Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 1/5 p. 8-13
  • Te Fakatuʼuake—Ko He Akonaki ʼe Malave Kiā Koutou

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Fakatuʼuake—Ko He Akonaki ʼe Malave Kiā Koutou
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Ina Fakahā Iā Muʼa ʼo Te Kaugamālie Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
  • Ko Te Tui Pea Mo Te Fakatuʼuake
  • Te ʼAmanaki ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatuʼuake
  • Te Fakatuʼuake Pea Mo Te Kaumeʼa Mo Sehova
  • Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua​—Te Fakatafito ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
  • Te Mālohi ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
    Te Tule Leʼo—2000
  • ʼE Hoko Anai Te Fakatuʼuake!
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • ʼE ʼi Ai Anai Te Fakatuʼuake ʼo Te Kau Faitotonu
    Te Tule Leʼo—1995
  • Te Mālohi ʼAē ʼe Foaki e Te ʼAmanaki Ki Te Fakatuʼuake
    Koutou Atolasio Ki Te ʼAtua Moʼoni Pe e Tahi
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 1/5 p. 8-13

Te Fakatuʼuake​—Ko He Akonaki ʼe Malave Kiā Koutou

“ ʼE au maʼu te ʼamanaki ʼaenī ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai he fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.”​—Gaue 24:15, MN.

1. He koʼe neʼe palalauʼi te fakatuʼuake ʼi te Sanetualio?

NEʼE nofo te ʼapositolo ko Paulo ʼi Selusalemi ʼi te fakaʼosi ʼo tana tolu folau faka misionea ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi. ʼI tona ʼosi puke e te kau Loma, neʼe fakagafua age ke palalau ʼi muʼa ʼo te telepinale lahi Sutea, ia te Sanetualio. (Gaue 22:29, 30) ʼI te telepinale ʼaia, neʼe fakatokagaʼi e Paulo ʼe ʼi ai te kau Satuseo pea mo te kau Faliseo. Pea ko te ʼu kūtuga ʼaia e lua neʼe nātou kehekehe, heʼe ko te kau Satuseo neʼe mole nātou tui ki te fakatuʼuake, kae ko te kau Faliseo ia neʼe tui nātou ki te akonaki ʼaia. Pea moʼo fakahā tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “U tehina, ko au e ko he faliseo, ko te fanau a te faahiga faliseo, pea kua fakamauʼi au o uhiga mo te falala pea mo te tuuake a te hahai mate.” ʼI tana palalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, neʼe malaga ai te maveuveu ʼi te fakatahi!​—Gaue 23:​6-9.

2. He koʼe neʼe kua nofo teuteu ia Paulo moʼo fakamahino tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake?

2 ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, ʼi tana fagona ʼi te ala ʼaē ʼe ʼalu ki Tamaso, neʼe sio ia Paulo ki te meʼa neʼe hā age kiā ia pea mo logo ki te leʼo ʼo Sesu. Pea neʼe fehuʼi fēnei age e Paulo kiā Sesu: “Kotea ae ke au fai, Aliki?” Pea tali age e Sesu: “Tuuake, hu ki Tamaso, e tala atu anai i ai ia meafuape nee au teuteu kia te koe ke ke fai.” ʼI tana tau atu ki Tamaso, neʼe maʼu ia ia e te tisipulo Kilisitiano ko Ananiasi ʼaē neʼe ina fakamahino age te faʼahi ʼaenī: “Kua filifili koe e te Atua o atatou matua ke ke iloi tona finegalo, mo mamata ki te Maonioni [ia Sesu ʼaē kua fakatuʼuake] pea mo fagono ki tona leo.” (Gaue 22:​6-16) Koia neʼe kua nofo teuteu ai leva ia Paulo moʼo fakamahino tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake.​—1 Petelo 3:⁠15.

Neʼe Ina Fakahā Iā Muʼa ʼo Te Kaugamālie Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

3, 4. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo ia tana lagolago mālohi ʼaē ki te akonaki ʼo te fakatuʼuake, pea koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai tana faʼifaʼitaki?

3 Ki muli age, neʼe tuʼu ia Paulo iā muʼa ʼo te Kovana ko Felise. ʼI te temi ʼaia, ko te ‘tagata faiakonaki ki te kaugamālie’ ko Teletulio ʼaē neʼe lagolago ki te fakafeagai ʼa te kau Sutea kiā Paulo, neʼe ina tukugakoviʼi ia Paulo, ʼo ʼui ʼe ko te tagata takitaki ʼo te magaʼi lotu pea ʼe ina fakaneke te hahaʼi ke nātou fakafeagai ki te puleʼaga. Moʼo tali kiai, neʼe foimo ʼui atu aipe e Paulo: “E au fakamooni atu kia te koe; ko te ‘Ala’ aeni e natou lau e ko he magai’lotu, e au atolasio ai ki te Atua o amatou matua.” Pea neʼe ina toe ʼui ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake: “ ʼE au maʼu te ʼamanaki ʼaenī ki te ʼAtua, te ʼamanaki ʼaia ʼe toe maʼu e te ʼu tagata ʼaia, ʼaē ʼe ʼi ai anai he fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.”​—Gaue 23:23, 24; 24:​1-8, 14, 15, MN.

4 Hili kiai lagi taʼu e lua, ko Polokio Feseto ʼaē neʼe ina fetogi ia Felise, neʼe ina fakaafe te Hau ko Helote Akilipa ke haʼu ke nā vakaʼi fakatahi te ʼaluʼaga ʼo te tagata pilisoni ko Paulo. Neʼe fakahā age e Feseto, ko te hahaʼi ʼe nātou fakafihiʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo “he Sesu kua mate . . . [kae] kei mauli ia.” Pea ʼi te palalau ʼa Paulo, neʼe ina fehuʼi age: “Kotea te tupuaga o tautou lau e mole feala ke fakatuuake e te Atua te hahai mamate?” ʼOsi ʼaia pea neʼe ina ʼui age: “Nee tokoni mai te Atua kia te au, o kakupe kia natou liliki mo natou lalahi, e mole au fakaha he tahi mea, gatape kia mea nee tala e te kau polofeta mo Moisese o uhiga mo mea e amanaki hokosia mai: te tali mamahi a Kilisito, ko te uluaki aia kua tuuake mai te mate, pea e tonu ia ke ina fagonogono te malama ki te hahai pea mo te u puleaga pagani.” (Gaue 24:27; 25:​13-22; 26:​8, 22, 23) Neʼe lagolago mālohi ia Paulo ki te akonaki ʼo te fakatuʼuake! Ohage ko Paulo, ʼe tou falala ʼo fakahā ʼe ʼi ai anai te fakatuʼuake. Kae ko te hahaʼi ʼe nātou tali feafeaʼi anai te akonaki ʼaia? ʼE mahino ia, ʼe nātou tali pe anai ohage ko te hahaʼi ʼo te temi ʼo Paulo.

5, 6. (a) Neʼe tali feafeaʼi e te hahaʼi ia te faka mafola ʼaē e te kau ʼapositolo ia te fakatuʼuake? (b) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga mokā tou fakahā tatatou ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake?

5 Tou vakaʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te kamataʼaga ʼo te lua folau faka misionea ʼa Paulo (lagi ʼi te taʼu 49 ki te taʼu 52 ʼo totatou temi) ʼi tana ʼalu ki Ateni. Neʼe fai palalau mo te hahaʼi ʼaē neʼe tui ki te ʼu taulaʼatua pea mo ina tokoniʼi nātou ke nātou tokagaʼi te tagata ʼaē neʼe fili e te ʼAtua moʼo fakamāuʼi te hahaʼi ʼo te kele ʼaki te faitotonu. Ko te tagata ʼaia neʼe ko Sesu. Neʼe ʼui e Paulo ko te ʼAtua neʼe ina foaki te fakamoʼoni ʼo te faʼahi ʼaia, ʼaki tana fakatuʼuake ia Sesu mai te mate. Neʼe taliʼi feafeaʼi e te hahaʼi ia tana akonaki ʼaia? ʼE tou lau fēnei: “Pea i tanatou logo ki te kupu ‘Tuuake mai te mate’, nee [manukiʼi] ia e ihi, pea mo ihiʼage nee natou talaʼage: ‘O uhiga mo te mea nei, e hoki matou fakalogo ki ai i he tahi aho.’ ”​—Gaue 17:​29-32.

6 Mole faʼa fualoa ki te ʼosi ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe hoko te meʼa feiā kiā Petelo mo Soane. Ko te kau Satuseo neʼe nātou toe kau aipe ʼi te fakafeagai mālohi ʼaia. Iā Gaue 4:​1-4 ʼe fakamatala ai te meʼa ʼaē neʼe hoko: “Pea i te lolotoga akonaki a naua ki te hahai, nee hake ake kia naua te u pelepitelo mo te kamutoa o te faletapu pea mo te kau Sekelipa. Nee natou hoha koteuhi ko tanâ akonaki kí te hahai mo [tanā] fagonogono te tuuake mai te mate aki ia Sesu.” Kae ko ʼihi neʼe nātou tali leleiʼi te logo ʼaia. “Nee tui he tokolahi o natou nee fagono ki te Folafola, nee ko te toko nima afe.” ʼE ʼasi mai ai, ʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ka nātou tali leleiʼi anai te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake. Koia, ʼe maʼuhiga ai ke tou fakamālohiʼi tatatou tui ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake.

Ko Te Tui Pea Mo Te Fakatuʼuake

7, 8. (a) Ohage ko tona fakahā ʼi te tohi ki te kokelekasio ʼo Kolonito ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe lava ʼalunoa feafeaʼi ia te tui? (b) Ko te mahino lelei ki te fakatuʼuake, ʼe ina fakakeheʼi feafeaʼi ia te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni pea mo te Lotu Faka Kilisitiano hala?

7 Neʼe faigataʼa ki ʼihi Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō hanatou tali ia te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, pea ko ʼihi ia nātou neʼe kau ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito. Pea ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Nee au fakahoko atu kia koutou, uluaki te mea ae nee au tali: nee puluhia Kilisito o uhiga mo atatou agahala o fai ki te Tohi-tapu. Nee fakakoloa ia pea nee tuuake i tona tolu aho [ohage ko tona ʼui ʼi] te Tohi-tapu.” Moʼo fakahā te moʼoni ʼo te fakatuʼuake, neʼe ina ʼui ko te Kilisito ʼaē neʼe fakatuʼuake neʼe “ha kia tehina e nima geau i he temi e tahi,” pea ko te tokolahi iā nātou ʼaia, ʼo kau ai mo Paulo neʼe kei nātou māʼuʼuli ʼi te temi ʼaia. (1 Kolonito 15:​3-8) Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Kapau e fakaha ko Kilisito kua tuuake mai te mate, pe feafeai te lau e ihi o koutou, e mole he tuuake a te kaiga mate? Kapau e mole he tuuake a te kaiga mate pea mo Kilisito nee mole tuuake, pea kapau nee mole tuuake Kilisito, e noa tamatou akonaki pea e noa mo tautou tui.”​—1 Kolonito 15:​12-14.

8 ʼE ʼalunoa anai te tui faka Kilisitiano mo kapau ʼe mole tou tui ki te fakatuʼuake, heʼe ko te fakatafitoʼaga ʼaia ʼo te tui faka Kilisitiano. Koia kapau ʼe tou mahino lelei ki te fakatuʼuake, pea ʼe tou fakakeheʼi anai te kau Kilisitiano moʼoni pea mo te kau Kilisitiano loi. (Senesi 3:4; Esekiele 18:4) Pea ʼe ʼui e Paulo ko te akonaki ʼo te fakatuʼuake ʼe kau ʼi te “akonaki o te kamataʼaga” ʼo te Lotu faka Kilisitiano. Tou faiga mālohi ke tou “hiki atu ki te katoa o te tagata kua lahi.” ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tatou e Paulo: “Pea ko te mea aia e tou fai anai, [mo] kapau e finegalo ki ai te Atua.”​—Hepeleo 6:​1-3.

