Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w10 1/7 p. 4-7
  • Te Agahala—Koteā ʼAē Kua Fetogi?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Agahala—Koteā ʼAē Kua Fetogi?
  • Te Tule Leʼo—2010
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Tuku Holo Moʼoni Mai Koa Ia Te Agahala Olisinale?
  • ʼE Ko He Agahala Moʼoni Koa ʼAia?
  • Te Liʼaki ʼo Te ʼu Aga Maʼuhiga ʼo Te Temi Muʼa
  • Ko He Ako Fakalotu ʼe Fia Logo Kiai Te Hahaʼi
  • Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Te Agahala
    Te Tule Leʼo—2010
  • Kua Puli Koa Kiā Tātou Te Fakaʼuhiga ʼo Te Agahala?
    Te Tule Leʼo—2010
  • Ko He Mālama ʼe Puli Ai Te Agahala? — ʼO Feafeaʼi Koa?
    Te Tule Leʼo—1992
  • Te Temi ʼAē Ka Pulihi Ai Te Agahala
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2010
w10 1/7 p. 4-7

Te Agahala—Koteā ʼAē Kua Fetogi?

“KO TE manatu ʼo ʼuhiga mo te Agahala Olisinale, ʼaē ʼe tou kau fuli ki te malaʼia lahi ʼaē neʼe hoko ʼi te kamataʼaga, ʼe mole kei tali e te hahaʼi ʼi te temi nei. ʼO toe fēia mo te manatu ʼo ʼuhiga mo te agahala. . . . Ko te hahaʼi ohagē ko Itilele pea mo te tagata Lusia ko Joseph Staline neʼe lagi natou agahala, kae ko tātou ʼaenī neʼe mole tou fai tātou he meʼa ʼe kovi.”—The Wall Street Journal.

Ohagē ko tona fakahā ʼi te ʼu palalau ʼi ʼoluga, kua hagē ʼe mole kei maʼuhiga iā ʼaho nei ia te manatu ʼo ʼuhiga mo te agahala. Koteā tona tupuʼaga? Koteā ʼaē kua fetogi? ʼI tona fakahagatonu, koteā koa te manatu ʼo ʼuhiga mo te agahala ʼaē ʼe mole leleiʼia e te hahaʼi?

ʼE ko faʼahi e lua ʼo ʼuhiga mo te agahala—ko te agahala ʼaē neʼe tuku hoholo mai kiā tātou pea mo tatatou fai ia te agahala takitokotahi. Ko te ʼuluaki faʼahi ʼe ko he meʼa neʼe tou tutupu ake mo ia, peʼe tou loto kiai peʼe kailoa, pea ko te lua faʼahi ʼe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼe tou fai ʼaki totatou loto faʼitaliha. Tou vakaʼi fakalelei age muʼa ia te ʼu faʼahi takitahi ʼaia.

Neʼe Tuku Holo Moʼoni Mai Koa Ia Te Agahala Olisinale?

ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko he hala ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼaē ko te agahala olisinale, neʼe fai e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa neʼe tuku holo ki te hahaʼi ʼo te mālamanei kātoa. Koia, ko tātou fuli neʼe tou tutupu ake ʼaki te agahala. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te heʼe faitotonu fuli pē ʼe ko he agahala.”—1 Soane 5:17.

Kae maʼa te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe ʼolo ʼo misa, ʼe mole feala hanatou mahino pea mo natou tali ia te ʼui ʼaē ko te hahaʼi fuli pē ʼe heʼe haohaoa ʼuhi ko he agahala neʼe hoko ia ʼi te temi muʼa kae neʼe mole honatou pikipikiga mo te agahala ʼaia. ʼE ʼui e te polofesea teolosia ko Edward Oakes, ʼaki te akonaki ʼaia ko te hahaʼi “ ʼe natou ufiufi, peʼe natou fakafisi kātoa kiai, peʼe natou lau pē ʼe natou tui kiai kae ʼe mole malave ia ki tonatou maʼuli fakalotu.”

Kua liliu ʼo faigataʼa maʼa te hahaʼi tanatou tali ia te akonaki ʼo te agahala olisinale ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi age e te ʼu lotu. Ohagē lā, ʼi te Fono Lahi ʼo Trent (1545-1563), neʼe fakatūʼā e te lotu ia he tahi neʼe mole tui ʼe tonu ke papitemaʼi te tamaliki ʼaē kei meamea ke fakamolemole tanatou ʼu agahala. Neʼe ʼui e te kau teolosia, mokā mate he tamasiʼi kae neʼe mole heʼeki papitema, ʼe mole feala anai ʼi he temi hana nofo ʼi te ʼafio ʼo te ʼAtua ʼi selō he neʼe mole fakamaʼa mai tana ʼu agahala. Neʼe laka age te faiakonaki a Kalevino he neʼe ina ʼui ko te tamaliki ‘ ʼe natou ʼave mo nātou tonatou fakatūʼā ki te mate talu mai pē tonatou fuafatuʼi e tanatou faʼē.’ Neʼe tui papau ia, ‘ ʼe fehiʼaʼinaʼi nātou pea mo natou fakalialia kiā mata ʼo te ʼAtua.’

ʼE mahino ki te hahaʼi tokolahi, ko te tamaliki ʼaē kei meamea ʼe mole hanatou ia agahala, pea ʼe mole ko he agaʼofa ia te manatu ʼaē ko te tamaliki ʼaia ʼe tonu ke natou mamahi ʼuhi ko te agahala neʼe tuku holo age e tanatou ʼu mātuʼa. ʼE tou mahino ai pe koʼē, ʼaki te ʼu akonaki ʼaia ʼa te lotu, neʼe liliu ai te hahaʼi ʼo fakafisi ki te akonaki ʼo te agahala olisinale. ʼI tona fakahagatonu, ko ʼihi takitaki lotu ʼe mole feala hanatou fakatūʼā he tamasiʼi kei meamea kae neʼe mole heʼeki papitema ke lī ki te afi ʼo te ʼifeli. Maʼa nātou, ko te fakatūʼā ʼaia ʼe ko he manatu faigataʼa ʼi te faʼahi fakateolosia. Logolā neʼe mole ʼui papau ʼe ko he akonaki ʼa te lotu, kae ko te Lotu Katolika neʼe ina akoʼi talu mai ni ʼu sēkulō ko te ʼu laumālie ʼa te tamaliki ʼaē neʼe mole heʼeki papitema ʼe nonofo ʼi te ʼu limbes, ko te fenua ʼe mole nofo ai he tahi.”a

Kua tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe mole kei tui ki te agahala olisinale ʼuhi ko te hahaʼi fai filosofia, mo te hahaʼi popoto, pea mo te ʼu teolosia ʼaē neʼe natou kamata fakafifihi ʼi te 19 sēkulō te ʼuhiga moʼoni ʼa te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Maʼa te hahaʼi tokolahi, ʼaki te akonaki ʼa Darwin ʼo ʼuhiga mo te evolisio, kua liliu ia te hisitolia ʼo Atama mo Eva ko he fāgana ia. Koia, ko te hahaʼi tokolahi ʼi te temi nei, ʼe natou manatu ko te Tohi-Tapu ʼe ko he fakakaukau pē ia ʼo te ʼu manatu pea mo te ʼu talatisio ʼa te ʼu tagata faitohi, kae mole ko he ʼu folafola mai te ʼAtua.

Koia, kua fakaʼuhiga feafeaʼi ia te akonaki ki te agahala olisinale? Kapau ʼe tui ia te hahaʼi lotu ko Atama mo Eva neʼe mole nā māʼuʼuli moʼoni, ʼe mahino ia ʼe natou toe tui ko te agahala olisinale neʼe mole hoko ia. Māʼia mo nātou ʼaē ʼe natou fia tui ko te mālamanei ʼe agahala, kae ko te akonaki ʼo te agahala olisinale kua fakaʼuhiga pē ia ki totatou ʼuhiga heʼe haohaoa.

Kae ʼi te temi leva ʼaenī, ʼe feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼaē ko tatatou fai te ʼu agahala ʼe toe ʼita ai foki te ʼAtua, ʼo kehe ia mo tatatou maʼu holo ia te agahala?

ʼE Ko He Agahala Moʼoni Koa ʼAia?

Kā fehuʼi age ki te hahaʼi pe koteā te agahala, tokolahi ʼe natou manatuʼi ia te ʼu Fakatotonu e Hogofulu—te tapuʼi ʼo te fai fakapō, mo te hala ki tuʼa, te holi kovi, mo te fai ʼo he ʼu felāveʼi fakasino kae mole heʼeki ʼohoana, mo te kaihaʼa, pea mo te tahi atu ʼu aga. Ko te akonaki ʼāfea ʼa te ʼu lotu, neʼe ʼui kapau ʼe mate he tahi kae neʼe mole fakahemala mai te ʼu agahala ʼaia, pea ʼe lī anai ki te ʼifeli kakaha ʼo talu ai.b

Kapau ʼe mole loto e he tahi ke lī ki te afi ʼaia, ʼe fakamaʼua e te Lotu Katolika ke kōfēsio ia tana ʼu agahala ʼaia ki he pātele, ʼaē ʼe natou ʼui ʼe ina lava molehi ia te ʼu agahala. Kae, maʼa te tokolahi ʼo te kau Katolika, ko te kōfēsio, mo te molehi ʼo te ʼu agahala, pea mo te fakahemala ʼe ko he ʼu meʼa ia kua ʼāfea. Ohagē lā, ʼi he sivi neʼe mole heʼeki faʼa fualoa tona fai, ʼe fakahā ai ko te teitei 60 ʼi te teau ʼu Katolika Italia ʼe mole kei ʼolo ʼo kōfēsio.

ʼE hā lelei mai ko te manatu ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te agahala pea mo tona ʼu fua, ohagē ko tona fakamahino ʼi te ʼu lotu, neʼe mole tokoni ia ki te hahaʼi ke natou tuku tanatou fai te agahala. Tokolahi te hahaʼi lotu ʼe mole kei natou tui ʼe kovi te ʼu aga fuli ʼaia. Ohagē lā, ʼe manatu ʼihi kapau ko he tokolua ʼe nā lotolelei ke nā fai he ʼu felāveʼi fakasino pea ʼe mole mamahi ai he tahi age, pea koteā te meʼa ʼe kovi ʼaē ʼe nā fai?

ʼE lagi feala ke tou mahino ki te faʼahiga manatu ʼaia ʼa te hahaʼi, heʼe mole natou tui papau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi age ʼo ʼuhiga mo te agahala. ʼI tona fakahagatonu, ʼe faigataʼa maʼa te tokolahi ke natou tui ko he ʼAtua ʼofa ʼe ina fakamamahiʼi anai ʼo heʼegata ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou fai te ʼu agahala ʼi he ʼifeli kakaha. Pea ʼaki te taʼi lotolotolua ʼaia ʼe lagi tupu ai te mole kei manatu ʼa te hahaʼi ko te “agahala” ʼe ko he meʼa ʼe maʼuhiga. Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu faʼahi ʼaē ʼe tupu ai te mole kei mahino ʼa te hahaʼi ki te fakaʼuhiga ʼo te agahala.

Te Liʼaki ʼo Te ʼu Aga Maʼuhiga ʼo Te Temi Muʼa

ʼAki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu sēkulō kua hili, neʼe tupu ai te ʼu fetogi lalahi ʼi te sōsiete pea mo te manatu ʼa te hahaʼi. Ko te ʼu tau fakamālamanei e lua, mo te ʼu tuʼuga tau liliki, pea mo te ʼu tāmateʼi ʼo te ʼu lanu, neʼe tupu ai ia te feʼekeʼaki ʼa te hahaʼi tokolahi pe kei ʼaoga koa ia te ʼu aga maʼuhiga ʼo te temi muʼa. ʼE natou fai ia te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ko he aga fakapotopoto koa ʼi te temi ʼaenī ʼaē kua faʼu ai te ʼu masini popoto, ke tou mulimuli pē tātou ki he ʼu lēkula neʼe fakatuʼu kua hili kiai ni ʼu sēkulō pea mole kei ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko moʼoni ʼi totatou temi?’ ʼE mole ko he aga fakapotopoto ʼaia maʼa te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe natou tui ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi ia te gāue ʼaē ʼe tou fai pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou sivi ia te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai. ʼE natou tui ʼe tonu ke fakagata e te hahaʼi tanatou mulimuli ki ʼihi lēkula ʼāfea ʼaia kae ke natou akoʼi ia nātou totonu ke natou fakaʼaogaʼi ia tonatou poto.

Ko te taʼi manatu ʼaia neʼe iku ki te fakamamaʼo ʼa te hahaʼi mai te ʼAtua. ʼE lahi te ʼu fenua ʼi Eulopa, kua tokosiʼi te hahaʼi ʼaē ʼe ʼolo ʼo misa. Kua kaugamālie te hahaʼi ʼaē ʼe mole natou tui ki he meʼa, pea tokolahi ʼe mole kei natou tali ia te ʼu akonaki ʼo te ʼēkelesia, heʼe kiā nātou ʼe mole fakapotopoto ia. ʼI tanatou ia manatu, kapau neʼe tou tuputupu ake mai te nātulā pea kapau ʼe mole he ʼAtua, pea ʼe mole ʼaoga ke tou palalau ki te agahala ʼaē neʼe tou fai ʼaki te talagataʼa ki he lao.

ʼI te 20 sēkulō, ko te fetogi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu ʼUesitē, neʼe tupu ai te ʼu fetogi pea tāfito ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Ko te ʼita ʼo te kau ako, mo te ʼu fakafeagai ki te ʼu talatisio ʼaē kua tuʼu, pea mo te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa moʼo tāʼofi te faitama, neʼe tupu ai ia te liʼaki ʼo te ʼu talatisio ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Mole tuai, pea neʼe toe liʼaki mo te ʼu lēkula ʼo te Tohi-Tapu. Ko he taʼiake foʼou neʼe mulimuli ki he ʼu lao foʼou ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo he aga ʼe foʼou ʼo ʼuhiga mo te agahala. ʼE ʼui e te tagata faitohi, talu mai ai “ko te lao pē e tahi neʼe ko te lao ʼo te femanakoʼaki,” ʼaē neʼe hā tāfito leva ʼaki te mafola ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe tali tona fai.

Ko He Ako Fakalotu ʼe Fia Logo Kiai Te Hahaʼi

ʼO ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼi Amelika, neʼe ʼui fakahagatonu fēnei e te sulunale Newsweek: “Tokolahi te kau takitaki lotu, ʼaē ʼe natou fia taki mai he hahaʼi tokolahi, ʼe natou manatu ʼe mole tonu ke natou fai he ʼu palalau ʼe feala ke fakamamaʼo ai ia te hahaʼi.” ʼE natou mātataku naʼa mavae te hahaʼi ʼo tonatou ʼēkelesia mo kapau ʼe natou fakatonutonuʼi tanatou hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE mole loto e te hahaʼi ke ʼui age ʼe tonu ke natou agavaivai, ke natou fakatonutonuʼi ia nātou totonu, pea mo maʼu te vilitūtē, peʼe tonu ke natou fakalogo mokā hoha tonatou leʼo ʼo loto, pea mo fakahemala mai tanatou ʼu agahala. Koia ʼe lahi te ʼu lotu neʼe natou tali te meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te sulunale Chicago Sun-Times ko “he logo Fakakilisitiano moʼo faitoʼo, mo ʼaoga, ʼaē ke manatu pē te hahaʼi kiā nātou totonu, [kae] natou tuku kehe ia te evaselio.”

Neʼe iku te faʼahi ʼaia ki he faʼahiga manatu fakalotu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, ko te ʼu lotu ʼe mole natou tokagaʼi tāfito te ʼAtua pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai ke tou fai, kae ʼe natou tokagaʼi tāfito ia te tagata pea mo te ʼu meʼa ʼaē kā fakamaʼuhigaʼi lahi age ai te tagata. Ko te fakatuʼutuʼu ʼe ko te tokagaʼi tāfito ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai te hahaʼi. Neʼe tupu ai te lotu ʼe mole kei mulimuli ai te hahaʼi ki he ʼu akonaki. ʼE fehuʼi fēnei ʼi te sulunale The Wall Street Journal: “Koteā ʼaē ʼe ina fetogi ia te puli ʼo te ʼu lao Fakakilisitiano ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi māhani? Ko he faʼahiga manatu ʼe ina tali ia te ʼu aga fuli pē, ʼaē ʼe ʼui ‘ko he tahi ʼe agalelei’ ʼe ko he tahi e ina tali te ʼu aga kehekehe fuli pē.”

ʼE mahino ia, ʼaki te ʼu taʼi manatu fuli ʼaia ʼe ʼui ai leva, ko te lotu ʼaē ʼe lelei ʼe ko ʼaē ʼe ina akoʼi te ʼu meʼa ʼe fia logo kiai te hahaʼi. Ko he tahi ʼe manatu fēia, ohagē ko tona ʼui ʼi te sulunale The Wall Street Journal, “ ʼe feala pē ke kau ki he lotu ʼe loto kiai, mo kapau ʼe mole fai ai he ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, [ko he lotu] ʼe ina fakafīmālie kae mole ina fakamāuʼi te hahaʼi.” Pea ko te ʼu lotu ʼe natou lotolelei ke natou tali ia te hahaʼi kae mole natou fakamaʼua age ke natou mulimuli ki he ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.

ʼAki te ʼu meʼa ʼaenī neʼe tou vakaʼi, ʼe lagi manatuʼi ai e te kau lautohi ʼo te Tohi-Tapu ia te lea fakapolofetā ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te ʼuluaki sēkulō. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE hoko mai anai he temi, ʼe mole kei natou kātakiʼi anai te akonaki ʼo te fakamaʼuli, kae ʼo mulimuli ki tanatou ʼu holi, ʼe natou tānaki anai he kau faiakonaki maʼa nātou totonu, ke feala he alaala ʼo tonatou ʼu taliga; pea ʼe natou fakamaliu anai tonatou ʼu taliga mai te moʼoni.”—2 Timoteo 4:3, 4.

Kā fakalakatonuʼi e te kau takitaki lotu ia te fai ʼo te agahala, mo natou liʼaki ia te ʼuhiga moʼoni ʼo te agahala, pea mo natou ‘alaala’ ia te ʼu taliga ʼo tanatou hahaʼi fakalogo ʼaki tanatou palalau ki he ʼu meʼa ʼe natou fia logo kiai kae mole natou palalau ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ʼe natou fakatupu ai ia he fua kovi ʼaupitō ki te hahaʼi. Ko te taʼi logo ʼaia ʼe hala pea mo fakatupu tuʼutāmaki. ʼE ko he fakamahino hala ʼaia ʼo he akonaki ʼe kau ʼi te ʼu akonaki tāfito ʼo te Lotu Fakakilisitiano. Ko te agahala pea mo te fakamolemole ʼe ko he ʼu koga maʼuhiga ʼo te logo lelei ʼaē neʼe akoʼi e Sesu pea mo tana ʼu ʼapositolo. ʼE fakaafe atu koutou ke hoko atu takotou lautohi, ke kotou mahino ai ki te faʼahi ʼaia.

[ʼU nota]

a ʼI te lagi feʼekeʼaki ʼa te hahaʼi tokolahi ʼo ʼuhiga mo te mole talanoa ʼa te Tohi-Tapu ki te fenua ʼaia, neʼe lagi tupu ai tona mole kei fakamatala ʼi te ʼu fai kāpite Katolika ʼi te ʼu taʼu fakamuli ʼaenī. Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai, ko tona kupu tāfito “Ko He Fetogi Fakateolosia Kātoa,” ʼi te pāsina 10.

b Ko te akonaki ʼo te fakamamahi ʼi he ʼifeli kakaha ʼo talu ai ʼe mole tuʼu ia ʼi te Tohi-Tapu. Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu, vakaʼi ʼi te kāpite 6 ko tona kupu tāfito “ ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?” ʼi te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Fakamatala ʼo te pasina 7]

Ko he ako fakalotu ʼe fia logo kiai te hahaʼi, ʼe iku ki he ʼu fua ʼe kovi

[Talanoa ʼo te pasina 6]

Te Agahala? “ ʼE Mole Ko He Fihifihia Ia Kiā Tātou”

▪ “ ʼI te ʼu faigataʼaʼia lalahi ʼaē ʼe felāveʼi mo te lotu iā ʼaho nei ʼe kau ai ia te faʼahi ʼaia. ʼE mole kei tou ʼui ʼe tou ‘agahala’ ke ʼaoga mai he fakamolemole kiā tātou. Lagi ʼi te temi muʼa ko te agahala neʼe ko he fihifihia, kae ʼi te temi nei ʼe mole ko he fihifihia kiā tātou. Koia logolā ko te lotu ʼe ʼi ai tana puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼo te agahala, kae ʼe mole ko he fihifihia ia kiā mata ʼo te kau Amelika tokolahi, ʼe mole ko he fihifihia ke kovi ke feafeaʼi.”—John A. Studebaker, Jr., ko he tagata faitohi lotu.

▪ “ ʼE ʼui fēnei e te hahaʼi: ‘ ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe au fakamaʼua kiā au totonu pea ki ʼihi ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, kae ʼe au mahino ʼe tou kakano fuli, koia ʼe au kumi pē te meʼa ʼaē ʼe au lava fai pea mo te meʼa ʼaē ʼe lava fai e ʼihi.’ Kua tou maʼu ia he ʼaluʼaga ʼe tou fīmālie ai ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ke tou manatu ai ʼe tou fai ia te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼE tou faiga ke tou agalelei mo te hahaʼi. Kae ʼe mole tou ʼiloʼi ia te ʼu faʼahi maʼuhiga age ʼo ʼuhiga mo te agahala.”—Albert Mohler, te pelesitā ʼo te Seminālio Teolosia ʼo te Lotu Baptiste ʼi te Potu Sautē.

▪ “ ʼE fakamaʼuhigaʼi ʼi te temi nei te ʼu meʼa ʼaē neʼe tapuʼi ʼi te temi muʼa [ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te ʼu agahala mamafa e fitu]: ʼe fakalotomālohiʼi e te ʼu mātuʼa te fialahi ko he faʼahi maʼuhiga ki te fakaʼapaʼapa kiā kita; ko te kūtuga ʼo te ʼu pule fai kuka Falani neʼe natou kole ki Vatikano ke mole fakaʼuhiga ia te kai vale ʼe ko he agahala. ʼAki te mānumānu, ʼe liliu ai te hahaʼi ʼo tokagaʼi ia te ʼu fakahāhāʼaga ʼi te televisio peʼe ʼi te ʼu pāki. Ko te holi kovi ʼe ko he puleʼaki moʼo fakahāhā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke toʼo e te hahaʼi; ko te ʼita ʼe mole kovi ia mo kapau neʼe gaohi koviʼi he tahi. ʼI ʼihi temi, ʼe au piko pē au.”—Nancy Gibbs, ʼi te sulunale Time.

[Paki ʼo te pasina 5]

Tokolahi te hahaʼi iā ʼaho nei ʼe natou tui ko te fakamatala ʼo Atama mo Eva ʼe ko he fāgana pē ia

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae