Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Vaʼiganoa!
“Leʼei kehe ʼoku mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa; puipui ia au ʼi tou ala.”—PES. 119:37.
1. ʼE maʼuhiga feafeaʼi ʼotatou mata?
ʼE KO he faʼu taulekaleka ia totatou ʼu mata! ʼAki ʼotatou mata, ʼe tou lava sio fakavilivili ki te ʼu meʼa fuli, ki he ʼu meʼa ʼe laulahi pea mo lanu kehekehe. ʼE fakafealagia mai e ʼotatou mata ke tou ʼiloʼi lelei te ʼu kaumeʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou pea mo ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki kiā tātou. ʼAki ʼotatou mata, ʼe tou sio ki te taulekaleka ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe faʼu e te ʼAtua pea mo tou leleiʼia, ʼo tou sio mata ai ki te maʼuli moʼoni ʼaē ʼo te ʼAtua mo tona kolōlia. (Pes. 8:3, 4; 19:1, 2; 104:24; Loma 1:20) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ko ʼotatou mata ʼaē ʼe ina fakafealagia ke hū he ʼu meʼa ki totatou ʼatamai, koia ʼe maʼuhiga ai ʼotatou mata moʼo maʼu ia te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo fakatuputupu tatatou tui kiā te ia.—Sos. 1:8; Pes. 1:2, 3.
2. He koʼē ʼe tonu ke tou tōkakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sisio kiai, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai te kole fakamālotoloto ʼaē neʼe fai e te tagata fai pesalemo?
2 Kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai, ʼe feala pē ke toe fua kovi kiā tātou. ʼI te mālohi ʼaē ʼo te felōgoi ʼo totatou ʼu mata pea mo totatou ʼatamai, koia ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai ʼe feala ke natou uga peʼe ke natou fakaʼāsili he ʼu holi ʼi totatou loto. Pea mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ʼi te mālama ʼe tahi manatu pē te hahaʼi kiā nātou totonu pea ʼe puleʼi e Satana te Tēvolo, ʼi te temi fuli pē ʼe tou sisio ai ki te ʼu pāki pea mo logo ki te ʼu logo, ʼe feala aipē ke tou higa, tatau aipē peʼe tou sio fakavilivili ki te ʼu meʼa ʼaia. (1 Soa. 5:19) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai, ki te kole ʼaenī neʼe fai e te tagata fai pesalemo ki te ʼAtua: “Leʼei kehe ʼoku mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa; puipui ia au ʼi tou ala.”—Pes. 119:37.
ʼE Feala Ke Tou Hehē ʼUhi Ko ʼOtatou Mata
3-5. Ko te hisitolia fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā lelei mai ia te tuʼutāmaki ʼo te tuku ʼaē ʼotatou mata ke natou fakahalaʼi tātou?
3 Kotou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼuluaki fafine, ko Eva. Neʼe ʼui age e Satana ki ai ko ʼona mata ʼe “ava” anai mo kapau ʼe ina kai ia te fuaʼi ʼakau ʼo “te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” Neʼe lagi vevele ʼi te fakakaukau ʼa Eva ia te ʼui ʼaē ko ʼona mata ʼe “ava” anai. Neʼe toe lēsili age tana fia kai ki te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi age, ʼi tana ‘sio ʼaē ko te fuʼu ʼakau neʼe lelei ki te kai pea neʼe ko he meʼa neʼe holi kiai te ʼu mata, ʼio, ko te fuʼu ʼakau neʼe ko he meʼa matalelei tona sioʼi.’ ʼI tana sio mānumānu ki te fuʼu ʼakau neʼe ina taki ai ia Eva ke talagataʼa ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua. Neʼe toe talagataʼa mo tona ʼohoana ia Atama, ʼo fua kovi ai ki te mālamanei kātoa.—Sen. 2:17; 3:2-6; Loma 5:12; Sake 1:14, 15.
