Ko Ai ʼAē ʼe Feala Ke Ina Haofaki Ia Nātou ʼAē ʼe Kalaga Ki He Tokoni?
“Ê ʼAtua, foaki ki te hau tau tonu fakamāu . . . Heʼe ina haofaki anai te tagata masiva ʼaē ʼe kalaga ki he tokoni.”—PES. 72:1, 12.
1. ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Tavite, koteā ʼaē ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa ʼo te ʼAtua?
ʼE KO he ʼu palalau fakalotomālohi ʼaia, ʼaē neʼe lagi tohi e te Hau ko Tavite ʼo te Iselaele ʼāfea! ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu ʼo tana tohi te ʼu palalau ʼaia, neʼe loto fakahemala ʼaupitō ʼi tana ʼosi tono ʼaē mo Pati-Sepa. ʼI te temi ʼaia, neʼe kolekole fēnei e Tavite ki te ʼAtua: “ ʼAki te lahi ʼo tou ʼu manavaʼofa, molehi taku ʼu talagataʼa. . . . Ko taku agahala ʼe nofo tuʼumaʼu ʼi ʼoku muʼa. . . . Koʼenī! ʼAki te mamahi neʼe fānauʼi au ʼi te hala, pea ʼi te agahala neʼe fakatupu ai au e taku faʼē.” (Pes. 51:1-5) ʼI te loto manavaʼofa ʼaē ʼo Sehova, ʼe ina tokagaʼi totatou ʼuhiga agahala.
2. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te Pesalemo 72?
2 ʼE mahino kiā Sehova te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼo totatou maʼuli. Kae ohagē ko tona fakakikite, ko te Hau fakanofo ʼo te ʼAtua ʼe ina “haofaki anai te tagata masiva ʼaē ʼe kalaga ki he tokoni, ʼo toe fēia mo ia ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ke tokoni age ki ai. ʼE fakaʼofaʼofa anai kiā ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina haofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva.” (Pes. 72:12, 13) ʼE fakahoko feafeaʼi anai ia te fakafīmālie ʼaia? ʼE tou maʼu tona tali ʼi te Pesalemo 72. Neʼe fai te hiva ʼaia ʼo ʼuhiga mo te pule ʼa te foha ʼo Tavite ko Salomone, pea ʼe ko he ʼu fakamelomelo ʼe fakahā ai peʼe feafeaʼi anai te foaki e te pule ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua ko Sesu Kilisito ia te fakafīmālie ki te mālama mamahi ʼaenī.
Ko Te ʼu Fakamelomelo ʼo Te Pule ʼa Kilisito
3. Koteā ʼaē neʼe kole e Salomone, pea koteā ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua?
3 ʼI tana ʼosi fakatotonu ʼaē ke fakanofo hau ia Salomone, neʼe foaki age leva e te matuʼa ko Tavite kiā ia te ʼu tokoni, ʼaē neʼe mulimuli agatonu kiai ia Salomone. (1 Hau 1:32-35; 2:1-3) Ki muli age neʼe ʼasi Sehova kiā Salomone ʼi te misi pea mo ʼui māʼana: “Kole mai te meʼa ʼaē ʼe tonu ke au foaki atu.” Neʼe ko te faʼahi pē e tahi neʼe kole e Salomone: “ ʼE tonu ke ke foaki ki tau tagata kaugana he loto talagafua moʼo fakamāuʼi ʼo tau hahaʼi, moʼo ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” Neʼe tali e te ʼAtua te kole agavaivai ʼa Salomone, pea mo ina hilifaki kiai te tahi age ʼu meʼa.—1 Hau 3:5, 9-13.
4. Neʼe fakamatala feafeaʼi te ʼafio hau ʼa Salomone e te tahi pule ʼo tona temi?
4 ʼAki te tapuakina ʼa Sehova, ko te ʼafio hau ʼa Salomone neʼe fakaʼiloga ʼaki te temi tokalelei makehe pea mo te temi mahu neʼe mole heʼeki hoko fēia ʼi he takitaki ʼa he puleʼaga ʼi te kele. (1 Hau 4:25) Iā nātou ʼaē neʼe ʼomai ʼo sisio ki te pule ʼa Salomone, neʼe ʼi ai te fineʼaliki ʼo Sepa, pea mo tana toe hahaʼi folau kaugamālie. Neʼe ina ʼui fēnei age kiā Salomone: “Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe au logo kiai ʼi toku fenua ʼe moʼoni. . . . Neʼe mole fakahā mai kiā au ia tona vaelua. Kua māʼoluga age tou poto pea mo tou ʼu koloa ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe logona.” (1 Hau 10:1, 6, 7) Kae ko ia ʼaē neʼe lahi age tona poto neʼe ko Sesu, ʼaē neʼe feala ke ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia totonu pē: “Koʼenī! ʼe ʼi henī te meʼa ʼe lahi age iā Salomone.”—Mat. 12:42.
ʼI Te Takitaki ʼa Te Salomone Lahi ʼe Maʼu Ai Te Fakafīmālie
5. Koteā ʼaē ʼe fakahā mai ʼi te Pesalemo 72, pea koteā ʼaē ʼe ina fakahā fakatomuʼa mai?
5 Tou vakaʼi age muʼa te ʼu manatu ʼo te Pesalemo 72 pea mo tou faiga ke tou maʼu he ʼu ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼi te pule ʼa Sesu Kilisito, te Salomone Lahi. (Lau ia Pesalemo 72:1-4.) ʼE fakahā mai ʼi te pesalemo ʼaia, peʼe koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo “te pule fakaʼaliki” ʼo tona ʼAlo, te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei” ko Sesu Kilisito. (Isa. 9:6, 7) ʼI te takitaki ʼa te ʼAtua, ko te Salomone Lahi ʼe ‘lagolago anai ki te hahaʼi fakaʼofaʼofa pea mo haofaki anai te ʼu foha ʼo te tagata masiva.’ ʼI tana pule, ʼe ʼi ai anai te tokalelei pea mo te faitotonu. ʼI tana maʼuli ʼaē ʼi te kele, neʼe fakahā fakatomuʼa e Sesu te ʼu gāue ʼaē kā ina fakahoko anai ʼi tana ʼAfio ʼi Te ʼu Taʼu e Afe ʼaē kā hoko mai.—Fakh. 20:4.
6. Koteā ʼaē neʼe fakahā fakatomuʼa e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼaē kā maʼu ʼi te pule ʼa te Puleʼaga?
6 Tou vakaʼi age muʼa he ʼu gāue neʼe fai e Sesu Kilisito, ke tou ʼiloʼi fakatomuʼa ai te ʼu meʼa ʼaē kā ina fai anai maʼa te mālamanei moʼo fakahoko te Pesalemo 72. ʼE ʼi ai te ʼu tupuʼaga ke malave ai ki ʼotatou loto ia tona manavaʼofa lahi ʼaē kiā nātou ʼe maʼuli mamahi. (Mat. 9:35, 36; 15:29-31) Ohagē lā, ko te tagata kilia neʼe fakaovi age kiā Sesu pea mo kolekole fēnei age: “Kapau ʼe ke loto kiai, pea ʼe feala ke ke fakaliliu au ke au maʼa.” Neʼe tali fēnei age e Sesu: “ ʼE au loto kiai. Ke ke liliu ʼo maʼa.” Pea neʼe mālōlō te tagata! (Mko. 1:40-42) Ki muli age, neʼe felāveʼi Sesu mo te fafine vītua ʼaē neʼe mate tana tama ʼulutokotahi. ʼI te “ ʼofa mamahi” ʼo Sesu, neʼe ina ʼui fēnei: “Tuʼu ake!” pea neʼe ōfo ake ai tana tama. Neʼe toe maʼuli ake!—Luka 7:11-15.
7, 8. Neʼe koteā he ʼu fakamoʼoni ʼo te mālohi ʼaē neʼe maʼu e Sesu moʼo fakamālōlō te kau mahaki?
7 Neʼe foaki age e Sehova kiā Sesu te mālohi moʼo fakahoko te ʼu milakulo. ʼE hā te faʼahi ʼaia, ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko ki “te fafine neʼe ʼalu te toto iā te ia talu mai iā taʼu e hogofulu-mā-lua.” Logolā “neʼe mamahi ʼaupitō ʼuhi ko te ʼu tōketā tokolahi pea neʼe ina pulihi fuli ai tona ʼu koloa,” kae neʼe ʼāsili age te kovi ʼo tona mahaki. Neʼe hū te fafine ki te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi pea neʼe fāfā kiā Sesu, neʼe ko he maumauʼi ʼaia ʼo te Lao maʼa he tahi neʼe ‘ ʼalu te toto iā te ia.’ (Lev. 15:19, 25) Neʼe logoʼi e Sesu ia te mālohi ʼaia neʼe mavae iā te ia pea koia ʼaē neʼe ina fehuʼi ai, pe ko ai ʼaē neʼe fāfā age kiā te ia. Pea ko te fafine “ ʼi tona mataku pea mo tana tetetete . . . neʼe haʼu ʼo tulolo ʼi ʼona muʼa pea ina tala age kiā te ia te moʼoni kātoa.” ʼI te mahino ʼaē ʼa Sesu neʼe fakamālōlō e Sehova te fafine, neʼe agalelei Sesu kiā te ia pea mo ʼui fēnei age: “ ʼOfafine, kua fakamālōlō koe e tau tui. ʼAlu ʼi te fīmālie, pea ke ke mālōlō ʼi tou mahaki.”—Mko. 5:25-27, 30, 33, 34.
8 Ko te mālohi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kiā Sesu neʼe ina fakamālōlō te kau mahaki kae neʼe lagi toe malave mālohi foki ki te hahaʼi ʼaē neʼe sisio kiai. Ohagē lā, tokolahi ʼe mahino ia neʼe natou ʼofolele ʼi tanatou sio ʼaē neʼe fakamālōlō e Sesu te hahaʼi ʼi muʼa ʼo tana fai ia tana Akonaki ʼi te Moʼuga, ʼaē ʼe ʼiloa. (Luka 6:17-19) ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e Soane Patita te ʼu tagata fekau ʼe toko lua ke nā kumi he fakamoʼoni ko Sesu neʼe ko te Mēsia, neʼe nā maʼu atu ia Sesu ʼe ina “fakamālōlō te ʼu hahaʼi tokolahi mai te ʼu mahaki kehekehe mo te ʼu mahaki kovi, mo te ʼu laumālie agakovi, pea mo fakaʼala te ʼu mata ʼo te kau kivi.” Pea neʼe ʼui age e Sesu ki te ʼu tagata fekau e toko lua: “Kolua ʼolo ʼo fakahā kiā Soane te ʼu meʼa ʼaē neʼe kolua sisio pea mo logo kiai: kua sio te kivi, kua haʼele te ketu, kua fakamaʼa te kilia pea kua logo te tuli, kua fakatuʼuake te kau mate, kua fakahā te logo lelei ki te kau māsisiva.” (Luka 7:19-22) ʼE lagi neʼe ko he logo fakalotomālohi ʼaia kiā Soane!
9. Koteā ʼaē neʼe fakakikite e te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu?
9 ʼE mahino ia, neʼe fakatemi pē ia te fakafīmālie mai te ʼu mamahi ʼaē neʼe foaki e Sesu lolotoga ʼo tana minisitelio ʼaē ʼi te kele. Ko nātou ʼaē neʼe ina fakamālōlō, pe neʼe ina fakatuʼuake, ki muli age neʼe natou mamate fuli pē. Kae ko te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi tana ʼi te kele, neʼe ko he fakakikite ʼo te fakafīmālie heʼegata ʼo te mālamanei, ʼaē kā hoko anai ʼi tana pule Fakamēsia.
ʼI Te Kā Haʼu, ʼe Mafola Anai Te Palatiso ʼi Te Kele!
10, 11. (a) ʼE loaloaga anai iā temi e fia te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga, pea koteā anai kā fai e te pule ʼa Sesu? (b) Ko ai anai ʼaē kā nofo mo Kilisito ʼi te Palatiso, pea ʼe lava feafeaʼi anai tana maʼuli ʼo talu ai?
10 Kotou fakakaukauʼi age muʼa peʼe feafeaʼi anai te maʼuli ʼi te Palatiso ʼi te kele. (Lau ia Pesalemo 72:5-9.) Ko te kau ʼatolasio ʼa te ʼAtua moʼoni pē e tahi, ʼe feala anai hanatou māʼuʼuli ʼi te Palatiso ʼo talu ai, ʼo fualoa pē ohagē ko te laʼā pea mo te māhina, ʼeī ʼo talu ai! ʼE foaki anai e te Hau ko Sesu Kilisito ia te fakafīmālie, “ohagē ko te ʼua ʼi he luna neʼe huo, ohagē ko te ʼua lalahi ʼe ina fakavai te kele.”
11 ʼI takotou fakakaukauʼi ki te fakahoko ʼo te Pesalemo ʼaia, ʼe mole malave koa lā ʼi tokotou loto te ʼamanaki ʼaē ʼo he maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele? ʼE mahino ia ko te tagata agakovi ʼaē neʼe tautau iā tafa ʼo Sesu, neʼe fiafia ʼi te ʼui age ʼaē e Sesu: “ ʼE ke ʼi te Palatiso anai mo au.” (Luka 23:43) Lolotoga te ʼAfio ʼa Sesu Iā Taʼu e Afe, ʼe toe fakatuʼuake anai te tagata ʼaia ki te maʼuli. Kapau ʼe fakalogo ki te pule ʼa Kilisito, ʼe feala anai ke maʼuli ʼi te kele ʼo talu ai, ʼo maʼuli haohaoa pea mo fiafia.
12. Lolotoga te ʼAfio ʼa Kilisito Iā Taʼu e Afe, koteā te faigamālie ʼaē kā foaki age ki te hahaʼi heʼe faitotonu ʼaē kā fakatuʼuake?
12 ʼI te pule ʼa te Salomone Lahi, ia Sesu Kilisito, “ ʼe tupu ai anai te tagata faitotonu” ko tona fakaʼuhiga ʼe tuputupu anai. (Pes. 72:7) Pea ʼe lahi ʼaupitō anai ia te ʼofa ʼo Kilisito pea mo tana tokaga ʼaē kiā nātou ʼaia, ohagē pē ko te temi ʼaē neʼe maʼuli ai ʼi te kele. ʼI te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua, māʼia mo “te kau heʼe faitotonu” ʼaē neʼe fakatuʼuake, ʼe foaki age anai kiā nātou ia te faigamālie ʼofa ʼaē ke natou mulimuli ki te ʼu lēkula ʼa Sehova pea ke natou māʼuʼuli. (Gāue 24:15) ʼIo, ko nātou ʼaē kā natou fakafisi ke natou muliʼi te ʼu lēkula fakaʼatua, ʼe mole fakafealagia anai ke hoko atu tanatou maʼuli ʼaē ʼi te palatiso pea ke natou fakamaveuveu te tokalelei pea mo te fīmālie ʼo te mālama foʼou.
13. ʼE aʼu anai kifea te pule ʼa te Puleʼaga, pea he koʼē ʼe mole fakagata anai ʼi he temi tana tokalelei?
13 ʼE fakahoko anai ia te pule ʼa te Salomone Lahi ʼi te kele kātoa, ohagē ko tona fakahā ʼi te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE ʼi ai anai tana hahaʼi fakalogo mai te tai ki te tai pea mai te Vaitafe [Eufalate] ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele. ʼE tulolo anai ʼi ʼona muʼa te hahaʼi ʼo te ʼu koga meʼa kaka, pea ʼe ʼemo anai te efu e tona ʼu fili.” (Pes. 72:8, 9) ʼEī, ʼe pule anai ia Sesu Kilisito ki te kele kātoa. (Sakl. 9:9, 10) Ko nātou ʼaē ʼe natou leleiʼia tana pule pea mo tana ʼu tapuakina ʼe natou “tulolo” anai ʼo fakalogo ʼaki he lotolelei kiā te ia. Kae ko te kau agahala ʼaē ʼe mole fia fakahemala ʼe taʼaki anai nātou, ʼi tonatou “taʼu teau.” (Isa. 65:20) ʼE natou “ ʼemo anai te efu.”
Te Tokaga ʼOfa ʼa Sesu Kiā Tātou
14, 15. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko Sesu ʼe mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi pea ʼe ina “haofaki anai te tagata masiva ʼaē ʼe kalaga ki he tokoni”?
14 ʼE nofo nei te mālama agahala ʼi he ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa pea ʼe ʼaoga tāfito kiai he tokoni. Kae ʼe ʼi ai tatatou ʼamanaki. (Lau ia Pesalemo 72:12-14.) Ko Sesu ia te Salomone Lahi, ʼe ʼofa mamahi kiā tātou koteʼuhi ʼe mahino ki totatou ʼuhiga agahala. Tahi ʼaē, neʼe mamahi Sesu ʼuhi ko te faitotonu, pea neʼe fakagafua e te ʼAtua ke tau mo te ʼu ʼahiʼahi. ʼI te lahi fau ʼo te lotomamahi ʼo Sesu “neʼe liliu tona kakava ohagē ko he ʼu toʼi toto ʼe hali ki te kele”! (Luka 22:44) Ki muli age, ʼi te pou ʼaē neʼe tutuki ai, neʼe kalaga fēnei: “Toku ʼAtua, toku ʼAtua, koteā ʼaē kua ke liʼaki ai au?” (Mat. 27:45, 46) Logolā te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe tau mo ia, pea mo te ʼu faiga fuli ʼaē neʼe fai e Satana ke sītuʼa kiā Sehova, neʼe fakahā aipē e Sesu tana agatonu ʼaē kiā Sehova ʼAtua.
15 ʼE feala ke tou tui papau ko Sesu ʼe sio ki totatou ʼu mamahi pea ʼe ina “haofaki anai te tagata masiva ʼaē ʼe kalaga ki he tokoni, ʼo toe fēia mo ia ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ke tokoni age ki ai.” ʼAki he tokaga ʼofa ohagē ko tana Tamai, ko Sesu ʼe ‘fakalogo anai ki te hahaʼi māsisiva’ pea mo ina “fakamālōlō te hahaʼi ʼaē ʼe mafasia tonatou loto, pea ʼe ina haʼihaʼi tonatou ʼu lavea.” (Pes. 69:33; 147:3) ʼE feala kiā Sesu ke “manavaʼofa ki ʼotatou ʼu vaivaiʼaga” he neʼe “ ʼahiʼahiʼi [ia ia] ʼi te faʼahi fuli pē ohagē ko tātou.” (Hep. 4:15) ʼE ko he meʼa lelei te ʼiloʼi ʼaē ko te Hau ko Sesu Kilisito ʼe kua lolotoga ʼafio nei ʼi selō pea kua loto lā ia ke ina fakafīmālie te mālamanei ʼaē ʼe mamahi!
16. He koʼē neʼe feala ke lotomahino ia Salomone ki te hahaʼi ʼaē neʼe pule ki ai?
16 ʼE mahino ia ko Salomone neʼe “fakaʼofaʼofa . . . kiā ia ʼaē ʼe veliveli” he neʼe ina maʼu te poto pea mo te fakasiosio tonu. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tona maʼuli neʼe hoko ki ai te ʼu meʼa fakalotomamahi pea mo te ʼu malaʼia. Ko tona tehina ko Amone neʼe ina fakaʼalikiʼi tona tokolua ko Tamale, pea ko te tehina ʼo Salomone ia Apisalome neʼe ina matehi ia Amone ʼuhi ko tana agakovi ʼaia. (2 Sam. 13:1, 14, 28, 29) Ko Apisalome neʼe ina faʼao te tuʼulaga hau ʼo Tavite, kae neʼe mole ʼi ai hona fua, pea neʼe matehi Apisalome e Soape. (2 Sam. 15:10, 14; 18:9, 14) Ki muli age, ko Atonisa te tehina ʼo Salomone, neʼe ina faigaʼi ke ina toʼo te tuʼulaga hau. Kanapau lā neʼe hoko te faʼahi ʼaia, ʼe mahino ia neʼe mate aipē ia Salomone. (1 Hau 1:5) ʼE hā lelei te lotomahino ʼaē ʼa Salomone ki te mamahi ʼo te hahaʼi, ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai ʼi te faikole ʼo te fakatapu ʼo te fale lotu ʼo Sehova. ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē neʼe pule ki ai, neʼe faikole fēnei te hau: “[ʼE] natou ʼiloʼi takitahi anai tona tautea pea mo tona mamahi. . . . [Ke] ke fakamolemole mai [Sehova] pea mo [ke] liufaki ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli ki tana ʼu aga.”—2 Fkma. 6:29, 30.
17, 18. Koteā te ʼu mamahi neʼe tau mo ʼihi kaugana ʼa te ʼAtua, pea koteā ʼaē neʼe tokoni kiā nātou?
17 Ko ‘totatou ʼu lotomamahi’ ʼe lagi ko te ikuʼaga ʼo te ʼu aga ʼaē neʼe tou fai ʼi muʼa atu. Ko Mary,a te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tona taʼu 30 tupu, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ʼo taku maʼuli fiafia, kae ʼi ʼihi temi ʼe au logoʼi te ufiufi pea mo taku fehiʼa ʼaē kiā te au totonu ʼuhi ko taku ʼu aga ʼāfea. Neʼe au lotomamahi ʼaupitō ai, pea neʼe au tagi ohagē pē neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ʼanāfi. Kei au manatuʼi lelei pē taku ʼu aga ʼāfea ʼaia, ʼo fakatupu ai iā te au he ʼu manatu fakalotomamahi, ʼaē ʼe ko au ko he meʼa noa pea mo au tukugākoviʼi au.”
18 Tokolahi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ʼe lagi ʼe fēia ʼonatou loto, kae koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni kiā nātou ke natou toe maʼu ia te mālohi ʼaē moʼo kātakiʼi te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei e Mary: “ ʼAki he ʼu kaumeʼa moʼoni pea mo he fāmili fakalaumālie kua au maʼu ʼi te temi nei te fiafia. ʼE au faiga foki ke au tokaga tāfito ki te ʼu fakapapau ʼa Sehova ʼaē ki te kā haʼu, pea ʼe au falala ko taku pāui tokoni ʼe liliu anai ko te ʼu kalaga fakafiafia.” (Pes 126:5) ʼE ʼaoga ke tou tuku tatatou falala ki te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼaki tona ʼAlo, tana Pule fakanofo. ʼO ʼuhiga mo ia, neʼe fakakikite fēnei: “ ʼE fakaʼofaʼofa anai kiā ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina haofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Mai te taʼomia pea mo te agamālohi ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi, pea ʼe maʼuhiga anai tonatou toto ki ʼona mata.” (Pes. 72:13, 14) ʼE ko he meʼa fakalotofīmālie!
ʼE Tou ʼAmanaki Maʼu Te Mālama Foʼou ʼe Mahu Ai Te Meʼa Lelei
19, 20. (a) Ohagē ko tona fakahā ʼi te Pesalemo 72, ko te fihifihia fea ʼaē kā fakatokatoka anai ʼi te pule ʼa te Puleʼaga? (b) Ko ai ʼaē ʼe tonu ke fakamālo ʼuluaki ki ai ʼuhi ko te pule ʼa Kilisito, pea koteā ʼaē ʼe kotou logoʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē kā ina fakahoko anai?
19 Kotou toe fakakaukauʼi age muʼa te kā haʼu ʼaē kā maʼu e te hahaʼi faitotonu ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua ʼi te pule ʼa te Salomone Lahi. ʼE fakapapau fēnei mai: “ ʼE mahu anai te pulapula ʼi te kele, ʼe tapuke anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga.” (Pes. 72:16) ʼI te agamāhani ʼe mole homo te pulapula ʼi te ʼu fuga moʼuga, koia ʼe fakamaʼuhigaʼi ʼi te ʼu palalau ʼaia te fua lelei anai ʼo te kele. Ko tona ʼu fua ʼe hagē anai “ko te fua ʼo Lipania,” te koga meʼa neʼe homo ʼaupitō ai ʼi te temi ʼo te pule hau ʼo Salomone. Kotou fakafuafua age muʼa! ʼE mole toe ʼi anai te hoge meʼa kai, ʼe mole toe ʼi ai anai he tahi ʼe kai ʼo mole mākona, peʼe ko he tahi ʼe pakupaku! Ko te hahaʼi fuli ʼe natou maʼu anai “he kātoaga meʼa kai neʼe loloʼi lelei.”—Isa. 25:6-8; 35:1, 2.
20 Ko ai ʼaē kā fai ki ai te fakamālo ʼuhi ko te ʼu tapuakina fuli ʼaia? ʼUluaki, ʼe tonu ke fakamālo ki te Hau Heʼegata pea mo Pule ʼo te ʼAtulaulau, ia Sehova ʼAtua. Ko tātou fuli ʼe tou fakatahiʼi fuli anai ʼotatou leʼo ki te koga fakaʼosi ʼo te hiva matalelei ʼaenī: “Ke tuʼu tona huafa [ʼo te Hau ko Sesu Kilisito] ʼo aʼu ki he temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼa; ke tuputupu tona huafa ʼi muʼa ʼo te laʼā, pea ʼaki te huafa ʼaia ke natou fetapuakinaʼaki; ke tala e te puleʼaga fuli ʼe manūʼia. Ke vikiʼi ia Sehova ʼAtua, te ʼAtua ʼo Iselaele, heʼe ko ia tokotahi pē ʼe ina fai te ʼu gāue fakaofoofo. Pea ke vikiʼi tona huafa kolōlia ʼo talu ai, pea ke fakafonu e tona kolōlia te kele kātoa. Ameni pea mo Ameni.”—Pes. 72:17-19.
[Nota]
a Neʼe fetogi te higoa.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe fakakikite fakapolofetā mai e te Pesalemo 72?
• Ko ai koa te Salomone Lahi, pea ʼe aʼu anai kifea tana pule?
• Koteā ʼaē ʼe kotou leleiʼia ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼaē neʼe fakakikite ʼi te Pesalemo 72?
[Paki ʼo te pasina 29]
Koteā ʼaē neʼe fakakikite ʼaki te maʼuli koloaʼia ʼaē neʼe maʼu ʼi te nofo hau ʼa Salomone?
[Paki ʼo te pasina 32]
ʼE tuha ke tou faiga lahi ke tou maʼuli ʼi te Palatiso ʼi te pule ʼa te Salomone Lahi