Kapite 11
Ko Te ʼu ʼAho Fakamuli ʼAenī!
1. He koʼe ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou lotohoha ʼi tanatou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te malamanei, kae ʼe feala ke tou maʼu ʼifea he fakamahino ʼe totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei?
HE KOʼE koa kua kovi feiā te mālama ʼaenī? Koteā anai totatou ka haʼu? ʼE kua koutou fai koa la te ʼu fehuʼi ʼaia? Tokolahi te hahaʼi ʼe lotohoha ʼi tanatou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te malamanei. ʼE feʼekeʼaki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ka hau, ʼi tanatou sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko moʼoni ʼi te malamanei ohage ko te tau, te mahaki, pea mo te fai fakapō. Ko te kau takitaki ʼo te ʼu puleʼaga ʼe mole nātou foaki mai he ʼamanaki ʼe feʼauga. Kae, ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼAtua ʼi tana Folafola, he ʼu fakamahino ʼe feala hatatou falala kiai ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī. ʼE tokoni fakamalotoloto mai te Tohi-Tapu ke tou vakaʼi peʼe tou ʼifea ʼi te hoholo ʼo te temi. ʼE ina fakahā mai kia tatou ʼe tou nonofo nei ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.—2 Timoteo 3:1.
2. Koteā te fehuʼi neʼe fai e te ʼu tisipulo kia Sesu, pea neʼe koteā tana tali ki te fehuʼi ʼaia?
2 Ohage la, tou vakaʼi muʼa te tali neʼe fai e Sesu ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe fai age e tana ʼu tisipulo. Ia ʼaho e tolu ʼi muʼa ʼo te mate ʼo Sesu, neʼe nātou fehuʼi age ki ai: “Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?”a (Mateo 24:3) Moʼo tali age kia nātou, neʼe talanoa Sesu ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼe hoko anai ʼi te malamanei pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke hā lelei ai ko te tuʼu heʼe aga faka lotu ʼaenī kua aʼu ki tona ʼu ʼaho fakaʼosi.
3. He koʼe kua fakaʼāsili kovi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te kele ʼi te kamata pule ʼaē ʼa Sesu?
3 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te kapite ʼaē kua hili, ko te sivi ʼo te temi ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā mai kua ʼosi kamata ʼafio te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou ʼui te faʼahi ʼaia? Ko te agaaga ʼo te malamanei kua fakaʼāsili age tona kovi, ʼo mole kei lelei he meʼa. ʼI tona fakahagatonu, ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he fakaʼiloga mālohi kua kamata te pule ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koteā tona tupuʼaga? ʼE fakamahino mai e te Pesalemo 110:2 kia tatou, lolotoga he temi ʼe pule anai ia Sesu ‘ ʼi te lotolotoiga ʼo tona ʼu fili.’ ʼIo, ko te ʼuluaki gāue ʼa te Hau ʼaia ʼi te lagi neʼe ko te kapu ifo ʼo Satana pea mo tana kau temonio ki te kele. (Fakahā 12:9) Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko? Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite ia Fakahā 12:12: “Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi ‘te temi nounou’ ʼaia.
4. Koteā te ʼu agaaga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli, pea koteā ʼaē ʼe fakahā ʼaki te ʼu meʼa ʼaia? (Vakaʼi te talanoa.)
4 Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te tali fakamataku ʼaē neʼe fai e Sesu ki te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī, pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Ko te ʼu koga kehekehe ʼo te fakaʼiloga ʼaia ʼe tou maʼu ʼi te talanoa ʼo te pasina 102. Ohage ko te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi, ko te ʼu ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo, Petelo, pea mo Soane ʼe nātou fakahā mai te tahi ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli. ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga pea mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ko he ʼu ʼaluʼaga ʼe fakatupu tuʼania. Kae, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi papau ko te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼaia, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia kua ōvi mai te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī. Tou vakavakaʼi fakalelei he ʼu agaaga tāfito ʼo te ʼu ʼaho fakamuli.
TE ʼU AGAAGA ʼO TE ʼU ʼAHO FAKAMULI
5, 6. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te tau pea mo te hoge?
5 “ ʼE tuʼu anai he fenua ki he tahi fenua pea mo he puleʼaga ki he tahi puleʼaga.” (Mateo 24:7; Fakahā 6:4) Neʼe talanoa te tagata faitohi ko Ernest Hemingway ʼo ʼuhiga mo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei ʼo ina ʼui ko “te tau ʼaia neʼe lahi ʼaupito, mo lahi ʼaupito tona ʼu mātea, pea ko te hoki hoko ʼaia ʼo te meʼa feiā ʼi te kele.” Ohage ko tona fakahā ʼi te tohi (The World in the Crucible—1914-1919), ko te tau ʼaia neʼe ko “he faʼahiga tau foʼou, ʼo liliu ko te ʼuluaki tau neʼe mole hona fakatatau ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Ko tona loaloaga, tona mālohi, pea mo tona lahi neʼe fakalaka ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tou ʼiloʼi ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī, peʼe ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼamanaki tāfito kiai.” Pea neʼe hoko leva te Lua Tau Faka Malamanei, ʼaē neʼe lahi age tona ʼu maumau, ʼi te ʼu maumau ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. ʼE ʼui fēnei e te tagata faiako ʼo te hisitolia ko Hugh Thomas: “Ko te ʼuafulu sēkulō, neʼe puleʼi e te mitalausi, te tānike, te vakalele tau B-52, te pulu faka nukeleʼea, kae tāfito te misile. Neʼe makehe age te tau ʼaia ʼi te ʼu tau ʼaē kua hoko ʼi te hisitolia, koteʼuhi ʼe mole hona fakatatau ʼi tana ligi toto pea mo tona fakalialia.” ʼE moʼoni, neʼe lahi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakagata ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu mahafu tau ʼi te hili ʼo te Tau Momoko. Kae ʼe fakahā e te tānaki, ʼi te hili ʼo te fakatuʼutuʼu ʼaē ke fakasiʼisiʼi te ʼu mahafu, ʼe kei toe pe anai he ʼu mahafu faka nukeleʼea e 10 000 peʼe 20 000—ʼo laka tona mālohi ʼi te tuʼa 900 tupu ʼi te mālohi ʼo te ʼu mahafu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei.
6 “ ʼE ʼi ai anai mo te ʼu hoge.” (Mateo 24:7; Fakahā 6:5, 6, 8) Talu mai te taʼu 1914 neʼe hoko te ʼu hoge lalahi e 20. ʼI te ʼu fenua ʼaē neʼe hoko ai te ʼu hoge, ʼe kau ai ia Bangladesh, Burundi, Etiopea, Heleni, Initia, Kamopotia, Lusia, Niselia, Rwanda, Siaina, Somalia, pea mo Soudan. Kae ko te hoge ʼe mole tupu tuʼumaʼu ʼuhi ko te mole maʼu ʼo he meʼa kai. Neʼe ʼui e te kūtuga popoto ʼe nātou fai te ʼu kumi ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai, “Ko te ʼu meʼa kai ʼa te malamanei ʼi te ʼu lauʼi hogofulu taʼu ʼaenī, neʼe lahi age ia ʼi te tuputupu ʼo te hahaʼi. Kae ʼi te māsisiva ʼaupito ʼo te toko 800 miliona hahaʼi, . . . ʼe faigataʼa tanatou totogi hanatou meʼa kai ʼe feʼauga ke nātou hāo mai te pakupaku ʼaē ʼe hoko tuʼumaʼu kia nātou.” ʼI te tahi faʼahi, ʼe māsisiva te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu meʼa faka politike. ʼE talanoa te tagata ko Abdelgalil Elmekki ʼo te Univelesitē ʼi Kanata ʼo ʼuhiga mo te ʼu fenua e lua ko Etiopea pea mo Soudan ʼaē ʼe pakupaku ai te ʼu lauʼi afe hahaʼi, logope la te lahi ʼo te meʼa kai ʼaē ʼe nātou fetuku ki te tahi ʼu fenua. ʼE hage ʼe lahi te tokakaga ʼa te ʼu puleʼaga ke nātou maʼu he falā lahi moʼo totogi ʼo tanatou ʼu meʼa tau, ʼi hanatou tokakaga ki te fafaga ʼo tanatou ʼu hahaʼi. ʼE fakaʼosi feafeaʼi e Elmekki tana palalau? ʼE ina ʼui fēnei ko te hoge ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo “te faʼahiga vaevae ʼo te meʼa kai pea mo te fai politike ʼa te puleʼaga.”
7. Koteā te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu mahaki ia ʼaho nei?
7 “Te ʼu mahaki.” (Luka 21:11; Fakahā 6:8) Ko te mahaki faka sepania ʼaē neʼe maʼu mai te taʼu 1918 ki te taʼu 1919 neʼe mamate ai te toko 21 miliona. “Neʼe mole heʼeki felāveʼi te malamanei mo he mahaki ʼe tupu ai te mamate fakavilivili ʼo te hahaʼi tokolahi,” ko te tohi ʼaia ʼa te tagata ko A. A. Hoehling ʼi tana tohi (The Great Epidemic). Ia ʼaho nei, kua lahi ʼaupito te ʼu mahaki. ʼI te taʼu fuli, ʼe mamate te toko nima miliona hahaʼi ʼuhi ko te kosea, ko te ʼu kihiʼi tamaliki pea mo te ʼu tamaliki kua lalahi e toko tolu miliona ʼe mamate ʼuhi ko te liligi, pea ko te toko tolu miliona hahaʼi ʼe mamate ʼi te mahaki fatafata (tuberculose). Ko te ʼu faigataʼaʼia ʼo te mānava, tāfito te pneumonie, ʼi te taʼu fuli ʼe mamate ai te ʼu kihiʼi tamaliki e 3,5 miliona ʼe mole heʼeki taʼu nima. Pea ʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ko te toko 2,5 miliale—te vaelua ʼo te hahaʼi ʼo te malamanei—ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi ʼuhi ko te ʼu mahaki ʼaē ʼe tupu ʼi te mole feʼauga ʼo te vai peʼe ko te ʼuli ʼo te vai, pea mo te mole ʼi ai ʼaē ʼo he fale vao mo he ʼu meʼa moʼo tufa ʼo te vai maʼa pea mo te fakaʼalu ʼo te vai ʼaē kua ʼuli. Ko te mahaki ʼaē ko te SITA ʼe ko he tahi ʼaia mahaki ʼe ina fakahā lelei ki te tagata, logope la te ʼu meʼa faka tōketā maʼuhiga ʼaē kua ina fai, ʼe mole lava ke ina pulihi te ʼu mahaki.
8. E feafeaʼi te fakahā e te hahaʼi ʼe nātou “kaumeʼa mo te paʼaga”?
8 “Ko te hahaʼi ʼe . . . kaumeʼa anai mo te paʼaga.” (2 Timoteo 3:2) ʼI te malamanei katoa, ʼe mānumānu ʼaupito te hahaʼi ki te ʼu koloā. Ko te “maʼu koloā” ʼe tau fakafuafua ki te lahi ʼo te totogi ʼo he tahi, pea “ko te lava lelei ʼo te maʼuli” ʼe tau fakafuafua ki te lahi ʼo te ʼu koloā ʼaē ʼe maʼu e he tahi. Neʼe ʼui fēnei e te fafine visi-pelesita ʼi te pilō fakahāhā meʼa kehekehe: “Ko te mānumānu koloā ʼe hoholo anai tana mālohi ʼi te sosiete ʼo Amelika . . . pea ʼe tuputupu tona mālohi ʼi te tahi ʼu fakatauʼaga meʼa maʼuhiga.” ʼE hoko koa te meʼa ʼaia ʼi te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai?
9. Koteā te meʼa ʼe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa ki te ʼu mātuʼa, ʼaē neʼe kua fakakikite?
9 “[ʼE nātou] talagataʼa ki te ʼu mātuʼa.” (2 Timoteo 3:2) Ko te ʼu mātuʼa ʼo te temi ʼaenī, te kau faiako, pea mo ʼihi ʼe nātou fakamoʼoni kua tokolahi te tamaliki ʼaē ʼe mole aga fakaʼapaʼapa pea mo talagataʼa. Ko ʼihi tūpulaga ʼe nātou fai te ʼu aga ʼaia ʼuhi ko tanatou ʼu mātuʼa, peʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te agakovi ʼa tanatou ʼu mātuʼa. ʼE kaugamālie ʼaupito te tamaliki ʼe mole kei nātou falala—pea ʼe nātou agatuʼu—ki te faleako, ki te lao, ki te lotu, pea mo ʼanatou ʼu mātuʼa. ʼE ʼui fēnei e te tagata faiako ʼāfea: “ ʼI tona fakahagatonu, ʼe hage ʼe mole kei fakaʼapaʼapa te kau tūpulaga ki he meʼa.” Kae meʼa lelei pe la, ʼe tokolahi te tamaliki ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo nātou tuku he faʼifaʼitaki ʼe lelei ʼi tanatou aga.
10, 11. Koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni ai ko te hahaʼi ʼe fekai pea mo heʼeʼofa?
10 “Fekai.” (2 Timoteo 3:3) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fekai,” ʼe faka ʼuhiga ki te ‘agaʼi manu, ki te agakovi pea mo te loto heʼeʼofa.’ ʼE ʼalutahi te meʼa ʼaia mo te aga ʼa te tokolahi ʼaē ʼe fai fakapō pea mo agamālohi ia ʼaho nei! ʼE tou lau fēnei ʼi te sulunale: “ ʼE tonu ke kita lotomālohi, mo kapau ʼe kita lau te ʼu sulunale ʼaē ʼe tā ʼi te ʼaho fuli, koteʼuhi ʼe fakamataku te ʼu logo pea ʼe fakalialia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala ai.” Neʼe tokagaʼi e te tagata leʼo ʼo te fale fata, ʼe tokolahi te kau tūpulaga ʼe mole nātou fia tokagaʼi te kovi ʼo tanatou ʼu aga. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE nātou manatu fēnei, ‘ ʼe mole ʼau ʼiloʼi anai te meʼa ka hoko ʼi te ʼapogipogi. Kae ʼe ʼau maʼu anai te meʼa ʼaē ʼe ʼau loto kiai ʼi te ʼaho nei.’ ”
11 “Heʼeʼofa.” (2 Timoteo 3:3) Ko te kupu ʼaia neʼe fakaliliu mai te kupu faka Keleka ʼaē ko te “loto fefeka, agaʼi manu” pea ʼe hā ai te “heʼeʼofa ʼi te famili.” (The New International Dictionary of New Testament Theology) ʼIo, ko te ʼofa ʼe tautau puli ʼi te nofoʼaga ʼaē ʼe tonu ke tuputupu ai—ʼaē ko te loto fale. Ko te ʼu tānaki neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu tokakovi ʼaē ʼe hoko ʼi te nofo ʼohoana, te gaohi koviʼi ʼo te ʼu tamaliki, ʼo feiā aipe mo te ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa ʼe kua liliu ko he meʼa māhani ʼe fakatupu tuʼania. Neʼe fakamatala e he kūtuga neʼe nātou fai te ʼu kumi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Ko te agamālohi ʼa te tagata—ʼe fakahoko ʼaki he foʼi pa peʼe ko he fehumukiʼaki, pe ko he hukiʼi ʼaki he hele peʼe ko te fanahi ʼo he tahi—ʼe lahi age tona tautau hoko ʼi te loto famili, ʼi he tahi age koga meʼa.”
12. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te hahaʼi ʼe nātou maʼu pe he faʼahiga aga faka lotu?
12 “ ʼE nātou maʼu te faʼahiga aga faka lotu, kae nātou lītuʼa ki tona mālohi.” (2 Timoteo 3:5) ʼE feala ki te Tohi-Tapu ke ina fetogi te maʼuli ʼa te hahaʼi. (Efesi 4:22-24) Kae, tokolahi ia ʼaho nei ʼe nātou fakaʼaogaʼi tanatou lotu ko he meʼa moʼo fakaū tanatou ʼu gāue heʼe faitotonu ʼaē ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua. ʼI te agamāhani, ʼe mole fia tokagaʼi e te kau takitaki lotu te loi, te kaihaʼa, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga. ʼE lahi te ʼu lotu ʼe nātou faka mafola te ʼofa kae nātou lagolago ki te tau. Neʼe ʼui e te nusipepa (India Today), “ ʼI te huafa ʼo te Tupuʼaga Māʼoluga, neʼe fai e te tagata te ʼu aga fakalialia ʼaupito ki ʼona tatau.” ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu tau e lua ʼo totatou temi, ʼaē neʼe lahi ai te ligi toto—te ʼUluaki Tau pea mo te Lua Tau Faka Malamanei—neʼe malaga ʼi te Keletiate.
13. Koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni ai kua maumauʼi te kele?
13 “ ʼE nātou maumauʼi te kele.” (Fakahā 11:18) Ko te kau tagata popoto e toko 1 600 tupu ʼo te malamanei katoa, ʼe kau ki ai mo te toko 104 neʼe fakapale ʼi te prix Nobel, neʼe nātou sinie te fakatokaga neʼe fai ʼi te kautahi (Union of Concerned Scientists, UCS), ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te tagata pea mo te ʼu meʼa ʼo te malamanei ʼe nā feʼīʼaki anai. . . . ʼE kei toe pe te ʼu lauʼi taʼu e hogofulu ke feala ai he tauʼi ʼo te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko.” Neʼe ʼui e te fakamatala ʼaia, ko te ʼu aga ʼa te tagata ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki te maʼuli “ ʼe feala ke hoko ai he fetogi lahi ʼo te malamanei, pea ʼe feala ke mole ina toe lavaʼi te taupau ʼo te maʼuli, ohage ko tona agaaga ʼaenī ʼe tou ʼiloʼi.” Ko te mānifi ʼo te osone, te ʼulihi ʼo te vai, te maumauʼi ʼo te ʼu vao matuʼa, te mole kei ʼi ai ʼo he kele lelei, pea mo te pulinoa ʼo te ʼu manu pea mo te ʼu faʼahiga ʼakau, neʼe lau ko he ʼu fihifihia ʼe tonu ke tou tokakaga fakavilivili kiai. Neʼe ʼui e te UCS: “Kapau ʼe tou maumauʼi te koga maʼuhiga ʼo te maʼuli, pea ʼe feala ke fakatupu ʼaki ai he ʼu tuʼutāmaki lahi, ʼo kau kiai mo te maumau ʼo te fakatuʼutuʼu maʼuhiga ʼo te maʼuli, ʼaē ʼe mole tou mahino lelei ki tona ʼu agaaga.”
14. E feafeaʼi hakotou fakahā ko te lea faka polofeta ʼaē ia Mateo 24:14 ʼe lolotoga hoko ʼi totatou temi?
14 “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa.” (Mateo 24:14) Neʼe fakakikite e Sesu ko te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga katoa. ʼAki te tokoni ʼa te ʼAtua pea mo tana tapuakina, ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu hola ʼe lauʼi miliale ʼi te gāue faka mafola pea mo te fai ʼo te ʼu tisipulo. (Mateo 28:19, 20) ʼIo, ʼe ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼe nātou hala anai ia muʼa ʼo te ʼAtua, mokā ʼe mole nātou fakahā te logo lelei. (Esekiele 3:18, 19) Kae neʼe nātou fiafia heʼe ʼi te taʼu fuli ko te ʼu lauʼi afe hahaʼi ʼe nātou tali fakalelei te logo ʼo te Puleʼaga pea mo nātou liliu ko te kau Kilisitiano moʼoni, ko tona faka ʼuhiga ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE ko he pilivilesio taulekaleka tatatou tauhi kia Sehova pea mo tou faka mafola te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Pea ʼi te hili ʼo te faka mafola ʼo te logo lelei ʼaia ʼi te kele katoa, ʼe hoko mai ai leva te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī.
KOTEĀ TAKOTOU MANATU KI TE ʼU MEʼA ʼAIA?
15. ʼE feafeaʼi anai te pulihi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī?
15 ʼE feafeaʼi anai te pulihi ʼo te tuʼu ʼaenī? ʼE fakakikite e te Tohi-Tapu te “mamahi lahi” ʼe kamata anai ʼaki te fakalaga tau ʼa te ʼu mālohi faka politike ʼo te malamanei kia “Papiloni lahi,” te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala. (Mateo 24:21; Fakahā 17:5, 16) Neʼe ʼui e Sesu ʼi te lolotoga ʼo te temi ʼaia ko ‘te laʼā ʼe fakapōʼuli anai, pea ko te māhina ʼe mole toe huhulu anai, pea ko te ʼu fetuʼu ʼe malepe ifo anai mai te lagi, pea ko te ʼu mālohi ʼo te lagi ʼe galulu anai.’ (Mateo 24:29) E lagi ko he ʼu meʼa ʼe hoko moʼoni anai. Ko te meʼa ʼaē kua ʼiloʼi papau, ko te kau takitaki ʼo te malamanei ʼe mole ʼi ai anai honatou puipuiʼaga pea ʼe pulihi anai ia nātou. Pea ko Satana, ʼaē ʼe higoaʼi ko “Koke ʼo Makoke,” ʼe ina fakaʼaogaʼi anai te ʼu hahaʼi aga fakahehema ke feala hana ʼohofi katoa te hahaʼi ʼa Sehova. Kae ʼe mole fua anai te faiga ʼa Satana, koteʼuhi ʼe hāofaki anai nātou e te ʼAtua. (Esekiele 38:1, 2, 14-23) “Ko te mamahi lahi” ʼe aʼu anai ki tona ikuʼaga ʼi Halamaketone, “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi.” ʼE ina pulihi anai te ʼu koga fakaʼosi ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana, ʼo ina foaki te ʼu tapuakina heʼegata ki te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli.—Fakahā 7:9, 14; 11:15; 16:14, 16; 21:3, 4.
16. E feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ko te ʼu agaaga, ʼaē neʼe fakakikite, ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼe faka ʼuhiga ki totatou temi?
16 Kapau ʼe tou vakaʼi ʼihi koga ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe nātou fakamatalatala te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe hage ʼe faka ʼuhiga te ʼu koga ʼaia ki te tahi ʼu temi ʼo te hisitolia. Kae ʼi te fakatahiʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ko te ʼu lea faka polofeta ʼe faka ʼuhiga tonu ki totatou temi. Koʼeni tona fakatā: Ko te ʼu fakaʼiloga ʼo he kauʼi tuhi ʼo he tahi ʼe nātou faka ʼuhiga kia ia pe tokotahi. ʼO feiā aipe mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai tonatou ʼu fakaʼiloga makehe, peʼe ko te ʼu meʼa ʼe hoko. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou faʼufaʼu he “fakaʼiloga” ʼe mole feala ia ke fakapipiki ki he tahi age temi. Ka tou vakaʼi fakatahi te ʼu meʼa ʼaia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼaē kua pule ʼi te temi ʼaenī, ʼe ko he fakamoʼoni ia ki tatatou ʼui ʼaē kua tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. Pea tahi ʼaē, ʼe fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu kua vave fakaʼauha te tuʼu agakovi ʼaenī.
17. ʼI tatatou ʼiloʼi ʼaē kua tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
17 ʼE feafeaʼi anai hakotou tali ki te ʼu fakamoʼoni ʼaē kua tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli? Tou vakaʼi muʼa te meʼa ʼaenī: Kapau ʼe ʼamanaki hoko mai he afā fakamataku, ʼe tou foimo fai atu aipe he ʼu puleʼaki moʼo hāofaki ʼo tatou. Koia ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tuʼu ʼaenī ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou gaūgaūe. (Mateo 16:1-3) Kua tou sio fakalelei, ʼe tou lolotoga maʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke ina uga ai tatou ke tou fai he ʼu fetogi ʼaoga ke feala ai hatatou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua. (2 Petelo 3:3, 10-12) ʼI te palalau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo ia totonu ʼaē ʼe ko te tagata fakafofoga ʼo te maʼuli, neʼe ina fai te fakatokaga maʼuhiga ʼaenī: “Ke koutou tokakaga kia koutou totonu, talia naʼa mamafa tokotou ʼu loto ʼi te lahi fau ʼo te kai, pea mo te lahi fau ʼo te ʼinu, pea mo te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli, pea mo fokifā pe kua hoko fakapunamaʼuli mai kia koutou te ʼaho ʼaia ohage ko he hele. Heʼe haʼu anai kia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele katoa. Koia ke koutou nonofo ʼalaʼala pea mo koutou kole mamahi ʼi te temi fuli pe, ke feala ai hakotou hāo ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē ʼe tonu ke hoko mai, pea mo koutou tutuʼu ia muʼa ʼo te Foha ʼo te tagata.”—Luka 21:34-36.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko ʼihi Tohi-Tapu ʼe nātou fakaʼaogaʼi te kupu “malamanei” ka mole nātou fakaʼaogaʼi te “tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” ʼE ʼui fēnei e W. E. Vine ʼi tana tikisionalio (Expository Dictionary of New Testament Words) ko te kupu faka Keleka ai·onʹ ʼe “faka ʼuhiga ki he temi loaloaga ʼe mole hona gataʼaga, peʼe ko he temi ʼe ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te temi.” Ko te tikisionalio (Greek and English Lexicon to the New Testament, ʼa Parkhurst, ʼi te pasina 17) ʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu ʼaenī ko te “tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” moʼo faka ʼuhiga ki te kupu ai·oʹnes ʼaē ia Hepeleo 1:2. Koia ko te fakaliliu ʼo te “tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” ʼe ʼalutahi ia mo te tohi faka Keleka ʼāfea.
TE SIVI ʼO TOKOTOU ʼATAMAI MĀLAMA
Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ʼe hoko anai ʼi te malamanei ʼi te kamata ʼo te pule ʼa Kilisito?
Koteā te ʼu agaaga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli?
Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakamoʼoni atu kia koutou, kua tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli?
[Talanoa ʼo te pasina 102]
TE ʼU AGAAGA ʼO TE ʼU ʼAHO FAKAMULI
• Te ʼu tau ʼe mole hona fakatatau.—Mateo 24:7; Fakahā 6:4.
• Te ʼu hoge.—Mateo 24:7; Fakahā 6:5, 6, 8.
• Te ʼu mahaki.—Luka 21:11; Fakahā 6:8.
• Te ʼāsilisili ʼo te manukinukiʼi ʼo te lao.—Mateo 24:12.
• Te maumauʼi ʼo te kele.—Fakahā 11:18.
• Te ʼu mafuike.—Mateo 24:7.
• Te ʼu temi ʼe faigataʼa ʼaupito.—2 Timoteo 3:1.
• Te ʼofa fakavalevale ki te paʼaga.—2 Timoteo 3:2.
• Te talagataʼa ki te ʼu mātuʼa.—2 Timoteo 3:2.
• Te puli ʼo te ʼofa.—2 Timoteo 3:3.
• Te kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua.—2 Timoteo 3:4.
• Te heʼe fakatātāʼofi.—2 Timoteo 3:3.
• Te mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.—2 Timoteo 3:3.
• Te mole tokagaʼi ʼo te tuʼutāmaki ʼaē ka ʼamanaki hoko.—Mateo 24:39.
• Te hahaʼi vāvā ʼe nātou fakafisi ki te ʼu fakamoʼoni ʼaē kua tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli.—2 Petelo 3:3, 4.
• Te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele katoa.—Mateo 24:14.