Kua Kotou Iloʼi Koa?
Kotea ia te tuʼulaga ʼo he setulio ʼi te kau tau Loma?
Ko te fakatata maka ʼo te setulio ko Marcus Favonius Facilis
ʼE talanoa tuʼumaʼu ʼi te ʼu Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano ki te kau setulio Loma. Ko te ofisie ʼae neʼe ina fakatuʼutuʼu ia te matehi ʼo Sesu neʼe ko te setulio ohage ko Kolenelio, ia te ʼuluaki Senitile ʼae neʼe liliu ko te Kilisitiano. ʼO toe feia pe mo te ofisie ʼae neʼe ina ta ia te apositolo ko Paulo pea mo Suliusi ʼae neʼe kaugā olo fakatahi mo Paulo ki Loma, neʼe ko te ʼu setulio.—Maleko 15:39; Gaue 10:1; 22:25; 27:1.
ʼI te agamahani, neʼe takitaki e he setulio ia he kutuga solia ʼe toko teau. Kaʼe ʼi ʼihi te temi ʼe feala hana takitaki ia he kutuga ʼe toko 50 peʼe toko 100 kau solia lalo. Neʼe tonu ke tokaga ki te akoako mo te fakatonutonuʼi ʼo tana kau tau, mo vakaʼi ʼonatou teu mo ʼanatou mahafu tau pea mo takitaki ia natou ʼi te ʼu temi tau.
Ko he tahi ʼe hu foʼou ki te solia ʼe feala hana maʼu tuʼulaga kaʼe ʼe gata pe anai ia tana maʼu tuʼulaga ʼi te setulio. Neʼe foaki e te kau setulio ʼonatou maʼuli ki te gaue ʼaia pea neʼe tonu ke natou liliu ko he kau takitaki lelei. Neʼe fakalogo ia te fakatonutonu pea mo te haʼele lelei ʼo te kau tau malohi Loma kia natou. Ki te manatu ʼa ʼihi, “neʼe lahi age te faiva ʼa te kau setulio pea mo tanatou mahino lelei ki te gaue ʼi tanatou ʼi te solia.”
Kotea ia te kehekehe ʼo te ʼu sio ʼata ʼo te temi muʼa pea mo ʼae ʼo te temi nei?
Te sio ʼata ʼafeā ʼa te kau Esipito
Ko te ʼu sio ʼata ʼo te temi nei neʼe mole tatau ia mo te ʼu sio ʼata ʼo te temi muʼa, koteʼuhi ʼi te agamahani neʼe faʼu ʼaki te kapa, peʼe ko te siliva, peʼe ko te aulo. Pea neʼe tonu ke kilisi lelei te ʼu ukamea ʼaia. Neʼe ʼuluaki talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu sio ʼata ʼi te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai te tapenakulo, neʼe ko te ʼuluaki koga meʼa ʼae neʼe fai ai te tauhi ʼa te kau Iselaele. Neʼe foaki e te hahaʼi fafine ia he ʼu sio ʼata ki te faʼu ʼo te pesini kapa taputapu pea mo tona hiliʼaga. (Ekesote 38:8) ʼE lagi neʼe haka te ukamea moʼo faʼu ʼaki te ʼu sio ʼata.
Ko te ʼu sio ʼata ʼae neʼe maʼu ʼi te ʼu kumi fakaalekeolosia ʼi Iselaele pea mo ʼona tafaʼaki, neʼe maʼu fakatahi mo te ʼu meʼa teuteu ʼa te hahaʼi fafine. Neʼe takafuafua ia te ʼu sio ʼata ʼaia pea ko tona fakavaka neʼe faʼu ʼaki te ʼakau, peʼe ko te ukamea peʼe ko te ivuale. Neʼe hage tona fakavaka ko te fofoga ʼo he fafine. Neʼe mole teuteuʼi ia te tuʼa sio ʼata.
Neʼe mole lelei age te ʼu sio ʼata ʼo te temi muʼa ʼi te ʼu sio ʼata ʼo te temi nei. ʼE lagi, koia ʼae neʼe ui fenei ai e te apositolo ko Paulo: “I te aho nei e tou sio nenefu o hage i he sioata.”—1 Kolonito 13:12.