Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w09 1/8 p. 8-13
  • Te Maʼuli Heʼegata ʼi Te Kele—Ko He Fakapapau Mai Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Maʼuli Heʼegata ʼi Te Kele—Ko He Fakapapau Mai Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—2009
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Neʼe Tuku Ke Fakalogo Ki Te Vaʼiganoa . . . ʼUhi Ko Te ʼAmanaki”
  • ‘Neʼe Mole Feala Haku Tāʼofi ʼi Toku Loto’
  • “Tāʼofi Ia Ia Ke ʼAua Naʼa Hifo Ki Te Luo!”
  • ʼE Pulihi Te Mate ʼi Te Kele
  • Ko Te Fakapale ʼo Sopo—Ko He Matapuna ʼo Te ʼAmanaki
    Te Tule Leʼo—1994
  • Te Fakatuʼuake—Ko He Akonaki ʼe Malave Kiā Koutou
    Te Tule Leʼo—2005
  • Ko He Kaumeʼa Moʼoni ʼe Ina Foaki He ʼu Tokoni Fakalotomalohi
    Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—Kaupepa Ako (2016)
  • Koutou Falala Kia Sehova Ki Te Fakahoko ʼo Tana Fakatuʼutuʼu
    Te Tule Leʼo—1994
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2009
w09 1/8 p. 8-13

Te Maʼuli Heʼegata ʼi Te Kele—Ko He Fakapapau Mai Te ʼAtua

“Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu neʼe tuku ke fakalogo ki te vaʼiganoa . . . ʼuhi ko te ʼamanaki.”—LOMA 8:20.

1, 2. (a) He koʼē ʼe maʼuhiga kiā tātou ia te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te kele? (b) He koʼē ʼe tokolahi ia te hahaʼi ʼe mole natou tui ki te maʼuli heʼegata ʼi te kele?

ʼE LAGI kotou manatuʼi ia tokotou fiafia ʼi takotou ʼuluaki ako ʼaē, kua ovi mai te temi ʼaē ʼe mole toe mātutuʼa ai anai ia te hahaʼi pea mo mamate, kae ʼe natou māʼuʼuli anai ʼo heʼegata. (Soa. 17:3; Fakh. 21:3, 4) ʼE mahino ia neʼe kotou fiafia ʼi te fakahā ki niʼihi ia te ʼamanaki ʼaia ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼe ko he koga tāfito ʼo te logo lelei ʼaē ʼe tou fakamafola. ʼE malave ki tatatou faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼo totatou maʼuli.

2 ʼE lahi ia te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼe mole natou akoʼi ia te ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli heʼegata ʼi te kele. Logolā te akoʼi ʼaē ʼi te Tohi-Tapu ko te nefesi ʼe mate, kae ʼe lahi ia te ʼu lotu ʼe natou akoʼi ia te akonaki ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼaē ko te tagata ʼe ina maʼu tona nefesi tuputupua ʼe hoko atu tona maʼuli ʼi tona mate, pea ʼe maʼuli ʼi te ʼu potu fakalaumālie. (Esk. 18:20) Koia, tokolahi te hahaʼi ʼe mole natou tui ki te akonaki ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele. Pea ʼe feala ai ke tou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE akoʼi moʼoni koa ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼamanaki ʼaia? Kapau koia, pea ko te temi fea ʼaē neʼe ʼuluaki fakahā ai e te ʼAtua ia te ʼamanaki ʼaia ki te tagata?

“Neʼe Tuku Ke Fakalogo Ki Te Vaʼiganoa . . . ʼUhi Ko Te ʼAmanaki”

3. Neʼe hā feafeaʼi ʼi te kamata pē ʼo te hisitolia ʼo te tagata ia te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te mālamanei?

3 Ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te mālamanei neʼe hā lelei ʼi te kamata pē ʼo te hisitolia ʼo te tagata. Neʼe fakahā lelei e te ʼAtua ʼe maʼuli heʼegata anai ia Atama mo kapau ʼe fakalogo. (Sen. 2:9, 17; 3:22) ʼE mahino ia, ko te ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼo te hōloga ʼo Atama neʼe natou ʼiloʼi ia te puli ʼi te tagata ia te haohaoa, ʼaē neʼe natou sisio tonu ki tona ʼu fua. Ko te hūʼaga ki te ʼōloto ʼo Eteni neʼe tapuʼi ia, pea ko te hahaʼi neʼe liliu ʼo mātutuʼa pea mo mamate. (Sen. 3:23, 24) ʼAki te fakalaka ʼo te temi, neʼe hifohifo māmālie pē ia te maʼuli ʼo te tagata. Ko Atama neʼe maʼuli iā taʼu e 930. Ko Semi ʼaē neʼe hao ʼi te Tulivio, neʼe maʼuli pē iā taʼu e 600, pea ko tona foha ko Alepakesate neʼe maʼuli iā taʼu e 438. Ko te tamai ʼa Apalahamo, ia Tela, neʼe maʼuli iā taʼu e 205. Neʼe mate Apalahamo ʼi tona taʼu 175, ko Isaake ʼi tona taʼu 180, pea ko Sakopo ʼi tona taʼu 147. (Sen. 5:5; 11:10-13, 32; 25:7; 35:28; 47:28) Tokolahi te hahaʼi neʼe natou mahino ki te fakaʼuhiga ʼo te hifohifo māmālie ʼaia ʼo te maʼuli, ko tona fakaʼuhiga kua puli ia te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata! Neʼe feala koa hanatou ʼamanaki ʼe feala anai hanatou toe māʼuʼuli ʼo heʼegata?

4. Ko te fakatafito fea ʼaē neʼe maʼu e te ʼu tagata agatonu ʼo te temi muʼa ke natou tui ai ʼe toe fakatuʼu anai e te ʼAtua ia te ʼu lelei ʼaē neʼe pulihi e Atama?

4 ʼE ʼui fēnei ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko te . . . [tagata] ʼaē neʼe fakatupu neʼe tuku ke fakalogo ki te vaʼiganoa . . . ʼuhi ko te ʼamanaki.” (Loma 8:20) Ko te ʼamanaki kiteā? Ko te ʼuluaki lea fakapolofetā ʼi te Tohi-Tapu neʼe talanoa ki he “hako” ʼe ina ‘maumauʼi anai te gata ʼi tona ʼulu.’ (Lau ia Senesi 3:1-5, 15.) Ki te hahaʼi agatonu, ko te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te Hako ʼaia neʼe ko he fakatafito ke natou ʼamanaki ʼe mole fetogi anai e te ʼAtua ia tana fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te mālamanei. Pea neʼe feala ai ki te ʼu tagata ohagē ko Apele pea mo Noe ke natou tui ko te ʼAtua ʼe ina toe fakatuʼu anai ia te ʼu lelei ʼaē neʼe pulihi e Atama. Neʼe lagi mahino ki te ʼu tagata ʼaia, ko te ‘maumauʼi ʼo te muliʼi vaʼe ʼo te hako’ ʼe hoko ai anai ia he ligitoto.—Sen. 4:4; 8:20; Hep. 11:4.

5. Koteā ʼaē ʼe hā ai ko Apalahamo neʼe tui ki te fakatuʼuake?

5 Tou vakaʼi age te tagata ko Apalahamo. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai, ko Apalahamo “ ʼe feala pē ke ʼui neʼe ina momoli ia Isaake, . . . tona foha ʼulu tokotahi.” (Hep. 11:17) He koʼē neʼe lotolelei ke ina fai ia te faʼahi ʼaia? (Lau ia Hepeleo 11:19.) Koteʼuhi neʼe tui ia ki te fakatuʼuake! Neʼe ʼi ai te fakatafito ʼo te tui ʼa Apalahamo ki te fakatuʼuake. ʼI muʼa atu, neʼe fakafealagia e Sehova ke toe maʼu e Apalahamo ia te mālohi fakasino ke feala hana maʼu ia hana fānau, pea neʼe ina fakafealagia kiā ia pea mo tona ʼohoana, ia Sala, ke nā maʼu hanā tama ʼi tonā temi matuʼa. (Sen. 18:10-14; 21:1-3; Loma 4:19-21) Pea neʼe fai e Sehova totonu ia te fakapapau kiā Apalahamo. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kiā te ia: “ ʼAki ia Isaake ʼe haʼu anai mai ai te faʼahi ʼaē kā fakahigoa anai ko tou hako.” (Sen. 21:12) Koia, neʼe ko he ʼu tupuʼaga lelei ʼaia kiā Apalahamo ke ina maʼu ia te ʼamanaki ʼaē ʼe toe fakatuʼuake anai ia Isaake e te ʼAtua.

6, 7. (a) Koteā te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo Apalahamo? (b) ʼI te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova kiā Apalahamo, ʼe maʼu feafeaʼi ai e te mālamanei ia he ʼamanaki?

6 Ko Apalahamo neʼe ina maʼu ia te tui e lahi, koia ʼaē neʼe fai ai e Sehova ia te fuakava mo ia ʼo ʼuhiga mo tona hōloga, peʼe ko te “hako.” (Lau ia Senesi 22:18.) Ko te ʼuluaki koga ʼo te “hako” neʼe ko Sesu Kilisito. (Kal. 3:16) Neʼe ʼui age e Sehova kiā Apalahamo, ko te “hako” ʼaia ʼe liliu anai ʼo kaugamālie “ohagē ko te ʼu fetuʼu ʼo te lagi pea ohagē ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te matātai,” kae neʼe mole ʼiloʼi e Apalahamo tona kaugamālie. (Sen. 22:17) Kae neʼe fakahā ki muli age ia te kaugamālie ʼo nātou ʼaia. Ko Sesu Kilisito pea mo te toko 144 000, ʼaē kā natou kaugā hau anai mo ia ʼi tona Puleʼaga, ʼe natou faʼufaʼu ia te “hako.” (Kal. 3:29; Fakh. 7:4; 14:1) ʼE ko te Puleʼaga Fakamēsia ʼaē kā fakaʼaogaʼi anai moʼo “tapuakina . . . te ʼatu puleʼaga fuli pē ʼo te kele.”

7 Neʼe mole feala kiā Apalahamo ke mahino ki te fakaʼuhiga kātoa ʼo te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo ia. Kae ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe talitali ia ki te kolo ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼu fakatafito moʼoni.” (Hep. 11:10) Ko te kolo ʼaia ʼe ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ke ina maʼu ia te ʼu tapuakina ʼi te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼaia, ʼe tonu anai ke fakatuʼuake ia Apalahamo. ʼE feala anai hana maʼuli heʼegata ʼi te kele heʼe fakatuʼuake anai. Pea ko te maʼuli heʼegata ʼe feala anai ke maʼu e nātou ʼaē kā hao ʼi Halamaketone peʼe ko nātou ʼaē kā fakatuʼuake anai mai te kau mate.—Fakh. 7:9, 14; 20:12-14.

‘Neʼe Mole Feala Haku Tāʼofi ʼi Toku Loto’

8, 9. He koʼē ko te tohi ʼo Sopo ʼe mole fakaʼuhiga pē ki he fakamatala ʼo he ʼu faigataʼaʼia neʼe hoko ki he tagata?

8 Lolotoga te temi ʼaē neʼe maʼuli ai ia te mokoliha ʼo Apalahamo, ia Sosefo pea mo te polofetā ko Moisese, neʼe ʼi ai te tagata ko tona higoa ko Sopo. Ko te tohi ʼo Sopo ʼi te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe lagi tohi e Moisese, ʼe fakamahino ai pe koʼē neʼe tuku e Sehova ke mamahi ia Sopo pea neʼe fua lelei feafeaʼi kiā ia. Kae ko te tohi ʼo Sopo ʼe mole ko he fakamatala pē ia ʼo he ʼu faigataʼaʼia neʼe hoko ki he tagata; ʼe talanoa ki te ʼu faʼahi ʼe malave ki te hahaʼi fuli pea mo te kau ʼāselo fuli. ʼE fakamahino mai ʼi te tohi ʼaia ia te faitotonu ʼa Sehova ʼi tana fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo tana pule faʼitaliha, pea mo fakahā mai ko te agatonu pea mo te ʼu ʼamanaki ki te maʼuli ʼa te ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼi te kele, ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ʼi Eteni. Logolā neʼe mole mahino Sopo ki te fehuʼi ʼaia, kae neʼe mole ina tuku ia tona ʼu kaumeʼa e toko tolu  ke natou fakahalaʼi ia ia ke manatu neʼe heʼe agatonu. (Sopo 27:5) ʼE fakalotomālohiʼi ai tatatou tui pea mo tokoni mai ke tou mahino ʼe feala ke tou taupau maʼu ia tatatou agatonu pea mo lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova.

9 ʼI te ʼosi palalau ʼa te toko tolu ʼaē neʼe ʼui neʼe natou fakalotofīmālieʼi ia Sopo, “ko Eliu te foha ʼo Palakele te tagata Pusite neʼe kamata palalau.” Koteā ʼaē neʼe ina uga ia ia ke palalau? Neʼe ina ʼui fēnei: ‘Neʼe lahi taku fia palalau. Neʼe mole feala haku tāʼofi ʼi toku loto.’ (Sopo 32:5, 6, 18) Logolā ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu ʼaki ia te takitaki ʼa te laumālie, neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe kua ʼosi ai ia te ʼu faigataʼaʼia ʼo Sopo, kae ʼe toe ʼaoga ia te ʼu palalau ʼaia ki niʼihi. ʼE natou foaki ia he ʼamanaki ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe natou taupau maʼu ia tanatou agatonu.

10. Koteā ʼaē ʼe fakahā ai ʼi ʼihi temi, ko he logo ʼe foaki e Sehova ki he tahi ʼe ʼi ai tona fakaʼuhiga ki te hahaʼi ʼe tokolahi?

10 ʼI ʼihi temi neʼe foaki e Sehova he logo ki he tahi kae ʼe ʼi ai foki ia tona fakaʼuhiga ki te hahaʼi e tokolahi. ʼE tou tokagaʼi ia te faʼahi ʼaia ʼi te lea fakapolofetā ʼa Taniela, ko te moemisi ʼa te Hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa ʼo ʼuhiga mo te tuʼusi ʼo te fuʼu ʼakau ʼe māʼoluga ʼaupitō. (Tan. 4:10-27) Logolā ko te moemisi ʼaia neʼe hoko kiā Nepukanesa, kae neʼe fakaʼuhiga ki he faʼahi ʼe lahi age. Neʼe ina fakahā ko te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua ʼi te kele ʼaē kā fakafofoga e he puleʼaga ʼi te hōloga ʼo te Hau ko Tavite, ʼe toe fakatuʼu anai hili taʼu e 2 520, ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi.a Ko te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua ki totatou kele neʼe toe fakatuʼu ʼaki ia te fakanofo ʼo Sesu Kilisito ko te Hau ʼi selō ʼi te taʼu 1914. Kotou fakakaukau age muʼa peʼe fakahoko feafeaʼi anai e te pule ʼa te Puleʼaga ia te ʼu ʼamanaki ʼa te hahaʼi fakalogo!

“Tāʼofi Ia Ia Ke ʼAua Naʼa Hifo Ki Te Luo!”

11. Koteā ʼaē ʼe hā ʼi te ʼu palalau ʼa Eliu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua?

11 ʼI te tali ʼaē neʼe ina fai kiā Sopo, ʼe talanoa Eliu ki “he tagata ʼave logo, he tagata ʼave folafola, ko he tokotahi ʼi te ʼu hahaʼi e lauʼi afe, ke palalau ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tana faitotonu.” ʼE feafeaʼi mo kapau ko te tagata ʼave folafola ʼaia ʼe ina “kolekole ki te ʼAtua ke ʼofa kiā ia”? ʼE tali fēnei e Eliu: “Pea neʼe ʼofa ia [te ʼAtua] kiā ia pea mo ina ʼui: ‘Tāʼofi ia ia ke ʼaua naʼa hifo ki te luo! Kua au maʼu he totogi! Ke liliu tona kakano ʼo foʼou ake ʼi tona kei tūpulaga, ke toe liliu ki te ʼu ʼaho ʼo tona mālohi fakatūpulaga!’ ” (Sopo 33:23-26) ʼE fakahā e te ʼu palalau ʼaia ia te loto ʼaē ʼa te ʼAtua ke ina tali ia “he totogi,” peʼe ko he meʼa ʼe ina ʼuʼufi, maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe fakahemala.—Sopo 33:24.

12. ʼI te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu, koteā ia te ʼamanaki ʼaē ʼe foaki ki te mālamanei kātoa?

12 Neʼe mole lagi mahino ia Eliu ki te fakaʼuhiga kātoa ʼo te totogi, ohagē pē ko te mole mahino kātoa ʼa te ʼu polofetā kiā meʼa fuli ʼaē neʼe natou tohi. (Tan. 12:8; 1 Pet. 1:10-12) ʼI te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu, ʼe hā ai te ʼamanaki ʼaē ko te ʼAtua ʼe ina tali anai ʼi he ʼaho ia he totogi pea mo fakaʼāteaina ia te tagata mai te ʼu fua kovi ʼo te mātutuʼa pea mo te mate. Neʼe fakahā ʼi te ʼu palalau ʼa Eliu ia te ʼamanaki taulekaleka ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata. ʼE toe fakahā ʼi te tohi ʼo Sopo, ʼe ʼi ai anai ia he fakatuʼuake.—Sopo 14:14, 15.

13. Koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu ki te kau Kilisitiano?

13 Iā ʼaho nei, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu ʼe kei ʼi ai tona ʼaoga ki te kau Kilisitiano e toko lauʼi miliona, ʼaē ʼe natou ʼamanaki hao ʼi te fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko te hahaʼi mātutuʼa ʼaē kā kau anai iā nātou ʼaē kā haofaki, ʼe natou toe mālolohi anai ohagē ko tonatou temi tūpulaga. (Fakh. 7:9, 10, 14-17) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼamanaki sisio ki te toe liliu ʼo tūpulaga ia nātou ʼaē kā fakatuʼuake, ʼe ina haga aipē ʼo fakafiafia ia te hahaʼi agatonu. ʼE moʼoni, ʼe fakalogo ia te maʼuli tuputupua ʼi selō maʼa te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele maʼa te “tahi ʼu ovi” ʼa Sesu, ki tanatou tui ʼaē ki te sākilifisio faitotogi ʼa Kilisito.—Soa. 10:16; Loma 6:23.

ʼE Pulihi Te Mate ʼi Te Kele

14. Koteā ʼaē ʼe hā ai neʼe ʼaoga he tahi age fakatuʼutuʼu ʼe kehe age ʼi te Lao ʼa Moisese ke feala ai ki te kau Iselaele hanatou ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata?

14 Ko te hōloga ʼo Apalahamo neʼe liliu ko he puleʼaga faʼifaʼitaliha ʼi te temi ʼaē neʼe natou fai ai ia te fuakava mo te ʼAtua. ʼI te temi ʼaē neʼe foaki ai kiā nātou ia te Lao, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE tonu ke kotou taupau taku ʼu fakatotonu pea mo taku ʼu tonu faifakamāu: kapau ʼe maʼuliʼi e he tagata, pea ʼe ina maʼu anai te maʼuli.” (Lev. 18:5) Kae ʼi tanatou mole lava mulimuli ki te ʼu lēkula haohaoa ʼo te Lao, neʼe fakatūʼā ai e te Lao ia te kau Iselaele pea neʼe ʼaoga ke fakaʼāteaina nātou mai te fakatūʼā ʼaia.—Kal. 3:13.

15. Koteā ia te tapuakina ʼo ʼuhiga mo te kā haʼu neʼe tohi e Tavite ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua?

15 Ki muli age ʼo Moisese, neʼe takitaki e Sehova te tahi ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ke natou talanoa ki te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata. (Pes. 21:4; 37:29) Ohagē lā, ko te tagata fai pesalemo ko Tavite neʼe ina fakaʼosi fēnei ia te pesalemo ʼo ʼuhiga mo te logo tahi ʼa te kau ʼatolasio moʼoni ʼi Sione: “Ko te potu ʼaia ʼaē neʼe fakatotonu e Sehova ke hoko ai te tapuakina, ʼio, te maʼuli ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.”—Pes. 133:3.

16. ʼAki ia Isaia, koteā ʼaē neʼe fakapapau e Sehova ʼo ʼuhiga mo te kā haʼu ʼo “te kele kātoa”?

16 Neʼe takitaki e Sehova ia Isaia ke ina fakakikite ia te maʼuli heʼegata ʼi te kele. (Lau ia Isaia 25:7, 8.) Ohagē ko he “pūlou” peʼe ko he meʼa kafu ʼe fakafaigataʼa ai hakita mānava, ko te agahala pea mo te mate neʼe hagē ko he ʼu kavega mamafa maʼa te mālamanei. ʼE fakapapau e Sehova ki tana hahaʼi ʼe pulihi anai ia te agahala pea mo te mate “ ʼi te kele kātoa.”

17. Koteā te gāue ʼaē neʼe fakakikite ʼe fai e te Mēsia moʼo ʼavahi ia te ala ʼaē ki te maʼuli heʼegata?

17 Tou tokagaʼi mo te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fakatotonu ʼi te Lao ʼa Moisese ʼo ʼuhiga mo te tao tagata maʼa Asasele. Tuʼa tahi ʼi te taʼu, ʼi te ʼAho ʼo Te Faifakalelei, ko te pelepitelō lahi ‘neʼe ina hili tona ʼu nima lualua ki te ʼulu ʼo te tao tagata maʼuli pea mo kōfēsio kiai ia te ʼu hala fuli ʼa te ʼu foha ʼo Iselaele, pea mo ina ʼai ia te ʼu hala ʼaia ki te ʼulu ʼo te tao tagata pea ʼave e te tao tagata ia te ʼu hala fuli ʼaia ki te toafa.’ (Lev. 16:10, 21, 22) Neʼe fakakikite e Isaia ia te haʼu ʼa te Mēsia, ʼaē kā hagē anai ia tana gāue ko te tao tagata pea mo ina ʼamo ia te “ ʼu mahaki,” mo te ʼu “mamahi,” pea mo “te agahala ʼa te hahaʼi tokolahi,” ʼe ina ʼavahi ai anai ia te ala ki te maʼuli heʼegata.—Lau ia Isaia 53:4-6, 12.

18, 19. Koteā te ʼamanaki ʼaē ʼe fakamaʼuhigaʼi iā Isaia 26:19 pea mo Taniela 12:13?

18 ʼAki ia Isaia, neʼe ʼui fēnei e Sehova ki tana hahaʼi Iselaele: “ ʼE māʼuʼuli anai tau kau mate. Ko haku mate—ʼe natou tutuʼuake anai. Kotou ʼaʼala ake pea mo kalaga fakafiafia, ia koutou ʼe nonofo ʼi te efu! Heʼe ko tou hahau ʼe hagē ko te hahau ʼo te ʼu fisiʼi teu ʼaē ʼe huʼa lotuma, pea māʼia mo nātou ʼaē ʼe mole natou mālolohi ʼi te mate ʼe toe fakatuʼuake anai e te kele.” (Isa. 26:19) ʼE fakahā lelei ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo ia te ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake pea mo te maʼuli ʼi te kele. Ohagē lā, ʼi te taʼu 100 ʼo Taniela, neʼe fakapapau fēnei age e Sehova: “ ʼE ke mālōlō anai, kae ʼe ke tuʼuake anai ki tou fakapale ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.”—Tan. 12:13.

19 ʼI tana ʼamanaki ʼaē ki te fakatuʼuake, neʼe ʼui ai e Maleta kiā Sesu ʼo ʼuhiga mo tona tokolua ʼaē neʼe kua mate: “ ʼE au ʼiloʼi ʼe toe tuʼuake anai ʼi te ʼaho fakamuli.” (Soa. 11:24) Neʼe fetogi koa te ʼamanaki ʼaia ʼi te ʼu akonaki ʼa Sesu pea mo te ʼu tohi ʼaē neʼe fai e tana ʼu tisipulo ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua? Ko te maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼe ko te ʼamanaki koa ʼaia ʼaē ʼe kei foaki e Sehova ki te mālamanei? ʼE tou vakaʼi anai ia te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te ʼalatike ʼaē kā hoa mai.

[Nota]

a Vakaʼi ia te kāpite 6 ʼo te tohi Koutou Tokagaʼi Te Lea Faka Polofeta ʼa Taniela!

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• Ko te mālamanei “neʼe tuku ke fakalogo ki te vaʼiganoa” ʼuhi ko te ʼamanaki fea?

• Koteā ʼaē ʼe hā ai ko Apalahamo neʼe tui ki te fakatuʼuake?

• Koteā te ʼamanaki ʼe foaki ki te mālamanei ʼe hā ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu kiā Sopo?

• ʼE fakahā lelei feafeaʼi ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo ia te ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake pea mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele?

[Paki ʼo te pasina 9]

Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Eliu kiā Sopo ʼe maʼu ai ia te ʼamanaki ʼaē ko te tagata ʼe fakaʼāteaina anai mai te matuʼa pea mo te mate

[Paki ʼo te pasina 10]

Neʼe fakapapau age kiā Taniela ʼe ‘tuʼu ake anai ki tona fakapale ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho’

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae