Tou Tokaga Ki Te ʼu Koloā ʼo Te ʼAliki
1 ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe lahi te falala ʼaē neʼe tuku ki te tagata tauhi ʼapi. Neʼe hinoʼi e Apalahamo tana tagata tauhi ʼapi ke ina kumi he ʼohoana maʼa tona foha ko Isaake. (Sen. 24:1-4) Ei, neʼe tonu ke tokaga te tagata tauhi ʼapi ʼaia ke hoko atu te hōloga ʼo Apalahamo. Neʼe ko he maʼua lahi ʼaia! Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te ʼu palalau ʼaenī ʼaē neʼe fai e Paulo: “Ko te meʼa ʼaē ʼe tou kumi ʼi te kau tagata tauhi ʼapi, ʼe ko te maʼu ʼo he tagata agatonu”!—1 Ko. 4:2.
Totatou ʼUhiga Tauhi ʼApi Faka Kilisitiano
2 ʼE fakatatau e te Tohi-Tapu ʼihi ʼaluʼaga ʼo te minisitelio faka Kilisitiano ki te ʼu gāue ʼaē ʼe fakahoko e te tagata tauhi ʼapi. Ohage la, neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Efesi ʼo ʼuhiga mo tana “tauhi ia te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tuku [age] kia te [ia] ʼo ʼuhiga mo [nātou].” (Efesi 3:2; Kol. 1:25) Kia ia, ko tona fekauʼi ke ina faka mafola te logo lelei ki te ʼu puleʼaga neʼe ko he tauhi neʼe tonu ke ina fakahoko ʼaki he agatonu. (Gāue 9:15; 22:21) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki tana ʼu tēhina fakanofo: “Koutou fetalikāigaʼaki ʼo mole koutou lāuga. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe koutou maʼu takitokotahi, koutou fakaʼaogaʼi te meʼa ʼaia ʼo koutou fetauhiʼaki, ohage ko he kau tagata taupau koloā lelei ʼo te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe hā ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe.” (1 Pet. 4:9, 10; Hep. 13:16) Ko te ʼu meʼa fakasino kehekehe ʼaē neʼe maʼu e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe nātou maʼu ʼaki te ʼofa makehe ʼa Sehova. Koia, neʼe ko he ʼu hahaʼi tauhi ʼo te ʼu meʼa ʼaia, pea neʼe maʼua ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaia ki te gāue faka Kilisitiano.
3 Ia ʼaho nei, ʼe toe manatu feiā mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼAtua, pea ko meʼa fuli ʼaē ʼe nātou maʼu—tonatou maʼuli, tonatou mālohi, pea mo tanatou ʼu koloā—ʼe nātou faka ʼuhiga ʼe ko te “ ʼofa makehe ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe hā ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe.” ʼI tonatou ʼuhiga hahaʼi tauhi ʼapi lelei ʼa Sehova, ʼe maʼuhiga kia nātou te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe foaki kia nātou te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te logo lelei. Koʼeni te tahi maʼua ʼaē ʼe nātou fia fakahoko fakalelei: ko te tāpuhā ʼo te huafa ʼo Sehova pea mo te tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi te moʼoni.—Mateo 28:19, 20; 1 Tim. 2:3, 4; 2 Tim. 1:13, 14.
4 ʼE fakahoko feafeaʼi koa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tonatou ʼuhiga hahaʼi tauhi ʼapi? ʼE hā mai ʼi te tānaki gāue ʼo te taʼu ʼaenī kua hili, neʼe nātou fakaʼaogaʼi ia hola e tahi miliale tupu moʼo faka mafola ʼi te malamanei katoa te “logo lelei ʼo te puleʼaga,” pea neʼe nātou fai te ʼu ako Tohi-Tapu e 4 500 000 tupu ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fia ʼiloʼi te moʼoni. (Mateo 24:14) Ko tanatou agatonu ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi tauhi ʼapi ʼa Sehova, neʼe toe hā foki ʼi te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe nātou fai moʼo lagolago ki te gāue fai faka mafola ʼaē ʼe fakahoko ʼi te malamanei katoa, pea mo te laga ʼo he ʼu Fale ʼo te Puleʼaga, pea mo tanatou tali kāiga ki te ʼu tagata taupau feʼoloʼaki pea mo ʼihi, pea mo tanatou agalelei fakaofoofo kia nātou ʼaē ʼe ʼaoga ke nātou tokoni ki ai—ohage ko nātou ʼaē ʼe maʼuli mamahi ʼuhi ko te ʼu tau. Koia, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou taupau fakalelei te ʼu koloā ʼo te ʼAliki.