4 ʼI te temi ʼo Noe, neʼe hehē ʼihi ʼāselo ʼuhi pē ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou sisio kiai. ʼO ʼuhiga mo nātou, ʼe ʼui fēnei iā Senesi 6:2: “Ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua moʼoni neʼe natou tokagaʼi ko te ʼu ʼofafine ʼo te ʼu tagata, ʼe finelelei; pea neʼe natou toʼo maʼa nātou tonatou ʼu ʼohoana, ia nātou fuli ʼaē neʼe natou filifili.” Ko tanatou sio mānumānu ʼaē ki te ʼu ʼofafine ʼa te hahaʼi tagata, neʼe tupu ai leva ʼi te ʼu ʼāselo talagataʼa ia te holi neʼe mole tonu ke natou maʼu, ʼo natou fia fai he ʼu felāveʼi fakasino mo te hahaʼi ʼo te kele, pea neʼe liliu ia te ʼu ʼāselo ʼaia ko te ʼu tamai ʼa te fānau agamālohi. Ko te agakovi ʼa te tagata ʼi te temi ʼaia neʼe iku ki te fakaʼauha ʼo te hahaʼi fuli, kae neʼe gata pē kiā Noe mo tona fāmili neʼe mole tauteaʼi nātou.—Sen. 6:4-7, 11, 12.
5 ʼI te ʼu sēkulō ki muli age, ko te sio ʼaē ʼa Akani ki te ʼu koloa ʼo te kolo ʼo Seliko ʼaē neʼe natou mālo ai, neʼe tupu ai tana fia kaihaʼa te ʼu koloa ʼaia. Neʼe fakatotonu e te ʼAtua ke fakaʼauha te ʼu meʼa fuli ʼo te kolo ʼaia, gata pē ki ʼihi meʼa neʼe tonu ke foaki ki te tānakiʼaga koloa ʼa Sehova. Neʼe fai te fakatokaga ʼaenī ki te kau Iselaele: “Kotou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakaʼauha, ke ʼaua naʼa tupu iā koutou he holi” pea mo toʼo he ʼu koloa mai te kolo. ʼI te talagataʼa ʼaē ʼa Akani ki te fakatotonu ʼaia, neʼe mole mālo ia Iselaele ʼi tana tauʼi ia te kolo ʼo Ai, pea neʼe mamate ai ia te tokolahi. Neʼe mole tala e Akani ia tana kaihaʼa ʼo aʼu pē ki te temi ʼaē neʼe tonu ai ke ina fakahā. Neʼe ʼui fēnei e Akani: “ ʼI taku sio [ki te ʼu koloa], . . . pea neʼe au mānumānu kiai, pea neʼe au toʼo.” Ko te holi ʼo tona ʼu mata ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai, neʼe iku ai ki tona fakaʼauha, ʼo fēia “ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina maʼu.” (Sosue 6:18, 19; 7:1-26) Neʼe mole “leʼei kehe [e Akani tona ʼu] mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa.” Ko Akani neʼe holi ʼi tona loto ki te meʼa ʼaē neʼe tapuʼi age.
ʼE ʼAoga Ke Tou Akonakiʼi Ia Tātou Totonu
6, 7. Koteā te “kākā” ʼa Satana ʼe tau fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu moʼo fakahalaʼi ai tātou, pea ʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi te ʼu pāki ʼaia e te ʼu publicités fakatau koloa?
6 Ko te hahaʼi ʼo te temi ʼaenī ʼe kei fakahalaʼi pē ohagē ko te fakahalaʼi ʼo Eva, mo te kau ʼāselo talagataʼa, pea mo Akani. ʼI te ʼu “kākā” fuli ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Satana moʼo fakahalaʼi ia te mālamanei, ko “te holi ʼo te ʼu mata” ʼaē ʼe mālohi ʼaupitō age ia. (2 Ko. 2:11; 1 Soa. 2:16) Ko te hahaʼi fai publicités fakatau koloa ʼo te temi ʼaenī, ʼe natou ʼiloʼi lelei ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai te hahaʼi ʼe malave tuʼumaʼu pē kiā nātou. ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi fakatau koloa ʼo te Eulopa: “Ko te ʼu mata ʼe ko he ʼu koga ʼo te sino ʼe fakahalaʼi gafua. ʼE laka age ia ʼi te ʼu logoʼaga sino fuli, pea ʼe ina maʼu ia te mālohi ʼaē moʼo uga tātou ke tou tui ki he meʼa ʼe mole moʼoni.”
7 Koia ʼe mole fakapunamaʼuli ai tatatou sio ʼi te temi fuli pē, ki te ʼu pāki mai te ʼu hahaʼi faifakatau, neʼe fai tāfito ke malave ʼaupitō kiā tātou pea mo uga tātou ke tou toʼo tanatou ʼu meʼa peʼe ko te ʼu gāue ʼaē ʼe natou fai! Ko te tagata fai kumi ʼi Amelika ʼaē neʼe ina ako peʼe feafeaʼi te malave ʼo he ʼu publicités ki he tahi, neʼe ina ʼui ʼe “mole fakatuʼakoi pē te fai ʼo te ʼu publicités moʼo fakahā he meʼa, kae ʼe fai tāfito ke malave ki te loto ʼo te hahaʼi pea mo uga nātou ke natou loto kiai.” Ko te tahi meʼa ʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ʼe ko te fakahāhā ʼo he ʼu pāki heʼeʼaoga. Koia ʼe maʼuhiga ai ke tou tōkakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sioʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tuku ke hū ki totatou ʼatamai pea mo totatou loto!
8. ʼE fakahā lelei feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te maʼuhiga ʼaē ke puipui ia totatou ʼu mata?
8 ʼE feala pē foki ke fakahalaʼi ia te kau Kilisitiano moʼoni e tonatou ʼu mata pea mo te ʼu holi ʼo tonatou kakano. Koia, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakalotomālohiʼi tātou ke tou akonakiʼi ia tātou totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai pea mo holi kiai. (1 Ko. 9:25, 27; lau ia 1 Soane 2:15-17.) Neʼe fakamoʼoni ia te tagata agatonu ko Sopo ki te pipiki mālohi ʼaē ʼo te sio pea mo te holi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au fai te fuakava mo toku ʼu mata. Koia ʼe lava feafeaʼi anai haku tokagaʼi he taʼahine tāupoʼou?” (Sopo 31:1) Neʼe mole gata pē ia te fakafisi ʼaē ʼa Sopo ke ʼaua naʼa fāfā ki he fafine moʼo fai ia he aga heʼeʼaoga, kae māʼia mo tona ʼatamai neʼe mole ina tuku ke fakafiafia ʼaki te taʼi manatu ʼaia. Neʼe fakahā lelei e Sesu ʼe mole tonu ke ʼulihi ia te ʼatamai ʼaki he ʼu manatu heʼeʼaoga ʼaia, ʼi tana ʼui ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.”—Mat. 5:28.
Te ʼu Meʼa Vaʼiganoa ʼAē ʼe Tonu Ke Tou Tekeʼi
9. (a) He koʼē ʼe tonu ke tou tōkakaga tāfito mokā tou fakaʼaogaʼi ia te Neti? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko logolā ʼe tou sio fakavilivili ki he ʼu pāki heʼeʼaoga?
9 ʼI te mālama ʼo te temi ʼaenī, kua ʼāʼāsili age ia te ‘sioʼi’ ʼaē ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, tāfito lā ʼi te Neti. ʼE feafeaʼi hatatou sio ki he ʼu pāki heʼeʼaoga fēia ʼi te olotinatea kae neʼe mole tou loto kiai. ʼE feala pē ke ʼasi fakafokifā mai he ʼu pāki heʼeʼaoga mai te olotinatea. Peʼe kapau lā ʼe tou ʼolo ʼo vakaʼi pe neʼe faitohi mai he tahi ʼi te Neti, ʼe feala ʼi te moʼi temi pē ʼaia ke ʼasi mai he ʼu pāki heʼeʼaoga neʼe fakatuʼutuʼu ke faigataʼa hona pulihi. Tatau aipē mo kapau neʼe ʼasi fakavilivili mai ʼi muʼa ʼo hakita pulihi ia te ʼu pāki ʼaia, kae kua malave ia ki te ʼatamai. Tatau aipē peʼe ko he sioʼi fakavilivili ʼo he ʼu pāki heʼeʼaoga, kae ʼe ʼi ai ia tona ʼu fua kovi. ʼE feala ki te leʼo ʼo loto ʼo he tahi ke vevele pea ke faigataʼa hana pulihi te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia ʼi tona ʼatamai. Ko te meʼa ʼaē ʼe kovi age, ko he tahi ʼe ina “haga sioʼi” te ʼu taʼi pāki heʼeʼaoga ʼaia, ʼe tonu kiā ia ke ina matehi tona ʼu holi ʼaē ʼe mole lelei.—Lau ia Efesi 5:3, 4, 12; Kol. 3:5, 6.
10. He koʼē ʼe malave gafua ki te fānau ia te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, pea koteā tona ʼu fua mokā natou sioʼi te ʼu meʼa ʼaia?
