Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 25 p. 161-171
  • Kua Toe Fakamaʼuli Te ʼu Fakamoʼoni e Lua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kua Toe Fakamaʼuli Te ʼu Fakamoʼoni e Lua
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Fale Lotu Mo Tona Sagatualio
  • Te Fakafuafua ʼo Te Fale Lotu Mo Tona Sagatualio
  • Te Molomoloki ʼo Te Malaʼe
  • Te ʼu Fakamoʼoni e Lua
  • ʼE Matehi Te ʼu Fakamoʼoni e Lua
  • ʼE Toe Fakatuʼu Ake Ia Nāua!
  • Te ʼu Malaʼia ʼAē ʼe Fakahoko e Sehova Ki Te Keletiate
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Te Fale Lotu Lahi Fakalaumālie ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1996
  • Te Fakahā ʼo He Meʼa Fakalilo Taputapu
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Te Kolo Taulekaleka
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 25 p. 161-171

Kāpite 25

Kua Toe Fakamaʼuli Te ʼu Fakamoʼoni e Lua

1. He koʼē neʼe pāui age e te ʼāselo mālohi kiā Soane?

ʼI MUʼA ʼo te fakaʼosi ʼo te lua malaʼia, neʼe pāui ia te ʼāselo mālohi kiā Soane ke kau age ki te tahi meʼa fakakikite, ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te fale lotu. (Fakahā 9:12; 10:1) Neʼe fakamatala fēnei e Soane: “Pea neʼe ina fakatoʼo mai kiā te au te kaho ʼe hagē ko he koga ʼakau, pea mo ʼui māʼana: ‘Tuʼu ake ʼo fakafuafua ia te fale lotu mo tona sagatualio ʼo te ʼAtua, mo te ʼaletale pea mo nātou ʼaē ʼe natou ʼatolasio ʼi ai.’ ”—Fakahā 11:1.

Te Fale Lotu Mo Tona Sagatualio

2. (a) Koteā ia te fale lotu mo tona sagatualio ʼaē neʼe tonu ke tuʼu ʼo aʼu mai ki totatou temi? (b) Ko ai ia te Pelepitelō Lahi ʼo te fale lotu pea mo te sagatualio, pea koteā ia te Potu Taputapu ʼAupitō ʼo te fale lotu ʼaia?

2 ʼE mole feala ke faka ʼuhiga ia te fale lotu ʼaenī ki he fale lotu moʼoni ʼi Selusalemi, he neʼe fakaʼauha ia te fale lotu fakamuli e te kau Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kae neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo, ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼaia neʼe hā te tahi fale lotu mo tona sagatualio neʼe tuʼu ʼo aʼu mai ki totatou temi. ʼE ko te fale lotu lahi fakalaumālie ʼaē ko te fakahoko ʼo te ʼu faʼifaʼitaki fakakikite ʼaē ʼo te tapenakulo pea mo te ʼu fale lotu ʼaē neʼe laga ʼi Selusalemi. ʼE ko “te fale lā moʼoni, ʼaē neʼe fakatuʼu e Sehova kae mole ko te tagata,” pea ko tona Pelepitelō Lahi ʼe ko Sesu, ʼaē neʼe ʼui e Paulo ʼe kua “heka ʼi te toʼomataʼu ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo te Māʼoluga ʼi te lagi.” Ko te Potu Taputapu ʼAupitō ʼo te fale lotu ʼaia, ʼe ko te lagi, ia te ʼafioʼaga ʼaia ʼo Sehova.—Hepeleo 8:1, 2; 9:11, 24.

3. ʼO ʼuhiga mo te tapenakulo, koteā ʼaē neʼe fakatātā (a) e te lito ʼaē neʼe ina vaheʼi ia te Potu Taputapu ʼAupitō pea mo te Potu Tapu? (b) e te ʼu sākilifisio manu? (c) e te ʼaletale ʼo te sākilifisio ʼaē neʼe tuʼu ʼi te malaʼe?

3 ʼE fakamahino mai e Paulo, ko te lito ʼo te tapenakulo ʼaē neʼe ina vaheʼi ia te Potu Taputapu ʼAupitō pea mo te Potu Tapu, ʼe ina fakatātā ia te kakano ʼo Sesu. ʼI te ʼaho ʼaē neʼe sākilifisioʼi ai e Sesu tona maʼuli, neʼe mahae lua ia te lito ʼaia, ʼo mahino mai neʼe mole kei tāʼofi e te kakano ʼo Sesu ia tana hū ki te ʼafioʼaga ʼo Sehova ʼaē ʼi selō. ʼAki ia te sākilifisio ʼaia, ʼe feala anai ki tona ʼu kaugā pelepitelō fakanofo ʼaē neʼe mamate agatonu, ke natou hū mo nātou ki selō, ʼi tona temi totonu. (Mateo 27:50, 51; Hepeleo 9:3; 10:19, 20) Neʼe toe fakahā mai e Paulo, ko te ʼu sākilifisio manu ʼaē neʼe fai tuʼumaʼu ʼi te tapenakulo, neʼe ko he fakamelomelo ʼaia ʼo te sākilifisio makehe ʼo te maʼuli fakatagata haohaoa ʼo Sesu. Ko te ʼaletale ʼo te sākilifisio ʼaē neʼe tuʼu ʼi te malaʼe, neʼe ina fakatātā ia te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo mulimuli ki tona finegalo, ke ina tali ia te sākilifisio ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te “tokolahi”—ʼuluaki ko te kau fakanofo pea ki muli age ko te tahi ʼu ovi—ʼaē “ ʼe natou ʼatalitali kiā te ia ʼaki he fakaʼamu, ki tonatou haofaki.”—Hepeleo 9:28; 10:9, 10; Soane 10:16.

4. Koteā ʼaē neʼe fakatātā (a) e te Potu Tapu? (b) e te malaʼe ʼaē ʼi loto?

4 ʼAki te logo fakaʼatua ʼaia, ʼe feala hatatou ʼui ʼe fakatātā e te Potu Tapu ʼo te tapenakulo, ia te ʼuhiga māʼoniʼoni ʼaē neʼe ʼuluaki maʼu e Kilisito, pea hoa leva kiai ia te toko 144 000 kau fakanofo ʼo te kau pelepitelō faka hau ʼi tanatou kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼi muʼa ʼo tanatou fakalaka ʼi “te lito.” (Hepeleo 6:19, 20; 1 Petelo 2:9) ʼE ina fakatātā tonatou vavae e te ʼAtua ko tona ʼu foha fakalaumālie, ohagē pē ko te fakamoʼoni ʼa te ʼAtua kiā Sesu ʼe ko tona ʼAlo, ʼi tona ʼosi papitema ʼi Solotane ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi. (Luka 3:22; Loma 8:15) Kae koteā ʼaē ʼe fakatātā e te malaʼe ʼaē ʼi loto ʼaē neʼe fai ai te ʼu sākilifisio, potu pē ʼaia e tahi ʼo te tapenakulo neʼe sio kiai ia te kau Iselaele ʼaē neʼe mole ko he kau pelepitelō? ʼE ina fakatātā ia te ʼuhiga haohaoa ʼo Sesu, ʼaē neʼe ina faka fealagia kiā te ia ke ina momoli tona maʼuli maʼa te mālamanei. ʼE ina toe fakatātā foki ia te faitotonu ʼa te ʼu tisipulo fakanofo logolā tanatou kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼo fakatafito tanatou faitotonu ʼaia ki te sākilifisio ʼa Sesu.a—Loma 1:7; 5:1.

Te Fakafuafua ʼo Te Fale Lotu Mo Tona Sagatualio

5. ʼI te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tauhi ʼĀfea, neʼe koteā te faka ʼuhiga (a) ʼo te fakafuafua ʼo Selusalemi? (b) ʼo te fakafuafua ʼo te fale lotu ʼaē neʼe hā kiā Esekiele?

5 Neʼe fakatotonu age kiā Soane ke ina “fakafuafua ia te fale lotu mo te sagatualio ʼo te ʼAtua, mo te ʼaletale pea mo nātou ʼaē ʼe natou ʼatolasio ʼi ai.” Koteā tona faka ʼuhiga? ʼI te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tauhi ʼĀfea, ko he fakafuafua fēia neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia, ko te faitotonu, ʼe fakahoko anai ʼo mulimuli ki te ʼu lēkula haohaoa pea mo faitotonu ʼa Sehova. ʼI te temi ʼo te Hau agakovi ko Manase, neʼe fakamoʼoni e te fakafuafua fakakikite ʼo Selusalemi, ia te fakaʼauha ʼaē neʼe kua tukupau ʼe hoko anai ki te kolo ʼaia. (2 Hau 21:13; Tagilāulau 2:8) Kae ki muli age, ʼi te sio ʼa Selemia ki te fakafuafua ʼo Selusalemi, neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe toe laga anai ia te kolo ʼaia. (Selemia 31:39; vakaʼi mo Sakalia 2:2-8.) ʼO toe fēia pē, ko te fakafuafua lelei pea mo loaloaga ʼo te fale lotu ʼaē neʼe hā kiā Esekiele, neʼe ko he fakamoʼoni ki te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni, ʼe toe fakatuʼu anai te tauhi moʼoni ʼi tonatou fenua. Neʼe ko he toe fakamanatu ʼaia ki te kau Iselaele, neʼe tonu ke natou fakafuafua ia nātou ʼo fakamatatau ki te ʼu fakatotonu taputapu ʼa te ʼAtua ʼuhi ko tanatou ʼu agahala.—Esekiele 40:3, 4; 43:10.

6. Ko te fakatotonu ʼaē neʼe fai kiā Soane ke ina fakafuafua ia te fale lotu mo te sagatualio pea mo te ʼu pelepitelō ʼaē ʼe ʼatolasio ʼi ai, neʼe ko he fakaʼiloga ʼo teā? Kotou fakamahino.

6 Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatotonu ai kiā Soane ke ina fua ia te fale lotu mo te sagatualio, pea mo te ʼu pelepitelō ʼaē neʼe ʼatolasio ʼi ai, neʼe ko he fakaʼiloga ʼe mole he meʼa ʼe ina tāʼofi anai te hoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fale lotu pea mo nātou ʼaē ʼe pipiki kiai, pea kua ovi mai te temi ʼaē kā hoko ai ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼI te kua tuku ʼo meʼa fuli ki te ʼu lalo vaʼe ʼo te ʼāselo mālohi ʼa Sehova, kua hoko mai te temi ʼaē ʼe tonu ai ki “te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova” ke “tuʼu mālohi ʼi te fuga tumutumu ʼo te ʼu moʼuga.” (Isaia 2:2-4) ʼE tonu ke hikihiki te tauhi maʼa ʼa Sehova, ʼi te ʼosi ʼo te ʼu sēkulō ʼo te ʼapositasia ʼa te Keletiate. Kua toe hoko mai mo te temi ki te ʼu tehina agatonu ʼo Sesu ʼaē kua mamate, ke fakatuʼuake ia nātou ʼi “te Potu Tapu ʼo te ʼu Potu Tapu.” (Taniela 9:24; 1 Tesalonika 4:14-16; Fakahā 6:11; 14:4) Pea ko “te ʼu kaugana [fakamuli] ʼo totatou ʼAtua” ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe tonu ke “fakafuafua” ia nātou ʼo mulimuli ki te ʼu lēkula fakaʼatua ke feala hanatou nonofo ki tonatou nofoʼaga heʼegata ʼaē neʼe tāʼofi maʼa nātou ʼi te fale lotu, ʼi tonatou ʼuhiga foha ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe fakanofo ʼaki ia te laumālie. ʼI te temi ʼaenī, kua mahino papau ki te kalasi ʼo Soane ia te maʼuhiga ʼo te ʼu lēkula taputapu ʼaia pea kua natou tukupau ke natou mulimuli kiai.—Fakahā 7:1-3; Mateo 13:41, 42; Efesi 1:13, 14; vakaʼi ia Loma 11:20.

Te Molomoloki ʼo Te Malaʼe

7. (a) He koʼē neʼe tapuʼi age kiā Soane tana fakafuafua ia te malaʼe? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe molomoloki ai ia te kolo tapu lolotoga māhina e 42? (c) Neʼe hoko feafeaʼi te mole lagolago ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ki te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova lolotoga māhina e 42?

7 He koʼē neʼe tapuʼi age kiā Soane tana fakafuafua ia te malaʼe? Neʼe ina tali fēnei: “Kae ki te malaʼe ʼaē ʼi tuʼa ʼo te fale lotu mo tona sagatualio, lī ki tuʼa pea ʼaua naʼa ke fua, he neʼe foaki age ki te ʼu puleʼaga, pea ʼe natou molomoloki anai te kolo tapu lolotoga māhina e fāgofulu-mā-lua.” (Fakahā 11:2) Neʼe tou fakatokagaʼi ko te malaʼe ʼaē ʼi loto ʼe ina fakatātā ia te ʼuhiga faitotonu ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele. Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi anai, ʼe talanoa ia te vaega ʼaenī ki te ʼu māhina moʼoni e 42, neʼe kamata talu mai Tesepeli ʼo te taʼu 1914 ʼo aʼu ki Sūnio ʼo te taʼu 1918, ʼi te temi ʼaē neʼe lahi ai te ʼahiʼahiʼi ʼo nātou fuli ʼaē neʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano. Neʼe natou lagolago koa ki te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova lolotoga te ʼu temi tau ʼaia? Tokolahi neʼe mole natou fai ia te faʼahi ʼaia. Neʼe takimuʼa ki te kau takitaki ʼo te Keletiate ia te tauhi ki te ʼu puleʼaga, kae natou lītuʼa ki tanatou fakalogo ʼaē ki te lao fakaʼatua. ʼI te ʼu faʼahi lualua ʼaē neʼe fetauʼaki, ʼaē neʼe hoko tāfito ʼi te loto Keletiate, neʼe ʼekenaki e te kau takitaki lotu ia te kau tūpulaga ke natou ʼolo ki te tau ʼo mamate ai te toko lauʼi miliona. ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai ia te fakamāu, neʼe kamata mai te fale ʼo te ʼAtua ʼi te taʼu 1918, neʼe toe kau foki mo Amelika ki te ligitoto ʼaia, pea neʼe kau kātoa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ki te ligitoto ʼaia kā fakahoko anai e te ʼAtua ia he lagavaka kiai. (1 Petelo 4:17) Kua lī ki tuʼa ia te kau takitaki lotu ʼo talu ai, pea ʼe mole toe fetogi anai ia te faʼahi ʼaia.—Isaia 59:1-3, 7, 8; Selemia 19:3, 4.

8. Lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, koteā ʼaē neʼe mālama kiai te tokolahi ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, kae koteā ʼaē neʼe mole heʼeki natou faʼa mahino lelei kiai?

8 Kae koteā ʼaē neʼe fai e te kiʼi kūtuga ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu? Neʼe fakafuafua koa ia nātou ʼi te temi pē ʼaia, ʼi te taʼu 1914 ʼo ʼuhiga mo tanatou mulimuli ki te ʼu lēkula fakaʼatua? Kailoa. Neʼe tonu ke ʼahiʼahiʼi mo nātou, ohagē pē ko nātou ʼaē neʼe ʼui ʼi te Keletiate ʼe natou Kilisitiano. Neʼe ‘lī ia nātou ki tuʼa ki te ʼu puleʼaga’ ke fai kiā nātou he ʼu ʼahiʼahi pea mo he ʼu fakataga mālohi. Neʼe mahino ki te tokolahi ʼo natou ʼaia, ʼe mole tonu ke natou ʼolo ʼo matematehi tonatou ʼu tatau, kae neʼe mole heʼeki natou faʼa mahino lelei ki te maʼuhiga ʼaē ki te kau Kilisitiano ke mole natou lagolago ki te tau. (Mikea 4:3; Soane 17:14, 16; 1 Soane 3:15) ʼI te mālohi ʼo te ʼu fakaneke mai te ʼu puleʼaga, ko ʼihi neʼe natou liʼaki te ʼu fakatotonu fakaʼatua.

9. Koteā ia te kolo tapu ʼaē neʼe molomoloki e te ʼu puleʼaga, pea ko ai ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kolo ʼaia ʼi te kele?

9 Kae neʼe molomoloki feafeaʼi te kolo tapu e te ʼu puleʼaga ʼaia? ʼE mahino mai, ko te kolo ʼaia ʼe mole ko Selusalemi ʼaē neʼe fakaʼauha kua hili kiai taʼu e 25 ʼi muʼa ʼo te tohi ʼo te Fakahā. Kae ko te kolo tapu ʼo te Selusalemi Foʼou, ʼaē neʼe fakamatalatala ki muli age ʼi te Fakahā, ʼaē ʼe fakatātā ʼi te temi nei ʼi te kele e te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe natou gāue ʼi te malaʼe ʼaē ʼi loto ʼo te fale lotu. ʼAki te temi, ʼe kau anai mo te kau Kilisitiano ʼaia ki te kolo tapu. Koia ʼaē ko te molomoloki ʼo nātou ʼaia ʼe tatau pē mo te molomoloki ʼo te kolo totonu.—Fakahā 21:2, 9-21.

Te ʼu Fakamoʼoni e Lua

10. Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova lolotoga tonatou molomoloki?

10 Logopē neʼe molomoloki ia nātou, kae neʼe nonofo agatonu aipē ia te kau Fakamoʼoni ʼaia ʼa Sehova. Koia, neʼe toe hoko fēnei atu ia te lea faka polofetā: “Pea ʼe au fai anai ke fai fakakikite taku ʼu fakamoʼoni e lua, iā ʼaho e afe luageau onogofulu ʼo nā kofuʼi te ʼu taga.’ ʼE fakatātā ia nāua e te ʼu fuʼu oliveto e lua pea mo te ʼu tuʼulaga mālama e lua, pea ʼe nā tutuʼu iā muʼa ʼo te ʼAliki ʼo te kele.”—Fakahā 11:3, 4.

11. Neʼe koteā tona faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano fakanofo agatonu ia tanatou “kofuʼi te ʼu taga” moʼo fai fakakikite?

11 Neʼe ʼaoga ki te ʼu Kilisitiano fakanofo ʼaia ia te kalitātē ʼaē ko te faʼa kātaki, he neʼe tonu ke nā “kofuʼi te ʼu taga” moʼo fai fakakikite. Koteā tona faka ʼuhiga? ʼI te temi ʼo te kau Iselaele, neʼe tau fakatātā e te taga ia te putu. Ko te kofuʼi ʼo he taga neʼe ko he fakahā ʼaia ʼe kita fītaʼa pea mo lotomamahi. (Senesi 37:34; Sopo 16:15, 16; Esekiele 27:31) Neʼe faka ʼuhiga te taga ki te ʼu logo fakatupu mamahi ʼo he mate peʼe ko he malaʼia neʼe tonu ke kalagaʼi e te ʼu polofetā ʼa te ʼAtua. (Isaia 3:8, 24-26; Selemia 48:37; 49:3) Neʼe feala ke faka ʼuhiga te kofuʼi ʼo he taga, ʼe ko he fakahā ʼo he agavaivai peʼe ko he fakahemala ʼo ʼuhiga mo he fakatokaga fakaʼatua. (Sonasi 3:5) ʼE lagi faka ʼuhiga te kofuʼi ʼo te ʼu taga e te ʼu fakamoʼoni e lua, ki tanā hagākina ʼaki he agavaivai ʼo kalagaʼi ia te ʼu fai fakamāu ʼa Sehova. Neʼe fakamaʼua ki te ʼu fakamoʼoni ʼaia, ke nā kalagaʼi tona ʼaho lagavaka ʼaē kā tupu ai anai te putu ʼa te ʼu puleʼaga.—Teutalonome 32:41-43.

12. He koʼē ʼe feala ke tou ʼui ko te temi ʼaē neʼe tonu ke molomoloki ai te kolo tapu ʼe mole ko he temi fakatātā?

12 Neʼe tonu ke faka mafola e te kalasi ʼo Soane ia te logo ʼaia lolotoga te temi neʼe kua fakatuʼakoi: ko ʼaho e 1 260, peʼe ko māhina e 42, ʼe tatau tona loaloaga mo te temi ʼaē neʼe molomoloki ai te kolo tapu. ʼE hagē ia ʼe mole ko he temi fakatātā, koteʼuhi ʼe talanoa kiai ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe e lua, ʼuluaki ʼe lauʼi māhina pea lua ʼe lauʼi ʼaho. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe ʼi ai te temi neʼe fakakatofa ko taʼu e tolu vaelua, neʼe hoko ai te ʼu faigataʼaʼia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ohagē pē ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakakikite ʼi henī—ʼo kamata mai Tesepeli ʼo te taʼu 1914 pea ʼo hoko atu ʼo aʼu ki Sūnio ʼo te taʼu 1918. (Fakahā 1:10) Neʼe faka mafola e te kalasi ʼo Soane te logo ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼa Sehova ki te Keletiate pea mo te mālamanei, ʼaē ʼe fakatātā ʼaki tanatou “kofuʼi te ʼu taga.”

13. (a) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe fakatātā e te ʼu fakamoʼoni e lua? (b) Ko te lea faka polofetā fea ʼa Sakalia ʼaē ʼe tou manatuʼi ʼi te fakahigoaʼi e Soane ia te ʼu fakamoʼoni e lua ʼe ko “te ʼu fuʼu oliveto e lua pea mo te ʼu tuʼulaga mālama e lua”?

13 Ko te ʼui ʼaē neʼe fakatātā ia nātou e te ʼu fakamoʼoni e lua, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ko tanā logo neʼe moʼoni pea neʼe ʼi ai tona fakatafitoʼaga lelei. (Vakaʼi ia Teutalonome 17:6; Soane 8:17, 18.) ʼE fakahigoaʼi ia nāua e Soane ʼe ko “te ʼu fuʼu oliveto e lua pea mo te ʼu tuʼulaga mālama e lua,” ʼo ina ʼui “ ʼe nā tutuʼu iā muʼa ʼo te ʼAliki ʼo te kele.” ʼE mahino ia ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofetā ʼa Sakalia, ʼaē neʼe sio ia ki te tuʼulaga mālama e tahi mo ʼona ʼu mālama e fitu pea mo te ʼu fuʼu oliveto e lua. ʼE ʼui ʼi te vaega ʼaia ko te ʼu fuʼu oliveto ʼe nā fakatātā ia “te ʼu fakanofo e lua,” ʼaē ko te Kōvanā ko Solopapele pea mo te Pelepitelō Lahi ko Sosue, pea “ ʼe nā tutuʼu iā tafa ʼo te ʼAliki ʼo te kele kātoa.”—Sakalia 4:1-3, 14.

14. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Sakalia, ʼo te ʼu fuʼu oliveto e lua pea mo te tuʼulaga mālama? (b) Koteā ʼaē neʼe tonu ke hoko ki te kau Kilisitiano fakanofo lolotoga te ʼuluaki tau faka mālamanei?

14 Neʼe maʼuli ia Sakalia ʼi te temi ʼaē neʼe toe laga ai ia te fale lotu, pea ko tana sio ʼaē ki te ʼu fuʼu oliveto e lua, ko tona faka ʼuhiga ʼe foaki anai kiā Solopapele pea mo Sosue ia te laumālie ʼo Sehova moʼo ʼekenaki ia te kau Iselaele ki te gāue. Ko te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Sakalia, neʼe ina fakamanatuʼi age ʼe mole tonu ke ‘ina meʼa noaʼi te ʼaho ʼo te ʼu meʼa liliki’ heʼe hoko anai ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova—“ ‘mole ʼaki he ʼu kautau sōlia, peʼe ʼaki he mālohi, kae ʼaki pē toku laumālie,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼu kautau.” (Sakalia 4:6, 10; 8:9) Ko te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe natou kātaki aipē ʼo ʼave ia te mālama ʼo te moʼoni ki te mālamanei lolotoga ia te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe fakaʼaogaʼi mo nātou ki te gāue ʼo te toe laga. ʼE natou liliu anai ko ni ʼu fakaloto mālohi, pea logolā tonatou tokosiʼi, ʼe natou falala anai ki te mālohi ʼo Sehova, ʼo mole natou meʼa noaʼi te ʼaho ʼo te ʼu kiʼi kamataʼaga.

15. (a) Koteā ʼaē ʼe toe fakamanatuʼi mai kiā tātou ʼi te fakatātā ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ki he ʼu fakamoʼoni e lua? Kotou fakamahino. (b) Koteā te ʼu faʼahiga fakaʼiloga ʼaē ʼe fakagafua age ke fakahoko e te ʼu fakamoʼoni e lua?

15 Ko te fakatātā ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ki he ʼu fakamoʼoni e lua, ʼe ina toe fakamanatuʼi mai ia te fetogi faka milakulo ʼa Sesu. ʼI te fetogi ʼaia, ko te ʼu ʼapositolo e toko tolu ʼa Sesu neʼe natou sisio kiā te ia ʼi te kolōlia ʼo te Puleʼaga, mo Moisese pea mo Elia. Neʼe ko he fakamelomelo ʼo te heka anai ʼa Sesu ʼi tona hekaʼaga fakahau faka kolōlia ʼi te taʼu 1914 moʼo fakahoko ia te gāue ʼaē neʼe fakatātā e te gāue ʼa te ʼu polofetā ʼaia e lua. (Mateo 17:1-3) Koia ʼi te temi nei, ʼe tou sisio ai ki te ʼu fakamoʼoni e lua ʼe nā fakahoko te ʼu fakaʼiloga ohagē ko ʼaē neʼe fakahoko e Moisese pea mo Elia. Ohagē lā, neʼe ʼui fēnei e Soane ʼo ʼuhiga mo nāua: “Pea kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina fia fai age he meʼa ʼe kovi kiā nāua, pea ʼe haʼu mai tonā ʼu gutu te afi ʼo ina kai tonā ʼu fili; pea kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina fia fai age he meʼa ʼe kovi kiā nāua, pea ʼe tonu ke fēia tona matehi. ʼE ia nāua te mālohi ʼaē moʼo pupunu ʼo te lagi ke mole ʼua lolotoga te ʼu ʼaho ʼo tanā fai fakakikite.”—Fakahā 11:5, 6a.

16. (a) Ko te fakaʼiloga ʼaē ʼe kau kiai te afi, ʼe tou manatuʼi feafeaʼi ai te temi ʼaē neʼe fakafihiʼi ai te takitaki ʼa Moisese ʼi Iselaele? (b) Neʼe fakafeagai feafeaʼi ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu pea mo fakatupu ni ʼu faigataʼaʼia lolotoga ia te ʼuluaki tau faka mālamanei, pea neʼe tali feafeaʼi e te kau Ako Tohi-Tapu?

16 ʼE tou manatuʼi ai te temi ʼaē neʼe fakafihiʼi ai te takitaki ʼa Moisese ʼi Iselaele. Neʼe fai e te polofetā ʼaia ia te tautea mamafa, pea neʼe fakaʼauha e Sehova te kau agatuʼu, ʼo mamate ai te toko 250 ʼi te afi ʼaē neʼe haʼu mai lagi. (Faka au 16:1-7, 28-35) ʼO toe fēia aipē, neʼe fakafeagai te kau takitaki ʼo te Keletiate ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼo natou ʼui neʼe mole natou maʼu pepa ʼi te ʼu faleako teolosia. Kae neʼe ʼi ai te ʼu fakamoʼoni ʼe maʼuhiga age ʼa te kau fakamoʼoni ʼa te ʼAtua ki tonatou ʼuhiga minisi: ko te hahaʼi agavaivai pē ʼaē neʼe natou tali tanatou logo faka Tohi-Tapu. (2 Kolonito 3:2, 3) ʼI te taʼu 1917, neʼe tā e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu te tohi Le mystère de Dieu accompli, ko he talanoa mālohi ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo te Fakahā pea mo te tohi ʼo Esekiele. Neʼe hoa kiai te tufa ʼo te ʼu kiʼi pepa lotu e 10 000 000 e pāsina fā L’Étudiant de la Bible, ʼaki te fakamatala maʼuhiga ʼaē ko tona kupu tāfito ʼaenī “Te Tō ʼo Papiloni—He Koʼē ʼe Tonu Ke Mamahi Te Keletiate ʼi Te Temi ʼAenī—Te Ikuʼaga Fakaʼosi.” ʼI Amelika, ʼi te kua kovi ʼaupitō ʼo te tau, neʼe fakaʼaogaʼi te faigamālie ʼaia e te kau takitaki lotu ʼaē kua ʼiʼita, moʼo tapuʼi te tohi ʼaia. ʼI te tahi ʼu fenua neʼe mole tali ai te tohi. Kae neʼe haga hoko atu pē e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua te tau ʼaki te ʼu kiʼi pepa lotu e pāsina fā neʼe fēnei tona kupu tāfito Nouvelles du Royaume (Te ʼu logo ʼo te Puleʼaga). ʼI te hoholo ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe fakamahino lelei ʼi te tahi ʼu tohi te kua mate fakalaumālie ʼo te Keletiate.—Vakaʼi ia Selemia 5:14.

17. (a) ʼI te temi ʼo Elia, ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe hoko ai te hoge pea mo te afi? (b) Neʼe hoko feafeaʼi te haʼu ʼo te afi mai te gutu ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua, pea neʼe ko te faʼahiga hoge fea ʼaē neʼe nā fakahā?

17 Kae neʼe feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo Elia? ʼI te temi ʼo te ʼu hau ʼo Iselaele, neʼe fakakikite e te polofetā ʼaia ʼe hoge anai te fenua, ko te tautea ʼaia mai ia Sehova ki te kau Iselaele ʼaē neʼe ʼatolasio kiā Paale. Neʼe hoko te hoge lolotoga taʼu e tolu vaelua. (1 Hau 17:1; 18:41-45; Luka 4:25; Sake 5:17) Ki muli age, ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai te ʼu sōlia e te hau heʼe agatonu ko ʼAkasia ke natou ʼolo ʼo taki fakakinau age ia Elia ki tana ʼafio, koia neʼe pāui ai ia te polofetā ki te lagi ʼo ina fakatō ifo te afi, ʼo fakaʼauha ai te kau sōlia. Neʼe hoki fia ʼalu ai ia Elia ki te hau ʼuhi ko te aga fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe fakahā age e te pule sōlia ki tona ʼuhiga polofetā. (2 Hau 1:5-16) ʼO toe fēia aipē, lolotoga te taʼu 1914 pea mo te taʼu 1918, neʼe fakahā ʼaki he lototoʼa e te toe ʼo te kau fakanofo ia te hoge fakalaumālie ʼo te Keletiate pea mo natou fakahā ʼe hoko mai anai ia te fakamāu fakamataku ʼi “te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova.”—Malakia 4:1, 5; Amosi 8:11.

18. (a) Ko te pule fea ʼaē ʼe foaki age ki te ʼu fakamoʼoni e lua, pea koteā ʼaē ʼe tatau ai mo te pule ʼaē neʼe foaki age kiā Moisese? (b) Koteā ʼaē neʼe fakahā e te ʼu fakamoʼoni e lua ʼo ʼuhiga mo “te ʼu vai” ʼo te Keletiate?

18 Neʼe toe ʼui fēnei e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamoʼoni e lua: “Pea ʼe nā pule ki te ʼu vai moʼo fakaliliu ke toto pea mo fakatō ki te kele ia te ʼu tautea kehekehe, ʼi te ʼu temi fuli pē ʼaē ʼe nā loto anai kiai.” (Fakahā 11:6b) Moʼo fakalotoʼi ia Falaone ke ina faka ʼāteaina ia Iselaele, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Moisese moʼo fakahoko ʼo ni ʼu tautea ki te Esipito agamālohi, ohagē ko te fakaliliu ʼo te vai ko te toto. ʼI he ʼu sēkulō ki muli age, ko te ʼu fili ʼo Iselaele, ia te kau Filisitini, neʼe kei natou manatuʼi lelei te ʼu tautea ʼaē neʼe fai e Sehova ki Esipito, ʼo natou kalaga fēnei: “Ko ai ʼaē kā ina haofaki anai tātou mai te nima ʼo te ʼAtua mamalu ʼaenā? Ko te ʼAtua ʼaia neʼe ina tauteaʼi ia Esipito ʼaki te ʼu maumau kehekehe [“tautea,” Jérusalem] ʼi te toafa.” (1 Samuele 4:8; Pesalemo 105:29) Neʼe fakatātā e Moisese ia Sesu, ʼaē neʼe ina maʼu ia te pule moʼo tala ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu ʼo tona temi. (Mateo 23:13; 28:18; Gāue 3:22) Pea ʼi te lolotoga ʼo te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe fakahā e te ʼu tehina ʼo Sesu, ia te ʼu fakamoʼoni e lua, ko “te ʼu vai” ʼaē neʼe fakaʼinu ʼaki e te Keletiate tanatou ʼu ovi, ʼe natou mamate ai anai.

ʼE Matehi Te ʼu Fakamoʼoni e Lua

19. Ohagē ko tona fakamatala ʼi te Fakahā, koteā ʼaē kā hoko anai ʼi te ʼosi fai fagonogono ʼa te ʼu fakamoʼoni e lua?

19 ʼI te malave kovi ʼo te tautea ʼaia ki te Keletiate, ʼi te hili ʼo te fai fakakikite ʼa te ʼu fakamoʼoni e lua lolotoga māhina e 42 ʼaki te ʼu taga, neʼe ina fakaʼaogaʼi tona mālohi moʼo ‘matehi’ ʼo nāua. Neʼe tohi fēnei e Soane: “Pea kā ʼosi anai tanā fai fagonogono, ko te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te vanu ʼe laga tau anai kiā nāua pea ʼe mālo anai iā nāua pea mo ina matehi anai nāua. Pea ʼe tuku anai tonā ʼu sino ʼi te ʼala laulahi ʼo te kolo lahi ʼaē ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼe fakahigoaʼi ko Sotoma mo Esipito, ʼaia neʼe tutuki ai tonā ʼAliki ʼi te pou. Pea ko te hahaʼi kehekehe mo te ʼu telepī mo te ʼu lea pea mo te ʼu puleʼaga, ʼe natou sioʼi anai tonā ʼu sino lolotoga ʼaho e tolu vaelua pea ʼe mole natou tali anai ke tuku tonā ʼu sino ki he faitoka. Pea ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele ʼe natou fiafia anai ʼo ʼuhiga mo nāua pea mo natou fai anai he ʼu fakafiafia, pea ʼe natou femomoliʼaki anai te ʼu meʼa ʼofa, heʼe ko te ʼu fakamoʼoni ʼaia e lua, neʼe nā fakamamahiʼi ia te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele.”—Fakahā 11:7-10.

20. Koteā koa ia “te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te vanu”?

20 Ko te ʼuluaki talanoa ʼaenī ʼi te ʼu talanoa e 37 ʼo te Fakahā ʼo ʼuhiga mo te manu fekai. ʼI tona temi totonu ʼe tou ʼiloʼi ai anai te manu ʼaenī pea mo te tahi age ʼu manu fekai ʼaē ʼe talanoa kiai. ʼI te temi ʼaenī, ʼe feʼauga pē te ʼui ʼaē ko “te manu fekai ʼaē ʼe hake mai te vanu” ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼa Satana, ko he fakatuʼutuʼu faka politike ʼe lolotoga gāue nei.b—Vakaʼi ia Fakahā 13:1; Taniela 7:2, 3, 17.

21. (a) Koteā ʼaē neʼe fai e te ʼu fili faka lotu ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua ʼi te temi tau? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te mole ʼai ʼo te ʼu sino mate ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua ki he ʼu faitoka? (c) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu ʼaho e tolu vaelua? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼaē ʼi te lalo pāsina.)

21 ʼI te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te taʼu 1918, neʼe maʼumaʼua te ʼu puleʼaga ʼi te ʼuluaki tau faka mālamanei. ʼI te kua lahi ʼaupitō ʼo te ʼofa fakavale ʼa te hahaʼi ki tonatou puleʼaga, neʼe ko he temi faigamālie ʼaia ki te ʼu fili faka lotu, ʼi te fasiga taʼu mātala ʼo te taʼu 1918, ke natou fakafeagai ki te ʼu fakamoʼoni e lua. Neʼe natou fakaʼaogaʼi ai ia te ʼu lao ʼo te puleʼaga moʼo pilisoniʼi ʼo te kau takitaki ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe tukugākoviʼi hala ʼo ʼui ʼe natou fakafeagai ki te puleʼaga. Neʼe lotovaivai ai ia tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē neʼe natou kaugā gāue agatonu. Neʼe teitei pē ke gata ʼosi ia te gāue ʼo te Puleʼaga. Neʼe hagē pē neʼe kua mate ia te gāue faka mafola. ʼI te temi ʼo te kau Iselaele, neʼe ko he matagafua te mole ʼai ʼo he mate ki hona falemaka. (Pesalemo 79:1-3; 1 Hau 13:21, 22) Koia, ʼe ko he matagafua anai mo kapau neʼe mole ʼi ai he faitoka ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua. ʼE mahino ia, ʼi te temi vela ʼo Palesitina, neʼe kua kamata mamanu te sino ʼo te mate ʼaē neʼe tuku ʼi te ʼala, hili kiai ʼaho e tolu vaelua.c (Vakaʼi ia Soane 11:39.) Koia ʼe mahino mai ʼi te koga ʼo te lea faka polofetā ʼaia neʼe ko he matagafua ʼaē neʼe tonu ke kātakiʼi e te ʼu fakamoʼoni ʼaia e lua. Ko te ʼu tehina takitaki ʼaē neʼe pilisoniʼi, neʼe mole fakagafua age ia te totogi ʼo tonatou faka ʼāteaina ʼi tonatou fakamāuʼi ʼaē ʼi te telepinale ʼo te ʼu tagi. Neʼe fakahā fualoa ia nātou ki te hahaʼi ke natou liliu ai ko he meʼa ʼe mamanu ki te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi “te kolo lahi.” Kae ko te “kolo lahi” fea koa?

22. (a) Ko ai ia te kolo lahi? (b) Neʼe lagolago feafeaʼi ia te hahaʼi ki te kau takitaki lotu moʼo fakafiafia ki te fakagata ʼo te fai faka mafola ʼa te ʼu fakamoʼoni e lua? (Kotou vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai.)

22 Neʼe tuku mai e Soane ia te ʼu fakaʼiloga. Neʼe ina ʼui neʼe tutuki ia Sesu ki te pou ʼi te kolo lahi ʼaia. ʼE tou manatuʼi atu aipē ia te kolo ʼo Selusalemi. Kae neʼe ina toe ʼui foki ʼe fakahigoaʼi te kolo lahi ʼaia ko Sotoma pea mo Esipito. ʼEī, ʼi te tahi temi neʼe fakahigoaʼi ia Selusalemi ko Sotoma ʼuhi ko tana ʼu aga heʼemaʼa. (Isaia 1:8-10; vakaʼi ia Esekiele 16:49, 53-58.) Pea ʼi te tahi ʼu vaega, ko Esipito ʼaē neʼe ko te ʼuluaki mālohi faka mālamanei, ʼe ina fakatātā te tuʼu faka mālamanei ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (Isaia 19:1, 19; Soele 3:19) Koia, ʼe fakatātā e te kolo lahi ʼaia ia te “Selusalemi” heʼemaʼa ʼaē ʼe ina ʼui ʼe tauhi ki te ʼAtua, kae kua liliu ʼo heʼemaʼa pea mo agahala, ohagē ko Sotoma, pea mo lagolago ki te mālamanei peʼe ki te tuʼu ʼa Satana, ohagē ko Esipito. ʼE ina fakatātā ia te Keletiate, te Selusalemi heʼe agatonu ʼo te temi ʼaenī, te kautahi ʼaē neʼe fiafia ʼaupitō ʼi te temi ʼaē neʼe fakagata ai ia te fai faka mafola ʼa te ʼu fakamoʼoni e lua, ʼaē neʼe gaohaʼa kiā nātou.

ʼE Toe Fakatuʼu Ake Ia Nāua!

23. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ki te ʼu fakamoʼoni e lua ʼi te hili ʼo te ʼu ʼaho e tolu vaelua, pea ʼe malave feafeaʼi ki tonā ʼu fili? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe hoko ai ʼi totatou temi ia Fakahā 11:11, 12 pea mo te lea faka polofetā ʼa Esekiele ʼo ʼuhiga mo te pupuhi e Sehova ia te mānava ki te malaʼe ʼo te ʼu hui moamoa?

23 Neʼe lagolago te ʼu sulunale ki te kau takitaki lotu moʼo laukoviʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, he neʼe tohi fēnei ʼi te tahi sulunale: “ ʼE mole kei tā te tohi Le mystère de Dieu accompli.” Kae neʼe natou faihala ʼaupitō, he neʼe mole nonofo te ʼu fakamoʼoni e lua ʼi te mate. ʼE tou lau fēnei: “Pea ʼi te hili ʼo te ʼu ʼaho e tolu vaelua, neʼe hū kiā nāua te laumālie maʼuli neʼe haʼu mai te ʼAtua, pea neʼe nā tutuʼu ake, pea neʼe mātataku ʼaupitō ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou sioʼi ia nāua. Pea neʼe nā fagono ki te leʼolahi ʼe haʼu mai te lagi ʼo ʼui fēnei kiā nāua: ‘Kolua hahake mai ki henī.’ Pea neʼe nā hahake ai ki te lagi ʼi te ʼao, pea neʼe sioʼi nāua e tonā ʼu fili.” (Fakahā 11:11, 12) Neʼe hoko kiā nāua te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Esekiele ʼi te malaʼe ʼo te ʼu hui moamoa. Neʼe pupuhi e Sehova te mānava ki te ʼu hui moamoa ʼaia, pea neʼe māʼuʼuli ai, ko he fakatātā ʼaia ʼo te toe tupu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi te hili ʼo tana ʼaunofo iā taʼu e 70 ʼi Papiloni. (Esekiele 37:1-14) Neʼe hoko te ʼu lea faka polofetā ʼaia e lua ʼo Esekiele pea mo te Fakahā, ʼi totatou temi ʼi te taʼu 1919, ʼaē neʼe fakatuʼuake ai e Sehova ia tana ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe kua “mamate.”

24. ʼI te toe māʼuʼuli ake ʼa te ʼu fakamoʼoni e lua, neʼe malave feafeaʼi ki te kau takitaki lotu ʼaē neʼe natou fakatagaʼi ia nāua?

24 Neʼe punamaʼuli te ʼu hahaʼi fai fakataga ʼaia! Neʼe toe māʼuʼuli ake ia te ʼu sino mate ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua ʼo toe gāue. Neʼe ko he ʼipu kafokona ʼaia maʼa te Keletiate, tāfito lā he neʼe toe faka ʼāteaina te kau minisi Kilisitiano ʼaē neʼe natou fonofono ke pilisoniʼi, pea ki muli age neʼe molehi kātoa ia te ʼu tukugākoviʼi hala ʼaē neʼe fai kiā nātou. ʼE mahino ia, neʼe natou punamaʼuli ʼaupitō ʼi Sepetepeli ʼi te taʼu 1919, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai te fakatahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Cedar Point, Ohio, ʼi Amelika. ʼI te fakatahi ʼaia, ko Joseph Rutherford, ʼaē neʼe hoki tuku age, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia te nofoʼaki ʼaki tana akonaki ʼaenī “Kotou kalagaʼi te Puleʼaga,” ʼaē neʼe fakatafito ki te Fakahā 15:2 pea mo Isaia 52:7. Neʼe toe “fai fakakikite” te kalasi ʼo Soane, ko tona faka ʼuhiga neʼe natou fai faka mafola ki te hahaʼi. Neʼe tuputupu tonatou mālohi, ʼo natou fakahā ʼaki he lototoʼa ia te mālualoi ʼa te Keletiate.

25. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe ʼui ai ki te ʼu fakamoʼoni e lua, “Kolua hahake mai ki henī,” pea neʼe hoko feafeaʼi? (b) Neʼe punamaʼuli feafeaʼi ia te kolo lahi ʼi te toe fakatuʼuake ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua?

25 Neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe faiga ai ia te Keletiate ke mālo ohagē ko tana mālo ʼi te taʼu 1918. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu hahaʼi fakatupu maveuveu, te ʼu telepinale, te pilisoni, ʼo fēia mo te mate, kae neʼe mole hona fua! ʼI te hili ʼo te taʼu 1919, neʼe mole kei ʼi ai he mālohi ʼo te Keletiate ki te potu fakalaumālie ʼo te ʼu fakamoʼoni ʼaē e lua. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe ʼui age e Sehova kiā nāua: “Kolua hahake mai ki henī,” pea neʼe nā hahake ai ki he ʼaluʼaga fakalaumālie māʼoluga, neʼe feala ai ki tonā ʼu fili ke natou sisio kiā nāua kae mole feala hanatou kapa kiā nāua. Neʼe fakamatalatala fēnei e Soane te punamaʼuli ʼa te kolo lahi ʼi tonā toe fakatuʼuake: “Pea ʼi te hola ʼaia neʼe hoko ai te mafuike lahi, pea neʼe tō te vahe hogofulu ʼo te kolo; pea neʼe matematehi te toko fitu afe hahaʼi e te mafuike, pea ko te toe ʼo te hahaʼi neʼe mātataku pea neʼe natou faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼo te lagi.” (Fakahā 11:13) Neʼe hoko moʼoni te ʼu gatūtū ʼi te faʼahi ʼo te lotu. Neʼe hagē neʼe ava te kele ʼaē ʼe tuʼu ai te kau takitaki ʼo te ʼu ʼēkelesia, kae toe hoko atu ia te gāue ʼa te kūtuga ʼaia ʼo te kau Kilisitiano ʼaē kua toe fakamaʼuli. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko te vahe hogofulu ʼo tonatou kolo, ʼi hona ʼaluʼaga fakatā neʼe ko te toko 7 000, neʼe malave mālohi kiā nātou, ʼo natou mamate ai.

26. Ko ai ʼaē ʼe fakatātā e “te vahe hogofulu ʼo te kolo” pea mo “te toko fitu afe” ʼo Fakahā 11:13? Kotou fakamahino.

26 Ko te kupusiga palalau ʼaenī “te vahe hogofulu ʼo te kolo,” ʼe ina fakamanatuʼi mai neʼe fai fakakikite ia Isaia ʼo ʼuhiga mo te Selusalemi ʼāfea, ko te vahe hogofulu ʼo tana hahaʼi, ʼaē ko te hākoga māʼoniʼoni, ʼe natou hao anai ʼi te fakaʼauha ʼo te kolo. (Isaia 6:13) ʼO toe fēia aipē, ko te toko 7 000, ʼe ina fakamanatuʼi mai ko te temi ʼaē neʼe manatu ai e Elia ʼe ko ia tokotahi ʼaē neʼe nofo agatonu ʼi Iselaele, neʼe ʼui age e Sehova kiā te ia, ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni ko te toko 7 000 neʼe mole natou tuʼutuli kiā Paale. (1 Hau 19:14, 18) ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ko te toko 7 000 ʼaia neʼe natou fakatātā ia te toe ʼo te kau Sutea ʼaē neʼe natou tali ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito. (Loma 11:1-5) Ko te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaia, ʼe tokoni mai ke tou mahino ko “te toko fitu afe” pea mo “te vahe hogofulu ʼo te kolo” ʼaē ia Fakahā 11:13, ʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe fia fagono ki te ʼu fakamoʼoni e lua ʼaē kua toe fakatuʼuake, pea mo natou mavae mai te kolo lahi ʼaē ʼe lahi tana ʼu agahala. Maʼa te Keletiate, kua natou mamate nātou heʼe kua molehi tonatou ʼu higoa ʼi te ʼu tohi ʼa te ʼu ʼēkelesia ʼaē neʼe natou kau ai.d

27, 28. (a) Neʼe faka kolōliaʼi feafeaʼi e ‘te toe ʼo te hahaʼi ia te ʼAtua ʼo te lagi?’ (b) Koteā ʼaē neʼe tonu ke fakamoʼoni kiai ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate?

27 Kae neʼe faka kolōlia feafeaʼi e ‘te toe [ʼo te Keletiate] ia te ʼAtua ʼo te lagi’? ʼE mahino ia, neʼe mole natou liʼaki tanatou lotu faka ʼapositā ke natou tauhi ki te ʼAtua. Kae ohagē ko tona fakamahino ʼi te tohi (Word Studies in the New Testament ʼa Vincent) ia te kupusiga palalau “faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼo te lagi,” ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe mole faka ʼuhiga ki he tafoki, peʼe ki he fakahemala, peʼe ki he fakafetaʼi, kae ki he fakamoʼoni ki he meʼa neʼe hoko, ohagē ko tona tau fai ʼi te Tohi-Tapu. Kotou vakaʼi ia Sosue 7:19 (ʼi te Septante); Soane 9:24; Gāue 12:23; Loma 4:20.” ʼAki he lotomamahi, neʼe tonu ke fakamoʼoni te Keletiate, neʼe fakahoko e te ʼAtua ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu te gāue lahi ʼi tonatou fakatuʼuake ki te gāue faka Kilisitiano.

28 Neʼe lagi fakamoʼoni ia te kau takitaki lotu ki te faʼahi ʼaia ʼi tonatou ʼatamai peʼe ʼi tonatou loto. Neʼe mole heʼeki tou lau ʼi he tohi neʼe ʼi ai he takitaki lotu neʼe ina tala ʼi te kaugamālie ʼe fakamoʼoni ki te ʼAtua ʼo te ʼu fakamoʼoni e lua. Kae ko te lea faka polofetā ʼa Sehova ʼaē neʼe ina fai kiā Soane, ʼe tokoni mai ke tou ʼiloʼi lelei tanatou ʼu manatu ʼaē ʼe ū, pea mo tou mahino ki te matagafua ʼaē neʼe hoko kiā nātou ʼi te taʼu 1919. Talu mai te taʼu ʼaia, ʼi te mavae ʼa te “toko fitu afe” mai te Keletiate, logolā ia tana ʼu faiga mālohi moʼo tāʼofi maʼu ia te ʼu ovi ʼi tona lotoʼā, neʼe mahino ki te kau takitaki lotu neʼe mālohi age pē te ʼAtua ʼo te kalasi ʼo Soane ʼi tonatou ʼatua. ʼI te ʼu taʼu ki muli mai, neʼe tonu ke natou toe mahino lelei age ki te faʼahi ʼaia, heʼe kaugamālie ʼaupitō tanatou ʼu hahaʼi tauhi neʼe natou mavae ʼi te faga ovi, ʼo natou toe fai ia te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe mālo ai ia Elia ʼi te kau ʼatolasio ʼa Paale ʼi te Moʼuga ʼo Kalemeli: “Ko Sehova ia te ʼAtua moʼoni! Ko Sehova ia te ʼAtua moʼoni!”—1 Hau 18:39.

29. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼe haʼu fakavilivili, pea koteā te tahi ʼu gatūtū ʼe tonu anai ke hoko ki te Keletiate?

29 Kae tou fakalogo age muʼa! Neʼe ʼui fēnei mai e Soane: “Kua fakalaka te lua malaʼia. Koʼenī! ʼE haʼu fakavilivili te tolu malaʼia.” (Fakahā 11:14) Kapau neʼe hoko he gatūtū ʼi te Keletiate ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, koteā ʼaē kā ina fai anai ʼi te tala ʼo te tolu malaʼia, mokā fakatagi anai e te fitu ʼāselo tana puhi fakatagi, pea mokā hoko anai ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua?—Fakahā 10:7.

[Kiʼi nota]

a Kapau ʼe kotou fia maʼu he ʼu fakamahinohino ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te fale lotu lahi fakalaumālie ʼaia, kotou vakaʼi ia te ʼu ʼalatike “Te Fale Lotu Lahi Fakalaumālie ʼo Sehova,” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūlio 1996, pea mo “Le véritable temple pour le culte,” (Ko te fale lotu moʼoni ki te tauhi) ʼo Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 1973.

b Ko te “vanu” (ʼi te faka Keleka, abussos; ʼi te faka Hepeleo, tehôm) ʼe ina fakatātā ia te potu ʼaē ʼe mole kita fai ai he gāue. (Vakaʼi ia Fakahā 9:2.) Kae ʼi tona faka ʼuhiga moʼoni, ʼe toe feala pē ke faka ʼuhiga ki te tai lahi. ʼE tau fakaliliu te kupu faka Hepeleo ko “te ʼu vai loloto.” (Pesalemo 71:20; 106:9; Sonasi 2:5) Koia, ʼe feala ke ʼui ko “te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te vanu” ʼe ko te “manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te tai.”—Fakahā 11:7; 13:1.

c ʼE tou fakatokagaʼi ʼi tatatou vakavakaʼi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi ʼaia, ko te ʼu māhina ʼaē e 42 ʼe natou fakatātā ia te ʼu taʼu e tolu vaelua moʼoni, kae ko te ʼu ʼaho e tolu vaelua ʼe mole ko ni ʼu hola e 84. ʼE mahino mai, ko te talanoa tuʼa lua ki te temi kua tukupau ʼo te ʼu ʼaho e tolu vaelua (ʼi te vaega 9 pea mo te vaega 11), ʼe ko he fakahā lelei ʼaia ʼe ko he kiʼi temi nounou ia mo kapau ʼe fakatatau ki te ʼu taʼu moʼoni e tolu vaelua ʼaē kua hili ʼo ʼuhiga mo te gāue.

d Kotou vakaʼi te tahi ʼu fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kupu “mate,” “mamate,” pea mo “māʼuʼuli” ʼi te ʼu vaega ʼaenī ohagē ko Loma 6:2, 10, 11; 7:4, 6, 9; Kalate 2:19; Kolose 2:20; 3:3.

[Talanoa ʼo te pasina 168]

ʼE Natou Fiafia Ohagē Ko Tona ʼUi Iā Fakahā 11:10

ʼI tana tohi (Preachers Present Arms) ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1933, ʼe talanoa ai ia Ray Abrams ki te fakafeagai ʼaupitō ʼa te kau takitaki lotu ki te tohi Le mystère de Dieu accompli ʼaē neʼe tā e te Kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. ʼE ina fakamatala ai ia te ʼu faiga ʼa te kau takitaki lotu ke natou molehi ia te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu pea mo tanatou “tui fakalialia.” Neʼe iku ai ki tonatou ʼave ki te telepinale, ʼo tupu ai te fakatūʼā ʼo Joseph Rutherford pea mo tona ʼu tehina e toko fitu ke natou pilisoni lolotoga ni ʼu taʼu. ʼE toe ʼui fēnei e Ray Abrams: “Kā tou vakavakaʼi ia tonatou fakamāuʼi, ʼe tou mahino ai neʼe ko te ʼu ʼēkelesia pea mo te kau takitaki lotu ʼaē neʼe natou fakaneke te molehi ʼo te hahaʼi ʼa Russell. ʼI Kanata, ʼi Fepualio ʼo te 1918, neʼe kamata fai ia te ʼu fakafeagai ʼa te kau takitaki lotu kiā nātou pea mo tanatou ʼu tohi, tāfito ia te tohi Le mystère de Dieu accompli. Ohagē ko tona ʼui ʼi te sulunale ʼa Winnipeg (Tribune), neʼe tapuʼi tanatou tohi tupu ko te ‘kau takitaki lotu ʼo te Keletiate.’ ”

ʼE toe hoko atu fēnei e Ray Abrams: “ ʼI te fakahā ʼo te logo ki te kau tā tohi ʼo te ʼu tohi lotu, ʼo ʼuhiga mo te tūʼā ʼaē kiā taʼu e ʼuafulu, neʼe teitei pē ʼi tanatou ʼu tohi fuli, mai te ʼu tohi lalahi ki te ʼu tohi liliki, neʼe fakahā ai tanatou fiafia. Neʼe mole au maʼu pē lā he palalau fakaloto fīmālie e tahi ʼi te ʼu sulunale ʼo te lotu Katolika peʼe Polotesitā. Neʼe ʼui fēnei e Upton Sinclair: ‘ ʼE mahino ia neʼe tupu te ʼu fakataga . . . ʼuhi ko te fehiʼa ʼa te ʼu lotu “orthodoxes” peʼe ko te ʼu lotu Katolika peʼe Polotesitā.’ Ko te ʼu faiga ʼaē neʼe tō noa ʼa te ʼu ʼēkelesia, neʼe hagē ia neʼe fakahoko e te puleʼaga maʼa nātou.” ʼI tana ʼosi fakamatala ia te ʼu talanoa kovi ʼa ʼihi tohi lotu, neʼe ina fakamatala ai leva ia te molehi ʼo te tūʼā ʼaē neʼe fai e te Telepinale pea neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mole fakamatala te tonu ʼaia e te ʼu ’Ēkelesia.”

[Paki ʼo te pasina 163]

Neʼe fua e Soane ia te fale lotu fakalaumālie—ko tona faka ʼuhiga ʼe tonu ki te kau pelepitelō fakanofo ke natou mulimuli ki te ʼu lēkula fakaʼatua

[Paki ʼo te pasina 165]

Neʼe hā ʼi te toe laga ʼo te fale lotu e Solopapele pea mo Sosue ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe hoa anai ki te ʼu kiʼi kamata, te tuputupu lahi ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te ʼu fale ohagē ko ia ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga, ʼi Brooklyn, New York, neʼe tonu ke toe fakalahi moʼo tokoni ki te tuputupu ʼa te gāue

[Paki ʼo te pasina 166]

Ko te ʼu fakamāu fakamataku ʼaē neʼe tala e te ʼu fakamoʼoni e lua, neʼe fakatātā e te gāue fai fakakikite ʼa Moisese pea mo Elia

[Paki ʼo te pasina 169]

Ohagē ko te ʼu hui moamoa ʼaē ʼe talanoa kiai ia te lea faka polofetā ʼa Esekiele kāpite 37, neʼe toe fakamaʼuli ake ia te ʼu fakamoʼoni e lua ke nā fai ia te gāue fai faka mafola ʼo te temi ʼaenī

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae