ALATIKE AKO 37
Tou Fakalogo Kia Sehova
“ ʼE mole tonu koa la ke lahi age tatatou fakalogo ki te Tamai?”—HEP. 12:9.
KATIKO 9 Ko Totatou Hau Ko Sehova
TE ʼU MANATU FAKANOUNOUa
1. He koʼe ʼe tonu ke tou fakalogo kia Sehova?
ʼE TONU ke tou fakalogob kia Sehova he ʼe ko ia totatou Tupuʼaga. Koia ʼe tuha mo ia ke ina fai he ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fai pea mo te ʼu meʼa ʼae ʼe mole tonu ke tou fai. (Fkha. 4:11) Kae ʼe ʼi ai te tahi tupuʼaga tafito ke tou fakalogo ai kia te ia. Ko tana faʼahiga takitaki ʼe lelei tukupau. Talu mai te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te tagata, neʼe ʼi ai pe ʼihi tagata neʼe natou puleʼi ni hahaʼi. Kae kotea ʼae ʼe tou tokagaʼi kapau ʼe tou fakatatau ia natou ʼaia pea mo Sehova? Ko Sehova, ʼe ko he Pule ʼe poto age, mo manavaʼofa, pea mo lotomahino age ia natou ʼaia.—Eke. 34:6; Loma 16:27; 1 Soa. 4:8.
2. Ka tou lau ia Hepeleo 12:9-11, he koʼe ʼe lelei ke tou fakalogo kia Sehova?
2 ʼE loto e Sehova ke tou fakalogo age kia te ia. ʼE loto e Sehova ke tou fakalogo age kia te ia, koteʼuhi ko ia ko tatatou Tamai ʼofa. Kae ʼe mole loto ia ke tou fakalogo age kia te ia ʼuhi pe ko tatatou matataku ʼae naʼa tou fakamamahiʼi ia ia. Neʼe fakamahino e te apositolo ko Paulo ʼi tana tohi ki te kau Hepeleo, ʼe tonu “ke lahi age tatatou fakalogo ki te Tamai” koteʼuhi ʼe ina akonakiʼi tuʼumaʼu tatou “ke fua lelei kia tatou.”—Lau ia Hepeleo 12:9-11.
3. (1) ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ʼe tou fakalogo kia Sehova? (2) Kotea te ʼu fehuʼi ʼe tou tali anai ki ai?
3 ʼE tou fakaha tatatou fakalogo kia Sehova moka tou faiga fakamalotoloto ke tou fakalogo kia te ia ʼi te ʼu aluʼaga fuli ʼo totatou maʼuli, pea ʼaua naʼa tou falala pe ki totatou poto. (Taag. 3:5) ʼE faigafua age tatatou fakalogo kia te ia mo kapau ʼe tou mahino lelei ki ʼona kalitate taulekaleka. Kotea tona tupuʼaga? He ʼe ko te ʼu gaue fuli ʼae ʼe fai e Sehova, ʼe ha ai ʼona kalitate ʼaia. (Pes. 145:9) Ka tou iloʼi lelei ia Sehova, ʼe tou ʼoʼofa ai. Koia ʼe mole ʼaoga ai ke ina tohi mai he ʼu tuʼuga lekula ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe tonu ke tou fai pea mo te ʼu meʼa ʼae ʼe mole tonu ke tou fai. ʼE tou faiga anai ke tou maʼu te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke tou fai, ʼo tou liʼaki te ʼu meʼa ʼae ʼe fehiʼa ki ai. (Pes. 97:10) Kae he koʼe ʼi ʼihi temi, ʼe faigataʼa ai tatatou fakalogo kia Sehova? Pea kotea te ʼu ako ʼe feala ke maʼu e te kau tagata ʼafeā, mo te ʼu tamai, mo te ʼu faʼe, mai te Kovana ko Neemia, mo te Hau ko Tavite, pea mo Malia, te faʼe ʼa Sesu? ʼE tali anai te alatike ʼaeni ki te ʼu fehuʼi ʼaia.
HE KOʼE ʼI ʼIHI TEMI ʼE FAIGATAʼA TATATOU FAKALOGO KIA SEHOVA?
4-5. Ka tou lau ia Loma 7:21-23, he koʼe ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa tatatou fakalogo kia Sehova?
4 ʼI ʼihi temi, ʼe faigataʼa tatatou fakalogo kia Sehova he neʼe tou tutupu fuli ʼi te agahala pea ʼe mole tou haohaoa. Koia ʼi ʼihi temi, ʼe mole tou fia fakalogo ai ki te ʼAtua. ʼI te temi ʼae neʼe kai ai e Atama mo Eva ia te fuaʼi ʼakau, neʼe nā talagataʼa ai ki te ʼAtua. Hili ʼaia, neʼe nā fai pe leva naua ia te meʼa ʼae neʼe nā manatu ʼe lelei. (Sen. 3:22) ʼE toe feia pe ia ʼaho nei, tokolahi te hahaʼi ʼe mole natou tokagaʼi ia Sehova, pea ʼe natou filifili pe ke natou fai te ʼu meʼa ʼae ʼe natou leleiʼia.
5 ʼI ʼihi temi, ʼe faigataʼa pe la kia natou ʼae ʼe natou iloʼi pea mo ʼoʼofa ia Sehova tanatou fakalogo katoa kia te ia. Neʼe toe faigataʼa foki la ki te apositolo ko Paulo. (Lau ia Loma 7:21-23.) ʼE tou hage fuli ko Paulo, ʼe tou fia fai ia te meʼa ʼae ʼe faitotonu kia mata ʼo Sehova, kae ʼe tonu ke tou tauʼi tuʼumaʼu tatatou fia fai te aga ʼae ʼe kovi.
6-7. He koʼe ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa tatatou fakalogo kia Sehova? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.
6 ʼI ʼihi temi, ʼe toe faigataʼa tatatou fakalogo kia Sehova ʼuhi ko tatatou agaʼi fenua pea mo te faʼahiga akoʼi ʼo tatou ʼi tatatou kei liliki. ʼE lahi te ʼu manatu fakatagata ʼe mole alu tahi pea mo te finegalo ʼo Sehova. Koia ʼe faigataʼa ai kia tatou tatatou tekeʼi te ʼu faʼahiga manatu ʼaia. ʼE tou vakaʼi anai he faʼifaʼitaki.
7 ʼE lahi te ʼu fenua ʼe uga ai te kau tupulaga ke natou faiga malohi ke natou maʼu koloa. Neʼe ʼi ai te tuagaʼane ʼe higoa ko Marie,c neʼe tau mo te aluʼaga ʼaia. ʼI muʼa ʼo tana ako ia te moʼoni, neʼe kau ʼi te fale ako maʼoluga ʼo tona fenua. Neʼe uga ia ia e tona famili ke ina maʼu hana gaue ʼe totogi lelei ke fakaʼapaʼapaʼi ai ia ia e te hahaʼi. Neʼe toe leleiʼia e Marie te faʼahi ʼaia. Kae neʼe ina fetogi leva ʼana fakatuʼutuʼu ʼi tana kua iloʼi ia Sehova pea mo ʼofa kia te ia. Kae neʼe kei faigataʼa pe kia ia. Koia neʼe ina ui fenei: “ ʼI ʼihi temi ʼe au tokagaʼi he ʼu aluʼaga ʼe feala ke au maʼu lahi ai haku foʼi falā. Kae ʼe au iloʼi ʼe feala ke ina taʼofi taku tauhi kia Sehova. ʼE kei faigataʼa pe kia au taku fakafisi ki te ʼu aluʼaga ʼaia, he ʼe talu mai taku kei veliveli, neʼe akoʼi au ke au faiga ke au maʼu koloa. Koia ʼe au faikole ai kia Sehova ke tokoni mai ke au fakafisi ki he gaue ʼe feala ke ina taʼofi taku tauhi ʼae kia te ia.”—Mat. 6:24.
8. Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai?
8 Ka tou fakalogo kia Sehova, ʼe fua lelei pe anai kia tatou. ʼE toe maʼuhiga foki ki te kau tagata ʼafeā, mo te ʼu tamai pea mo te ʼu faʼe ke natou fakalogo ki te ʼAtua, he neʼe foaki age e Sehova kia natou ia te pule. Pea kapau ʼe natou fai te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke maʼu e ʼihi atu ʼona fua lelei. Tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu pea mo tou ako mai ai pe ʼe feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi lelei te pule ʼae neʼe tuku mai e Sehova.
TE ʼU AKO ʼE FEALA KE MAʼU E TE KAU TAGATA ʼAFEĀ MAI IA NEEMIA
ʼE kau te kau tagata ʼafeā ki te ʼu gaue ʼae ʼe fakahoko ʼi tonatou Fale Fono, ohage pe ko te tokoni ʼa Neemia ki te toe laga ʼo te ʼu kaupa ʼo Selusalemi (Vakaʼi te palakalafe 9-11)d
9. Kotea te ʼu fihifihia neʼe tau mo Neemia?
9 Neʼe hinoʼi e Sehova te kau tagata ʼafeā ke natou tokakaga ki tana hahaʼi. (1 Pet. 5:2) ʼE lahi te ʼu ako ʼe feala ke maʼu e te kau tagata ʼafeā mai te faʼahiga tokaga ʼa Neemia ki te hahaʼi ʼa Sehova. Ko Neemia neʼe ko te kovana ʼo Suta, neʼe ko he tuʼulaga maʼoluga. (Nee. 1:11; 2:7, 8; 5:14) ʼE mahino ia neʼe lahi te ʼu fihifihia neʼe tau mo Neemia. Neʼe fakaha age ki ai neʼe ʼulihi e te hahaʼi ia te fale lotu pea neʼe mole kei natou foaki ni falā ki te kau Levite, ohage ko tona fakatotonu ʼi te Lao. Neʼe mole kei fakaʼapaʼapa te kau Sutea ki te Sapato pea neʼe ʼi ai ʼihi tagata neʼe natou ʼohoana mo ni fafine matapule. Neʼe tonu ki te Kovana ko Neemia ke ina fakatokatoka te aluʼaga ʼaia.—Nee. 13:4-30.
10. Kotea ʼae neʼe fai e Neemia?
10 Neʼe mole pule fakamalohi ia Neemia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe mole ina fakakinauʼi natou ke natou mulimuli ki ʼana manatu. Kailoa. Kae neʼe haga kia Sehova ʼi te faikole ʼo kumi fakamalotoloto tana takitaki. Pea neʼe ina akoʼi ki te hahaʼi te ʼu Lao ʼa Sehova. (Nee. 1:4-10; 13:1-3) Neʼe fiamalalo ia Neemia, koia neʼe gaue fakatahi ai mo ʼona tehina ki te toe laga ʼo te ʼu kaupa ʼo Selusalemi.—Nee. 4:15.
11. Ka tou lau ia 1 Tesalonika 2:7, 8, kotea te ʼu kalitate ʼe tonu ke maʼu e te kau tagata ʼafeā?
11 ʼE lagi mole felaveʼi anai ia te kau tagata ʼafeā mo he ʼu aluʼaga feia ohage ko Neemia. Kae ʼe feala pe ke natou faʼifaʼitakiʼi tana aga. Ohage la ʼe feala ke natou gaue kinakina maʼa ʼonatou tehina mo tuagaʼane. ʼE mole natou fiatuʼu peʼe fiameʼameʼa ʼuhi ko te faʼahiga pule ʼae ʼe natou maʼu. Kae ʼe natou agalelei ki te kokelekasio. (Lau ia 1 Tesalonika 2:7, 8.) ʼE iloga tonatou ʼofa mo tanatou agavaivai ʼi ʼanatou palalau. Neʼe ui fenei e te tagata ʼafeā kua fotufotuʼa ʼe higoa ko André: “Neʼe au tokagaʼi ka agalelei he tagata ʼafeā pea mo manavaʼofa pea ʼe talagafua te ʼu tehina mo tuagaʼane. Ka maʼu e te kau tagata ʼafeā te ʼu kalitate ʼaia, ʼe fia lagolago te kokelekasio kia natou.” Neʼe ui fenei e te tahi tagata ʼafeā kua fotufotuʼa ʼe higoa ko Toni: “ ʼE au faigaʼi tuʼumaʼu ke au maʼuliʼi ia te tokoni ʼae ʼe tohi ia Filipe 2:3. ʼE au fakaʼuhiga tuʼumaʼu ʼoku tehina mo tuagaʼane, ʼe natou maʼoluga age ia au. Pea ʼe tokoni te faʼahi ʼaia ke mole au puleʼi fakamalohi ia natou.”
12. He koʼe ʼe maʼuhiga ke agavaivai te kau tagata ʼafeā?
12 ʼE tonu ke agavaivai te kau tagata ʼafeā ohage pe ko te agavaivai ʼa Sehova. Logo la ko Sehova ʼe ko te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau, kae ʼe ‘fakamalalo ifo’ ke ina ‘fakatuʼu ake te tagata masiva mai te efu.’ (Pes. 18:36; 113:6, 7) ʼI tona fakahagatonu, ʼe fehiʼa ia Sehova ki te kau fialahi mo te kau fiatuʼu.—Taag. 16:5.
13. He koʼe ʼe tonu ke puleʼi e he tagata ʼafeā tona ʼalelo?
13 Ko te tagata ʼafeā ʼae ʼe fakalogo kia Sehova, ʼe tonu ke ina “puleʼi tona ʼalelo.” Kapau ʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia, ʼe feala pe ke ina tali koviʼi he palalau ʼa he tahi ʼe mole fakaʼapaʼapa age ki ai. (Sakp. 1:26; Kal. 5:14, 15) Ko André ʼae kua tou palalau ki ai, ʼe ina ui fenei: “ ʼI ʼihi temi, neʼe au fia palalau fefeka ki he tehina peʼe ko he tuagaʼane neʼe hage kia au neʼe mole fakaʼapaʼapa mai. Kae neʼe au metitasio ki te faʼifaʼitaki ʼa te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova ʼi te Tohi-Tapu. Pea neʼe tokoni mai te faʼahi ʼaia ke au mahino ʼe maʼuhiga te agavaivai mo te agamalū.” Kapau ʼe palalau te kau tagata ʼafeā ʼi te ʼofa mo te agalelei ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo te kokelekasio, ʼo feia ki ʼihi tagata ʼafeā, ʼe natou fakaha ai tanatou fakalogo kia Sehova.—Kol. 4:6.
TE ʼU AKO ʼE FEALA KE MAʼU E TE ʼU TAMAI MAI TE HAU KO TAVITE
14. Kotea te tuʼulaga ʼae neʼe foaki e Sehova ki te ʼu tamai? Pea kotea ʼae ʼe loto e Sehova ke natou fai?
14 Neʼe foaki e Sehova ki te ʼu tamai te tuʼulaga ʼae ko te pule famili. Pea ʼe ina loto ke natou akoʼi, mo takitaki pea mo akonakiʼi ʼanatou fanau. (1 Ko. 11:3; Efe. 6:4) Kae ʼe fakatuʼakoi pe tanatou pule. Ko tona fakaʼuhiga, ʼe natou huʼi maʼua kia Sehova, ia ia ʼae ʼe maʼu mai ai e te ʼu famili fuli ʼonatou higoa. (Efe. 3:14, 15) Ka fakaʼaogaʼi lelei e te ʼu tamai tonatou ʼuhiga pule, ʼe natou fakaha ai ʼe natou fakalogo kia Sehova. ʼE feala pe ke natou taʼofi he ʼu ako mai te maʼuli ʼo te Hau ko Tavite.
ʼE tonu ke ha te agavaivai ʼa he tamai ʼi ʼana faikole (Vakaʼi te palakalafe 15-16)e
15. He koʼe ko te Hau ko Tavite ʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga lelei ki te ʼu tamai?
15 Neʼe foaki e Sehova kia Tavite te tuʼulaga ʼae ko te pule famili. Kae neʼe ina toe fakanofo ke pule ki Iselaele katoa. Ko Tavite neʼe ko he Hau, koia ʼae neʼe ina maʼu ai he toe malohi. Neʼe ina fakaʼaogaʼi kovi te malohi ʼaia ʼi ʼihi temi. Pea neʼe ina fai he ʼu agahala mamafa. (2 Sam. 11:14, 15) Kae ʼi tana fakalogo kia Sehova, neʼe ina tali leleiʼi ia tona fakatonutonuʼi. Neʼe ina vetevete kia Sehova te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. Pea neʼe faiga malohi ke ina muliʼi te ʼu tokoni ʼa Sehova. (Pes. 51:3-6) Pea tahi, neʼe agavaivai ke ina tali te ʼu tokoni ʼae neʼe foaki age e he ʼu tagata mo he ʼu fafine. (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33) Neʼe taʼofi e Tavite he ʼu ako mai ʼana agahala, pea neʼe liliu tana tauhi kia Sehova ʼo maʼuhiga ʼaupito ʼi tona maʼuli.
16. Kotea te ʼu ako ʼe feala ke taʼofi e te ʼu tamai mai te faʼifaʼitaki ʼo Tavite?
16 ʼU tamai, kotea te ʼu ako ʼe kotou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo te Hau ko Tavite? ʼAua naʼa kotou fakaʼaogaʼi kovi te tuʼulaga pule ʼae neʼe foaki atu e Sehova. Kapau neʼe kotou lakahala, kotou fakaha, pea kotou tali moka tokoniʼi koutou e he tahi ʼaki te Tohi-Tapu. ʼE tokagaʼi anai e tokotou famili takotou agavaivai pea ʼe ʼekenaki ai natou ke natou fakaʼapaʼapa lahi atu. Ka kotou faikole mo tokotou famili, kotou fakaha kia Sehova te ʼu meʼa ʼae ʼe kotou logoʼi ʼi tokotou loto. ʼE natou mahino anai ki tau falala malohi kia Sehova. Kae ko te maʼuhiga, kotou fakamuʼamuʼa ʼi tokotou maʼuli takotou tauhi ʼae kia Sehova. (Tet. 6:6-9) Koia ko te meʼa ʼofa taulekaleka ʼae ʼe feala ke kotou foaki ki tokotou famili, ʼe ko takotou tuku he faʼifaʼitaki lelei.
TE ʼU AKO ʼE FEALA KE MAʼU E TE ʼU FAʼE MAI IA MALIA
17. Kotea te tuʼulaga ʼae neʼe foaki e Sehova ki te ʼu faʼe?
17 Neʼe toe foaki e Sehova ki te ʼu faʼe he tuʼulaga maʼuhiga ʼi te famili. Pea ʼe natou maʼu he faʼahiga pule ki ʼanatou fanau. (Taag. 6:20) Ko te ʼu palalau pea mo te ʼu gaue ʼa he faʼe ʼe feala ke malave ki ʼana fanau ʼi tonatou maʼuli katoa. (Taag. 22:6) Tou vakaʼi te ʼu ako ʼe feala ke taʼofi e te ʼu faʼe mai ia Malia, te faʼe ʼa Sesu.
18-19. Kotea te ʼu ako ʼe feala ke maʼu e te ʼu faʼe mai ia Malia?
18 Neʼe iloʼi lelei e Malia ia te ʼu Tohi Taputapu. Neʼe fakaʼapaʼapa lahi kia Sehova, pea neʼe ina maʼu he ʼu felogoi lelei pea mo ia. Neʼe lotolelei ke fakalogo ki te finegalo ʼo Sehova, tatau aipe pe neʼe tonu ke fetogi katoa ai tona maʼuli.—Luka 1:35-38, 46-55.
Kapau kua gaʼegaʼe peʼe itaita ia he faʼe, ʼe lagi tonu anai ke faiga malohi ʼo fakaha tona ʼofa ki tona kiʼi famili (Vakaʼi te palakalafe 19)f
19 ʼU faʼe, ʼe feala ke kotou faʼifaʼitakiʼi ia Malia ʼi he ʼu aluʼaga kehekehe. ʼO feafeaʼi? ʼUluaki, kotou taupau he ʼu felogoi lelei mo Sehova, ʼo kotou ako takitokotahi te Tohi-Tapu pea mo faikole tuʼumaʼu. Lua, kotou tali ke kotou fai he ʼu fetogi ʼi tokotou maʼuli moʼo fakafiafiaʼi ʼo Sehova. Ohage la, neʼe lagi akoʼi fakamalohi koutou e ʼakotou matuʼā. Koia neʼe lagi kotou lalahi ake mo te manatu ʼae ʼe feia te akoʼi fanau. ʼI te temi nei, kua kotou iloʼi te ʼu pelesepeto ʼa Sehova. Kae tatau aipe, ʼe lagi kei faigataʼa kia koutou hakotou maʼu te kataki fualoa ki ʼakotou fanau, tafito la moka ʼe natou fai he ʼu aga ʼe kovi kae kua kotou gaʼegaʼe. (Efe. 4:31) ʼI te ʼu lakaga ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke kotou kole kia Sehova ke tokoni atu. Ko he faʼe ʼe higoa ko Litia, ʼe ina fakamatala fenei: “ ʼI ʼihi temi, neʼe au faikole mamahi ai ke ʼaua naʼa au itaita ki taku kiʼi tama moka mole fia fakalogo mai. ʼI ʼihi lakaga neʼe heʼeki ʼosi haku palalau kae au faikole fakalogologo kia Sehova ke tokoni mai. ʼE tokoni mai te faikole ke fimalie ai toku loto.”—Pes. 37:5.
20. Kotea te fihifihia ʼe tau mo ʼihi faʼe? Pea ʼe feafeaʼi hanatou lava tauʼi te fihifihia ʼaia?
20 Ko ʼihi faʼe ʼe tau mo he tahi fihifihia. ʼE faigataʼa hanatou fakaha tonatou ʼofa ki ʼanatou fanau. (Tito 2:3, 4) ʼI ʼihi famili ʼe mole ha ai te ʼofa ʼi te ʼu felogoi ʼa te ʼu matuʼā mo ʼanatou fanau. Kapau neʼe feia tou famili, ʼe mole tonu ke ke toe hoko atu te ʼu hala ʼae neʼe fai e ʼau matuʼā. Ko te faʼe ʼae ʼe fakalogo ki te finegalo ʼo Sehova, ʼe lagi tonu anai ke ina ako pe ʼe feafeaʼi hana fakaha tona ʼofa ki ʼana fanau. ʼE mahino papau ia, ʼe faigataʼa anai he fetogi ʼo tana faʼahiga manatu pea mo tana faʼahiga aga. Kae ʼe feala ke ina fai te ʼu fetogi ʼaia, koteʼuhi ʼe fiafia ai anai ia ia mo tona kiʼi famili.
KE HOKO ATU TAU FAKALOGO KIA SEHOVA
21-22. Ka tou lau ia Esaia 65:13, 14, kotea te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu moka tou fakalogo kia Sehova?
21 Neʼe iloʼi e te Hau ko Tavite ʼe fua lelei te fakalogo kia Sehova. Neʼe ina tohi fenei: “E totonu te u fakatotonu a [“Sehova,” MN], e natou fakafiafiai te loto. E maa te u lao a [“Sehova,” MN], e natou fakamalamai te u mata. E ako foki e tau tagata faifekau te u mea aia; e lahi te fakapale o ae e ina tauhi natou.” (Pes. 19:9, 12) Ia ʼaho nei, kua tou mahino lelei ki te kehekehe ʼo natou ʼae ʼe fakalogo kia Sehova, pea mo natou ʼae ʼe natou liʼaki ʼana tokoni ʼofa. Ko natou ʼae ʼe fakalogo kia Sehova ʼe natou “hiva anai . . .[ʼi] te fiafia i onatou loto.”—Lau ia Esaia 65:13, 14.
22 Ka lotolelei te kau tagata ʼafeā, mo te ʼu tamai pea mo te ʼu faʼe ke natou fakalogo kia Sehova, pea ʼe fua lelei kia natou. ʼE lelei anai tonatou maʼuli, ʼe fiafia anai tonatou famili pea ʼe logo tahi anai te kokelekasio. Kae ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga, ko tanatou fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova. (Taag. 27:11) Kotea la he tahi age maʼuli fiafia ʼe tou ʼamanaki ki ai?
KATIKO 123 Tou agatonu Ki Te ʼu Tuʼutuʼuni Fakaʼatua
a ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni pe ʼe koʼe ʼe tonu ke tou fakalogo kia Sehova. ʼE tou vakaʼi anai pe ʼe tonu ke fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼafeā, mo te ʼu tamai pea mo te ʼu faʼe, ia te pule ʼae neʼe tuku age e Sehova kia natou. ʼE ʼi ai te ʼu ako ʼe natou maʼu anai mai te faʼifaʼitaki ʼo te Kovana ko Neemia, mo te Hau ko Tavite pea mo Malia, te faʼe ʼa Sesu.
b HE ʼU FAKAMAHINO: ʼI te agamahani ʼe mole faʼa leleiʼia e te hahaʼi moka ui age ke natou fakalogo ki he tahi, tafito la moka fakakinauʼi natou ke natou fai te faʼahi ʼaia. Kae ʼe mole feia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe natou fakatotonu ke natou fakalogo kia te ia. Koia ʼe mole natou koviʼia te manatu ʼae ke natou fakalogo ki te ʼAtua.
c Neʼe fetogi ʼihi higoa ʼi te alatike ʼaeni.
d FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko te tagata ʼafeā mo tona foha ʼe nā kau ki te ʼu gaue ʼo tonā Fale Fono, ohage pe ko Neemia ʼae neʼe tokoni ki te toe laga ʼo te ʼu kaupa ʼo Selusalemi.
e FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tamai ʼe faikole fakamalotoloto kia Sehova mo tona kiʼi famili.
f FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he kiʼi tama ʼe mole heʼeki ʼosi ʼana meʼa ako, mo te ʼu gaue ʼae neʼe fakatotonu age, he neʼe gaoʼi viteo lolotoga he ʼu hola. Logo la ko tana faʼe neʼe kua gaʼegaʼe he neʼe gaue ʼaho katoa, kae neʼe mole palalau fefeka ʼi tana akonakiʼi tana kiʼi tama.