Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w14 15/9 p. 21-26
  • ʼE Pulihi Anai Ia Te Fili Fakamuli, Te Mate

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Pulihi Anai Ia Te Fili Fakamuli, Te Mate
  • Te Tule Leʼo—2014
  • Lau ʼi te Te Tule Leʼo
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KO HE FAKATOKAGA ʼOFA
  • NEʼE HU FEAFEAʼI IA TE MATE KI TE MALAMANEI?
  • ʼE PULIHI ANAI TE AGAHALA PEA MO TE MATE
  • He Koʼe ʼe Tou Matutuʼa Mo Mamate?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova (Tufa)—2019
  • ʼE Hāofaki Tatou e Sesu—ʼO Feafeaʼi?
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Fakahoko Anai e Te ʼAtua Ia Tana Fakatuʼutuʼu
    Te Tule Leʼo—2017
  • ʼE Tou Lava Ako Mai Te ʼUluaki Taumatuʼa
    Te Tule Leʼo—2000
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2014
w14 15/9 p. 21-26
Adam and Eve grieve as they look at their dead son Abel
Adam and Eve grieve as they look at their dead son Abel

ʼE Pulihi Anai Ia Te Fili Fakamuli, Te Mate

“Ko te fili fakamuli e maumaui anai, ko te mate.” —1 KOLINITO 15:26.

KOTEA TAKOTOU TALI?

  • Kotea ia te fakatotonu ʼofa pea mo maʼuhiga ʼae neʼe foaki e Sehova kia Atama?

  • Neʼe hu feafeaʼi ia te mate ki te malamanei?

  • Ko ʼafea ʼae ka pulihi ai anai ia ‘te fili fakamuli, ia te mate’?

1, 2. Neʼe feafeaʼi ia te maʼuli ʼo Atama mo Eva ʼi te kamata? Pea ko te ʼu fehuʼi fea ʼae ka tou talanoa anai ki ai?

NEʼE mole ʼi ai he ’u fili ʼa Atama mo Eva ʼi te temi ʼae neʼe fakatupu ai naua. Neʼe nā haohaoa pea mo nā maʼuʼuli ʼi he palatiso. Neʼe nā maʼu ni felogoʼi lelei mo tonā Tupuʼaga ʼi tonā ʼuhiga fanau ʼa te ʼAtua. (Senesi 2:7-9; Luka 3:38) Pea neʼe tuku age e te ʼAtua ia he gaue maʼuhiga kia naua. (Lau ia Senesi 1:28.) ʼE mahino ia, neʼe ʼaoga pe kia naua ni lau ʼi taʼu ke nā ‘fakahahaʼi ai ia te kele pea ke nā puleʼi.’ Kaʼe ke feala hanā tokakaga ki te ‘ ʼu meʼa maʼuli fuli ʼae ʼi te kele,’ neʼe tonu ke nā maʼuʼuli ʼo heʼe gata. Pea neʼe feala pe hanā fakahoko fakafiafia ia te gaue ʼaia ʼo talu ai.

2 Kaʼe he ko ʼe koa ʼe mole kei tatau ia ʼaho nei? He ko ʼe ʼe lahi ia te ʼu fili ʼo te maʼuli fiafia ʼa te tagata, ʼae ʼe kau ai ia te fili lahi ko te mate? ʼE fakaʼauha feafeaʼi anai ia te ʼu fili ʼaia? ʼE tou maʼu tona ʼu tali ʼi te Tohi-Tapu. Koia ʼe tou vakaʼi anai ia te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaeni.

KO HE FAKATOKAGA ʼOFA

3, 4. (1) Kotea te fakatotonu ʼae neʼe fai e te ʼAtua kia Atama mo Eva? (2) He ko ʼe neʼe maʼuhiga ke nā fakalogo ki te fakatotonu ʼaia?

3 Logo la neʼe fakatupu ia Atama mo Eva ke nā maʼuʼuli ʼo heʼe gata, kaʼe neʼe mole nā maʼu ia te maʼuli tuputupua. Neʼe ʼaoga kia naua ke nā manava, ke nā iinu, ke nā momoe pea mo nā kakai ke feala ai hanā maʼuʼuli. Kaʼe ko te faʼahi ʼae neʼe maʼuhiga age, neʼe ko ʼanā felogoʼi ʼae mo Sehova, ia te Matapuna ʼo te maʼuli. (Tetelonome 8:3) Neʼe feala ke nā maʼuʼuli fiafia mo ka na pau la neʼe nā tuku ke takitaki naua e Sehova. ʼI muʼa ʼo tana fakatupu ia Eva, neʼe fakatotonu fenei e Sehova kia Atama: “E feala anai ke ke kai ki te u akau fuli o te oloto; Kae e mole ke kai anai ki te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi, koteuhi ko te aho ae e ke kai ai anai ki te akau aena, e ke mate anai.”—Senesi 2:16, 17.

4 Ko “te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi” neʼe ina fakaha ko te ʼAtua pe ʼae neʼe tonu ke ina filifili te meʼa ʼae neʼe lelei pea mo ʼae neʼe kovi. Neʼe fakatupu ia Atama ki te pakī ʼo te ʼAtua pea neʼe ina maʼu hona leʼo ʼo loto. Koia neʼe kua ina iloʼi pe ia te meʼa ʼae ʼe lelei pea mo ʼae ʼe kovi. Ko te fuʼu ʼakau ʼaia, neʼe ina fakamanatuʼi kia Atama mo Eva ia te ʼaoga ʼae ke takitaki naua e Sehova. ʼI tanā kai ki te fua ʼi ʼakau, neʼe hage pe neʼe nā ui ki te ʼAtua, “ʼE mole ʼaoga kia maua ia tau takitaki.” Pea neʼe fua kovi ai kia naua pea mo ʼanā fanau, koteʼuhi ʼe natou mamate anai ohage pe ko tona fakatokaga age e te ʼAtua kia naua.

NEʼE HU FEAFEAʼI IA TE MATE KI TE MALAMANEI?

5. He ko ʼe neʼe talagataʼa ia Atama mo Eva kia Sehova?

5 Neʼe fakaha e Atama ia te fakatotonu ʼa Sehova kia Eva. ʼI tana iloʼi lelei ia te fakatotonu ʼaia, neʼe teitei pe ke ina maʼu ʼona kupu fuli. (Senesi 3:1-3) Pea neʼe fakaha e Eva ia te fakatotonu ʼaia kia Satana, ʼae neʼe palalau ʼaki te gata. Ko Satana neʼe ina tuku ke tuputupu ia tana holi ʼae ki te tuʼulaga pule pea mo tana fia maʼuli faʼitaliha. (Vakaʼi ia Sakopo 1:14, 15.) Neʼe ina ui kia Eva ko te ʼAtua ʼe gutu loi pea kapau ʼe talagataʼa ki te ʼAtua, ʼe mole mate anai kaʼe ʼe hage anai ko te ʼAtua. (Senesi 3:4, 5) Neʼe tui ki ai ia Eva, ʼo ina fakaha ai ʼe fia maʼuli faʼifaʼitaliha ʼaki ia tana kai ki te fua ʼi ʼakau pea mo tana fakalotoʼi ia Atama ke toe fai feia. (Senesi 3:6, 17) Kaʼe neʼe lohiʼi ia ia e Satana. (Lau ia 1 Timoteo 2:14.) Logo pe neʼe iloʼi e Atama neʼe kovi ia te faʼahi ʼaia, kaʼe neʼe fakalogo ki te leʼo ʼo tona ʼohoana. ʼE mahino ia neʼe lagi hage mai ʼe agalelei ia te gata, kaʼe ko ia ʼae neʼe palalau ʼaki ia te gata, neʼe ko he fili agakovi. Pea neʼe ina iloʼi ia te ʼu nunuʼa ʼo tana loi.

6, 7. Neʼe fakamauʼi feafeaʼi e Sehova ia Atama mo Eva?

6 Neʼe agatuʼu ia Atama mo Eva kia Sehova, ʼae neʼe ina foaki kia naua te maʼuli pea mo meʼa lelei fuli neʼe nā maʼu. ʼE moʼoni, neʼe iloʼi lelei e Sehova ia te aluʼaga ʼae neʼe hoko. (1 Koloniko 28:9; lau ia Taaga Lea 15:3.) Kaʼe neʼe ina tuku ke fakaha e Atama, mo Eva pea mo Satana ia tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo ia. ʼE mahino ia, ʼi tona ʼuhiga Tamai neʼe lotomamahi ʼaupito ʼuhi ko tanatou aga. (Vakaʼi ia Senesi 6:6.) Kaʼe ʼi tona ʼuhiga Tuʼi Fakamau, neʼe tonu ke ina fakahoko ia tona faitotonu ki te kau agahala ʼaia.

Neʼe tuku e Sehova ke fakaha e Atama, mo Eva pea mo Satana ia tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo ia

7 Neʼe ui fenei e te ʼAtua kia Atama: “Ko te aho ae e ke kai ai anai ki te akau [o te iloilo o te lelei mo te kovi], e ke mate anai.” Neʼe lagi manatu ia Atama, ʼe mate pe anai ia ʼi muʼa ʼo te to ʼo te laʼa. Kaʼe ʼi te afiafi ʼo te ʼaho pe ʼaia, neʼe palalau ia Sehova kia Atama mo Eva. (Senesi 3:8) ʼI tona ʼuhiga Tuʼi Fakamau, neʼe fagono muʼa ki ʼanā palalau. (Senesi 3:9-13) Pea neʼe ina tauteaʼi leva ia naua ki te mate. (Senesi 3:14-19) Ka na pau la neʼe matehi naua e te ʼAtua ʼi te moʼi temi pe ʼaia, ʼe mahino ia ʼe mole hoko anai ia tana fakatuʼutuʼu ʼae maʼa te malamanei. (Esaia 55:11) Neʼe kamata atu aipe ia te ʼu nunuʼa ʼo te agahala. Kaʼe neʼe fakagafua e Sehova kia Atama mo Eva ke nā maʼuʼuli fualoa pea ke nā maʼu fanau. Pea neʼe feala ke maʼu e tanā fanau ʼaia ia he ka haʼu ʼe lelei age. Kia mata ʼo Sehova, neʼe kua mamate ia Atama mo Eva ʼi te ʼaho pe ʼae neʼe nā agahala ai. Pea ʼuhi ko taʼu ʼe 1 000 ʼe ko he ʼaho pe ʼe tahi kia Sehova, koia neʼe nā mamate ai ʼi muʼa ʼo te katoa ʼo he “aho” ʼe tahi.—2 Petelo 3:8.

Kia mata ʼo te ʼAtua, neʼe kua mamate ia Atama mo Eva ʼi te ʼaho pe ʼae neʼe nā agahala ai

8, 9. Kotea ia te ʼu fua ʼo te agahala ʼa Atama ki tona hologa? (Vakaʼi te ʼuluaki pakī.)

8 Neʼe ʼi ai koa he ʼu fua ʼo te agahala ʼa Atama mo Eva ki tanā fanau? ʼEi. ʼE fakamahino fenei ia Loma 5:12: “O hage ko te ulu a te agahala ki te malamanei aki he tagata e tahi, (Atama) pea ko te agahala nee ina aumai ia te mate. Pea ko te mate nee kaku ki te tagata fuli koteuhi nee agahala te tagata fuli pe.” Neʼe toe hoko atu fenei e te apositolo ko Paulo: “O hage ko te logogataa a he tagata e tahi, nee liliu he kaugamalie o agahala.” (Loma 5:19) Ko te ʼuluaki tagata agatonu ʼae neʼe mate neʼe ko Apele. (Senesi 4:8) Neʼe lalahi ake leva ia te tahi ʼu fanau mo te ʼu mokopuna ʼo Atama pea neʼe natou mamate. Kua maʼu e te tagata fuli ia te agahala mo te mate, ʼae ko he ʼu fili ʼe mole feala hatatou hao mai ai. Logo la tatatou mole iloʼi pe neʼe tuku holo feafeaʼi e Atama ia te agahala mo te mate ki tona hologa, kaʼe ʼe feala hatatou sisio ki ʼona fua.

9 ʼE tou mahino ai ki te fakatatau ʼae ʼi te Tohi-Tapu ia te agahala mo te mate ki ‘he kie ʼae ʼe ina ʼuʼufi te ʼatu puleaga fuli pea mo ina pulouʼi te hahaʼi fuli.’ (Esaia 25:7) ʼE mole feala ki he tagata ke hao mai te agahala mo te mate. Ko te tupuʼaga la ʼae ʼo te ui ʼi te Tohi-Tapu “nee mamate te u tagata fuli ia Atama.” (1 Kolinito 15:22) Koia ʼae neʼe fai ai e Paulo ia te fehuʼi ʼaeni: “Pe ko ai e ina haofaki anai au mai te sino aeni e ina toho au ki te mate?” (Loma 7:24) Neʼe feala koa ki he tahi ke ina haofaki ia Paulo?a—Vakaʼi te kiʼi nota.

ʼE PULIHI ANAI TE AGAHALA PEA MO TE MATE

10. (1) Ko te ʼu vaega fea ʼae ʼe fakaha ai ʼe pulihi anai e Sehova ia te mate? (2) Kotea te ʼu ako ʼe tou taʼofi mai te ʼu vaega ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tona Alo?

10 ʼEi, neʼe ko Sehova ʼae neʼe ina lava haofaki ia Paulo. ʼE tou lau fenei ʼi te Tohi-Tapu: “E ina folo anai te mate o talu osi, pea e holoholoi anai e te [Tuʼi] Aliki, [ko Sehova], te u loimata ia mata fuli.” (Esaia 25:8) Ohage pe ko he tamai ʼe ina toʼo ia te meʼa ʼae ʼe mamahi ai ia tana fanau pea mo ina holoholoʼi ʼona mata, ʼe fiafia ia Sehova ʼi te pulihi ʼo te mate. Pea ʼe lagolago ia Sesu kia te ia. ʼE tou lau fenei ia 1 Kolinito 15:22: “E mauli anai te u tagata fuli ia Kilisito.” Pea ʼi te ui ʼae ʼa Paulo “Ke fakafetai ki te Atua [ʼaki] ia Sesu-Kilisito totatou Aliki,” neʼe ina tali ki tana fehuʼi ʼae “Pe ko ai e ina haofaki anai au?” (Loma 7:25) ʼO ha lelei mai ai, ʼi te temi ʼae neʼe agahala ai ia Atama mo Eva, neʼe hoko atu pe ia te ʼofa ʼa Sehova ki te malamanei. Pea ko Sesu, ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakatupu ia Atama mo Eva, ʼe kei ʼofa pe ki te hahaʼi fuli. (Taaga Lea 8:30, 31, MN) ʼE haofaki feafeaʼi anai ia te malamanei mai te agahala mo te mate?

ʼI te temi ʼae neʼe agahala ai ia Atama mo Eva, neʼe hoko atu aipe ia te ʼofa ʼa Sehova ki te malamanei

11. Kotea ʼae neʼe fai e Sehova moʼo tokoni ki te malamanei?

11 ʼI te agahala ʼae ʼa Atama, neʼe tauteaʼi ia ia e Sehova ki te mate. Koia ʼae ʼe tou agahala ai pea mo tou mamate fuli ai. (Loma 5:12, 16) ʼE fakamahino fenei ia Loma 5:18: “Aki te hala a he tagata e tahi, ko Atama, nee kaku te tautea ki te tagata fuli pe.” Kaʼe kotea ʼae ʼe feala ke fai e Sehova moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaki ia tana mulimuli tuʼumaʼu ki ʼana lekula? Neʼe tali ki ai ia Sesu ʼi tana ui ʼae ʼe haʼu ʼo “foaki tona mauli ke totogi ai te kaugamalie.” (Mateo 20:28) ʼI tona ʼuhiga tagata haohaoa, neʼe feala kia Sesu ke ina foaki ia he totogi. Pea ʼaki ia te totogi ʼaia, neʼe fakahoko feafeaʼi ai ia te faitotonu?—1 Timoteo 2:5, 6, MN.

Ko te maʼuli haohaoa ʼae neʼe pulihi neʼe fetogi ʼaki ia he tahi maʼuli haohaoa

12. Kotea ia te totogi ʼae neʼe ina fakahoko ia te faitotonu?

12 ʼI te ʼuhiga tagata haohaoa ʼo Sesu, neʼe feala ke maʼuli ʼo heʼe gata. Pea neʼe ko te faʼahi ʼaia neʼe loto ki ai ia Sehova maʼa Atama. ʼI te lahi ʼae ʼo te ʼofa ʼo Sesu ki tana Tamai pea mo te hologa ʼo Atama, neʼe ina sakilifisioʼi ai ia tona maʼuli, ʼae neʼe tatau mo te maʼuli haohaoa ʼae neʼe pulihi e Atama. Ki muli age, neʼe fakatuʼuake e Sehova ia Sesu ko he laumalie ʼi te lagi. Neʼe fakahoko e Sehova ia tana faitotonu ʼaki ia te totogi, koteʼuhi ko te maʼuli haohaoa ʼae neʼe pulihi neʼe fetogi ʼaki he tahi maʼuli haohaoa. Pea neʼe fakafealagia ai e Sesu ke maʼu e te hologa ʼo Atama ia te maʼuli heʼe gata. Koia la ʼae neʼe fakahigoaʼi ai e Paulo ia Sesu ko “te Atama fakamuli,” ʼae kua liliu ko he laumalie ʼe ina foaki ia te maʼuli.—1 Kolinito 15:45.

13. Kotea ʼae ka fai anai e “te Atama fakamuli” maʼa natou ʼae kua mamate?

13 Kua ovi mai pe ia te foaki e “te Atama fakamuli,” ia te maʼuli heʼe gata ki te hologa ʼo Atama. ʼE kau ai anai ia natou ʼae neʼe mamate ʼi te temi muʼa. Pea ʼe fakatuʼuake anai natou ki te kele.—Soane 5:28, 29.

A depiction of Abel just after his resurrection

Ko Apele ʼae neʼe ʼuluaki mate, ʼe ina maʼu anai ia te ʼu lelei mai te sakilifisio ʼa Sesu (Vakaʼi te palakalafe 13)

A depiction of Abel just after his resurrection

Ko Apele ʼae neʼe ʼuluaki mate, ʼe ina maʼu anai ia te ʼu lelei mai te sakilifisio ʼa Sesu (Vakaʼi te palakalafe 13)

14. ʼE feafeaʼi anai ia te fakaʼateainaʼi ʼo te malamanei mai tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa?

14 ʼE feafeaʼi anai ia te fakaʼateainaʼi ʼo te malamanei mai tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa? Neʼe fakatuʼu e Sehova ia he puleʼaga ʼi te lagi moʼo fakahoko ia te faʼahi ʼaia. Pea ʼe takitaki anai ia te puleʼaga ʼaia e te Hau ko Sesu mo ʼona kaugā hau ʼe toko 144 000 ʼae neʼe filifili mai te kele. (Lau ia Apokalipisi 3:21.) ʼE feala anai ki te toko 144 000 ʼaia ke natou mahino ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe tau mo te hahaʼi, koteʼuhi ko natou la neʼe natou heʼe haohaoa. Pea lolotoga te ʼu taʼu ʼe 1 000, ʼe tokoni anai ia Sesu pea mo ʼona kaugā hau ki te hahaʼi ke natou liliu ʼo haohaoa.—Apokalipisi 20:6.

15, 16. (1) Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te ui ʼae ʼi te Tohi-Tapu ‘ko te fili fakamuli e ko te mate’? Pea ko ʼafea ʼae ka pulihi ai anai? (2) ʼO mulimuli kia 1 Kolinito 15:28, kotea ʼae ka fai anai e Sesu?

15 ʼE fakaʼateainaʼi anai ia te hahaʼi fakalogo mai te agahala mo te mate ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu ʼe 1 000. ʼE fakamahino fenei e Paulo: “Nee mamate te u tagata fuli ia Atama, e tatau foki, e mauli anai te u tagata fuli ia Kilisito, kae e tahi nofo anai i tona tuuaga: Ko te uluaki fua ko Kilisito, pea osi ko natou ae e kau mo Kilisito [ia natou ʼae ʼe kaugā hau mo ia] i tana toe liliu mai [peʼe lolotoga tana ʼafio]. Pea e hoko anai te fakaosi, moka e ina tuku anai te puleaga ki ae e Atua mo Tamai, i te osi o tana maumaui te u pule fuli, mo te u lagiaki fuli, pea mo te u malohi fuli. Koteuhi e tonu ke pule ia o kaku ki tana tuku ona fili fuli ki lalo o ona vae. Ko te fili fakamuli e maumaui anai, ko te mate.” (1 Kolinito 15:22-26) ʼI te fakaʼosi leva, ʼe pulihi anai ia te mate ʼae neʼe tou maʼu mai ia Atama. ʼE mole toe maʼu anai ia “te kie” ʼaia ʼae ʼe ina ʼuʼufi ia te malamanei.—Esaia 25:7, 8.

ʼE fakaʼateainaʼi anai ia te hahaʼi fakalogo mai te agahala mo te mate ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu ʼe 1 000

16 ʼE toe hoko atu fenei e Paulo: “Ka osi anai te fakamalaloi o te u mea fuli kia Kilisito, e fakamalalo anai te Alo totonu ki ae nee ina tuku te u mea fuli kia ia, koteuhi ke katoa te Atua i te u mea fuli.” (1 Kolinito 15:28) ʼE fakahoko katoa anai ia te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼafio ʼa Sesu. Koia ʼe fiafia anai ʼi te liufaki ʼo tana tuʼulaga pule kia Sehova pea mo ina foaki kia te ia te foʼi famili haohaoa.

17. Kotea anai ka hoko kia Satana?

17 Kotea anai ka hoko kia Satana ʼae ʼe tupu mai ai ia te maʼuli mamahi ʼa te malamanei katoa? ʼE tou maʼu ia tona tali ia Apokalipisi 20:7-15. Hili te ʼu taʼu ʼe 1 000, ʼe fakagafua anai kia Satana ke ina fakahalaʼi ia te hahaʼi haohaoa ʼi te ʼahiʼahi fakaʼosi. ʼOsi ʼaia, ko Satana pea mo natou ʼae ʼe mulimuli kia ia, ʼe fakaʼauha anai ʼo talu ai, pea ʼe ko “te lua mate” ʼaia. (Apokalipisi 21:8) Pea ko te lua mate ʼaia ʼe mole puli anai ʼi he temi, koteʼuhi ʼe mole toe fakatuʼuake anai ia natou ʼae ka natou kau ʼi “te lua mate.” Kaʼe ʼe mole ʼaoga ke tou tuʼaniaʼi ia “te lua mate” mo kapau ʼe tou nonofo agatonu kia Sehova.

ʼE liliu anai ia te hahaʼi fuli ʼo haohaoa pea ʼe tuha anai mo natou ke natou maʼuʼuli ʼo heʼe gata

18. ʼE fakahoko feafeaʼi anai ia te gaue ʼae neʼe tuku age e te ʼAtua kia Atama?

18 ʼE liliu anai ia te hahaʼi fuli ʼo haohaoa pea kia mata ʼo Sehova kua natou tuha ke natou maʼu ia te maʼuli heʼe gata. ʼE mole toe ʼi ai anai he ʼu fili ki te maʼuli fiafia ʼa te tagata. Ko te gaue ʼae neʼe tuku age e te ʼAtua kia Atama, ʼe fakaʼosi anai kaʼe mole ʼaki ia ia. Koteʼuhi ʼe tokaga anai ia tona hologa ki te kele pea mo te ʼu manu. ʼI meʼa fakafiafia leva ia tatatou iloʼi ʼae kua vave pulihi pe e Sehova ia te fili fakamuli, ia te mate.

a ʼE ui ʼi te tohi Étude perspicace des Écritures, ʼe faigaʼi e te kau popoto ke natou mahino pe ko ʼe ʼe tou matutuʼa pea mo tou mamate, kaʼe ʼe natou fakafisi ki te faʼahi maʼuhiga ʼaeni: Neʼe ko te Tupuʼaga ʼae neʼe ina tauteaʼi ia te ʼuluaki taumatuʼa ki te mate. Pea ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanatou mole mahino.—Tohi 2, pasina 1147.

HE TAHI ʼU FAKAMAHINO

  • “Te fili fakamuli”: ʼE fakahigoa ia te mate ko te fili fakamuli, koteʼuhi ʼe hoki fakaʼauha anai hili te fakaʼauha ʼo te ʼu fili fuli ʼo te maʼuli fiafia ʼa te tagata

  • Te kie ʼae ʼe ina ʼuʼufi ia te ʼu puleʼaga fuli: ʼE fakatatau ia te agahala pea mo te mate ki he kie pea ʼe mole feala ki he tahi ke hao mai ai. Ko te sakilifisio pe ʼa Sesu ʼae ʼe ina lava toʼo ia te kie ʼaia

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae