Fai Fakataga—ʼE Sio Ki He Mālama Lahi
    Te Tule Leʼo—2000
  • Ke Ke Lototoʼa, ʼe Tokoni Atu Ia Sehova
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2008
w08 1/5 p. 26-29

ʼO Mulimuli Ki Te Faʼifaʼitaki ʼa Paulo, Kotou Tuputupu ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie

“Neʼe au tauʼi te tau matalelei, neʼe au fakaʼosi te lele, neʼe au maʼuliʼi ia te tui.”—2 TIM. 4:7.

1, 2. Koteā ia te ʼu fetogi ʼaē neʼe fai e Saulo ʼo Talesi ʼi tona maʼuli, pea koteā ia te gāue maʼuhiga ʼaē neʼe ina fai?

NEʼE ko he tagata ʼatamai pea neʼe tui papau ki te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai, kae neʼe ‘mulimuli ia ki te ʼu holi ʼo tona kakano.’ (Efe. 2:3) Ki muli age, neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia totonu “neʼe au laukovi, neʼe au fakataga, pea neʼe au fiatuʼu.” (1 Tim. 1:13) Ko te tagata ʼaia neʼe ko Saulo ʼo Talesi.

2 Kae ʼaki te temi, neʼe fai e Saulo ia te ʼu fetogi lahi ʼi tona maʼuli. Neʼe situʼa ki tona ʼulugaaga ʼāfea pea neʼe gāue mālohi ke ʼaua “naʼa ina kumi tona lelei, kae ke ina kumi te lelei ʼo te tokolahi.’ (1 Ko. 10:33) Neʼe liliu ia ko he tagata agalelei pea mo ʼofa kiā nātou ʼaē neʼe ina gaohi koviʼi ki muʼa atu. (Lau ia Tesalonika 2:7, 8.) Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Kua au liliu ko he minisi. . . . Kiā au ʼaē ko he tagata ʼe veliveli age iā nātou ʼaē ʼe veliveli ʼi te kau māʼoniʼoni fuli, neʼe foaki mai ia te ʼofa makehe ʼaia, ke au tala ki te ʼu puleʼaga ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo te koloa lahi ʼo Kilisito.”—Efe. 3:7, 8.

3. ʼE tokoni feafeaʼi mai anai kiā tātou tatatou ako te ʼu tohi ʼa Paulo pea mo te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tana minisitelio?

3 Ko Saulo, ʼaē ʼe toe higoa foki ko Paulo, neʼe tuputupu ʼaupitō ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Gāue 13:9) Ke feala hatatou tuputupu ʼi tatatou mahino ki te ʼu moʼoni, ʼe tonu ke tou ako ia te ʼu tohi ʼa Paulo pea mo te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tona minisitelio, pea mo tou faʼifaʼitakiʼi tana tui. (Lau ia 1 Kolonito 11:1; Hepeleo 13:7.) Tou vakaʼi age muʼa, mo kapau ʼe tou fai ia te faʼahi ʼaia peʼe ina uga feafeaʼi anai tātou ke tou lotomālohi ʼo fai hatatou polokalama ako takitokotahi, ke tou fakatuputupu ia totatou ʼofa moʼoni ʼaē ki te hahaʼi, pea mo tou maʼu ia te agavaivai.

Te Agamāhani ʼa Paulo ʼAē Ko Te Ako ʼo Te Folafola

4, 5. Neʼe fua lelei feafeaʼi kiā Paulo tana ako ia te folafola?

4 ʼI tona ʼuhiga Faliseo ʼaē neʼe akoʼi e “Kamaliele, ʼo mulimuli ki te faʼahiga ako ʼo te Lao ʼa te ʼu kui,” neʼe kua maʼu e Paulo ia te faʼahiga mahino ki te Tohi-Tapu. (Gāue 22:1-3; Filp. 3:4-6) ʼI te ʼosi pē ʼo tona papitema, ‘neʼe ʼalu ia ki Alapi,’ lagi ko te Toafa ʼo Silia peʼe ko he koga meʼa lāvaki ʼi te Potu Fenua ʼo Alapi ʼaē neʼe faigafua ai tana metitāsio. (Kal. 1:17) Neʼe lagi fia fakakaukauʼi e Paulo ia te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe fakamoʼoni ai ʼe ko Sesu ia te Mēsia. Tahi ʼaē, neʼe fia tokalelei ia Paulo ki te gāue ʼaē kā ina ʼamanaki fai. (Lau ia Gāue 9:15, 16; 20; 22.) Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo hona temi ke ina metitāsioʼi ni ʼu manatu fakalaumālie.

5 Ko te ʼatamai mālama pea mo te fakasiosio tonu ʼaē neʼe maʼu e Paulo mai tana ako ʼaia, neʼe feala ai ke ina akoʼi fakalelei ia te ʼu moʼoni ki niʼihi. Ohagē lā, ʼi te sinakoka ʼi Atiokia ʼo Pisitia, neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Paulo ia te ʼu vaega Tohi-Tapu e nima mai te ʼu Tohi Fakahepeleo moʼo fakamoʼoni ko Sesu neʼe ko te Mēsia. Neʼe tuʼa lahi foki ia te talanoa ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu tohi taputapu. ʼI te lelei ʼo tana fakaʼaogaʼi ia te ʼu vaega Fakatohi-tapu moʼo fakalotoʼi, neʼe “tokolahi te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼaē neʼe ʼatolasio ki te ʼAtua, neʼe natou muliʼi ia Paulo mo Palenapasi” ke toe lahi age he tahi ʼu meʼa ʼe natou ako ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. (Gāue 13:14-44) ʼI he ʼu taʼu ki muli age, neʼe ʼomai ia te kūtuga Sutea Loma ki tona nofoʼaga, pea neʼe fakamahino age e Paulo ia te ʼu meʼa kiā nātou ʼo “ina fai ai te fakamooni o te Puleaga o te Atua, pea mai te uhu ki te afiafi, nee ina faigai natou ke natou tui o uhiga mo Sesu, o ina kamata mai te lao a Moisese pea mo te kau polofeta.”—Gāue 28:17, 22, 23, Tauhi Foou.

6. Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Paulo ke mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi te temi ʼaē neʼe tau ai mo te ʼu fihifihia?

6 ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe tau ai Paulo mo te ʼu fihifihia, neʼe hoko atu aipē ia tana ako te Folafola pea neʼe ina maʼu ai te mālohi mai te ʼu folafola ʼaia. (Hep. 4:12) Logolā tona pilisoniʼi ʼi Loma kae ʼi muʼa ʼo tona matehi, neʼe kole e Paulo kiā Timoteo ke haʼu mo “te ʼu takaiga tohi” pea mo “te ʼu tohi ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu kiliʼi manu.” (2 Tim. 4:13) ʼE mahino ia ko te ʼu pepa ʼaia neʼe ko he ʼu koga tohi ʼo te ʼu Tohi Fakahepeleo ʼaē neʼe akoʼi loloto e Paulo. Ke feala he nofo agatonu ʼa Paulo, neʼe maʼuhiga ki ai ke ina ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu ke feala hana maʼu ia he ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼu folafola.

7. Kotou tuku mai he ʼu fua lelei ʼe feala ke kotou maʼu ʼi takotou ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu.

7 Ko te ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu, pea mo tona metitāsioʼi, ʼe tokoni mai anai ke tou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Hep. 5:12-14) ʼO ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe hiva fēnei ia te tagata fai pesalemo: “Ko te lao ʼo tou gutu ʼe lelei kiā te au, ʼo lelei age ʼi he ʼu lauʼi afe piesi ʼaulo pea mo siliva. Ko tau fakatotonu ʼe ina fakaliliu ia au ke au poto age ʼi toku ʼu fili, heʼe nofo mo au ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole hona gataʼaga. Neʼe au tāʼofi toku ʼu vaʼe mai te ʼu ala kovi fuli, ke feala haku taupau ia tau folafola.” (Pes. 119:72, 98, 101) ʼE ko hakotou agamāhani koa ia te ako ʼo te Tohi-Tapu? ʼE kotou nofo teuteu koa ki he tahi age ʼu gāue ʼi te selevisi ʼa te ʼAtua mokā kotou lau te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli pea mo metitāsioʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou lau?

Neʼe Ako e Saulo Ia Te ʼOfa Ki Te Hahaʼi

8. Neʼe gaohi feafeaʼi e Saulo ia nātou ʼaē neʼe mole kau ki te Tauhi Fakasutea?

8 ʼI muʼa ʼo hana liliu ko he Kilisitiano, neʼe faʼafai ia Saulo ʼi tana lotu, kae neʼe veliveli tana tokaga ʼaē ki te hahaʼi ʼaē neʼe mole kau ki te Tauhi Fakasutea. (Gāue 26:4, 5) Neʼe ina tali lelei te haga ʼa ʼihi Sutea ʼo taumakaʼi ia Setefano. ʼAki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai, neʼe toe mālohi age tana tui ʼaē ʼe tonu tana fakatagaʼi ia te kau Kilisitiano, heʼe lagi ʼi tana manatu, neʼe matatonu te taumakaʼi ʼo Setefano he neʼe ko he tūʼā neʼe tāu mo ia. (Gāue 6:8-14; 7:54–8:1) ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Ko Saulo neʼe agamālohi ʼaupitō ki te kōkelekāsio. Neʼe hū ki te ʼu ʼapi ʼo toho mai ki tuʼa te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine, pea ina ʼave nātou ʼo pilisoniʼi.” (Gāue 8:3) Neʼe ina “fakatagai natou o kaku ki te u kolo matapule.”—Gāue 26:11, Tauhi Foou.

9. Koteā ʼaē neʼe hoko kiā Saulo, ʼo tupu ai te fetogi ʼo tana aga ki te hahaʼi?

9 ʼI te temi ʼaē neʼe hā age ia te ʼAliki ko Sesu kiā Saulo, neʼe fagona ia ʼi te ala ʼo Tamaso moʼo hoko atu tana fakatagaʼi ia te ʼu tisipulo ʼa Kilisito. ʼI te mālohi ʼo te gigila ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe kivi ai ia Saulo, pea neʼe takitaki ia ia e te ʼu tagata ʼaē neʼe natou kaugā fagona. Pea neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Ananiasi moʼo toe fakafealagia ke sio ia Saulo, pea neʼe fetogi ai leva ʼo talu ai ia te aga ʼa Saulo ki te hahaʼi. (Gāue 9:1-30) ʼI tana kua liliu leva ko he tisipulo ʼa Kilisito, neʼe gāue mālohi moʼo felōgoi lelei mo te hahaʼi fuli ohagē ko tona fai e Sesu. Ko tona fakaʼuhiga neʼe mole kei agamālohi kae liliu ʼo maʼuli “tokalelei mo te tagata fuapē.”—Lau ia Loma 12:17-21.

10, 11. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo ia tona ʼofa moʼoni ʼaē ki te hahaʼi?

10 Neʼe mole loto pē e Paulo ke maʼuli tokalelei mo te hahaʼi, kae neʼe ina toe fia fakahā foki kiā nātou ia tona ʼofa moʼoni ʼaē kiā nātou, pea neʼe feala ia te faʼahi ʼaia ʼaki ia te minisitelio. ʼI tana ʼuluaki folau fakamisionea, neʼe ina fakamafola ia te logo lelei ʼi Asia Veliveli. Logolā te mālohi ʼo te fakafeagai, kae neʼe tokaga tāfito ia Paulo pea mo tona ʼu tehina ke natou tokoni ki te hahaʼi agavaivai ke natou liliu ko ni ʼu Kilisitiano. Neʼe natou toe ʼolo ki Lisitala pea mo Ikoniome, logolā te ʼu faiga ʼa te kau fakafeagai ʼo te kolo ʼaia ke natou matehi ia Paulo.—Gāue 13:1-3; 14:1-7, 19-23.

11 Ki muli age, ko Paulo pea mo tona ʼu tehina neʼe natou kumi ʼi Filipe te kolo ʼo Masetonia, ia te hahaʼi ʼaē neʼe fia felōgoi moʼoni mo te ʼAtua. Ko te fafine poloselite Sutea ko Litia neʼe ina tali ia te logo lelei pea neʼe liliu ko he Kilisitiano. Ko te kau takitaki ʼo te puleʼaga neʼe natou tā ia Paulo pea mo Silasi ʼaki te ʼu kauʼi ʼakau pea mo pilisoniʼi nāua. Kae neʼe fakamafola ia Paulo ki te tagata leʼo ʼo te pilisoni, pea neʼe papitema ʼo fēia mo tona fāmili, ʼo natou liliu ko he kau ʼatolasio ʼa Sehova.—Gāue 16:11-34.

12. Koteā ʼaē neʼe ina uga te tagata fiatuʼu ko Saulo ke liliu ko he ʼapositolo agaʼofa ʼa Sesu Kilisito?

12 He koʼē ko Paulo, ʼaē neʼe fai fakataga ʼi te temi ʼaē, kua ina tali ia te tui ʼo nātou ʼaē neʼe ina gaohi koviʼi? Koteā ʼaē neʼe ina uga ai ia te tagata fiatuʼu ʼaia ko Saulo, ke liliu ko he ʼapositolo agalelei pea mo agaʼofa, pea mo ina tali ke ina sākilifisioʼi tona maʼuli ke feala ai ki niʼihi ke natou ʼiloʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo Kilisito? ʼE fakamahino fēnei e Paulo: “[Ko te] ʼAtua ʼaē neʼe ina . . . pāuiʼi au ʼaki tona ʼofa makehe, neʼe ina tali ke ina fakahā mai tona ʼAlo.” (Kal. 1:15, 16) Neʼe faitohi fēnei ia Paulo kiā Timoteo: “[Neʼe] fakahā mai kiā au ia te manavaʼofa: ke feala ʼaki iā au, tāfito, ke fakahā e Sesu Kilisito ia te kātoa ʼo tana faʼa kātaki, ʼo ina fakaʼaogaʼi au ko he faʼifaʼitakiʼaga kiā nātou ʼe tui anai kiā te ia ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata.” (1 Tim. 1:16) Neʼe fakamolemole ia Sehova kiā Paulo, pea ʼi tana maʼu ia te ʼofa makehe ʼaia pea mo te manavaʼofa, neʼe uga ai ia ia ke ʼofa ki te hahaʼi, ʼo ina fakamafola kiā nātou ia te logo lelei.

13. Koteā ʼaē kā ina uga tātou ke tou ʼoʼofa ki te hahaʼi, pea ʼe tou lava fakahā feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?

13 ʼO toe fēia pē mo tātou, ʼe fakamolemole mai e Sehova tatatou ʼu agahala pea mo totatou ʼu vaivaiʼaga. (Pes. 103:8-14) Neʼe fai e te tagata pesalemo ia te fehuʼi ʼaenī: “Kanapau lā neʼe ke lamalama te ʼu hala, Ê Sah, Ê Sehova, ko ai koa anai ʼaē ʼe feala ke tuʼu?” (Pes. 130:3) Kanapau lā neʼe mole tou maʼu ia te manavaʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe mole ʼi ai anai he tahi iā tātou ʼe ina maʼu ia te fiafia ʼo te tauhi taputapu, peʼe fakaʼamu ke ina maʼu ia te maʼuli heʼegata. Neʼe lahi ʼaupitō ia te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua kiā tātou fuli. Koia ohagē ko Paulo, ʼe tonu ke tou ʼoʼofa ki te hahaʼi, ʼo tou fakamafola pea mo akoʼi ia te moʼoni kiā nātou, pea mo tou fakamālohiʼi tatatou ʼu felōgoi mo ʼotatou ʼu tehina mo tuagaʼane.—Lau ia Gāue 14:21-23.

14. ʼE feafeaʼi hatatou fakalahi ia tatatou minisitelio?

14 Neʼe loto e Paulo ke liliu ko he minisi faiva ʼo te logo lelei, pea neʼe malave ki tona loto ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu. Neʼe fakahā e te ʼAlo ʼo te ʼAtua ia tona ʼofa lahi ʼaē ki te hahaʼi ʼaki tana minisitelio ʼaē ki te kaugamālie. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te taʼukai ʼe lahi, kae ʼe tokosiʼi te kau gāue. Kotou faikole ki te ʼAliki ʼo te taʼukai ke ina fekauʼi mai he kau gāue ki tana taʼukai.” (Mat. 9:35-38) ʼI tana liliu ko he tagata gāue faʼafai, neʼe fai pē e Paulo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼalutahi mo te faikole ʼa Sesu. ʼE feafeaʼi kiā koutou? ʼE feala koa ke kotou hikihiki ia te lelei ʼo takotou minisitelio? Peʼe feala koa hakotou fakatuputupu ia takotou kau ʼaē ki te fakamafola ʼo te Puleʼaga, ʼo fakafaigafua ia takotou maʼuli ke kotou kau ki te selevisi pioniē? Tou fakahā ia te ʼofa moʼoni ki te hahaʼi, ʼo tou tokoni kiā nātou ke natou “pipiki maʼu ki te folafola ʼo te maʼuli.”—Filp. 2:16.

Te Manatu ʼa Paulo ʼo ʼUhiga Mo Ia Totonu

15. Neʼe koteā te manatu ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo ia totonu mo tona ʼu tehina Kilisitiano?

15 ʼI tona ʼuhiga minisi Kilisitiano, neʼe tuku mai e Paulo ia he tahi faʼifaʼitaki lelei. Logolā neʼe ina maʼu ia te ʼu tuʼuga pilivilēsio ʼi te kōkelekāsio, kae neʼe ina ʼiloʼi lelei ʼe mole ko tona ʼu fealagia ʼaē ʼe tupu ai tana maʼu te ʼu tapuakina pea ʼe mole tuha mo ia te ʼu tapuakina ʼaia. Neʼe ina ʼiloʼi neʼe tupu ia tana maʼu ʼo te ʼu tapuakina heʼe ko te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼiloʼi e Paulo neʼe ʼi ai te tahi ʼu Kilisitiano neʼe ko te ʼu minisi faiva ʼo te logo lelei. Logolā tona ʼu tuʼuga pilivilēsio ʼaia, kae neʼe agavaivai aipē ia.—Lau ia 1 Kolonito 15:9-11.

16. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo ia tana agavaivai pea mo tana fia mālalo ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaē neʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te silikosisio?

16 Kotou fakatokagaʼi ia te faʼahiga puleʼaki ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaē neʼe malaga ʼi Atiokia te kolo ʼo Silia. Ko te kau Kilisitiano ʼo te kōkelekāsio ʼo te kolo ʼaia, neʼe mole natou manatu tahi ʼo ʼuhiga mo te silikosisio. (Gāue 14:26–15:2) Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ko Paulo ʼaē neʼe ina takitaki ia te fai fakamafola ki te hahaʼi Senitile heʼe silikosisio, neʼe lagi feala pē ke ina ʼui ʼe poto ia ʼi te felōgoi mo te kau Senitile pea ʼe feala hana fakatokatoka ia te fihifihia. (Lau ia Kalate 2:8, 9.) Kae ʼi tana sio ʼaē neʼe mole ʼi ai he fua ʼo tana ʼu faiga moʼo fakatokatoka ʼo te fihi, neʼe mulimuli ia ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ke ʼave te fihifihia ki te Kolesi Pule ʼi Selusalemi. Neʼe lagolago kātoa ia ki te ʼu tehina ʼaē neʼe fakahā age ki ai ia te fihifihia, ʼo natou fai te tonu, pea mo natou hinoʼi ia ia ke ʼalu ʼo fakahā ia te tonu ʼaē kua natou fai. (Gāue 15:22-31) ʼAki te aga ʼaia ʼa Paulo, neʼe ina ‘tuku ai he faʼifaʼitaki ki te fakamaʼuhigaʼi’ ʼaē ʼo tona ʼu tehina ʼaē ʼe kaugā gāue mo ia.—Loma 12:10b.

17, 18. (a) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼi te ʼu kōkelekāsio? (b) Koteā ʼaē ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo Paulo, ʼi tana māvete ʼaē mo te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi?

17 Ko te tagata agavaivai ko Paulo neʼe mole fakamamaʼo ia ʼi tona ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo te ʼu kōkelekāsio, kae neʼe ʼofa ia kiā nātou. ʼI te fakaʼosi ʼo tana tohi ki te kau Loma, neʼe fakamālo ia ki te toko 20 tupu, ʼo ina toʼo tonatou ʼu higoa. Tokolahi iā nātou ʼaia ʼe mole talanoa ki ai he tahi age ʼu vaega, pea tokosiʼi ia nātou neʼe natou maʼu ia he pilivilēsio makehe. Kae neʼe ko te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova, pea neʼe ʼofa mamahi ia Paulo kiā nātou.—Loma 16:1-16.

18 ʼAki te agavaivai pea mo te aga fakakaumeʼa ʼa Paulo neʼe mālohi ai te ʼu kōkelekāsio. ʼI tana felāveʼi fakaʼosi mo te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi, “neʼe natou fāʼufua [kiā ia] pea mo natou ʼuma mamahi kiā te ia, he neʼe natou lotomamahi ʼuhi ko te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai, ʼe mole natou toe sisio anai ki tona fofoga.” Kana ʼui lā neʼe ko he tagata fiatuʼu, ʼe mole fia gāue tahi mo tona ʼu tehina, ʼe mole fēia anai te ʼu tehina ʼi tanatou māvete ʼaē mo ia.—Gāue 20:37, 38.

19. ʼE feafeaʼi hatatou tōkakaga ki ʼotatou ʼu tehina Kilisitiano ‘ ʼaki he loto fia mālalo’?

19 Ko nātou fuli ʼaē ʼe fia tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe tonu ke natou agavaivai ohagē ko Paulo. Neʼe ina tokoniʼi fēnei tona ʼu tehina Kilisitiano: “ ʼAua naʼa kotou fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo, kotou fakaʼuhiga ia nātou ʼaē ohagē ʼe natou māʼoluga age ia koutou.” (Filp. 2:3) ʼE feafeaʼi hatatou fakalogo ki te tokoni ʼaia? ʼUluaki, tou lagolago ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo totatou kōkelekāsio, ʼo tou mulimuli ki tanatou takitaki pea mo tali ia te ʼu tonu fakamāu ʼaē ʼe natou fai. (Lau ia Hepeleo 13:17.) Lua, tou fakamaʼuhigaʼi totatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi te kōkelekāsio. ʼI te agamāhani, ko te ʼu kōkelekāsio ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼe maʼu ai te ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga kehekehe, mai te ʼu agaʼi fenua kehekehe, mai te ʼu lanu kehekehe, pea mai te ʼu haʼuʼaga kehekehe. Ohagē ko Paulo, ʼaua naʼa tou fakapalatahi, kae tou ʼofa fakatatau ki te hahaʼi fuli. (Gāue 17:26; Loma 12:10a) ʼE fakaloto mālohiʼi tātou ke tou “fetaliʼaki, ohagē ko te tali ʼo tātou e Kilisito ʼuhi ko te kolōlia ʼo te ʼAtua.”—Loma 15:7.

“Tou Faʼa Kātaki ʼo Feleleʼi” ʼi Te Lele Ki Te Maʼuli

20, 21. Koteā ʼaē kā tokoni mai anai ke iku lelei tatatou lele ki te maʼuli?

20 ʼE feala pē ke fakatatau ia te maʼuli ʼo he Kilisitiano ki he lele manavā. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Neʼe au fakaʼosi te lele, neʼe au maʼuliʼi ia te tui. ʼI te temi nei kua tāʼofi maʼa ʼaku ia te pale ʼo te faitotonu, ʼaia kā fakapale ʼaki au ʼo foaki mai kiā te au e te ʼAliki, te tuʼi fakamāu faitotonu, ʼo mole kiā au tokotahi pē, kae ʼe toe kau foki kiai mo nātou fuli ʼaē neʼe natou leleiʼia tana hā mai.”—2 Tim. 4:7, 8.

21 Ko tatatou muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼe tokoni mai anai ke iku lelei tatatou lele ki te maʼuli heʼegata. (Hep. 12:1) Koia, tou haga tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo tou fai hatatou polokalama ako takitokotahi, ʼo tou fakatuputupu ia totatou ʼofa moʼoni ki te hahaʼi, pea mo tou haga agavaivai aipē.

ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?

• Neʼe fua lelei feafeaʼi kiā Paulo ia tana ako te Folafola?

• He koʼē ko te ʼofa lahi ki te hahaʼi ʼe maʼuhiga ki te kau Kilisitiano moʼoni?

• Ko te ʼu kalitātē fea ʼaē kā tokoni mai anai ke tou ʼofa fakatatau ki te hahaʼi?

• ʼE tokoni feafeaʼi atu ia te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ke kotou kaugā gāue mo te kau tagata ʼāfea ʼo tokotou kōkelekāsio?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae