ʼE Koutou Hāo Anai Koa ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAtua?
“Ka na neʼe mole fakanounou la te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe mole hāo anai he kakano; kaʼe ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili, ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe fakanounou anai.”—Mateo 24:22.
1, 2. (a) He koʼe ʼe ko he meʼa lelei tatatou fia ʼiloʼi totatou ka haʼu? (b) Koteā te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaē ʼe lagi tou fia ʼiloʼi anai tona ʼu tali?
E FEAFEAʼI takotou tokakaga kia koutou? Tokolahi ia ʼaho nei, ʼe lahi fau tanatou tokakaga kia nātou, ʼo nātou manatu pe kia nātou. Kae, ʼe mole tapuʼi e te Tohi-Tapu tatatou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou leleiʼia. (Efesi 5:33) ʼE kau ki te faʼahi ʼaia te fia ʼiloʼi ʼo totatou ka haʼu. Koia, ʼe mole ko he meʼa kovi anai hakotou fia ʼiloʼi peʼe feafeaʼi tokotou ka haʼu. ʼE koutou fia ʼiloʼi koa?
2 ʼE feala ke tou tui papau neʼe toe feiā mo te kau ʼapositolo ʼa Sesu, neʼe nātou fia ʼiloʼi tonatou ka haʼu. (Mateo 19:27) Ko te lagi tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakafehuʼi ʼo Sesu e te toko fā ʼo nātou ʼaia ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto. Neʼe nātou fehuʼi fēnei age: “Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga mokā tonu anai ki te ʼu meʼa fuli ʼaia ke nātou kaku ki tonatou fakaʼosi?” (Maleko 13:4) Neʼe mole punamaʼuli ia Sesu ʼi tanatou fia ʼiloʼi tonatou ka haʼu, pea ʼe mole punamaʼuli ʼi tatatou fia ʼiloʼi totatou ka haʼu. Tuʼumaʼu pe neʼe ina fakahā peʼe lave feafeaʼi anai te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ki tana ʼu tisipulo, pea mo ina fakahā peʼe feafeaʼi anai te fakaʼosi.
3. He koʼe ʼe tou faka ʼuhiga ki totatou temi te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?
3 Ko te tali ʼaē neʼe fai e Sesu, ʼe ko he lea faka polofeta ʼe hoko tāfito ʼi totatou temi. ʼE tou sio ki te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tau faka malamanei pea mo ʼihi ʼu tau ʼi totatou sēkulō, te ʼu mafuike ʼaē ʼe mamate ai te tokolahi, te ʼu hoge ʼaē ʼe tupu ai te ʼu mahaki pea mo te mate, pea mo te mafola ʼo te ʼu mahaki—ʼo kamata ʼaki te mafola ʼo te taʼi mahaki faka Sepania, ʼi te taʼu 1918 ʼo aʼu ki te mahaki ʼaē ko te SITA. Kae, ʼe lahi te ʼu koga ʼo te tali ʼaē neʼe fai e Sesu, neʼe faka ʼuhiga ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi e te kau Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Neʼe fakatokagaʼi fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Ke koutou tokaga kia koutou totonu; heʼe ʼave anai koutou ki te ʼu telepinale ʼo te ʼu potu fenua, pea ʼe haha anai koutou ʼi te ʼu sinakoka pea ʼe ʼave anai koutou kia muʼa ʼo te ʼu kovana pea mo te ʼu hau ʼuhi ko ʼau, moʼo fakamoʼoni kia nātou.”—Maleko 13:9.
Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Fakakikite e Sesu, Pea Mo Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Hoko
4. Koteā te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe kau ki te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?
4 Neʼe mole gata pe te fakakikite e Sesu te gaohi koviʼi ʼo tana kau tisipulo, kae neʼe ina toe fakatokagaʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai. Ohage la, neʼe ina ʼui fēnei: “Ka koutou sisio anai ki te meʼa fakalialia ʼaē ʼe ina fakatupu te maumau ʼe tuʼu ʼi te potu ʼaē ʼe mole tonu ke tuʼu ʼi ai (ke fakasiosio lelei ia ia ʼaē ʼe lautohi), ko nātou ʼaē ka nonofo anai ʼi Sutea ke feholaki ki te ʼu moʼuga.” (Maleko 13:14) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei ia Luka 21:20, ʼo fēnei: “Ka koutou sisio anai ʼe takatakai ia Selusalemi e he ʼu kautau neʼe faka ʼapitaki-tau.” Neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
5. Koteā ʼaē neʼe hoko ki te kau Sutea ʼi Suta, ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi?
5 ʼE ʼui fēnei mai e te tohi The International Standard Bible Encyclopedia (1982): “Neʼe tuputupu te hoha ʼo te kau Sutea ʼi te pule ʼo te kau Loma, pea neʼe tuputupu te agamālohi, mo te agakovi pea mo te agakākā ʼo te kau pule. Neʼe kamata te agatuʼu ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi. . . . Neʼe kamata te tau ʼi te temi ʼaē neʼe hūfi ai e te kau Zélotes ia Masata, pea, ʼaki te takitaki ʼo Menahem, neʼe nātou ʼolo ai ʼo tauʼi ia Selusalemi. ʼI te temi pe ʼaia, neʼe tāmateʼi te kau Sutea ʼi te kolo ʼo te kovana ko Sesale, pea neʼe mafola te logo fakalialia ʼaia ʼi te fenua katoa. Neʼe togi te ʼu foʼi piesi foʼou neʼe tohi ai te Taʼu 1 ki te Taʼu 5 ʼo te tau ʼaia.”
6. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau Loma ʼi te agatuʼu ʼa te kau Sutea?
6 Ko te 12 Kautau Loma ʼaē neʼe takitaki e Cestius Gallus, neʼe haʼele mai Silia, mo ina maumauʼi ia Kalilea pea mo Suta, pea mo ina tauʼi te kolo tāfito, pea mo ina nofoʼi te faʼahi māʼoluga ʼo “Selusalemi te kolo tapu.” (Nehemia 11:1; Mateo 4:5; 5:35; 27:53) Moʼo fakanounou te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe ʼui fēnei e te tohi The Roman Siege of Jerusalem: “Lolotoga ʼaho e nima, neʼe faiga te kau Loma ke nātou fekākeʼi ʼi te kaupā, kae neʼe nātou holomuli tuʼumaʼu ʼuhi ko te kau Sutea ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te kaupā. ʼAki te temi, ko te kau tagata leʼoleʼo Sutea ʼaia, neʼe mole kei nātou lava tāʼofi te kau Loma, ʼuhi ko te ʼu maka lalahi ʼaē neʼe nātou lī age kia nātou. Neʼe faʼufaʼu e te kau solia Loma te meʼa ʼaē neʼe nātou fakahigoaʼi ko te fonu—neʼe nātou ai tanatou ʼu meʼa tali tau ki tanatou fuga ʼulu moʼo puipui nātou—pea neʼe nātou toli te kaupā pea neʼe nātou faiga ke nātou tutu te matapā. Neʼe mataku ʼaupito ai te kau Sutea ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te kaupā.” Ko te kau Kilisitiano ʼi te loto kolo neʼe nātou manatuʼi te ʼu palalau ʼa Sesu pea neʼe mahino kia nātou, kua tuʼu te meʼa fakalialia ʼi te kolo tapu.a Kae, ʼi te ʼatakai ʼo te kolo, neʼe feala feafeaʼi ke feholaki te kau Kilisitiano ʼaia, ohage ko tona fakatotonu age e Sesu kia nātou?
7. ʼI tanatou ʼamanaki mālo ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, koteā ʼaē neʼe fai e te kau Loma?
7 ʼE fakamatala fēnei e te tagata fai hisitolia ko Flavius Josèphe: “Ko Cestius [Gallus], logope la neʼe mole ina ʼiloʼi te mole kei maʼu he ʼamanaki maʼa nātou ʼaē neʼe kua tāʼofi maʼu ʼi te kolo, pea mo tana mole ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e te hahaʼi, kae neʼe hoko te meʼa fakapunamaʼuli, he neʼe ina pāui tana kau solia ke nātou fakagata te tau, ʼo ina līaki ai te ʼamanaki ʼaē ke nātou mālo, logope la neʼe mole mālo te kau Sutea, pea neʼe mole ina fai te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai kae neʼe mavae ia mai te Kolo.” (The Jewish War, II, 540 [xix, 7]) He koʼe neʼe mavae ia Gallus? Tatau aipe peʼe mole tou ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē neʼe tupu ai tana mavae, kae ʼi tana fai te meʼa ʼaia, neʼe feala ai ki te kau Kilisitiano ke nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu, pea mo nātou feholaki ki te ʼu moʼuga ke feala ai hanatou hāo.
8. Neʼe koteā te lua koga ʼo te tau ʼaē neʼe fai e te kau Loma ki Selusalemi, pea koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe hāo?
8 Neʼe nātou hāo he neʼe nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼaē neʼe fai age kia nātou. ʼO mole fualoa, pea toe liliu mai te kau Loma moʼo fakagata te agatuʼu. Ko te tau ʼaē neʼe takitaki e te Senelale ko Titus neʼe iku ki te nofoʼi ʼo Selusalemi, mai te māhina ʼo ʼApelili ki ʼAukusito ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼE ko he meʼa fakalialia mokā lau e he tahi te fakamatala ʼaē neʼe fai e Josèphe ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo te kau Sutea. Neʼe ʼi ai, ia nātou ʼaē neʼe mamate ʼi tanatou tauʼi te kau Loma, mo ʼihi kau Sutea neʼe tāmateʼi e te ʼu kūtuga fakafeagai Sutea, pea neʼe hoko ai mo te kai tagata he neʼe pakupaku te hahaʼi. ʼI te temi ʼaē neʼe mālo ai te kau Loma, ko Sutea e toko 1 100 000 ʼaē neʼe mamate.b ʼI te toko 97 000 hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli, ko ʼihi neʼe matehi atu aipe; ko ʼihi neʼe fakapōpulaʼi. ʼE ʼui fēnei e Josèphe: “Ko nātou ʼaē neʼe fakalaka ʼi te taʼu 17, neʼe seiniʼi nātou ʼo ʼave ke nātou popūla ʼi Esipito, kae ko te tokolahi neʼe ʼave e Titus ki te ʼu kolo ʼaē neʼe puleʼi e te puleʼaga Loma, ke nātou mamate ai ʼi te ʼu fale gaoʼi, ʼi te heletā peʼe ʼi te ʼu manu fekai.” Māʼiape la mo te temi ʼaē neʼe nātou vaevae ai te hahaʼi pilisoni, neʼe mamate pakupaku ai te toko 11 000.
9. He koʼe neʼe mole hoko ki te kau Kilisitiano te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Sutea, kae koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe kei toe ke tou tali kiai?
9 Neʼe feala ke fakafetaʼi te kau Kilisitiano ki tanatou fakalogo ki te fakatokaga ʼa te ʼAliki, pea mo nātou feholaki ʼi te kolo ʼi muʼa ʼo te toe liliu mai ʼa te kautau Loma. Neʼe nātou hāo mai te faʼahi ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼe ko ‘te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi ʼaia, kailoa, pea neʼe mole toe hoko he mamahi feiā’ ʼi Selusalemi. (Mateo 24:21) Neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼIo, ka na neʼe mole fakanounou la te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe mole hāo anai he kakano; kaʼe ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili, ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe fakanounou anai.” (Mateo 24:22) Koteā tona faka ʼuhiga ʼi te temi ʼaia, pea koteā tona faka ʼuhiga ʼi te temi nei?
10. ʼI muʼa atu, neʼe feafeaʼi tatatou fakamahino ia Mateo 24:22?
10 ʼI muʼa atu, neʼe fakamahino fēnei ko te ʼu ‘kakano ʼaē ʼe tonu ke hāofaki’ neʼe faka ʼuhiga ki te kau Sutea ʼaē neʼe nātou hāo ʼi te mamahi ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Neʼe feholaki te kau Kilisitiano, pea neʼe tuku e te ʼAtua te kau Loma ke nātou fakahoko fakavilivili te fakaʼauha. Ko tona faka ʼuhiga, ʼuhi ko “nātou ʼaē neʼe fili” neʼe mole kei nātou nonofo ʼi te tuʼutāmaki, koia neʼe feala ai ke fakanounou te ʼu ʼaho ʼo te mamahi, ʼo feala ai ki ʼihi kau Sutea ʼi te “kakano” ke nātou hāo. Neʼe tou manatu fēnei ko te kau Sutea ʼaē neʼe hāo neʼe nātou fakatā ia nātou ʼaē ka hāo anai ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko ʼi totatou temi.—Fakahā 7:14.
11. He koʼe ʼe tonu ke toe vakaʼi te fakamahino ʼo Mateo 24:22?
11 Kae ʼe ʼalutahi koa te fakamahino ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi? Neʼe ʼui e Sesu ko te ʼu “kakano” neʼe tonu ke “hāofaki” ʼi te mamahi ʼaē neʼe hoko. ʼE koutou fakaʼaogaʼi anai koa te kupu “hāofaki” moʼo faka ʼuhiga ki te toko 97 000 Sutea ʼaē neʼe hāo, mo kapau ko te toko lauʼi afe ia nātou neʼe mamate atu aipe ʼi te pakupaku pe neʼe tāmateʼi ʼi te ʼu fale gaoʼi? ʼE talanoa ia Josèphe ki te fale gaoʼi, ʼi Sesalea, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko nātou ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu tau mo te ʼu manu fekai, mo tanatou fetauʼaki pe neʼe tutu maʼuli nātou, neʼe laka age ia ʼi te toko 2 500 hahaʼi.” Logope neʼe mole nātou mamate ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai te kolo, kae ʼe mahino papau ia neʼe mole nātou “hāo.” Pea ʼe faka ʼuhiga anai koa e Sesu ia nātou ʼaia ohage ko te hahaʼi fiafia ʼaē ka hāo anai ʼi te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai?
ʼE Hāo Te ʼu Kakano—ʼO Feafeaʼi?
12. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe ko ai “ia nātou ʼaē neʼe fili” ʼaē neʼe tokaga ki ai te ʼAtua?
12 ʼI te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe mole faka ʼuhiga e te ʼAtua te kau Sutea ʼi te kakano ohage ko he ʼu hahaʼi neʼe ina fili. Neʼe fakahā e Sesu ʼe kua līaki e te ʼAtua te puleʼaga ʼaia, pea ʼe ina tuku anai ke fakaʼauha tona kolo tāfito, mo te fale lotu, pea mo tana faʼahiga tauhi. (Mateo 23:37–24:2) Neʼe fili e te ʼAtua te puleʼaga foʼou, te Iselaele fakalaumālie. (Gāue 15:14; Loma 2:28, 29; Kalate 6:16) Neʼe faʼufaʼu te puleʼaga e te ʼu tagata mo te ʼu fafine neʼe fili mai te ʼu puleʼaga kehekehe pea neʼe fakanofo nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. (Mateo 22:14; Soane 15:19; Gāue 10:1, 2, 34, 35, 44, 45) ʼI te ʼu taʼu ʼi muʼa ʼo te ʼohofi e Cestius Gallus te kolo, neʼe faitohi ia Petelo ki “te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fili ʼo mulimuli ki te ʼiloʼi fakatomuʼa ʼa te ʼAtua te Tāmai, ʼi te fakamaʼa ʼaki te laumālie.” Ko te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie neʼe “ko te faʼahiga hahaʼi kua fili, ko he kau pelepitelo faka hau, ko he puleʼaga maʼoniʼoni.” (1 Petelo 1:1, 2; 2:9) ʼE toʼo anai e te ʼAtua te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe fili ki te lagi ke nātou kaugā hau mo Sesu.—Kolose 1:1, 2; 3:12; Tito 1:1; Fakahā 17:14.
13. Neʼe feala ke faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ia Mateo 24:22?
13 ʼE ʼaoga kia tatou tatatou ʼiloʼi te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fili, he neʼe fakakikite e Sesu ko te ʼu ʼaho ʼo te mamahi lahi ʼe fakanounou anai “ ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili.” Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ ʼuhi ko,” ʼe feala ke toe fakaliliu ʼaki te kupu “maʼa.” (Maleko 2:27; Soane 12:30; 1 Kolonito 8:11; 9:10, 23; 11:9; 2 Timoteo 2:10; Fakahā 2:3) Koia neʼe feala ke ʼui e Sesu, ‘Ka na neʼe mole fakanounou la te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe mole hāo anai he kakano; kaʼe maʼa nātou ʼaē neʼe fili, ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe fakanounou anai.’c (Mateo 24:22) Neʼe hoko koa he meʼa neʼe lelei ‘maʼa’ te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fili ʼo puke ʼi Selusalemi?
14. Neʼe hāo feafeaʼi te ʼu “kakano” ʼi te mavae fakapunamaʼuli ʼa te kau solia Loma ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi?
14 Koutou manatuʼi, ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, neʼe fakalaka te kau Loma ʼi te fenua, neʼe nātou nofoʼi te faʼahi māʼoluga ʼo Selusalemi, pea neʼe nātou kamata toli te kaupā. ʼE ʼui fēnei e Josèphe: “Kanapaula neʼe hoko atu tana tauʼi ʼi he kiʼi temi veliveli pe, neʼe feala ke ina maʼu te Kolo ʼi te lakaga pe e tahi.” Tou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘He koʼe koa neʼe līaki fakapunamaʼuli e te kautau mālohi Loma te tau, pea “mavae ʼo mole ʼiloʼi pe koteā tona tupuʼaga?” ’ ʼE ʼui fēnei e Rupert Furneaux, ko te tagata poto ʼi te fakamahino ʼo te hisitolia ʼo te solia: “Neʼe mole he tagata fai hisitolia neʼe ina fakamahino lelei te tonu faikehe pea mo kovi ʼaē neʼe fai e Gallus.” Tatau aipe pe koteā te tupuʼaga ʼaē neʼe mavae ai, kae ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakanounou te mamahi lahi ʼaē neʼe hoko. Neʼe mavae te kau Loma, pea neʼe tauʼi nātou e te kau Sutea ʼi tanatou lolotoga mavae. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē “neʼe fili,” ʼaē neʼe nonofo ʼi te kolo? Ko te mavae ʼa te kau solia Loma, neʼe faka ʼuhiga kia nātou kua hāofaki nātou mai he tāmateʼi neʼe feala ke hoko lolotoga te mamahi lahi ʼaia. Koia, ko te kau Kilisitiano ʼaia ʼaē neʼe fua lelei kia nātou te fakanounou ʼo te mamahi lahi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, neʼe ko nātou te ʼu “kakano” ʼaē neʼe hāo, ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 24:22.
Koteā ʼAē Ka Hoko ʼi Takotou Ka Haʼu?
15. He koʼe ʼe tou ʼui anai ʼe tonu ke tou tokagaʼi ia Mateo kapite 24 ʼi totatou temi?
15 ʼE feala ke fehuʼi fēnei e he tahi: ‘He koʼe ʼe ʼaoga tāfito kia ʼau te fakamahino lelei ʼaia ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu?’ ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ko te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼe ʼi ai tona fakahoko e lahi age, ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi.d (Vakaʼi ia Mateo 24:7; Luka 21:10, 11; Fakahā 6:2-8.) Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe faka mafola e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te fakahoko lahi ʼo te lea faka polofeta ʼaia, ʼe fakamoʼoni ʼaki ai ʼe feala hatatou ʼamanaki ke hoko he “mamahi lahi” ʼi hona ʼaluʼaga lahi. Lolotoga te temi ʼaia, ʼe hoko feafeaʼi anai te ʼu palalau ʼo te lea faka polofeta ʼo Mateo 24:22?
16. Koteā te meʼa fakaloto mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te tohi ʼo Fakahā ʼo ʼuhiga mo te mamahi lahi ʼaē ka ʼamanaki hoko?
16 Hili kiai teitei taʼu e 20 ʼi te kua ʼosi hoko ʼo te mamahi lahi ʼi Selusalemi, neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane te tohi ʼo te Fakahā. Neʼe ina fakamoʼoni ʼe hoko mai anai he mamahi lahi. Pea, ʼi tatatou fia ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo tatou, ʼe lagi tou fiafia ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko te lea faka polofeta ʼo Fakahā, ʼe ina fakamoʼoni mai ʼe maʼuʼuli anai te hahaʼi ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko mai. Neʼe fakakikite e Soane ʼe ko “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli.” Ko ai koa ia nātou ʼaia? ʼE tali fēnei e te leʼo mai te lagi: “ ʼE ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi.” (Fakahā 7:9, 14) Ei, ʼe nātou hāo anai! ʼE toe foaki mai foki e te Fakahā te fakamahino ki te faʼahiga fakaʼaluʼalu anai ʼo te ʼu meʼa ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko, pea mo te faʼahiga fakahoko anai ʼo Mateo 24:22.
17. Koteā ʼaē ka hoko anai ʼi te kamata ʼo te mamahi lahi?
17 Ko te ʼuluaki koga ʼo te mamahi lahi ʼaia ʼe hoko anai ʼaki te tauʼi ʼo te fafine paomutu fakatā ʼaē ʼe higoaʼi ko “Papiloni Lahi.” (Fakahā 14:8; 17:1, 2) ʼE ina fakatā te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hala, ʼaē ʼe lākahala tāfito ai te Keletiate. Ohage ko tona ʼui ia Fakahā 17:16-18, ʼe ʼai anai e te ʼAtua ki te loto ʼo te hahaʼi politike ke nātou tauʼi te fafine paomutu fakatā ʼaia.e Koutou fakakaukauʼi age muʼa pe koteā ʼapē te manatu ʼa te kau fakanofo ʼaē “neʼe fili” e te ʼAtua, pea mo tonatou ʼu kaugā feʼao, te “toe hahaʼi tokolahi.” ʼI te hoko anai ʼo te fakaʼauha ʼo te ʼu lotu, ʼe hage anai ia ʼe pulihi fuli te ʼu kautahi faka lotu, ʼo kau ai mo te hahaʼi ʼa Sehova.
18. He koʼe ʼe hage ʼe mole hāo anai he “kakano” ʼi te ʼuluaki koga ʼo te mamahi lahi?
18 ʼE ko te temi ʼaia ʼaē ka hoko ai anai ʼi hona ʼaluʼaga lahi te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe tou maʼu ia Mateo 24:22. Ohage ko te tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko ki te hahaʼi ʼaē neʼe fili ʼaē neʼe nonofo ʼi Selusalemi, koia ʼe lagi feala ke tou manatu ʼe tuʼutāmaki anai te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼi te fakaʼauha ʼaē ka hoko ki te ʼu lotu, ohage ʼe molehi anai e te tau ʼaia te “kakano” fuli pe ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kae, tou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi. Neʼe fakanounou te mamahi ʼaē neʼe fakahoko e te kau Loma, ʼo faka fealagia ai ki te kau fakanofo ʼaē neʼe fili e Sehova ke nātou feholaki pea mo nātou hāo. Koia, ʼe feala ke tou falala ko te fakaʼauha ʼaē ka hoko ki te lotu, ʼe mole tuku anai ke ina fakaʼauha te kokelekasio faka malamanei ʼo te kau atolasio moʼoni. ʼE fakahoko vave anai, ohage ko hona fakahoko ʼi “he ʼaho e tahi.” Kae ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe fakanounou anai te fakaʼauha ʼaia, ʼe mole ina fakahoko katoa anai tana fakatuʼutuʼu, ke feala ai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou “hāo.”—Fakahā 18:8.
19. (a) Hili te ʼuluaki koga ʼo te mamahi lahi, koteā ʼaē ka fakatokagaʼi anai e te hahaʼi? (b) Pea ʼe iku anai te faʼahi ʼaia kiteā?
19 Hili ʼaia, pea ʼe hoko atu anai te lāuga ʼa ʼihi ʼu koga ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana te Tevolo ʼi he kiʼi temi nounou, ʼi te kua fakaʼauha ʼo te fafine paomutu faka lotu ʼāfea ʼaē neʼe nātou felogoi mo ia. (Fakahā 18:9-19) ʼI te faʼahi ʼaia, ʼe nātou fakatokagaʼi anai ko te kau kaugana moʼoni ʼa te ʼAtua, “ ʼe nātou nonofo ʼi te fīmālie, ʼe nātou nonofo ʼi he faʼahi ʼe mole ʼi ai he kaupā,” pea ʼe hage mai ʼe faigafua honatou tauʼi. Kae ʼe hoko anai he meʼa fakapunamaʼuli! Moʼo tali ki te fakafeagai moʼoni pea mo kovi ʼaē ka fai anai ki tana ʼu kaugana, ʼe tauʼi anai e te ʼAtua tona ʼu fili ʼi te koga fakamuli ʼo te mamahi lahi.—Esekiele 38:10-12, 14, 18-23.
20. He koʼe ʼe mole tuʼutāmakiʼia anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te lua koga ʼo te mamahi lahi?
20 Ko te lua koga ʼaia ʼo te mamahi lahi, ʼe tatau anai mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi pea mo tana hahaʼi ʼi te lua ʼohofi ʼa te kau Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼE liliu moʼoni anai ko “te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.” (Mateo 24:21) Kae, ʼe feala ke tou tui papau, ko te hahaʼi ʼaē neʼe fili e te ʼAtua pea mo tanatou ʼu kaugā feʼao, ʼe mole nātou nonofo anai ʼi he faʼahi ʼe feala ke nātou tuʼutāmaki ai, peʼe nātou mamate ai. ʼE mole nātou feholaki anai ki he fenua. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe feala ke feholaki te kau Kilisitiano mai te kolo ʼaia ʼo ʼolo ki te ʼu moʼuga, ohage ko Pela ʼi te fakalaka ʼo te Solotane. Kae, ʼi te temi ʼaē ka hoko mai, ko te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa te ʼAtua, ʼe nātou nonofo ʼi te ʼu potu fuli ʼo te kele, koia ʼe mole fakahoko anai te hāofaki pea mo te puipui ki he fenua pe e tahi.
21. Ko ai anai ʼaē ka kau ʼi te tau fakamuli, pea koteā anai tona ikuʼaga?
21 ʼE mole fakahoko anai te fakaʼauha e te ʼu solia ʼo Loma peʼe ko he tahi age kautahi fakatagata. Kae, ʼe fakamatala mai e te tohi ʼo te Fakahā, ko te ʼu mālohi ʼaē ka nātou fakahoko anai te faʼahi ʼaia ʼe ʼōmai mai te lagi. Ei, ko te koga fakamuli ʼo te mamahi lahi, ʼe mole fakahoko anai e he ʼu kautau fakatagata, kae ʼe fakahoko anai e te “Folafola ʼa te ʼAtua,” te Hau ko Sesu Kilisito, ʼo tokoni kiai ‘te ʼu kautau ʼaē ʼi te lagi,’ ʼo kau ai mo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē kua fakatuʼuake. Ko te “Hau ʼo te ʼu hau mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki,” ʼe ina fakahoko anai he fakaʼauha ʼe lahi age ʼi te fakaʼauha ʼaē neʼe fakahoko e te kau Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Ko te fakaʼauha ʼaia, ʼe ina pulihi anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fakafeagai ki te ʼAtua—te ʼu hau, te ʼu pule solia, te hahaʼi ʼāteaina pea mo te hahaʼi popūla, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi. Māʼiape la mo te ʼu kautahi fakatagata ʼo te mālama ʼa Satana ʼe fakaʼauha anai.—Fakahā 2:26, 27; 17:14; 19:11-21; 1 Soane 5:19.
22. Koteā te faka ʼuhiga lahi anai ʼo te ʼui ʼaē ʼe hāo anai te “kakano”?
22 Koutou manatuʼi, ko te ʼu “kakano” ʼaia, te toe ʼo te kau fakanofo pea mo te “toe hahaʼi tokolahi,” ʼe kua nātou hāo anai ʼi te tō fakavilivili pea mo katoa ʼo Papiloni Lahi ʼi te ʼuluaki koga ʼo te mamahi lahi. ʼO toe feiā aipe ʼi te koga fakamuli ʼo te mamahi lahi, ko te ʼu “kakano” ʼaē ka nātou feholaki kia Sehova, ʼe nātou hāo anai. ʼE kehekehe anai te meʼa ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Sutea agatuʼu ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi!
23. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fakatalitali kiai te ʼu “kakano” ʼaē ka hāo anai?
23 ʼI takotou fakakaukauʼi te ʼu fealagia ʼaē ka koutou maʼu anai ʼi tokotou ka haʼu pea mo te ka haʼu ʼo nātou ʼaē ʼe koutou ʼoʼofa ai, koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe fakapapau mai ia Fakahā 7:16, 17: “ ʼE mole nātou toe fia kakai anai pea ʼe mole nātou toe fia ʼiʼinu anai, ʼe mole nātou laʼaina anai pea mo velahia, heʼe ko te Akeno ʼaē ʼe ʼi te lotomalie ʼo te ʼafioʼaga, ʼe ina fafaga anai ia nātou pea ʼe ina taki anai ia nātou ki he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli. Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.” ʼE mahino ia, ʼe ko te “hāofaki” moʼoni ʼaia ʼi hona ʼuhiga matalelei pea mo heʼegata.
[Kiʼi nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūnio, 1996, pasina 14-19.
b ʼE ʼui fēnei e Josèphe: “ ʼI te hū ʼa Titus ki te kolo, neʼe ōfo ʼi te mālohi ʼo te kolo . . . Neʼe kalaga fēnei: ‘Neʼe kau te ʼAtua mo mātou; neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatō te kau Sutea mai tanatou ʼu tule, heʼe mole he mālohi fakatagata peʼe ko he ʼu masini ʼe feala ke nātou tauʼi te ʼu taʼi tule ʼaia.’ ”
c ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi ko te fakaliliu e Shem-Tob ia te koga tohi ʼo Mateo 24:22, ʼe ina fakaʼaogaʼi ai te kupu faka Hepeleo ʼa·vurʹ, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te kupu “maʼa, kia, ke feala ke.”—Vakaʼi te ʼuluaki alatike, ʼi te pasina 13.
d Vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1994, pasina 11 mo te 12, pea mo te pasina 14 ki te 15, ʼaē ʼe fakahā mai ai te ʼu fakatatau ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼaē ʼe tou maʼu ia Mateo kapite 24, Maleko kapite 13, pea mo Luka kapite 21.
e Koutou vakaʼi te tohi ʼo te La Révélation: le grand dénouement est proche! te pasina 235 ki te 258, ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1988 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʼE Feafeaʼi Anai Takotou Tali?
◻ Koteā te ʼu koga e lua ʼo te ʼohofi ʼaē neʼe fai e te kau solia Loma ki Selusalemi?
◻ He koʼe ʼe mole feala ke faka ʼuhiga te ʼu kakano ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Mateo 24:22, ki te toko 97 000 kau Sutea ʼaē neʼe hāo ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi?
◻ Neʼe feafeaʼi te fakanounou ʼo te ʼu ʼaho ʼo te mamahi lahi ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi, pea neʼe feafeaʼi te hāo ʼo te ʼu “kakano”?
◻ ʼI te fakaōvi mai ʼo te mamahi lahi, ʼe feafeaʼi anai te fakanounou ʼo te ʼu ʼaho pea ʼe hāo feafeaʼi anai te ʼu “kakano”?
[Paki ʼo te pasina 16]
Te foʼi piesi Sutea neʼe tā ʼi te hili ʼo te agatuʼu. ʼE ʼui e te ʼu mataʼi tohi faka Hepeleo ko te “Taʼu lua,” ko tona faka ʼuhiga ko te taʼu 67 ʼo totatou temi, te taʼu lua ʼo tanatou puleʼaga faʼitaliha
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Paki ʼo te pasina 17]
Te foʼi piesi Loma neʼe tā ʼi te taʼu 71 ʼo totatou temi. ʼE hā ʼi te faʼahi hema te tagata solia Loma mo tona mahafu, ʼi te faʼahi mataʼu ʼe hā ai te fafine Sutea ʼe lāuga. ʼE faka ʼuhiga te ʼu kupu “IVDAEA CAPTA” ko “Te popūla ʼo Suta”
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.