10 ʼI te fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼa te tamaliki, ʼe feala ai ke natou fia sio ki he ʼu meʼa heʼeʼaoga. Kapau ʼe hoko he ʼu ʼaluʼaga fēia, pea ʼe feala ke ʼi ai hona ʼu fua ʼe malave fualoa ki tanatou faʼahiga manatu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE ʼui ʼi te sulunale, ʼi te ʼu fua ʼaia ʼe feala ke natou manatu hala ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼo fakatupu “faigataʼa ai ia te maʼu ʼa he felōgoi ʼe lelei ʼa he tama mo he taʼahine ʼe femanakoʼaki; mole natou maʼu ia he ʼu manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine; pea feala ke natou maʼuli pōpula ki he ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te felāveʼi fakasino, ʼaē ʼe feala ke fakatupu kovi ki tanatou ako, mo tanatou ʼu felōgoi fakatūpulaga pea mo fakafāmili.” ʼE feala ke toe kovi age ia tona ʼu fua ki ʼamuli mokā ʼohoana.
11. Tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai ia te tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko ʼi te sioʼi ʼo he ʼu pāki heʼeʼaoga.
11 Neʼe ʼui e te tehina Kilisitiano: “ ʼI toku ʼu vaivaiʼaga fuli ʼaē ʼi muʼa ʼo taku liliu ko he Fakamoʼoni, neʼe faigataʼa kiā au taku tuku ia taku sio ʼaē ki he ʼu pāki heʼeʼaoga. ʼE kei au sio pē ki te ʼu pāki ʼaia ʼo te temi muʼa—ʼaē ʼe ʼasi mai mokā au mamanu ki he meʼa, peʼe au logo ki he musika, peʼe ko he meʼa ʼe au sio kiai, peʼe ko he meʼa pē neʼe au manatu kiai. ʼI te ʼaho fuli pē ʼe au tauʼi te faʼahi ʼaia.” Ko te tahi tehina, ʼi tana kei tamasiʼi kae neʼe heʼeki liliu ko he Fakamoʼoni, ʼe ina ʼui mokā pupuli tanā ʼu mātuʼa ʼi fale, pea neʼe ina sioʼi te ʼu nusipepa heʼeʼaoga ʼaē ʼa tana tamai ʼaē neʼe mole ko he Fakamoʼoni. Neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe malave kovi ʼaupitō te ʼu pāki ʼaia ki toku ʼatamai ʼi taku kei veliveli! Māʼiapē lā mo te temi nei, kua hili kiai taʼu e 25 kae kei tāʼofi pē ʼi toku ʼatamai ia te ʼu pāki ʼaia. Logolā taku ʼu faiga ʼaē ke mole au sio ki te ʼu pāki ʼaia, kae ʼe kei nofo pē ʼi toku ʼatamai. Pea logolā taku tekeʼi ʼaē ke mole au manamanatu ki te ʼu pāki ʼaia, kae ʼe vevele pē toku loto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.” Koia ke mole hoko he ʼu faʼahi fēia, ʼe lelei age pē hatatou mole sioʼi he ʼu meʼa ʼe vaʼiganoa! ʼE lava feafeaʼi ki he tahi ke ina fai te faʼahi ʼaia? ʼE tonu kiā ia ke ina faiga mālohi ʼo ‘puke te ʼu manatu fuli ʼo taki mai ke fakalogo kiā Kilisito.’—2 Ko. 10:5.
12, 13. Koteā te ʼu meʼa vaʼiganoa ʼaē ʼe tonu ke tekeʼi e te kau Kilisitiano ke mole natou sio kiai, pea koteā tona tupuʼaga?
12 Ko te tahi meʼa vaʼiganoa ʼe tonu ke tekeʼi, ʼe ko te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe natou uga ia te fia maʼu koloa peʼe ko te ʼu meʼa faifakalauʼakau peʼe ko te agamālohi, mo te ligitoto, pea mo te mate. (Lau ia Pesalemo 101:3.) Ko te maʼua ʼo te ʼu mātuʼa Kilisitiano iā muʼa ʼo Sehova, ke natou filifili lelei ia te ʼu ʼata ʼaē ʼe tonu ke sio ʼi ʼonatou loto fale. ʼE mahino ia, ʼe mole kumi anai e he Kilisitiano moʼoni ke sio ki he ʼu aga fakalauʼakau. Kae ʼi te temi fuli pē, ʼe tonu ki te ʼu mātuʼa ke natou ʼiloʼi ia te ʼu ʼata, mo te ʼu gaoʼi viteo, ʼaē ʼe fai ai he ʼu aga ʼe mole tonu ke natou sio kiai, māʼiapē lā mo te ʼu ʼata pea mo te ʼu tohi ʼaē maʼa te tamaliki.—Taag. 22:5.
13 Peʼe tou tūpulaga peʼe tou mātutuʼa, kae ʼe tonu ki ʼotatou mata ke ʼaua naʼa fakafiafia ʼi te ʼu gaoʼi viteo ʼaē ʼe fakahāhā ai ia te agamālohi, pea mo fakahā te fakapōgi ʼo te hahaʼi ohagē ko he meʼa ʼe hoko moʼoni. (Lau ia Pesalemo 11:5.) ʼE tonu ke tou tōkakaga naʼa tou tuku kātoa totatou ʼatamai ki he ʼu gāue ʼe tauteaʼi e Sehova. Tou manatuʼi, ko Satana ʼe ina fia fakahalaʼi tāfito ia totatou ʼatamai. (2 Ko. 11:3) Tatau aipē peʼe lagi ko he ʼu fakafiafia ʼe lelei, kae kā lahi fau te temi ʼaē ʼe kotou fakaʼaogaʼi kiai, ʼe feala pē ke ina pulihi tokotou temi ʼaē ʼe tonu ke kotou tuku ki takotou tauhi fakafāmili, mo te lau ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli, pea mo te teuteuʼi ʼo te ʼu fono.—Filp. 1:9, 10.
Tou Muliʼi Te Faʼifaʼitaki ʼa Sesu
14, 15. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼahiʼahiʼi tuʼa tolu ʼo Kilisito e Satana, pea neʼe lava tekeʼi feafeaʼi e Sesu te faʼahi ʼaia?
14 Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe ʼi te mālama agakovi ʼaenī, ʼe faigataʼa hatatou mole sisio ki he ʼu meʼa ʼe vaʼiganoa. Māʼia lā mo Sesu neʼe hoko kiā ia te ʼu meʼa fēia. ʼI te ʼahiʼahiʼi tuʼa tolu e Satana ia Sesu ke mole ina fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua, “neʼe . . . ʼave ia ia e te Tēvolo ki he moʼuga māʼoluga ʼaupitō, pea ina fakamamata age ai te ʼatu puleʼaga kātoa ʼo te mālamanei mo tonatou kolōlia.” (Mat. 4:8) He koʼē neʼe fai e Satana te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia, neʼe ina fia fakaʼaogaʼi ia te ʼu mata heʼe fakahalaʼi gafua. ʼI tana manatu, mokā sio anai Sesu ki te taulekaleka ʼaē ʼo te ʼu puleʼaga fuli ʼo te mālamanei, ʼe lagi feala ai ke fakatupu ʼi tona loto hona holi ke fia māʼoluga. Koteā ʼaē neʼe fai e Sesu?
15 Neʼe mole mānumānu Sesu ki te fakahala kākā ʼaia neʼe fai age e Satana. Neʼe mole ina tuku tona loto ke manako ki he ʼu holi ʼe mole lelei. Pea neʼe mole haga mamata Sesu ia ki te ʼu koloa ʼaē neʼe foaki age e te Tēvolo ʼi muʼa ʼo tana fakafisi age. Neʼe foimo tekeʼi atu aipē e Sesu ia tana fakahala ʼi te moʼi temi pē ʼaia. Neʼe ina fakatotonu fēnei age: “ ʼAlu, Satana!” (Mat. 4:10) Neʼe maʼuhiga tāfito kiā Sesu tana ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova pea ko te tali ʼaē neʼe ina fai kiā Satana, ʼe ʼalutahi pē mo te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo tona maʼuli—ko te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. (Hep. 10:7) Koia, neʼe lava tauʼi e Sesu te fakatuʼutuʼu kākā ʼaē ʼa Satana.
16. Koteā te ʼu ako ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa Sesu moʼo tekeʼi te ʼu fakahala ʼa Satana?
16 ʼE lahi te ʼu ako ʼe tou lava maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa Sesu. ʼUluaki, ʼe fakahalaʼi e Satana ia te hahaʼi fuli pē. (Mat. 24:14) Lua, ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai ʼotatou mata, ʼe feala ai ke ina fakatuputupu totatou holi ʼaē ki te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe ki te meʼa ʼaē ʼe kovi. Tolu, ʼe fakaʼaogaʼi tāfito anai e Satana “te holi ʼo te ʼu mata” moʼo fakahalaʼi ʼo tātou. (1 Pet. 5:8) Pea fā leva, ʼe feala mo tātou ke tou fakafeagai kiā Satana, tāfito lā mo kapau ʼi te moʼi lakaga pē ʼaia ʼe tou foimo tekeʼi atu aipē ia te fakahala.—Sake 4:7; 1 Pet. 2:21.
Kotou Taupau He Mata “ ʼe Lelei”
17. He koʼē ʼe lelei age hatatou foimo fai ʼi te temi nei he puleʼaki ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo he fakahala?
17 Ko te foaki ʼo totatou maʼuli kiā Sehova, ʼe pipiki kiai te fakapapau maʼuhiga ʼaē ke tou tekeʼi ia te meʼa ʼe vaʼiganoa. ʼI tatatou fakapapau ke tou fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼe tou fakatahi ki te tagata fai pesalemo, ʼi tana ʼui fēnei: “Neʼe au tāʼofi toku ʼu vaʼe mai te ʼu ala kovi fuli, ke au taupau ai tau folafola.” (Pes. 119:101) ʼE lelei age hatatou foimo fai he puleʼaki ʼi te temi nei ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo he fakahala. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tauteaʼi e te Tohi-Tapu kua tou mahino lelei pē kiai. ʼE mole mo puli kiā tātou ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Satana. Ko te temi fea ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai Sesu ke ina fetogi te ʼu maka ko he ʼu pane? Hili ʼaho e 40 mo pō e 40 ʼo tana nofo sēsuniō pea kua ina ‘logoʼi te fia kai.’ (Mat. 4:1-4) ʼE ʼiloʼi e Satana te temi ʼaē ʼe tou vaivai ai pea mo te temi ʼaē ʼe feala ai ke tou higa gafua ki te fakahala. Koia, ʼe tonu ke tou tōkakaga ʼi te temi nei ki te ʼu faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa tou tuku ki he tahi atu temi! Kapau ʼe tou manatuʼi ʼi te ʼaho fuli ia tatatou fakapapau ʼaē kiā Sehova, pea ʼe tou fakatotonu mālohi anai ke tou fakamamaʼo mai te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa.—Taag. 1:5; 19:20.
18, 19. (a) Koteā te kehekehe ʼo he mata “ ʼe lelei” ʼi he mata “ ʼe kovi”? (b) He koʼē ʼe maʼuhiga ke tou haga tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼaoga, pea koteā te tokoni ʼaē iā Filipe 4:8 ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia?
18 ʼI te ʼaho fuli pē, ʼe tou felāveʼi ai mo te ʼu meʼa ʼe holi kiai ʼo tatatou mata, pea kua lahi age tona fai ʼaē ke matalelei ki ʼotatou mata. Koia ʼaē kua maʼuhiga tāfito age ke tou muliʼi ia te tokoni ʼaē ʼa Sesu, ke tou haga taupau ia he mata “ ʼe lelei.” (Mat. 6:22, 23) Ko he mata “ ʼe lelei” ʼe tokaga tāfito ki he fakatuʼutuʼu e tahi—te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. Kae ko te mata ʼaē “ ʼe kovi” ʼe mānumānu ia, pea mo manako ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa.
19 Tou manatuʼi, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai ʼotatou mata ʼe hū ki totatou ʼatamai, pea ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou ʼatamai ʼe malave ki totatou loto. Koia lā ʼaē, ʼe ko he meʼa maʼuhiga hatatou haga tōkakaga ki te meʼa ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼaoga. (Lau ia Filipe 4:8.) ʼIo, ʼofa pē ke tou toe fai mo tātou ia te faikole ʼaenī neʼe fai e te tagata fai pesalemo: “Leʼei kehe ʼoku mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa.” Koia, kā tou faiga ke fakaʼalutahi tatatou aga mo te faikole ʼaia, ʼe feala ke tou falala ko Sehova ʼe ina ‘puipui anai tātou ʼi tona ʼu ala.’—Pes. 119:37; Hep. 10:36.
Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Tou Manatuʼi ʼo ʼUhiga Mo . . .
• te pikipikiga ʼo totatou ʼu mata, mo totatou ʼatamai, pea mo totatou loto?
• te tuʼutāmaki ʼaē ʼo te sioʼi ʼo he ʼu pāki peʼe ko he ʼu aga ʼe fakahāhā ai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga?
• te maʼuhiga ʼaē ʼo te maʼu ia he mata “ ʼe lelei”?
[Paki ʼo te pasina 25]
Koteā te ʼu meʼa vaʼiganoa ʼaē ʼe tonu ke mole sio kiai te kau Kilisitiano?