Te ʼAmanaki ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatuʼuake

9, 10. ʼE faka ʼuhigaʼi feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te kupu fakatuʼuake?

9 Moʼo fakaloto mālohiʼi tatatou tui ki te fakatuʼuake, tou vakaʼi age muʼa te ʼu fehuʼi ʼaenī: Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu mokā talanoa ki te fakatuʼuake? ʼE fakavikiviki feafeaʼi e te akonaki ʼo te fakatuʼuake ia te ʼofa ʼo Sehova? Kapau ʼe tou maʼu te ʼu tali ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia, pea ʼe tou ōvi anai ki te ʼAtua pea ʼe feala anai ke tou akoʼi ki niʼihi ia te fakatuʼuake.​—2 Timoteo 2:2; Sakopo 4:⁠8.

10 Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakatuʼuake” ko tona faka ʼuhiga “ko he toe tuʼuake.” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia? ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe ko hata tui papau ʼe feala ki he tahi kua mate ke toe maʼuli ake. ʼE toe fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ko ʼaē kua mate ʼe toe fakatuʼuake anai ʼaki hona sino kakano peʼe ko hona sino fakalaumālie, ʼo mulimuli pe ki te ʼamanaki ʼaē neʼe ina maʼu, peʼe ko te ʼamanaki ki te maʼuli ʼi te kele peʼe ʼi te lagi. ʼE tou fakafetaʼi kiā Sehova heʼe ʼaki te ʼamanaki taulekaleka ʼo te fakatuʼuake, ʼe tou sio ai ki tona ʼofa, mo tona poto, pea mo tona mālohi.

11. Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu anai e te ʼu kaugana fakanofo ʼa te ʼAtua ʼi tonatou fakatuʼuake?

11 ʼI te fakatuʼuake ʼo Sesu pea mo tona ʼu tēhina fakanofo, ʼe foaki age kia nātou honatou ʼu sino fakalaumālie, ke feala hanatou gāue ʼi te lagi. (1 Kolonito 15:​35-38, 42-53) ʼE nātou kaugā hau anai ʼi te Puleʼaga Faka Mesianike, ʼaē ka ina foaki mai te ʼu tapuakina ʼi te Palatiso ʼi te kele. ʼO mulimuli ki te takitaki ʼa te Pelepitelo Lahi ko Sesu, ʼe faʼufaʼu e te kau Kilisitiano fakanofo ia te gāue faka pelepitelo faka hau. ʼI te mālama foʼou faitotonu, ʼe nātou foaki anai ki te malamanei ia te ʼu lelei ʼo te sākilifisio faitotogi ʼo Kilisito. (Hepeleo 7:25, 26; 9:24; 1 Petelo 2:9; Apokalipesi 22:​1, 2) Kae ʼi te temi nei, ko te kau fakanofo ʼaē kei māʼuʼuli ʼi te kele ʼe nātou fia agatonu tuʼumaʼu ki te ʼAtua. ʼE nātou maʼu anai tonatou “totogi” ʼaki te fakatuʼuake ki te maʼuli tuputupua ʼi te lagi. (2 Kolonito 5:​1-3, 6-8, 10; 1 Kolonito 15:51, 52; Apokalipesi 14:13) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Koteuhi kua fakatahiʼi tatou mo ia o tatau mo tona mate; pea e toe feiape foki, e tou tatau anai i tana tuuake.” (Loma 6:5) Kae ko te fakatuʼuake ʼe faka ʼuhiga feafeaʼi anai kiā nātou ʼaē ka māʼuʼuli ʼi te kele? E feafeaʼi anai hanatou fakaōvi ki te ʼAtua ʼi tonatou kua fakatuʼuake? ʼE tou maʼu te ako mai te faʼifaʼitaki ʼa Apalahamo.

Te Fakatuʼuake Pea Mo Te Kaumeʼa Mo Sehova

12, 13. Koteā te fakatafitoʼaga mālohi ʼaē neʼe maʼu e Apalahamo ʼo ʼuhiga mo tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake?

12 Ko Apalahamo ʼaē ʼe ʼui ko te “Kaumea o [“Sehova,” MN ]” neʼe ko he tagata neʼe tui mālohi. (Sakopo 2:23) ʼI te ʼu hahaʼi agatonu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kapite 11 ʼo Hepeleo, neʼe talanoa tuʼa tolu ia Paulo ki te tui ʼa Apalahamo. (Hepeleo 11:​8, 9, 17) Ko tana tolu talanoa kiai, ʼe palalau ki te tui ʼa Apalahamo ʼi tana ʼamanaki sākilifisioʼi tona foha ko Isaake. Neʼe tui moʼoni ia Apalahamo ki te fakapapau ʼaē neʼe fai age e Sehova ʼo ʼuhiga mo he hāko mai iā Isaake. Tatau aipe peʼe tonu ke mate faka sākilifisio ia Isaake, kae ko Apalahamo “nee amanaki ia, e mafai e te Atua te fakatuuʼake o ia mai te mate.”

13 ʼI te sio ifo ʼa Sehova ki te tui mālohi ʼa Apalahamo, neʼe ina tuku ifo te manu moʼo fetogi ʼaki te sākilifisio. Kae ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko kiā Isaake neʼe ko he fakatā ʼo te fakatuʼuake, ohage ko tona fakamahino ʼaenī e Paulo: “Nee amanaki [e Apalahamo], e mafai e te Atua te fakatuuʼake o [Isaake] mai te mate, koia, i he faahiga fakatata.” (Hepeleo 11:19) Pea tahi, neʼe kua maʼu e Apalahamo te fakatafitoʼaga mālohi ʼo tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake. Neʼe mole koa la toe faka fealagia age e Sehova kiā Apalahamo mo tona ʼohoana ko Sala, logola tonā kua mātutuʼa, ke nā maʼu tanā tama ko Isaake?​—Senesi 18:​10-14; 21:​1-3; Loma 4:​19-21.

14. (a) ʼO mulimuli ki te koga tohi ʼo Hepeleo 11:​9, 10, koteā ʼaē neʼe fakatalitali kiai ia Apalahamo? (b) Ke maʼu e Apalahamo te ʼu tapuakina ʼi te mālama foʼou, koteā ʼaē ʼe tonu ke fakahoko ki ai? (c) ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga?

14 Neʼe ʼui e Paulo ko Apalahamo neʼe ko he tagata matāpule pea neʼe nofo ʼi te ʼu falelā he neʼe “talitali ia ki te kolo ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼu fakatafito moʼoni, kolo ʼaē ko tona tufuga pea mo tona tupuʼaga ko te ʼAtua.” (Hepeleo 11:​9, 10, MN ) Neʼe mole ko he kolo moʼoni ohage ko Selusalemi, ʼaē neʼe tuʼu ai te fale lotu ʼo te ʼAtua. Kailoa ia, neʼe ko te kolo fakatātā. Neʼe ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ʼi selo, ʼaē ko tona kau faʼu ʼe ko Kilisito Sesu pea mo tona ʼu kaugā hau e toko 144 000. ʼE toe ʼui ko te toko 144 000 ʼi tonatou kolōlia ʼi selo ʼe ko “te kolo tapu, te Selusalemi foou,” ko te “ohoana” ʼo Kilisito. (Apokalipesi 21:2) ʼI te taʼu 1914, neʼe fakanofo hau e Sehova ia Sesu ko te Hau Faka Mesianike ʼo te Puleʼaga ʼi selo, pea neʼe ina fakatotonu age ke ʼalu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tona ʼu fili. (Pesalemo 110:​1, 2; Apokalipesi 11:15) ʼE tonu anai ke toe fakatuʼuake ia te “Kaumea o [“Sehova,” MN ]” ko Apalahamo, ke feala hana maʼu ia te ʼu tapuakina ʼaē ka foaki mai e te Puleʼaga. ʼO feiā mo tatou, ke tou maʼu te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga, ʼe tonu ke tou māʼuʼuli ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, peʼe tou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe hāo mai Halamaketone peʼe tou kau iā nātou ʼaē ka fakatuʼuake mai te kau mate. (Apokalipesi 7:​9, 14) Koteā te fakatafito ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake?

Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua​—Te Fakatafito ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

15, 16. (a) He koʼe ko te ʼuluaki lea faka polofeta ʼaē ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo tatatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake? (b) ʼE lava feafeaʼi ʼaki tatatou tui ki te fakatuʼuake, ke ina fakaōvi tatou kiā Sehova?

15 Kapau ʼe tou felogoi lelei mo tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, mo tou tui mālohi ohage ko Apalahamo, pea mo fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, pea ko Sehova ʼe ina tala anai ʼe tou faitotonu pea mo tou kaumeʼa anai mo ia. Kapau ʼe tou fai feiā, ʼe tou maʼu ai anai te ʼu lelei ʼo te takitaki ʼo te Puleʼaga. ʼIo, ko te ʼuluaki lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ia Senesi 3:15, ʼe ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake pea mo te fakakaumeʼa mo te ʼAtua. ʼI te lea faka polofeta ʼaia, ʼe fakakikite ai te maumauʼi ʼo te ʼulu ʼo Satana, pea mo te maumauʼi ʼo te muliʼi vaʼe ʼo te Hāko ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua. Ko te mate ʼo Sesu ʼi te pou neʼe ina fakatātā te maumauʼi ʼo te muliʼi vaʼe. Pea ko tona fakatuʼuake ʼi te tolu ʼaho neʼe ina molehi te lavea ʼaia, pea mo faka fealagia te fakatuʼuʼutu moʼo fakaʼauha “iaʼia [ʼaē] e ina mau te malohi o te mate, te Temonio.”​—Hepeleo 2:⁠14.

16 ʼE fakamanatuʼi mai e Paulo “e fakamooni mai e te Atua tona ofa kia tatou i te temi aeni: nee puluhia Kilisito o uhiga mo tatou, i te temi nee kei tou agahala ai.” (Loma 5:8) Ko tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼofa makehe ʼaia, ʼe ina fakaōvi moʼoni tatou kiā Sesu pea mo totatou Tāmai ʼofa ʼaē ʼe ʼi selo.​—2 Kolonito 5:14, 15.

17. (a) Koteā ʼaē neʼe falala kiai ia Sopo? (b) Koteā ʼaē ʼe fakahā mai iā Sopo 14:15 ʼo ʼuhiga mo Sehova, pea koteā takotou manatu ki te faʼahi ʼaia?

17 Ko Sopo, ʼaē neʼe ko he tagata agatonu neʼe maʼuli ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, neʼe toe falala mo ia ki he fakatuʼuake. Neʼe fakamamahiʼi ʼaupito ia ia e Satana. ʼO mole hage ko tona ʼu kaumeʼa loi ʼaē neʼe mole nātou talanoa ki te fakatuʼuake, neʼe maʼu e Sopo he fīmālie ʼuhi ko te ʼamanaki ʼaia pea neʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī: “Ka mate he tagata mālohi, ʼe feala hana toe tuʼuake?” Neʼe toe tali pe kiai e Sopo, ʼo ʼui maʼana: “ ʼI te ʼu ʼaho fuli pe ʼo toku maʼua fekau, ʼe au talitali anai, ʼo aʼu ki te haʼu ʼo toku fetogi.” ʼI tana faikole ki tona ʼAtua ko Sehova, neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “ ʼE ke pāui anai pea ʼe au tali atu anai.” ʼO ʼuhiga mo te loto ʼo totatou Tupuʼaga ʼofa, neʼe ʼui fēnei e Sopo: “ ʼE ke holi mālohi anai ki te gāue ʼo tou ʼu nima.” (Sopo 14:14, 15) Ei, kua loto la e Sehova ke hoko mai ia te temi ʼaē ka ina toe fakamaʼuli ai te kau agatonu ʼaki te fakatuʼuake. ʼE mahino ia, logola totatou ʼuhiga agahala kae ʼe tou fakaōvi kiā te ia mokā ʼe tou metitāsioʼi tona ʼofa pea mo tona ʼofa makehe ʼaē ʼe ina foaki mai kiā tatou!​—Loma 5:21; Sakopo 4:⁠8.

18, 19. (a) Koteā te ʼamanaki ʼa Taniela ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai?

18 Neʼe talanoa te ʼāselo ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te polofeta ko Taniela, ʼo ina ʼui ʼe ko he “tagata ʼofaina ʼaupito,” neʼe tauhi agatonu ʼi tona maʼuli kātoa. (Taniela 10:11, 19) Neʼe nofo agatonu kiā Sehova talu mai tona fakaʼaunofo ʼi te taʼu 617 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki tana mate ʼi te taʼu 536 ʼi muʼa ʼo totatou temi, hili kiai he temi ʼi tana ʼosi sio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā ki ai, ʼi te tolu taʼu ʼo te nofo hau ʼo te hau Pelesia ko Siliusi. (Taniela 1:1; 10:1) Lolotoga te tolu taʼu ʼo te temi hau ʼo Siliusi, neʼe sio ia Taniela ki te fefakahoahoaʼaki ʼo te ʼu mālohi ʼo te malamanei ʼo aʼu ki te hoko mai ʼo te mamahi lahi. (Taniela 11:1–12:13) ʼI te mole mahino kātoa ʼa Taniela ki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai, neʼe ina fehuʼi age ki te ʼāselo ʼaē neʼe ina fakahā age te meʼa ʼaia: “Ê toku ʼaliki, ko te temi fea anai te temi fakaʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼaia?” Pea neʼe fakahā age e te ʼāselo ia “te temi fakaʼosi,” ʼe ko he temi ‘ ʼe mahino pe anai kiai te kau fakasiosio poto.’ Neʼe koteā te ʼamanaki ʼa Taniela ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu? Neʼe ʼui age e te ʼāselo: “ ʼE ke mālōlō anai, kae ʼe ke tuʼuake anai ki tou fakapale ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.” (Taniela 12:​8-10, 12, 13) Ko Taniela ʼe kau anai “i te [fakatuʼuake] a te kau agatonu,” ʼaē ka hoko lolotoga te ʼu Taʼu e Afe ʼo Te ʼAfio Hau ʼa Kilisito.​—Luka 14:⁠14.

19 ʼO mole hage ko te temi ʼaē neʼe tou kamata ako ai te moʼoni, kua tou māʼuʼuli nei ʼi te koga fakamuli ʼo te temi fakaʼosi pea kua tou ōvi pe ki te kamataʼaga ʼo te ʼu Taʼu e Afe ʼo Te ʼAfio Hau ʼa Kilisito. Koia, ʼe tonu ai ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au maʼuli anai koa ʼi te mālama foʼou mo Apalahamo, mo Sopo, mo Taniela, pea mo ʼihi tagata pea mo fafine agatonu?’ ʼE tou māʼuʼuli anai ʼi te mālama foʼou, mo kapau ʼe tou fakaōvi kiā Sehova pea mo fakalogo ki tana ʼu fakatotonu. ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai te tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, pea ʼe tou ʼiloʼi ai anai pe ko ai ʼaē ka fakatuʼuake.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

• Neʼe tali feafeaʼi e te hahaʼi ia te fakahā e Paulo ia tana tui ki te fakatuʼuake?

• ʼE fakakeheʼi feafeaʼi e te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ia te kau Kilisitiano moʼoni pea mo te kau Kilisitiano loi?

• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko Apalahamo, mo Sopo, mo Taniela neʼe nātou tui ki te fakatuʼuake?

[Paki ʼo te pasina 9]

Neʼe fakahā e Paulo iā muʼa ʼo te Kovana ko Felise ia tana tui papau ki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake

[Paki ʼo te pasina 10]

He koʼe neʼe tui ia Apalahamo ki te fakatuʼuake?

[Paki ʼo te pasina 12]

Neʼe maʼu e Sopo ia te fīmālie mai te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake

[Paki ʼo te pasina 12]

ʼE toe fakatuʼuake anai ia Taniela ʼi te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae