Kua Faka Haʼu Ke Pulinoa Te ʼu Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
“KO TE faʼahiga meʼa ʼaia neʼe mole heʼeki hoko ia ʼi he lakaga,” ko te fakamatala ʼaia ʼa Helmut Schmidt, te ʼuluaki minisi ʼāfea ʼo Siamani. Neʼe meo ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga fakakākā neʼe fakahoko e te ʼu hahaʼi takitaki pea neʼe fakahā ʼi te ʼu tala logo. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai kua pulinoa ʼuhi pe ko te mānumānu.”
Tokolahi ʼe nātou manatu tahi mo ia. ʼE mole kei fai te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼaē ʼe fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, pea neʼe tali e te tokolahi ohage ko he takitaki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE hoko moʼoni te faʼahi ʼaia māʼia mo te ʼu fenua ʼaē ʼe lau ʼe pipiki ki te Lotu Faka Kilisitiano.
ʼE Maʼuhiga Koa Te ʼu Aga ʼAē ʼe Fakahā Mai e Te Tohi-Tapu?
Ko te aga ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu, ʼe kau ai te faitotonu pea mo te agatonu. Kae kua mafola te aga fakakākā pea mo te aga fakahehema. ʼE fakahā e te nusipepa ʼo Lonitoni, The Times, ʼe ʼi ai ʼihi hahaʼi ʼe gāue ohage ko he kau polisi “ ʼe lau neʼe nātou kaihaʼa he 20 000 tupu, moʼo totogi ʼaki te toloke ʼaē neʼe maʼu e te kau polisi pea nātou toe fakatau peʼe nātou pulihi te ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki ʼo te kau fakatau toloke.” ʼI Otilisia, ʼe ʼui ko he agamāhani te kākāʼi ʼo te ʼu assurances. Pea ʼi Siamani neʼe punamaʼuli te hahaʼi popoto he ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai te ʼu kumi, neʼe nātou maʼu “te kākā lahi ʼaē neʼe hoko ʼi te gāue ʼaia ʼi Siamani.” Ko te polofesea, “neʼe maʼuhiga ʼi te kau tōketā Siamani ʼaē ʼe nātou sivisivi te ʼu fetogi ʼo te sino,” neʼe tukugakoviʼi neʼe ina kākāʼi pea mo faʼu te loi neʼe faka tui kiai te hahaʼi ko te moʼoni.
Ko te aga ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu ʼe toe kau ai foki mo te nofo lelei ʼi te ʼohoana, ʼaē ko he felogoi ʼe tonu ke hoko ʼo talu ai. Kae ʼe kaugamālie te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe mavete. ʼE fakamatala e te nusipepa Katolika, Christ in der Gegenwart (Te Kau Kilisitiano ʼo Te Temi Nei), māʼia mo Suisi ʼaē ʼe ʼui ko te fenua ʼaē ʼe ina taupau te ʼu aga ʼāfea, kua ʼāsili ai te ʼu mavete ʼohoana. ʼI Holani, ko te toko 33 ʼi te teau ʼo te ʼu hahaʼi ʼohoana ʼe nātou mavete. Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe tohi e te fafine ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼe tuʼania kiai, ʼi tana tokagaʼi te ʼu fetogi faka sosiale ʼi Siamani ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī kua hili: “Kua faka ʼuhiga te fai ʼohoana ʼi te temi nei ohage ko he meʼa ʼe mole kei ʼi ai hona ʼaoga. ʼE mole kei ʼohoana te hahaʼi ke nātou maʼuʼuli fakatahi ʼo talu ai.”
ʼI te tahi faʼahi, ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou falala ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼe tonu ke fai, pea ʼe nātou ʼiloʼi ʼe ʼaoga ki te maʼuli ʼo te mālama ʼo te temi ʼaenī. Neʼe fakatokagaʼi e te taumatuʼa ʼe nonofo ʼi te tuʼakoi ʼo Suisi pea mo Siamani, kua nā maʼuli fiafia ʼaupito he kua nā ako te ʼu aga ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te Tohi-Tapu. ʼE nā ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo nāua, “ ʼe ʼi ai te takitaki pe e tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi fuli ʼo te maʼuli. Ko te takitaki ʼaia ʼe ko te Tohi-Tapu.”
Koteā takotou manatu? ʼE feala koa ke faka ʼuhiga te Tohi-Tapu ʼe ko he takitaki ʼaoga? ʼE ʼaoga koa ʼi te temi nei te ʼu aga ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te Tohi-Tapu?