Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • wp17 N° 4 p. 4-7
  • Kotea ʼAe ʼe Ui ʼi Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli Pea Mo Te Mate

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kotea ʼAe ʼe Ui ʼi Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli Pea Mo Te Mate
  • Te Tule Leʼo (Tufa)—2017
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE FAKAHA ʼI TE TOHI-TAPU TE MOʼONI
  • KO HE AKONAKI FAKAPAGANI KUA MAFOLA
  • b“ ʼE FAKAʼATEAINA ANAI KOUTOU E TE MOʼONI”
  • ʼE Mālohi Feafeaʼi Takotou Tui Ki Te Fakatuʼuake?
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko He ʼAmanaki ʼe Lelei Age Ki Te Nefesi
    Te Tule Leʼo—1996
  • ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Tui ʼa Te Hahaʼi?
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo (Tufa)—2017
wp17 N° 4 p. 4-7
Ko he sino mate ʼi he luo

MANATU TAFITO | KOTEA ʼAE ʼE UI ʼI TE TOHI-TAPU ʼO ʼUHIGA MO TE MAʼULI PEA MO TE MATE

Kotea ʼAe ʼe Ui ʼi Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli Pea Mo Te Mate?

Ka tou lau te hisitolia ʼo te fakatupu ʼi te tohi ʼo Senesi, ʼe tou iloʼi ai ko te ʼuluaki tagata, ko Atama. Pea neʼe ui fenei age e te ʼAtua ki ai: “E feala anai ke ke kai ki te u akau fuli o te oloto; kae e mole ke kai anai ki te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi, koteuhi ko te aho ae e ke kai ai anai ki te akau aena, e ke mate anai.” (Senesi 2:​16, 17) Koia, ʼe ha lelei mai ʼi heni, ka na pau la neʼe fakalogo ia Atama ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua neʼe mole mate. Kaʼe ʼe hoko atu pe anai tona maʼuli ʼi te ʼoloto ʼo Eteni.

Ko Atama mo Eva ʼe nā matutuʼa

Meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe filifili e Atama ke mole fakalogo ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua pea neʼe ina kai te fuaʼi ʼakau ʼae neʼe foaki age e Eva, tona ʼohoana. (Senesi 3:​1-6) Ia ʼaho nei, ʼe kei tou tau pe mo te ʼu nunuʼa ʼo tana talagataʼa. ʼE ui fenei e te apositolo ko Paulo: “ ʼAki te tagata pe ʼe tahi neʼe hu ai te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala ia te mate, ʼo mafola ai te mate ki te tagata fuli pe he neʼe natou agahala fuli.” (Loma 5:12) ʼE mahino ia, ko te “tagata pe ʼe tahi” neʼe ko Atama. Kaʼe, neʼe kotea te agahala? Pea he koʼe neʼe ina taki tatou ki te mate?

Ko te filifili ʼae e Atama ke talagataʼa peʼe ke ina maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua, neʼe ko te agahala. (1 Soane 3:4) Pea ko te tuʼa ʼo te agahala ʼe ko te mate, ohage pe ko tona ui age e te ʼAtua. Ka na neʼe fakalogo la ia Atama mo ʼana fanau ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua, neʼe mole natou agahala pea neʼe mole natou iloʼi ai te mate. Neʼe mole fakatupu e te ʼAtua te tagata ke mate kaʼe ke maʼuli ʼo heʼe gata.

ʼE mole tou fakafeagai ki te manatu ʼae ko te mate kua “mafola . . . ki te tagata fuli pe,” ohage ko tona ui ʼae ʼi te Tohi-Tapu. Kaʼe ʼe ʼi ai koa he tahi koga ʼo tatou ʼe hoko atu pe tona maʼuli hili te mate? Tokolahi ʼe natou ʼio ki ai. Kia natou, ʼe maʼuli tuputupua te tagata. Kapau koia, pea neʼe gutu loi te ʼAtua ʼi tana palalau mo Atama. ʼO feafeaʼi? He ʼe kapau ʼi te hili ʼo te mate ʼe ʼi ai he tahi koga ʼo tatou ʼe maʼuli ʼi he tahi age potu, pea ko te mate ʼe mole ko te tuʼa ia ʼo te agahala, ohage ko tona ui e te ʼAtua. Kaʼe, ʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE mole feala . . . ke loi te ʼAtua.” (Hepeleo 6:18) ʼI tona fakahagatonu, neʼe ko Satana ʼae neʼe gutu loi ʼi tana ui fenei kia Eva: “E mole kolua mamate anai.”​—Senesi 3:4.

ʼE feala leva ke lagaʼi ai te fehuʼi ʼaeni: Kapau ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼe fakatafito ki he loi, kotea ʼae ʼe hoko moʼoni moka tou mamate?

ʼE FAKAHA ʼI TE TOHI-TAPU TE MOʼONI

ʼE ui fenei ʼi te tohi ʼo Senesi ʼo ʼuhiga mo te fakatupu: “Nee fau leva e [Sehova] Atua te tagata mai te efu o te kele, pea nee ina pupuhi leva ki ona pogaihu he tukumanava o te mauli, pea nee liliu leva te tagata ko he laumalie mauli [“ko he tahi ʼe maʼuli,” MN ].” Ko te kupusiga palalau “he laumalie mauli” peʼe “ko he tahi ʼe maʼuli” ʼe fakaliliu mai te kupu Fakahepeleo ne’phesh, ko tona fakaʼuhiga “ko he tahi ʼe manava”.​—Senesi 2:7.

Koia, ʼe fakaha lelei mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole fakatupu te tagata mo he maʼuli tuputupua. Kaʼe ko te tagata ʼe ko “he tahi ʼe maʼuli.” Koia, kapau ʼe kotou fai he ʼu fekumi ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole koutou maʼu anai he vaega ʼe tuʼu ai “maʼuli tuputupua.”

Kapau ʼe mole ui ʼi te Tohi-Tapu ko te tagata ʼe maʼuli tuputupua, he koʼe ʼe akoʼi e te ʼu lotu ʼe maʼuli tuputupua te tagata? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, tou toe liliu muʼa ki te temi ʼo te kau Esipito.

KO HE AKONAKI FAKAPAGANI KUA MAFOLA

Neʼe ui e Hérodote, te tagata faihisitolia Keleka ʼo te nima sekulo I.M.T.S.,a ko te kau Esipito ʼae neʼe “ ʼuluaki lagolago ki te manatu ʼae ʼe maʼuli tuputupua te tagata.” Pea neʼe toe lagolago ia te kau Papilone ki te manatu ʼae ʼe maʼuli tuputupua te tagata. ʼI te taʼu 332 I.M.T.S. neʼe tauʼi e Alexandre le Grand ia te Potu Esite ʼo te kele. Pea ʼi te temi ʼaia, neʼe fakamafola e te kau filosofia Keleka ia te akonaki ʼaia ʼo mafola ai ʼi te Puleʼaga Keleka.

ʼE mole koutou maʼu anai ʼi te Tohi-Tapu he vaega ʼe tuʼu ai “maʼuli tuputupua”

ʼI te ʼuluaki sekulo H.T.S.,b neʼe ʼi ai magaʼi lotu ʼe lua ko te kau Esséniens pea mo te kau Faliseo. Neʼe natou akoʼi ʼe hoko atu pe te maʼuli moka tou mamate. ʼE ui fenei ʼi te tohi Jewish Encyclopedia: “Neʼe iloʼi e te kau Sutea te manatu ʼae ʼe maʼuli tuputupua te tagata ʼuhi ko te kau Keleka, tafito mai te ʼu manatu fakafilosofia ʼa Platon.” ʼO toe feia pe ki te tagata faihisitolia Sutea ko Josèphe ʼi te ʼuluaki sekulo, neʼe mahino ko te akonaki ʼaia ʼe mole haʼu mai te Tohi-Tapu kaʼe mai “te ʼu akonaki ʼo te ʼu foha ʼo Keleka.” Kia ia neʼe ko he ʼu tohi fagana.

ʼAki te temi neʼe hoko atu pe te mafola ʼo te agaʼi fenua ʼaia ʼa te kau Keleka. Neʼe toe lagolago ia natou ʼae ʼe ui ʼe mulimuli kia Kilisito ki te akonaki fakapagani ʼaia. Neʼe ui fenei e te tagata faihisitolia ko Jona Lendering: “Neʼe manatu ia Platon neʼe ʼuluaki maʼuli te tagata ʼi he koga meʼa ʼe lelei age pea kua maʼuli nei ʼi he malama agakovi. Pea neʼe tali ia te manatu ʼaia ʼe natou ʼae ʼe ui ʼe mulimuli kia Kilisito.” Koia, neʼe fakaʼaogaʼi ai ʼi te ʼekelesia “ ʼo natou ʼae ʼe ui ʼe mulimuli kia Kilisito” te akonaki fakapagani ʼo te maʼuli tuputupua ʼa te tagata. Pea neʼe liliu ai ko he koga tafito ʼo te ʼu akonaki ʼae ʼe natou tui ki ai.

b“ ʼE FAKAʼATEAINA ANAI KOUTOU E TE MOʼONI”

ʼI te ʼuluaki sekulo, neʼe ui fenei e te apositolo ko Paulo: “ ʼE ui fakalelei e te folafola ʼae ʼe haʼu mai te ʼAtua, ʼi te temi ka haʼu, ʼe liakī anai e ʼihi te tui, ʼo natou fagono ki te ʼu folafola kaka mo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio.” (1 Timoteo 4:1) ʼI moʼoni leva ʼo te ʼu palalau ʼaeni. Ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼa te tagata ʼe kau ki “te ʼu akonaki ʼa te kau temonio.” ʼEi, ʼe mole ko he akonaki ʼe lagolago ki ai te Tohi-Tapu. Pea ʼe ko he akonaki tafito ia ʼo te ʼu lotu ʼafeā pea mo te ʼu filosofia fakapagani.

Kaʼe meʼa lelei foki, neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼE kotou iloʼi anai te moʼoni, pea ʼe fakaʼateaina anai koutou e te moʼoni.” (Soane 8:32) Koia, kua fakaʼateaina tatou mai te ʼu akonaki mo te ʼu aga ʼae ʼe fakalainoaʼi ʼaki te ʼAtua pea ʼe kua mafola ʼi te ʼu lotu ʼo te malamanei. Koteʼuhi ʼe kua tou maʼu te ʼatamai malama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni Fakatohi-tapu. Pea tahi, ko te moʼoni ʼae ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakaʼateaina tatou mai te ʼu akonaki hala mo te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te kau mate.​—Vakaʼi te fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai “ ʼE ʼIfea Te Kau Mate?”

Neʼe mole fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke maʼuli te tagata ʼi ni taʼu pe ʼe 70 peʼe 80 ʼi te kele, pea alu leva ʼo maʼuli tuputupua ʼi he tahi age malama. Kaʼe, ko tana fakatuʼutuʼu ʼi te kamata ke maʼuli te tagata ʼo heʼe gata ʼi te kele ohage ko hana fanau fakalogo. ʼE ha ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia te ʼofa ʼo te ʼAtua ki te tagata pea ʼe mole fetogi anai ʼi he temi. (Malakia 3:6) Koia, neʼe ui fenei e te tagata faipesalemo: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe natou nonofo ai anai ʼo talu ai.”​—Pesalemo 37:​29, MN.

Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino pe kotea ʼae ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te mate, kotou vakaʼi te kapite 6 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? neʼe ta e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE toe maʼu ʼi te Neti www.jw.org/wls peʼe kotou fakaʼaogaʼi te code

a Ko te ’u mataʼi tohi ʼaeni I.M.T.S. ko tona fakaʼuhiga: ’I Muʼa ʼo te Temi ʼo Sesu.

b Ko te ’u mata ’i tohi ʼaeni H.T.S. ko tona fakaʼuhiga: Hili te Temi ʼo Sesu.

ʼE Feala Koa Ki Te Tagata Ke Maʼuli ʼo Heʼe Gata?

Kua hili ki ai ni taʼu, neʼe maʼu e te kau sivi ʼihi fuʼu ʼakau ʼe maʼuli ʼi te tai. Pea ʼi tanatou manatu ʼe maʼuʼuli ʼi ni taʼu ʼe lauʼi afe. ʼE lagi maʼuli fualoa age ʼi te ʼu meʼa maʼuli fuli ʼo te kele. Ko te faʼahiga limu ʼae ko te Posidonia oce­anica ʼe maʼuli ʼi te ʼu koga tai lalahi ʼo te Metitelanea ʼi te vaha ʼo Espagne pea mo Chypre.

Kapau ʼe maʼuli fualoa te ʼu fuʼu ʼakau, ʼe feafeaʼi ki te tagata? ʼI te manatu ʼa ʼihi hahaʼi popoto ʼae ʼe natou fai he ʼu fekumi ʼo ʼuhiga mo te vaivai matuʼa, ʼe feala pe ke maʼuli loaloaga te tagata. Ohage la, ʼe ui ʼi te tohi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou fai he ʼu fekumi ʼi “te ʼu manatu fakasienesia”. Kaʼe, ʼe heʼeki iloʼi lelei pe ʼe feala ke tokoni te ʼu fekumi fakasienesia ki te fakaloaloaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata.

ʼE mole fakalogo te maʼuli heʼe gata ʼo te tagata ki te ʼu fekumi fakasienesia ʼo totatou temi. Kotea tona tupuʼaga? He ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ko totatou Tupuʼaga ʼe ko Sehova ʼAtua. Pea ʼe ui fenei ai: “E ia koe te matapuna o te mauli.” (Pesalemo 36:10) Neʼe ui fenei e Sesu ʼi tana faikole kia Sehova: “Koʼeni ia te fakaʼuhiga ʼo te maʼuli heʼe gata, ke natou ako ke natou iloʼi ia koe, te ʼAtua moʼoni pe ʼe tahi pea mo ia ʼae neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” (Soane 17:⁠3) Koia, ka tou fai he ʼu faiga ke tou iloʼi ia Sehova ʼAtua pea mo tona ʼAlo ia Sesu Kilisito, ʼe fakapale anai tatou ʼaki ni tapuakina heʼe gata.

Ko te limu

ʼE manatu te kau sivi ko ʼihi fuʼu ʼakau ʼae ʼe maʼuli ʼi te tai, ʼe maʼuʼuli ʼi ni taʼu ʼe lauʼi afe

ʼE ʼIFEA TE KAU MATE?

ʼE fakatuʼuake e Sesu ia Lasalo

ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko te kau mamate ʼe natou ʼi te faitoka, pea ʼe natou fakatalitali ai ki te fakatuʼuake. (Soane 5:28, 29) ʼE mole natou maʼuli mamahi koteʼuhi “e mole iloi he mea e natou ae kua mate.” (Ekelesiasi 9:5) ʼI ʼana faiakonaki, neʼe fakatatau ai e Sesu ia te mate ki he mate moe. (Soane 11:11-14) Koia, ʼe mole tonu ke tou matataku kia natou ʼae kua mamate peʼe tou olo ʼo faifakalelei kia natou ʼaki he ʼu molaga. ʼE mole feala ke natou tokoni atu peʼe natou fakamamahi koutou. Kotea tona tupuʼaga? He “e mole he gaue, pee ko he manatu, pee ko he iloilo, pee ko he poto, i te nofoaga o te kau mate.” (Ekelesiasi 9:10) Kaʼe, ʼaki te fakatuʼuake ʼe pulihi anai e te ʼAtua te mate ʼo talu ai.​—1 Kolonito 15:26, 55; Fakaha 21:4.

He Koʼe ʼe Ke Falala Ki Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Ui ʼi Te Tohi-Tapu?

ʼE feala ke tou falala katoa ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu. Kotea tona tupuʼaga? Tou vakaʼi te ʼu faʼahi ʼae ʼe hoa mai:

  • Ko he peni mo te ʼaiʼaga vaitohi

    Tona Haʼuʼaga: ʼE faʼufaʼu ia te Tohi-Tapu ʼaki te ʼu tohi ʼe 66. Ko te toko 40 tupu ʼae neʼe natou tohi talu mai te taʼu 1513 I.M.T.S. ki te taʼu 98 H.T.S. Pea ʼe alu tahi te ʼu manatu fuli ʼae ʼe tuʼu ai. ʼE ha ʼaki mai ai ko ia ʼae neʼe ina tohi te Tohi-Tapu ʼe ko te ʼAtua mafimafi. Neʼe ina fakaha te ʼu manatu ki te ʼu tagata ʼae neʼe natou tohi te Tohi-Tapu.

  • Tona Moʼoni Fakahisitolia: Ko te ʼu manatu ʼae ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼe alu tahi fuli mo te ʼu fakamatala fakahisitolia. ʼE ui fenei ʼi te tohi Un juriste examine la Bible (Fakapilitania): “Ko te ʼu tohi fagana pea mo ʼihi atu tohi, neʼe mole fakaha lelei ai te temi mo te ʼu koga meʼa ʼae neʼe hoko ai te ʼu aluʼaga, . .  . kaʼe ko te ʼu fakamatala Fakatohi-tapu neʼe fakaha lelei ai te ʼaho pea mo te koga meʼa ʼae neʼe hoko ai te ʼu aluʼaga.”

  • Tona Moʼoni ʼi Te Faʼahi Fakasienesia: Ko te Tohi-Tapu ʼe mole ko he tohi fakasienesia. Kaʼe ʼe totonu te ʼu manatu ʼae ʼe tuʼu ai ʼo ʼuhiga mo te sienesia. Neʼe kua talanoa fakatomuʼa ia ki he ʼu meʼa neʼe mole heʼeki iloʼi ʼi te temi ʼaia. Ohage la, ʼi te kapite 13 mo 14 ʼo te tohi ʼo Levitiko, ʼe tuʼu ai te ʼu lao neʼe foaki ki te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa pea mo te fakamamaʼo kehe mai te hahaʼi mahaki. Kaʼe, neʼe mole heʼeki iloʼi e te hahaʼi te fepikisiaʼaki ʼo te ʼu mahaki. ʼE toe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te takafuafua ʼo te kele pea mo tona tautau ʼi te noa. Ko te ʼu aluʼaga ʼaia neʼe hoki iloʼi age pe e te kau sienesia kua hili ki ai ni lauʼi taʼu ʼe teau.​—Sopo 26:7; Esaia 40:22.

ʼI te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, ʼe ha ai te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaeni ʼa te Tohi-Tapu: “Ko meʼa fuli ʼae ʼe tohi ʼi te ʼu Tohi Taputapu ʼe haʼu ia mai te ʼAtua. ʼE ʼaoga moʼo akoʼi te hahaʼi, moʼo fakatonutonu te hala, moʼo fakatokatoka te ʼu aluʼaga kehekehe.”​—2 Timoteo 3:16.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae