Tou Fakamoʼoni Kiā Sesu, Te Tavite Lahi Pea Mo Te Salomone Lahi
“Koʼenī ia ʼe ʼi henī ia he tahi ʼe lahi age iā Salomone.”—MAT. 12:42.
1, 2. ʼI te manatu fakatagata, he koʼē neʼe fakapunamaʼuli ia te fakatotonu age ʼaē kiā Samuele ke ina fakanofo ia Tavite ke hau?
ʼI TE manatu ʼa te polofetā ko Samuele, ko Tavite neʼe tauhi ovi ia pea neʼe mole feala hana liliu ko he hau. Pea ko te kolo ʼaē neʼe tupu ake ai, ia Petelehemi, neʼe mole faʼa maʼuhiga. ʼO ʼuhiga mo te kolo ʼaia, neʼe ʼui “ ʼe veliveli ʼaupitō [ia] ke kau ʼi te ʼu lauʼi afe ʼo Suta.” (Mik. 5:2) Kae ko te tama ʼaia ʼaē neʼe hagē neʼe mole faʼa maʼuhiga mai te kiʼi kolo veliveli, neʼe ʼamanaki ke fakanofo e te polofetā ko Samuele ke hau ki Iselaele.
2 Ko te tūpulaga ko Tavite, te foha ʼo Sese, neʼe mole ko te ʼuluaki foha ʼaē neʼe fakahā age e Sese kiā Samuele ke fakanofo, pea neʼe mole manamanatu pē lā ia Samuele, ʼe ko Tavite ʼaē kā fili e Sehova ke hau. Ko Tavite, ia te tama muli ʼo te ʼu foha e toko valu ʼo Sese, neʼe mole kau iā nātou ʼaē neʼe nonofo mo Sese ʼi te temi ʼaē neʼe haʼu ai Samuele moʼo fakanofo he tahi ʼi te ʼu foha ʼo te tagata agatonu ʼaia, ke hau ki te fenua. Kae ko Sehova neʼe kua ina filifili ia Tavite, pea neʼe ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito.—1 Sam. 16:1-10.
3. (a) Kiā mata ʼo Sehova, koteā ʼaē ʼe maʼuhiga age mokā ina sivisivi he tahi? (b) ʼI te temi ʼaē neʼe fakanofo ai Tavite, koteā ʼaē neʼe kamata gāue iā te ia?
3 Neʼe sio ia Sehova ki te meʼa ʼaē neʼe mole lava sio kiai ia Samuele. Neʼe ʼiloʼi e te ʼAtua ia te loto ʼo Tavite, pea neʼe fiafia iā ia. Kiā mata ʼo te ʼAtua, ʼe mole ko te meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa ʼaē ʼe maʼuhiga; ʼe maʼuhiga kiā ia te ʼuhiga moʼoni ʼo he tahi. (Lau ia 1 Samuele 16:7.) Koia ʼi te ʼiloʼi ʼaē e Samuele, ko Sehova neʼe mole ina filifili he tahi ʼi te ʼu foha lalahi e toko fitu ʼo Sese, neʼe ina kole ai leva ke kumi mai ia te tama muli, mai te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe fafaga ai te ʼu manu. ʼE ʼui fēnei ʼi te fakamatala: “[Ko Sese] neʼe ina fekauʼi ai pea mo ʼaumai ia [Tavite]. Neʼe kefu ia, pea ko he tama neʼe talavou pea mo hoihoifua. Pea neʼe ʼui maʼa Sehova: ‘Tuʼu ake, fakanofo ia ia heʼe ko ia!’ Neʼe toʼo leva e Samuele ia te talaʼi manu ʼaē neʼe ʼuʼutu kiai te lolo pea ina tākai Tavite ʼi te lotolotoiga ʼo tona ʼu tehina. Pea neʼe kamata gāue aipē ia te laumālie ʼo Sehova kiā Tavite ʼi te ʼaho ʼaia.”—1 Sam. 16:12, 13.
Neʼe Fakatātā e Tavite Ia Kilisito
4, 5. (a) Kotou fakamatala he tahi ʼu faʼahi ʼe tatau ai ia Tavite pea mo Sesu. (b) He koʼē ʼe feala ke fakahigoaʼi ia Sesu ko te Tavite Lahi?
4 Ko Sesu ohagē ko Tavite, neʼe tupu ʼi Petelehemi, iā taʼu e teitei 1 100 ki te ʼosi tupu ʼa Tavite. Maʼa te tokolahi, neʼe toe hagē pē Sesu ia ʼe mole ko he hau. Neʼe mole ko te faʼahiga hau ʼaia ʼaē neʼe ʼamanaki ki ai ia te tokolahi ʼi Iselaele. Kae ohagē ko Tavite, ko Sehova neʼe ina filifili ia Sesu. Ohagē ko Tavite, neʼe ʼofainaʼi ia ia e Sehova.a (Luka 3:22) ʼO toe fēia mo Sesu, ‘neʼe kamata gāue ia te laumālie ʼo Sehova kiā ia.’
5 ʼE kei lahi age te tahi ʼu faʼahi ʼe nā tatau ai. Ohagē lā, neʼe lavakiʼi Tavite e tana tagata fai tokoni ko Ahitofele, pea ko Sesu neʼe lavakiʼi e tana ʼapositolo ko Sutasi Isikaliote. (Pes. 41:9; Soa. 13:18) Ko Tavite pea mo Sesu neʼe nā faʼafai toko lua ʼo ʼuhiga mo te fale tauhi ʼo Sehova. (Pes. 27:4; 69:9; Soa. 2:17) Pea ko Sesu neʼe ko te foha maʼu tōfiga ʼo Tavite. ʼI muʼa ʼo te tupu ake ʼa Sesu, neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo ki tana faʼē: “ ʼE foaki anai e Sehova ʼAtua kiā te ia te hekaʼaga fakahau ʼo Tavite tana tamai.” (Luka 1:32; Mat. 1:1) Kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu lea fakapolofetā fuli ʼo ʼuhiga mo te Mēsia neʼe fakahoko e Sesu, koia ʼe māʼoluga age pē ia iā Tavite. Ko ia te Tavite Lahi, te Hau Mesianike ʼaē neʼe fakaʼamu talu mai fualoa ki ai.—Soa. 7:42.
Tou Muliʼi Ia Te Hau Tauhi Ovi
6. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe liliu ai ia Tavite ko he tagata tauhi ovi lelei?
6 Pea ko Sesu ʼe ko he tagata tauhi ovi. ʼE feafeaʼi ia te ʼu agaaga ʼo he tagata tauhi ovi lelei? ʼE ko he tahi ʼe ina taupau, mo fafaga, pea mo leʼoleʼo fakalelei tana faga ovi pea ʼe lototoʼa. (Pes. 23:2-4) ʼI tana kei tūpulaga, ko Tavite neʼe tauhi ovi, pea neʼe tokaga fakalelei ki te ʼu ovi ʼo tana tamai. Neʼe lototoʼa ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe ʼohofiʼi ai te faga ovi pea neʼe ina puipui tana ovi mai te laione pea mo te uluso, logolā neʼe feala ke mate ai.—1 Sam. 17:34, 35.
7. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe teuteuʼi ai Tavite ke ina fakahoko tona ʼu maʼua ʼi tona ʼuhiga hau? (b) Neʼe fakamoʼoni feafeaʼi e Sesu ko ia ʼe ko te Tauhi Ovi Lelei?
7 Ko te ʼu taʼu ʼaē neʼe nofo ai Tavite ʼi te ʼu gāueʼaga pea mo te ʼu moʼuga ʼo taupau te ʼu ovi, neʼe teuteuʼi ai ia ia ki te ʼu maʼua faigataʼa pea mo te ʼu gāue maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.b (Pes. 78:70, 71) Pea mo Sesu foki, ʼaki te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tauhi ʼo te ʼu ovi. Neʼe ina maʼu ia te mālohi pea mo te takitaki mai iā Sehova moʼo taupau tana “kiʼi faga ovi” pea mo te “tahi ʼu ovi.” (Luka 12:32; Soa. 10:16) Koia, ko Sesu ʼe ko te Tauhi Ovi Lelei. ʼE ina ʼiloʼi lelei tana faga ovi, ʼo ina pāui nātou takitokotahi ʼi tonatou ʼu higoa. ʼI tona ʼofa lahi ʼaē ki tana ʼu ovi, neʼe lotolelei ʼi te temi ʼaē neʼe kei maʼuli ai ʼi te kele, ke ina foaki ia ia totonu maʼa nātou. (Soa. 10:3, 11, 14, 15) ʼI tona ʼuhiga Tagata Tauhi Ovi Lelei, neʼe fai e Sesu te meʼa neʼe mole feala ke fai e Tavite. ʼAki tona sākilifisio faitotogi, neʼe ina foaki ai ia te faigamālie ki te mālamanei ke haofaki nātou mai te mate. ʼE mole ʼi ai anai he meʼa ʼe ina lava tāʼofi ia ia ke ina takitaki tana “kiʼi faga ovi” ki te maʼuli tuputupua ʼi selō, pea mo ina taki tana “tahi ʼu ovi” ki te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou faitotonu, ʼaē ʼe mole toe maʼu ai he ʼu hahaʼi fekai ohagē ko he ʼu lupo.—Lau ia Soane 10:27-29.
Tou Muliʼi Ia Te Hau ʼAē ʼe Mālo
8. Neʼe liliu feafeaʼi ia Tavite ko he hau ʼe mālo?
8 Ko te hau ko Tavite, neʼe ko he tagata sōlia lototoʼa, neʼe ina puipui te fenua ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea “neʼe haofaki e Sehova ia Tavite ʼi te ʼu potu fuli pē ʼaē neʼe ʼalu kiai.” ʼI te temi hau ʼo Tavite, ko te ʼu tuʼakoi ʼo te puleʼaga neʼe kamata atu ʼi te vaitafe ʼo Esipito ʼo aʼu ki te vaitafe ʼo Eufalate. (2 Sam. 8:1-14) ʼAki ia te mālohi ʼo Sehova, neʼe liliu ia ko te pule mālohi ʼaupitō. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te ʼiloa ʼo Tavite neʼe mafola ʼi te ʼu fenua fuli, pea neʼe ʼai e Sehova totonu ia te mataku ʼo ʼuhiga mo Tavite ʼi te ʼu puleʼaga fuli pē.”—1 Fkma. 14:17.
9. Kotou fakamahino peʼe mālo feafeaʼi Sesu ia te Hau ʼaē neʼe Fili.
9 Ohagē ko te Hau ko Tavite, ko Sesu neʼe mole fula ia. ʼUhi ko ia te Hau ʼaē neʼe Fili, neʼe ina fakahā tana lava puleʼi ia te ʼu temonio, ʼo ina haofaki te hahaʼi mai te mālohi ʼo te ʼu temonio. (Mko. 5:2, 6-13; Luka 4:36) Māʼia mo tona fili lahi, ia Satana te Tēvolo, ʼe mole mālohi age ia iā te ia. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe mālo Sesu ʼi te mālamanei, ʼaē ʼe nofo ʼi te pule ʼa Satana.—Soa. 14:30; 16:33; 1 Soa. 5:19.
10, 11. Koteā ia te gāue ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga Hau pea mo Tagata Tau ʼi selō?
10 Hili taʼu e 60 ʼi te ʼosi mate ʼa Sesu pea mo fakatuʼuake ki selō, neʼe hā te meʼa ki te ʼapositolo ko Soane pea neʼe sio fakatomuʼa ai kiā Sesu ʼi Tona tuʼulaga Hau pea mo Tagata Tau ʼi selō. ʼE tohi fēnei e Soane: “Koʼenī! te hōsi hina; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe ʼi ai tana nahau; pea neʼe foaki age kiā te ia te kolona, pea neʼe hū fakatoʼa ia ki tuʼa pea mo fakaʼosi tana mālo.” (Fakh. 6:2) Ko te tagata ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi hina ʼe ko Sesu. “Neʼe foaki age kiā te ia te kolona” ʼi te taʼu 1914 ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo Hau ai ʼi te Puleʼaga ʼi selō. Ki muli age “neʼe hū fakatoʼa ki tuʼa.” ʼEī, ohagē ko Tavite, ko Sesu ʼe ko he hau ʼe mālo. ʼO mole fualoa ki tona ʼosi fakanofo Hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, neʼe mālo ʼi tana tau ʼaē kiā Satana pea neʼe ina lī ifo ia ia pea mo tana kau temonio ki te kele. (Fakh. 12:7-9) Ko tana lele ʼaē ki te mālo ʼe hoholo anai ʼo aʼu ki tana ‘fakaʼosi ia tana mālo,’ ʼi tana fakaʼauha kātoa ia te tuʼu agakovi ʼa Satana.—Lau ia Fakahā 19:11, 19-21.
11 Ohagē ko Tavite, ko Sesu ʼe ko he hau loto manavaʼofa, pea ʼe ina puipui anai te “hahaʼi tokolahi” ʼi Halamaketone. (Fakh. 7:9, 14) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te pule ʼa Sesu pea mo tona ʼu kaugā hau e toko 144 000 ʼaē kua fakatuʼuake, ʼe ʼi ai anai “[te] fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” (Gāue 24:15) Ko nātou ʼaē ʼe fakatuʼuake ki te kele ʼe natou maʼu anai ia te ʼamanaki ʼaē ke natou māʼuʼuli ʼo heʼegata. Ko he kā haʼu taulekaleka ʼaē kā natou maʼu! ʼOfa pē ke tou fakatotonu ke tou haga “fai te meʼa ʼaē ʼe lelei,” ke tou māʼuʼuli ʼi te temi ʼaē kā fakafonu ai anai te kele ʼaki ni hahaʼi faitotonu pea mo te hahaʼi fakalogo fiafia ki te Tavite Lahi.—Pes. 37:27-29.
Neʼe Tali Ia Te Kole ʼAē ʼa Salomone Ke Ina Maʼu Te Poto
12. Koteā ʼaē neʼe kole e Salomone?
12 Neʼe toe fakatātā e Salomone, te foha ʼo Tavite, ia Sesu.c ʼI te temi ʼaē neʼe kua hau ai Salomone, ʼaki tana moemisi neʼe hā age ia Sehova pea mo ina ʼui age ki ai, ʼe ina foaki age anai ia meʼa fuli kā ina kole age. Neʼe feala pē kiā Salomone ke ina kole age hona ʼu koloa ke lahi age, hona mālohi ke lahi age, peʼe ko hona maʼuli ke fualoa. Kae neʼe mole manatu ia kiā ia totonu, he neʼe ina kole age kiā Sehova: “ ʼI te temi nei, foaki mai te poto pea mo te ʼatamai mālama ke feala haku hū kiā muʼa ʼo te hahaʼi ʼaenī pea mo feala ke au liliu, heʼe ko ai anai ʼe feala ke ina fakamāuʼi tau hahaʼi, te hahaʼi tokolahi ʼaia?” (2 Fkma. 1:7-10) Neʼe tali e Sehova ia te faikole ʼa Salomone.—Lau ia 2 Fakamatala 1:11, 12.
13. Neʼe makehe feafeaʼi ia te poto ʼo Salomone, pea neʼe ko ai ia te Matapuna ʼo tona poto ʼaia?
13 ʼI te temi ʼaē neʼe agatonu ai Salomone kiā Sehova, ko tana ʼu palalau poto neʼe makehe ʼaupitō ʼi te hahaʼi ʼo tona temi. Neʼe talanoa Salomone kiā “tāʼaga lea e tolu afe.” (1 Hau 4:30, 32, 34) ʼE lahi ʼi te ʼu tāʼaga lea ʼaia neʼe tohi pea kei maʼuhiga kiā nātou ʼaē ʼe natou kumi te poto. Ko te fineʼaliki ʼo Sepa neʼe fagona iā kilometa e 2 400 moʼo ʼahiʼahi ia te poto ʼo Salomone ʼaki “he ʼu fehuʼi faigataʼa.” Neʼe punamaʼuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui age e Salomone pea mo mahu ʼo tona puleʼaga. (1 Hau 10:1-9) ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu ia te Matapuna ʼo te poto ʼo Salomone, ʼi tana ʼui fēnei: “Ko te hahaʼi fuli ʼi te kele neʼe natou kumi ia te fofoga ʼo Salomone, ke natou logo ki tona poto, ʼaē neʼe ʼai e te ʼAtua ki tona loto.”—1 Hau 10:24.
Tou Muliʼi Ia Te Hau Poto
14. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe liliu ai Sesu ko “he tahi ʼe lahi age iā Salomone”?
14 Neʼe ko te tagata pē e tahi neʼe fakalaka age ʼi te poto ʼo Salomone. Neʼe ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ʼui ko “he tahi ʼe lahi age iā Salomone.” (Mat. 12:42) Neʼe maʼu e Sesu ia “te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata.” (Soa. 6:68) Ohagē lā, ko te Akonaki ʼi te Moʼuga, ʼe ina hilifaki te tahi ʼu manatu peʼe ko he tahi age ʼu pelesepeto ki te ʼu pelesepeto ʼo te ʼu tāʼaga lea ʼa Salomone. Neʼe talanoa ia Salomone ki te ʼu tuʼuga meʼa ʼaē ʼe feala ai ki he tahi ʼe ʼatolasio kiā Sehova ke ina maʼu te fiafia. (Taag. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Neʼe fakahā lelei e Sesu, ko te fiafia moʼoni ʼe maʼu pē ia mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te tauhi kiā Sehova pea mo te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua. Neʼe ina ʼui fēnei: “Fiafia ia nātou ʼaē ʼe natou ʼiloʼi tonatou masiva fakalaumālie, heʼe ʼa nātou te puleʼaga ʼo selō.” (Mat. 5:3) Ko nātou ʼaē ʼe natou maʼuliʼi ia te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu akonaki ʼa Sesu, ʼe natou fakaovi lahi ai kiā Sehova, “te matapuna ʼo te maʼuli.” (Pes. 36:9; Taag. 22:11; Mat. 5:8) ʼE fakafofoga e Kilisito ia “te poto ʼo te ʼAtua.” (1 Ko. 1:24, 30) ʼI tona ʼuhiga Hau Fakamēsia, ko Sesu Kilisito neʼe ina maʼu ia “te laumālie ʼo te poto.”—Isa. 11:2.
15. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi ia te poto fakaʼatua?
15 ʼE feafeaʼi kiā tātou, ʼi totatou ʼuhiga tisipulo ʼo te Salomone Lahi, hatatou maʼu te ʼu lelei ʼo te poto mai te ʼAtua? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ko te poto ʼo Sehova ʼe fakahā ʼi tana Folafola, koia ʼe tonu ai ke tou faiga ke tou maʼu ia te poto ʼaki tatatou ako fakalelei ia te Tohi-Tapu, tāfito te ʼu folafola ʼa Sesu ʼaē neʼe tohi, pea mo tou metitāsioʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lau. (Taag. 2:1-5) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tou faʼa kātaki ʼo kole ki te ʼAtua ia te poto. ʼE fakapapau mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe ina tali anai tatatou ʼu faikole fakamālotoloto ʼaē ke tokoni mai kiā tātou. (Sake 1:5) ʼAki ia te tokoni ʼa te laumālie māʼoniʼoni, ʼe tou maʼu ai anai ia te ʼu manatu maʼuhiga ʼo te poto ʼaē ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼaē kā tokoni mai ke tou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia pea mo fai he ʼu tonu ʼe poto. (Luka 11:13) Neʼe toe fakahigoaʼi ia Salomone ko “te tagata tānaki” ʼaē neʼe ina “fakaako hoholo ia te ʼatamai mālama ki te hahaʼi.” (Tnk. 12:9, 10) Ko Sesu, ia te Pule ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano, ʼe ina toe tānaki mo ia tana hahaʼi. (Soa. 10:16; Kol. 1:18) Koia, ʼe lelei ke tou kau ki te ʼu fono, ʼaē ʼe ‘akoʼi tuʼumaʼu ai tātou.’
16. Koteā ʼaē ʼe tatau ai ia Salomone pea mo Sesu?
16 Neʼe lahi te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te hau ko Salomone. Neʼe ina fai ia te polokalama laga fale ʼi te fenua kātoa, mo lagiaki ia te ʼu fale matalelei, te ʼu ala, te ʼu tafeʼaga vai ʼi te lalo kele, te ʼu kolo mo tona ʼu fale tānakiʼaga koloa, te ʼu kolo neʼe tuku ai te ʼu sāliote tau, pea mo te ʼu kolo maʼa te ʼu hahaʼi tau heka hōsi. (1 Hau 9:17-19) Neʼe maʼu e te puleʼaga kātoa ia te ʼu lelei mai tana ʼu gāue laga fale. Neʼe toe fai foki e Sesu ia te gāue laga fale. Neʼe ina laga tana kōkelekāsio ʼi te fuga “maka.” (Mat. 16:18) ʼE ina toe lagiaki anai ʼi te mālama foʼou.—Isa. 65:21, 22.
Tou Muliʼi Ia Te Hau ʼo Te Tokalelei
17. (a) Ko te faʼahi fea ʼaē neʼe fakatalakitupua ai ia te pule ʼa Salomone? (b) Koteā ʼaē neʼe mole feala ke fai e Salomone?
17 Ko te higoa ʼaē ko Salomone ʼe haʼu mai te kupu ko tona fakaʼuhiga ko “tokalelei.” Neʼe pule ia te Hau ko Salomone ʼi Selusalemi, ko tona fakaʼuhiga ko “Te Maʼu ʼo Te Tokalelei ʼi Hona ʼu ʼAluʼaga e Lua.” ʼI te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe hau ai, neʼe fakatalakitupua ia te maʼuli tokalelei ʼaē neʼe maʼu ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu ʼaia: “Ko Suta mo Iselaele neʼe nā māʼuʼuli fīmālie, ʼo tahi nofo pē ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, ʼo kamata mai Tane ʼo aʼu ki Pelesepa, ʼi te ʼu ʼaho fuli ʼo Salomone.” (1 Hau 4:25) Logolā ia te poto lahi ʼaē neʼe maʼu e Salomone kae neʼe mole feala ke ina pulihi ʼi tana hahaʼi fakalogo ia te mahaki, te agahala pea mo te mate. Kae ko te Salomone Lahi ʼe ina fakaʼāteaina anai tana hahaʼi fakalogo mai te ʼu faʼahi fuli ʼaia.—Lau ia Loma 8:19-21.
18. Koteā te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te kōkelekāsio Fakakilisitiano?
18 ʼI te temi nei ʼi te kōkelekāsio Fakakilisitiano, ʼe tou maʼuli tokalelei. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tou māʼuʼuli ʼi he palatiso fakalaumālie. ʼE tou tokalelei mo te ʼAtua pea mo totatou ʼu tehina. Kotou tokagaʼi te fakakikite ʼaē neʼe fai e Isaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai iā ʼaho nei: “ ʼE tonu anai ke natou tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo laga kele pea mo tanatou ʼu tao ke liliu ko he ʼu pipi moʼo pakimaga. Pea ʼe mole hiki anai he heletā e he fenua ki he tahi fenua, pea ʼe mole natou toe ako anai te tau.” (Isa. 2:3, 4) ʼAki tatatou gāue ʼo mulimuli ki te takitaki ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe tou lagolago ai ki te tokalelei ʼo te palatiso fakalaumālie ʼaia.
19, 20. Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ke tou fiafia ai?
19 Kae ʼe lelei age pē anai ia te kā haʼu. ʼE māʼuʼuli te hahaʼi fakalogo ʼi he tokalelei neʼe mole heʼeki fēia ki muʼa atu, ʼo natou fakalogo ki te pule ʼa Sesu, pea ʼe natou liliu māmālie anai ʼo ‘ ʼāteaina mai te pōpula ki te meʼa ʼaē ʼe popo’ ʼo aʼu ki tanatou liliu ʼo haohaoa. (Loma 8:21) ʼI tanatou kua mālo leva ʼi te ʼahiʼahi fakamuli ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe, “ko te kau agavaivai ʼe natou maʼu anai te kele, pea ʼe natou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.” (Pes. 37:11; Fakh. 20:7-10) ʼIo, ko te pule ʼa Kilisito Sesu ʼe laka age anai ia ʼi te pule ʼaē ʼa Salomone ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole tou lava mahino kiai!
20 Ohagē ko te fiafia ʼa Iselaele ʼi te takitaki ʼa Moisese, mo Tavite pea mo Salomone, ʼe tou toe fiafia lahi age anai ʼi te pule ʼa Kilisito. (1 Hau 8:66) ʼE tou fakamālo kiā Sehova ʼi tana fekauʼi mai ia tona ʼAlo ʼulutokotahi ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Moisese Lahi, te Tavite Lahi pea mo te Salomone Lahi!
[ʼU nota]
a Ko te higoa ko Tavite ʼe fakaʼuhiga “ ʼOfaina.” ʼI te temi ʼaē neʼe papitema ai Sesu pea ʼi te temi ʼaē neʼe fetogi ai Sesu ʼo hā ʼi tona kolōlia, neʼe palalau Sehova mai te lagi ʼo ina fakahigoaʼi ia ia “ko toku ʼAlo, ia te ʼofaina.”—Mat. 3:17; 17:5.
b Pea ko Tavite neʼe toe hagē ko he ʼakeno loto falala. Neʼe falala ia ki te Tauhi Ovi Lahi ko Sehova, ke tokaga kiā ia pea mo takitaki ia ia. Neʼe ina ʼui fēnei ʼaki he falala kātoa: “Ko Sehova ʼe ko toku Tauhi Ovi. ʼE mole au hala anai ʼi he meʼa.” (Pes. 23:1) Neʼe ʼui e Soane Patita ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼe ko “te ʼAkeno ʼa te ʼAtua.”—Soa. 1:29.
c ʼE lelei hatatou tokagaʼi, ko te lua higoa ʼo Salomone neʼe ko Setitia, ko tona fakaʼuhiga “ ʼOfaina ʼo Sah.”—2 Sam. 12:24, 25.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• He koʼē ʼe ʼui ʼe lahi age ia Sesu iā Tavite?
• He koʼē ʼe ʼui ʼe lahi age ia Sesu iā Salomone?
• Koteā ʼaē ʼe kotou leleiʼia ʼi te Tavite Lahi, ʼaē ʼe toe fakahigoaʼi ʼe ko Salomone Lahi?
[Paki ʼo te pasina 30]
Ko te poto ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kiā Salomone neʼe ina fakatā ia te poto ʼaē kā maʼu e te Salomone Lahi
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko te pule ʼa Sesu ʼe laka age anai ia ʼi te pule ʼa Salomone pea mo Tavite ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole tou lava mahino kiai!