Te Manatu ʼa Te ʼAtua ʼo ʼUhiga Mo Te Suluka
Neʼe ui fenei e Naoko: “Neʼe au lava fetogi toku maʼuli he neʼe au ako te ʼu kalitate ʼo te ʼAtua pea mo ʼana fakatuʼutuʼu.” Neʼe ina ako ia te Tohi-Tapu. Logo la ʼe mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te suluka, kaʼe ʼe tou mahino ai pe kotea te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.a ʼAki tanatou mahino ʼaia, neʼe feala ki te tokolahi ke natou lava taʼofi te agamahani kovi ʼaia. (2 Timoteo 3:16, 17) Tou vakaʼi te ʼu fua kovi ʼe tolu ʼo te suluka pea kotea ʼae ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia.
KO TE SULUKA ʼE KO HE TOLOKE
ʼE maʼu ʼi te pata ia te nicotine, pea ʼe ko te toloke ʼaia ʼe malohi. Ka sulukaʼi e he tahi ia he pake sikaleti ʼe tahi ʼi te ʼaho, ʼe lahi age ia te toloke ʼae ʼe ina fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu toloke ake ʼae. Koia ka suluka he tahi, ʼe faigataʼa leva tana taʼofi te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe hage ʼe holi tuʼumaʼu ki ai moka ʼe mole suluka.
“E kotou popula kia ia e koutou fakalogo ki ai.”—Loma 6:16
ʼE kotou fakalogo moʼoni koa ki te ʼAtua mo kapau ʼe kotou popula ki te suluka?
ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “E mole kotou iloi kapau kua koutou tuku koutou ke koutou tauhi ki he tahi o fakalogo kia ia, e kotou popula kia ia e koutou fakalogo ki ai.” (Loma 6:16) Ka holi he tahi ki te suluka, ʼe liliu ia ʼo popula ki he agamahani ʼe kovi. Kaʼe ʼe loto e te ʼAtua, ʼae “ko Sehova,” ke tou ʼateaina mai te ʼu aga ʼae ʼe fakatupu kovi ki totatou sino pea mo ʼuli ai tatatou fakakaukau. (Pesalemo 83:18, MN; 2 Kolinito 7:1) Ka ʼofa he tahi kia Sehova pea mo fia fakaʼapaʼapa kia te ia, ʼe ina iloʼi ʼe tonu ke ina foaki kia Sehova ia te meʼa ʼae ʼe lelei. Pea ʼe mole feala ke ina foaki ia te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe popula ki he aga ʼe feala ke mate ai. Ka mahino he tahi ki te faʼahi ʼaia, ʼe uga ai ia ia ke ina lava tauʼi ia te ʼu holi kovi ʼaia.
Neʼe kamata suluka ia Olaf, ʼae ʼe maʼuli ʼi Siamani, ʼi tana kei taʼu 12, pea neʼe popula ki ai lolotoga taʼu ʼe 16. Neʼe ina ui fenei: “ʼI taku kamata suluka neʼe mole au manatu ʼe kovi. Kaʼe ʼaki te alu ʼo te temi, neʼe liliu leva ia ʼo faigataʼa. ʼI te tahi ʼaho, neʼe mole kei ʼi ai haku foʼi sikaleti. ʼI te lahi fau ʼo taku fia suluka, neʼe au tae te ʼu toega sikaleti mai te meʼa tusikaleti pea mo au pelu ai taku sikā ʼaki he moʼi pepa sulunale. Ka au manatuʼi, neʼe ko he aluʼaga fakaʼofaʼofa.” Neʼe ina lava taʼofi feafeaʼi tana suluka? Neʼe ina ui fenei: “Neʼe au fia fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova. ʼI taku tokagaʼi ʼae te ʼofa ʼo Sehova ki te malamanei pea mo te ʼamanaki lelei ʼae ʼe ina foaki mai, neʼe au maʼu ai ia te malohi ʼae ke au lava taʼofi taku suluka.”
ʼE FAKATUPU KOVI IA TE SULUKA KI TE SINO
ʼE ui fenei ʼi te tohi (The Tobacco Atlas): “Kua fakamoʼoni e te kau popoto, ko te suluka ʼe fakatupu kovi ki te teitei ʼu koga fuli ʼo te sino, mo fakatupu mahaki pea mo fakatupu mate.” Ko te ʼu mahaki ʼae ʼe tou maʼu mai te suluka ʼe ko he ʼu mahaki ohage ko te kōsea, peʼe ko te mahaki mafu, peʼe ko te mahaki ʼo te ʼatefefe. Pea ʼe ui e te O.M.S., ʼe lahi age te ʼu mateā ʼuhi ko te suluka ʼi te ʼu taʼi mahaki ʼae ʼe pikisia ai ʼihi, ohage la ko te tuberculose.
“E ke ofa anai ki te Aliki, tou Atua, i tou loto katoa, mo tou laumalie katoa, pea mo tau manatu katoa.” —Mateo 22:37
ʼE kotou fakaha koa ʼe kotou ʼoʼofa ki te ʼAtua pea mo fakaʼapaʼapa kia te ia mo kapau ʼe kotou tuku ke ʼulihi ia te sino ʼae neʼe ina foaki atu, ʼaki he agamahani ʼe kovi?
ʼAki tana Folafola, te Tohi-Tapu, ʼe tokoni mai ia Sehova ʼAtua ke tou maʼu ia te manatu ʼae ʼe totonu ʼo ʼuhiga mo totatou maʼuli, mo totatou sino pea mo ʼotatou fealagia. Neʼe ui fenei e tona ʼAlo ko Sesu: “E ke ofa anai ki te Aliki, tou Atua, i tou loto katoa, mo tou laumalie katoa, pea mo tau manatu katoa.” (Mateo 22:37) ʼE mahino ia, ʼe loto e te ʼAtua ke tou fakaʼaogaʼi ʼaki he fakaʼapaʼapa ia totatou maʼuli pea mo totatou sino. ʼAki tatatou ako ʼae ke tou iloʼi ia Sehova pea mo ʼana fakapapau, ʼe tou ʼofa pea mo fakamaʼuhigaʼi anai ia te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fai maʼa tatou. Pea ʼe tou fia ʼateaina mai te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ina ʼulihi totatou sino.
Ko Jayavanth, ko te toketa ʼi Initia, neʼe suluka lolotoga taʼu ʼe 38. Neʼe ina ui fenei: “Neʼe au iloʼi te ʼu fua kovi ʼo te suluka ʼi taku lau ia te ʼu tohi fakatoketa. Neʼe au iloʼi ʼe kovi pea neʼe au tokoniʼi te hahaʼi ke natou taʼofi ia te faʼahi ʼaia. Kaʼe neʼe mole au lava tuku au, logo la ʼaku faiga.” Kotea ʼae neʼe tokoni age ki ai ke ina lava taʼofi tana suluka? ʼE ina fakamatala fenei: “Neʼe au lava tuku taku suluka he neʼe au ako te Tohi-Tapu. Neʼe au fia fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova, koia neʼe au tuku atu aipe taku agamahani kovi ʼaia.”
ʼE TOE FAKATUPU KOVI TE SULUKA KI ʼIHI
Ko te suluka peʼe ko te manava ʼae ki te ʼaele ʼo te sikaleti, ʼe fakatupu kovi kia tatou. ʼI te taʼu fuli ʼe ko te toko 600 000 ʼe mamate ʼuhi ko te kōsea peʼe ko ʼihi atu mahaki, logo la ʼe mole natou suluka, pea ʼe kaugā malie age te hahaʼi fafine pea mo te tamaliki. ʼE fakatokaga e te O.M.S., ko he tahi ʼe manava ki te ʼaele ʼo te suluka ʼe feala ke mahaki ai pea mo mate ai.
“E ke ofa anai ki tou oloi o hage ko tou ofa kia koe totonu.”—Mateo 22:39
ʼE kotou ʼoʼofa moʼoni koa ki ʼokotou kaiga pea mo tokotou famili, mo kapau ʼe natou manava ki te ʼaele ʼo takotou suluka?
Ko te fakatotonu ʼa Sesu ʼae ke tou ʼoʼofa ki totatou kaiga pea mo ʼotatou kaumeʼa, ʼe hoa ki tana fakatotonu ʼae ke tou ʼoʼofa ki te ʼAtua. Neʼe ina ui fenei: “E ke ofa anai ki tou oloi o hage ko tou ofa kia koe totonu.” (Mateo 22:39). Kapau ʼe tou taupau he agamahani ʼe fakatupu kovi ki ʼihi, ʼe mole tou fakaha ai ʼe tou ʼoʼofa ki ʼotatou tatau. Ko te ʼofa moʼoni, ʼe ina uga tatou ke tou mulimuli ki te fakatotonu ʼaeni ʼi te Tohi-Tapu: “Ke aua naa kumi e he tahi te mea e aoga kia ia totonu, kae ki te mea e aoga kia natou ake ae.”—1 Kolinito 10:24.
ʼE manatuʼi fenei e Armen, ʼae ʼe maʼuli ʼi Arménie: “Neʼe kole mai ʼe toku famili ke au tuku taku suluka, heʼe fakatupu kovi kia natou. Neʼe mole au fia tali ia te manatu ʼaia.” ʼE ina fakamahino pe kotea ʼae neʼe fetogi ai tana manatu: “Ko taku mahino ʼae ki te Tohi-Tapu pea mo toku ʼofa ʼae kia Sehova, ʼae neʼe tokoni mai ke au lava taʼofi taku suluka pea mo mahino ai ʼe mole fakatupu kovi pe kia au, kaʼe ʼe toe fakatupu kovi ki toku famili.”
ʼE PULIHI ANAI TE SULUKA ʼO TALU AI
ʼAki tanatou ako te Tohi-Tapu, neʼe feala ai kia Olaf, mo Jayavanth, pea mo Armen ke natou taʼofi tanatou agamahani ʼae neʼe fakatupu kovi ki ʼihi. Neʼe mole natou lavaʼi te taʼofi ʼo tanatou suluka ʼuhi pe ko tanatou iloʼi ʼae ʼona fua kovi. Kaʼe neʼe natou lavaʼi koteʼuhi ʼe natou ʼoʼofa kia Sehova pea mo fia fakafiafiaʼi ia tona loto. ʼE fakaha lelei ia te maʼuhiga ʼo te ʼofa ia 1 Soane 5:3, ʼae ʼe ui fenei ai: “Koteuhi koeni te ofa ki te Atua, ko te fai o ana fakatotonu. Pea e mole faigataa ana fakatotonu.” ʼE moʼoni ʼe mole faigafua tuʼumaʼu ia te mulimuli ki te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu, kaʼe ka ʼofa moʼoni he tahi ki te ʼAtua, pea ʼe mole faigataʼa tana fakalogo ki ʼana fakatotonu.
ʼAki tana akoʼi te hahaʼi ʼi te malamanei katoa, ʼe tokoni ia Sehova ʼAtua ki te toko lau ʼi miliona ke natou ʼateaina mai te popula ki te suluka. (1 Timoteo 2:3, 4) ʼAki tona Puleʼaga ʼae ʼe takitaki e Sesu Kilisito ʼi selo, kua vave pe tana pulihi ia te kau faifakatau manumanū ʼae ʼe natou fakapopulaʼi te toko lau ʼi miliona ki te suluka. ʼE ina pulihi anai ia te suluka ʼo talu ai pea mo fetogi mamalie te hahaʼi fakalogo ke natou haohaoa ʼi te faʼahi fakasino pea mo tanatou fakakaukau.—Esaia 33:24; Apokalipisi 19:11, 15.
Kapau ʼe faigataʼa takotou taʼofi takotou suluka, ʼaua naʼa kotou lotovaivai. ʼAki takotou ako ʼae ke kotou ʼoʼofa kia Sehova pea mo kotou leleiʼia tana manatu ʼo ʼuhiga mo te suluka, ʼe feala ai ke ina uga koutou ke kotou taʼofi takotou suluka. ʼE fiafia anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te tokoni atu ke kotou ako pea mo maʼuliʼi te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu. Kotou tui papau, kapau ʼe kotou loto ke tokoni atu ia Sehova ke kotou taʼofi takotou suluka, ʼe ina foaki atu anai ia te malohi ʼae ʼe ʼaoga kia koutou.—Filipe 4:13.
a Ka talanoa te alatike ki te suluka ʼe fakaʼuhiga ki te fakaʼaogaʼi ʼo te sikaleti, peʼe ko te sikā, peʼe ko te paipa. Ko te ʼu pelesepeto ʼae ʼe tou talanoa ki ai ʼe feala ke toe ʼaoga ki te kaikai pata, mo te fakaʼaogaʼi ʼo te foʼi sikaleti électronique ʼae ʼe maʼu ai te nicotine pea mo ʼihi atu meʼa.