“Te Tagata Tauhi ʼApi Agatonu, Ia Ia ʼAē ʼe Poto”
5 Ko te ʼuhiga tagata tauhi ʼapi ʼe mole faka ʼuhiga pe ki he tagata tokotahi, kae ʼe feala foki ke faka ʼuhiga ki he kautahi. Neʼe fakahigoaʼi e Sesu te kokelekasio faka Kilisitiano ʼa te kau fakanofo ʼi te kele ko “te tagata tauhi ʼapi agatonu, ia ia ʼaē ʼe poto.” (Luka 12:42) Ko te maʼua ʼo te “tagata tauhi ʼapi agatonu” ʼaia ʼe ko te foaki ʼo te “meʼa kai” pea mo ina takitaki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼi te malamanei katoa. (Fkhā. 12:17) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te kalasi ʼo te tagata tauhi ʼapi agatonu ʼaē ʼe fakafofoga e te Kolesi Pule, ʼe ʼi ai tona maʼua ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua, ko te gaohi fakalelei ʼo tona ʼu koloā, pea mo tona ʼu “taleta” fakalaumālie. (Mateo 25:15) ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo ‘te tagata tauhi ʼapi agatonu,’ ʼe faiga mālohi e te ʼu filiale takitokotahi ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼofa fuli ʼaki he aga fakapotopoto, moʼo fakatuputupu te ʼu gāue ʼa te Puleʼaga. Ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou fai hanatou meʼa ʼofa, ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia heʼe nātou falala ki te kūtuga ʼaia, pea ko te “tagata tauhi ʼapi agatonu, ia ia ʼaē ʼe poto,” ʼe tonu ke tokaga ki te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia, ki te meʼa ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu kiai, pea ke ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto, ke mole ina fakaʼaogaʼi fakalāluvale, pea ke ʼi ai hona ʼaoga moʼoni.
6 Ko he faʼifaʼitaki ʼo te fakaʼaogaʼi fakapotopoto ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia, ʼe hā lelei ʼi te tuputupu ʼo te ʼu tohi ʼaē ʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te 20 sēkulō. Ko te tufa ʼo te ʼu Tohi-Tapu ʼo feiā mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu—te ʼu nusipepa, te ʼu tohi, te ʼu kaupepa lalahi, te ʼu kiʼi pepa lotu, pea mo Te ʼu Logo ʼo Te Puleʼaga—ʼe maʼuhiga tāfito ʼi te faka mafola ʼo “te logo lelei” ʼi te “ ʼu ʼaho fakamuli” ʼaenī. (Mko 13:10; 2 Tim. 3:1) Tahi ʼaē, ko Te Tule Leʼo ʼe ko he meʼa maʼuhiga tāfito ʼi te tufa ʼo te “meʼa kai ʼi tona temi totonu” ki “te loto fale ʼo te ʼAtua” pea mo tanatou ʼu kaugā gāue, te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ʼe faʼufaʼu e te “tahi ʼu ōvi.”—Mateo 24:45; Efesi 2:19; Fkhā. 7:9; Soane 10:16.
7 ʼI te kamata, ko te ʼu tohi fuli ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe tā e te ʼu sosiete ʼo te mālama. Kae ʼi te ʼu taʼu 1920, neʼe fakatotonu e te kau kaugana ʼa Sehova ke nātou tā tonu tanatou ʼu tohi, heʼe lahi age anai te ʼu tohi pea mo lelei age anai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe mole faʼa lahi tanatou kamata tā tohi ʼi te taʼu 1920 ʼi Brooklyn, ʼi New York, kae ʼaki te temi neʼe tuputupu tanatou tā tohi ʼaia. ʼI te taʼu 1967, ko te ʼu fale ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te tā tohi, neʼe fakatuʼu ʼi te ʼu moʼi kele e fā. Tahi ʼaē meʼa, neʼe kamata tā mo he ʼu tohi ʼi te tahi ʼu fenua, kae neʼe tuku te gāue ʼaia ʼuhi ko te Lua Tau Faka Malamanei.
8 Tatau aipe pe neʼe lahi te tuputupu ʼo te gāue tā tohi ʼi Amelika, kae neʼe mole feʼauga moʼo foaki te ʼu tohi ʼaē neʼe ʼaoga ki te malamanei katoa. Koia, ʼi te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa ki te tau, neʼe lahi te ʼu fenua ʼaē neʼe fakatuʼu ai he ʼu fale tā tohi pe neʼe teuteuʼi ai te laga ʼo te ʼu fale ʼaia, ʼo kau ai te fenua ko Afelika ʼo te Potu Toga, mo Danemark, mo Kanata, mo Keleka, mo Pilitania, mo Siamani ʼo te Potu Hihifo, pea mo Suisi. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1970, neʼe kau ai mo te ʼu fenua ko Finilani, mo Ghana, mo Niselia, mo Ositalalia, mo Pelesile, mo Philippines, pea mo Saponia. Ko ʼihi ʼi te ʼu fenua ʼaia neʼe nātou faʼu te ʼu tohi. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1970, neʼe akoʼi ki te kau misionea ʼo Kalaate te gāue tā tohi, pea neʼe fekauʼi nātou ki te ʼu fenua ʼaia ke nātou tokoni ai ki te tā ʼo te ʼu tohi.
9 ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu 1980, neʼe ko fenua e 51 ʼaē neʼe tā ai te ʼu nusipepa.a Neʼe ko he fakaʼaogaʼi fakalelei ʼaia ʼo te ʼu koloā ʼo te ʼAliki! ʼE ko he fakamoʼoni lelei ʼaia ʼo te tuputupu ʼo te gāue ʼo te Puleʼaga! Pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ki te tokoni ʼofa ʼaē neʼe fai e te toko lauʼi miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe nātou ‘faka maʼuhigaʼi ia Sehova ʼaki tanatou ʼu koloā’! (Taag. 3:9) ʼI tanatou fai te faʼahi ʼaia, neʼe nātou fakahā ai ko nātou ko te ʼu hahaʼi taupau koloā lelei, pea neʼe tapuakinaʼi nātou e Sehova ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe.
ʼE Faka Maʼuhigaʼi Te Meʼa Foʼou
10 ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu 1970 pea mo te ʼu taʼu 1980, neʼe lahi te ʼu masini foʼou ʼaē neʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo te tā tohi, pea ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa foʼou ʼaia. ʼI muʼa atu, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te faʼahiga tā tohi ʼe higoa ko te tā tohi typographique. Neʼe fetogi māmālie te faʼahi ʼaia he neʼe nātou kamata fakaʼaogaʼi te faʼahiga tā tohi foʼou ʼaē ʼe higoa ko te tā tohi offset. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, kua tā te ʼu tohi matalelei pea mo honatou ʼu paki ʼe lanu fā, ʼaē ʼe lelei age ʼi te ʼu paki ʼe lanu lua (ko te vai tohi ʼuli pea mo te tahi lanu) ʼaē neʼe tā ʼaki te ʼu masini typographiques ʼāfea. Tahi ʼaē, ko te fakaʼaogaʼi ʼo te olotinatea neʼe ina fetogi katoa te gāue ʼaē ʼe fai ʼi muʼa ʼo te tā tohi. Neʼe gaohi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te système électronique de photocomposition multilingue (MEPS), ko he polokalama olotinatea ʼe ina faka fealagia ke tā he tohi ia lea e 370 tupu. ʼE mole he tahi age polokalama olotinatea ʼo te mālama ʼe ina lavaʼi te MEPS ʼi tana gāue ʼi te ʼu lea kehekehe ʼaia.
11 ʼAki te polokalama olotinatea MEPS pea mo te ʼu meʼa foʼou ohage ko te faka felogoi ʼaki te ʼu olotinatea, kua toe lelei age te tufa ʼo te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. ʼI muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe kei fakaʼaogaʼi ai te ʼu masini ʼāfea, ko te ʼu alatike ʼaē neʼe hā ʼi te ʼu nusipepa Fakapilitānia, neʼe hoki hā hili kiai ni ʼu māhina peʼe ko te taʼu katoa, ʼi te ʼu nusipepa ʼaē neʼe fakaliliu ki te tahi ʼu lea. ʼI te temi nei, kua tā fakatahi Te Tule Leʼo ia lea e 115, pea kua tā fakatahi te Réveillez-vous! ia lea e 62. Ko tona faka ʼuhiga, ko te toko 95 ʼi te teau ʼo nātou ʼaē ʼe nātou kau ʼi te vāhaʼa fuli ki te Ako ʼo Te Tule Leʼo mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tatau te alatike ʼaē ʼe nātou ako, pea ʼe nātou fai ʼi te moʼi temi pe e tahi. ʼI tapuakina lahi leva! ʼE mahino papau ia, ko te totogi ʼo te ʼu masini foʼou ʼaia neʼe ko he fakaʼaogaʼi lelei ʼaia ʼo te ʼu koloā ʼo te ʼAliki!
ʼE Fetogi Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Gāue
12 ʼI te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu masini tā tohi foʼou ʼaia, neʼe toe fetogi foki mo te fakatuʼutuʼu ʼo te gāue tā tohi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te ʼu masini tā tohi offset ʼe gāue vave age ʼi te ʼu masini typographiques ʼāfea, kae ʼe toe totogi kovi foki. Ko te ʼu olotinatea ʼaē ʼe ʼaoga ki te ʼu gāue ʼaē ʼe pipiki ki te tā tohi, ohage la ko te faitohi, te fakaliliu, mo te fai ʼo te ʼu paki, ʼe lelei age te gāue ʼaē ʼe nātou fakahoko ʼi te gāue ʼaē neʼe fakahoko ʼaki te ʼu masini ʼāfea, kae ʼe toe totogi kovi foki. Mole tuai, pea neʼe mahino ki te sosiete neʼe mole kei ʼaoga ke tā te ʼu nusipepa ʼi te ʼu fenua kehekehe e 51. Koia, ʼi te ʼu taʼu 1990, ko “te tagata tauhi ʼapi agatonu” neʼe ina toe vakaʼi te ʼaluʼaga ʼo te gāue ʼaia. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai?
13 Neʼe hā mai ʼi te ʼu sivi ʼaē neʼe fai, ʼe lelei age anai te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu “koloā” ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo tanatou ʼu kaumeʼa, mo kapau ʼe mole lahi te ʼu fenua tā tohi. Koia ʼaki te temi neʼe mole kei lahi te ʼu filiale tā tohi. Neʼe fakatuʼutuʼu ke tā ʼi Siamani te ʼu nusipepa ʼo te ʼu fenua ʼi Eulopa ʼo te Potu Hahake pea mo te Potu Hihifo, ʼo kau ai mo te tahi ʼu fenua ʼaē ki muʼa atu, neʼe nātou tā tonu tonatou ʼu nusipepa. Ko Italia ʼe ina tā te ʼu nusipepa pea mo te ʼu tohi ʼaē ʼe ʼaoga ki Afelika pea mo Eulopa ʼo te potu toga-hahake, ʼo kau ai mo Keleka pea mo Alepania. ʼI Afelika, ko te gāue tā tohi neʼe faka tuʼakoi pe ki Niselia pea mo Afelika ʼo te Potu Toga. Neʼe toe fai feiā ʼi te tahi ʼu potu ʼo te malamanei.
Ko He ʼu Faʼahi Neʼe Tonu Ke Fakafuafua Fakalelei
14 ʼI te māhina ʼo Sūlio 1998, ʼe fakagata anai te gāue tā tohi ʼi ʼihi fenua ʼo Eulopa, ʼi Autriche, mo Danemark, mo Falani, mo Keleka, mo te ʼu Pays-Bas, mo Suisi. Ko te gāue tā tohi ʼi Eulopa ʼe fakahoko anai e Finilani, mo Italia, mo Pilitania, mo Sepania, mo Siamani, pea mo Suède. Kapau ʼe fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole hoko fakaʼaogaʼi anai te falā, pea ʼe fakaʼaogaʼi lelei anai te ʼu meʼa ʼofa ki te gāue ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei katoa. Neʼe filifili feafeaʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe hoko atu anai tanatou gāue tā tohi pea mo te ʼu fenua ʼaē ka fakagata ai te gāue ʼaia? ʼI tana fakahoko tona maʼua ʼaē ke tokaga fakalelei ki te ʼu koloā ʼo te ʼAliki, ko “te tagata tauhi ʼapi agatonu” neʼe ina fakafuafua lelei te ʼaoga ʼaē ke tā he ʼu tohi ʼi te ʼu fenua fuli ʼaia.
15 Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te fakagata ʼo te gāue tā tohi ʼi ʼihi fenua pea mo te fakaʼāsili ʼo te gāue ʼaia ʼi te tahi ʼu fenua, ʼe ko te faka faigafua ʼo te gāue ʼaia. ʼE lelei age mokā tā tohi e he fenua pe e tahi maʼa he tahi ʼu fenua, pea ʼe ko he fakaʼaogaʼi lelei ʼo te ʼu masini ʼaē ʼe totogi kovi. ʼI te temi nei, kua fai te gāue tā tohi ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe totogi lelei age te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi kiai, pea ʼe maʼu gafua ai he ʼu masini, pea ʼe totogi lelei ai te momoli ʼo te ʼu tohi. Koia, ʼe fakaʼaogaʼi fakalelei te ʼu koloā ʼo te ʼAliki. ʼE mahino papau ia, kapau ʼe fakagata te gāue tā tohi ʼi he fenua, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe fakagata ai anai mo te gāue fai faka mafola. Kae ʼe toe hoko atu anai te tufa lahi ʼo te ʼu tohi, pea ko te toko lauʼi teau afe kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te ʼu fenua ʼaia ʼe nātou haga fakahā anai ʼaki he lototoʼa ki te hahaʼi “te logo lelei ʼo te tokalelei.” (Efesi 2:17) Tahi ʼaē meʼa, ko te fakatuʼutuʼu foʼou ʼaia neʼe tupu ʼaki ai he tahi ʼu fua lelei.
16 Ko te tahi fua lelei ʼaia, heʼe lahi te ʼu masini tā tohi foʼou ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi Danemark, mo Keleka, mo te ʼu Pays-Bas, pea mo Suisi, neʼe momoli ki Niselia pea mo Philippines. Ko te kau gāue faiva ʼo te ʼu fenua ʼo Eulopa neʼe nātou tali te fakaafe ʼaē ke nātou ʼolo mo te ʼu masini ʼaia moʼo akoʼi ki te ʼu tēhina ʼo te ʼu fenua ʼaia peʼe feafeaʼi tonatou fakaʼaogaʼi. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, kua maʼu ʼi te ʼu fenua ʼaia te ʼu nusipepa matalelei ʼaē ʼe maʼu ʼi te tahi ʼu fenua.
17 Koʼeni tona tahi fua lelei: Ko te ʼu fenua ʼaē ʼe hoko atu tanatou tā tohi, ʼe ko nātou ʼaē ʼe nātou totogi te tā ʼo te ʼu nusipepa. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe fakagata ai te gāue tā tohi, kua fakaʼaogaʼi ʼi te temi nei tanatou falā ki te tahi ʼu meʼa, ohage ko te laga ʼo he ʼu fale fono peʼe ko te tokoni ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te ʼu fenua masiva. Koia, ko te fakaʼaogaʼi fakaʼeteʼete ʼo te ʼu koloā ʼo te ʼAliki ʼe hā ʼaki ai, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau Kolonito ʼe feala ke fakaʼaogaʼi ki te malamanei katoa: “ ʼE mole ʼau loto ke faigafua te maʼuli ʼa ʼihi, kae faigataʼa kia koutou; kae ʼaki he fakatatau, ke foaki kia nātou te meʼa ʼaē ʼe mole nātou maʼu ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou mahu ai . . . ke maʼu ai he fakatatau.”—2 Ko. 8:13, 14.
18 Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te mole kei lahi ʼo te ʼu fenua ʼaē ʼe nātou tā tohi, ʼe toe mālohi age te logo tahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. ʼE mole koviʼia e te kau Fakamoʼoni ʼo Danemark te tā ʼo tanatou ʼu nusipepa ʼi Siamani, logope la neʼe ko nātou totonu ʼaē neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ki muʼa atu. ʼE nātou loto fakafetaʼi ki te gāue ʼaē ʼe fakahoko e tonatou ʼu tēhina ʼo Siamani. ʼE ʼiʼita koa te kau Fakamoʼoni ʼo Siamani ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo tanatou falā moʼo tā he ʼu tohi faka Tohi-Tapu maʼa Danemark—peʼe maʼa Lusia, mo Ukraine, pea mo te tahi ʼu fenua? Kailoa ia! ʼE nātou fiafia ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē, ko te ʼu meʼa ʼofa ʼo tonatou ʼu tēhina ʼo te fenua ʼaia kua feala ʼi te temi nei ke fakaʼaogaʼi ki te tahi ʼu fakatuʼutuʼu ʼaoga.
Tou Tokaga Ki Te ʼu Koloā
19 ʼI te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga fuli ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, ʼe ʼi ai te kiʼi puha ʼe tohi ai “Meʼa ʼOfa Ki Te Gāue ʼa Te Sosiete ʼi Te Malamanei Katoa—Mateo 24:14.” Ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe ʼai kiai e te ʼu tēhina ʼi tonatou lotolelei, ʼe fakaʼaogaʼi mokā ʼaoga he falā moʼo fakatokatoka ʼo he fihifihia. Ko te “tagata tauhi ʼapi agatonu” pea mo te ʼu filiale takitahi, ʼaē ʼe nātou vakaʼi peʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia. Koia, ko te falā ʼaē ʼe ʼai ki te ʼu kiʼi puha ʼaia ʼe feala ke fakaʼaogaʼi moʼo lagolago ki te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi he ʼu fenua mamaʼo, mo kapau ʼe fakagafua e te lao te faʼahi ʼaia. ʼI ʼihi fenua, ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼofa ʼaia moʼo tokoni ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē neʼe tuʼutāmaki ʼi te ʼu afā, ʼi te ʼu ʼāhiohio, mo te ʼu mafuike, pea mo te ʼu tau faka sivile. Pea ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaia ʼe toe fakaʼaogaʼi foki moʼo tokoni ki te kau misionea ʼi te ʼu fenua e 200 tupu.
20 ʼI te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te agamāhani ʼe fai tuʼa tahi pe ʼi te māhina te lau ʼo te falā—pea ʼe fai lolotoga he ʼu kiʼi minuta pe. ʼE mole fai he tae falā ʼi te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga peʼe ʼi te ʼu fakatahi lalahi. ʼE mole momoli he ʼu tohi ki te hahaʼi moʼo kole he falā kia nātou. ʼE mole hinoʼi he ʼu hahaʼi ke ʼolo ʼo kole falā ki te hahaʼi. ʼI te agamāhani, ʼe hā tuʼa tahi pe ʼi te taʼu ʼi Te Tule Leʼo he alatike ʼe fakamahino ai peʼe feala feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe nātou loto kiai, hanatou fai he meʼa ʼofa ki te Sosiete Watch Tower Bible and Tract Society moʼo lagolago ki te gāue ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei katoa. ʼE mole talanoa te Réveillez-vous! ki te falā ʼa te Sosiete. Kae, ʼe lava fakahoko feafeaʼi te toe gāue ʼaē ko te fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼi te malamanei katoa, mo te laga ʼo te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe ʼaoga, mo te tokaga kia nātou ʼaē ʼe gāue temi katoa ki te Puleʼaga, pea mo te tokoni ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe māsisiva? Neʼe tapuakinaʼi e Sehova tana hahaʼi ʼo ina foaki kia nātou te loto fia foaki. (2 Ko. 8:2) ʼE tou fia fakamālo kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou kau ki te ‘faka maʼuhigaʼi ʼo Sehova ʼaki tanatou ʼu koloā.’ ʼE feala hanatou tui papau, ko “te tagata tauhi ʼapi agatonu” ʼe haga tokaga anai ki te ʼu koloā ʼo te ʼAliki. Pea ʼe tou faikole ke haga tapuakina e Sehova te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fai moʼo fakalahi te gāue ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei katoa.
[Nota]
a Ko fenua e fitu ʼi te ʼu fenua ʼaia, neʼe tā tanatou ʼu tohi e te ʼu fale tā tohi ʼo te mālama.