ʼE Maʼuhiga ʼAupito Ke Tou Mahino Ki Te ʼu Fakaʼiloga!
“ ʼI te kamata neʼe au manatu ʼe mamahi ʼulu pe taku tama ko Andreas. Kae neʼe mole kei kai lelei pea neʼe kovi tona fiva. Neʼe fakaʼalu ʼo kovi tona mamahi ʼulu, pea neʼe kua au kamata tuʼania. ʼI te tau mai ʼo toku ʼohoana, neʼe mā ʼave ia Andreas ki te tōketā. Neʼe ina sivisivi te ʼu fakaʼiloga ʼo tona mahaki pea neʼe ina fakatotonu ke ʼave ia Andreas ki te lōpitali. Neʼe mole ko he mamahi ʼulu pe ia. Ko Andreas neʼe ina maʼu te mahaki ʼe higoa ko te méningite. Neʼe faitoʼo pea kua lelei ʼi te temi nei.”—Gertrud, ko te faʼē ʼi Siamani.
KO TE meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Gertrud ʼe ko he meʼa ʼe tau hoko ki te ʼu mātuʼa tokolahi. ʼE nātou tokagaʼi te ʼu fakaʼiloga ʼe ʼasi ai ʼe lagi mahaki tanatou tamasiʼi. Logola ʼe mole kovi fuli feiā ia te ʼu mahaki, kae ʼe mole feala ke meʼa noaʼi e te ʼu mātuʼa ia te ʼu fakaʼiloga ʼo te mahaki ʼo tanatou tamasiʼi. ʼE feala ke nātou hāofaki tanatou tamasiʼi mo kapau ʼe nātou tokagaʼi te ʼu fakaʼiloga ʼaia pea mo fai hona puleʼaki. ʼE maʼuhiga ia te tokagaʼi ʼo te ʼu fakaʼiloga.
ʼE toe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga. Ohage la, ko te ʼu maumau ʼaē neʼe hoko ʼi te foʼi peau ʼaē neʼe hake, ʼi te māhina ʼo Tesepeli ʼo te taʼu 2004 ʼi te ʼu koga fenua ʼo Initia. Neʼe tokagaʼi e te ʼu kautahi faka puleʼaga ʼo Ositalalia pea mo Hawaii, ia te mafuike lahi ʼi te potu noleto ʼo Sumatra pea mo tokagaʼi te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi te hili ʼo te mafuike. Kae neʼe mole ʼi ai he puleʼaki moʼo fakatokaga ki te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ia te tuʼutāmaki ʼaē ka ʼamanaki hoko. Koia ʼaē neʼe mamate ai te hahaʼi e toko 220 000 tupu.
Te ʼu Fakaʼiloga ʼe Maʼuhiga Age
ʼI te kei maʼuli ʼa Sesu Kilisito ʼi te kele, neʼe ina foaki te ako ki tana kau tisipulo ʼo ʼuhiga mo te lama ʼo te ʼu fakaʼiloga pea mo te fai ʼo he ʼu puleʼaki. Neʼe palalau ki te meʼa maʼuhiga ʼaupito. ʼE fakamatala fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee fakaoviʼage te kau Faliseo mo te kau Satuseo ko tona ahiahiʼi, nee natou kole kia te ia, ke ina fakahaʼage kia natou he fakailoga mai te lagi. Kae nee folafola kia natou mo ui maʼana: ‘Ka hifo te afiafi e koutou lau: “E laulelei, koteuhi e kula te lagi.” Pea i te uhu: “I te aho-nei, e lâgi kovi koteuhi e kula fakapouli te lagi”, E koutou poto i te lau o te fofoga o te lagi, kae e mole koutou fealagia te lau o te u fakailoga o te u temi!’ ”—Mateo 16:1-3.
ʼI te palalau ʼa Sesu ki “te u fakailoga o te u temi,” neʼe fakahā e Sesu neʼe tonu ke nofo tokaga tana kau tisipulo ʼo te ʼuluaki sēkulō ki te maʼuhiga ʼo te ʼu temi ʼaē neʼe nātou māʼuʼuli ai. Neʼe ʼamanaki hoko te tuʼutāmaki ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa faka Sutea, pea ʼe logoʼi anai e nātou fuli ʼaia. ʼI te ʼu kiʼi ʼaho ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe palalau ia Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼo ʼuhiga mo te tahi fakaʼiloga—te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī. Ko te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ʼi te lakaga ʼaia ʼe maʼuhiga ʼaupito kiā tatou fuli ʼi te temi nei.