Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 15/2 p. 5-8
  • Te ʼu Milakulo Neʼe Koutou Sio Kiai!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Milakulo Neʼe Koutou Sio Kiai!
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Feala Koa Ke Tou ʼUi ʼe ʼi Ai He Tohi Faka Milakulo?
  • Ko He Milakulo “e Mauli . . . Pea e Gaue”
  • Te ʼu Milakulo ʼe Moʼoni Koa Peʼe Kailoa?
    Te Tule Leʼo—2005
  • He Koʼe Ko Te Fakatupu ʼo Te Tui ʼe Mole Gata ʼAki Pe Te ʼu Milakulo
    Te Tule Leʼo—1997
  • Te ʼu Milakulo ʼa Sesu—Koteā Tona ʼAoga Kia Koutou?
    Te Tule Leʼo—2004
  • Te ʼu Milakulo ʼAē Kā ʼAmanaki Hoko
    Te Tule Leʼo—2012
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 15/2 p. 5-8

Te ʼu Milakulo Neʼe Koutou Sio Kiai!

KO TE kupu “milakulo” ʼe toe faka ʼuhiga ki “he meʼa fakaofoofo pea mo makehe ʼe hoko.” Kua tou sio fuli ki te taʼi milakulo ʼaia, ʼe mole ko te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakahoko.

ʼI te kua mahino lahi ʼa te hahaʼi ki te ʼu lao ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, kua feala ai kiā nātou ke nātou fakahoko ia te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe ʼui e te tokolahi ʼe mole feala anai hona fakahoko. Ohage la, kua hili nei kiai ni sēkulō, lagi tokolahi ia te hahaʼi ʼaē neʼe nātou manatu ʼe mole feala ke faʼu he ʼu olotinatea, mo he ʼu televisio, pea mo he ʼu masini ʼe ʼave ʼo fakagāueʼi ʼi te lagi, pea mo te tahi ʼu meʼa foʼou ʼo te temi nei.

ʼI tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe veliveli tanatou mālama ki te ʼu meʼa fakapoto lalahi pea mo fakaofoofo ʼi te fakatupu ʼa te ʼAtua, ʼe fakamoʼoni e ʼihi hahaʼi popoto ʼe mole kei nātou lava ʼui, ʼe faigataʼa ia te fakahoko ʼo he meʼa. ʼE lahi age tanatou ʼui fakahagatonu ʼe lava hoko moʼoni ia te ʼu meʼa ʼaia. Koia ʼe nātou ʼamanaki ai ʼe hoko anai ia “te ʼu milakulo” ʼi te ka haʼu.

Tatau aipe peʼe tou fakaʼaogaʼi te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te kupu “milakulo,” kae ka tou talanoa ki he ʼu meʼa “ ʼe faka ʼuhiga ki he gāue fakatalakitupua,” ʼe feala pe ke tou ʼui kua tou sio ki he ʼu milakulo. Ohage la, ʼe tou sio ki te laʼā, mo te māhina, pea mo te ʼu fetuʼu​—⁠ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe ko he ʼu “gāue fakatalakitupua” ʼa te Tupuʼaga totonu pe. Tahi ʼaē meʼa, ko ai ʼaē ʼe ina lava fakamahinohino ia te ʼu agaaga fuli ʼo te sino ʼo te tagata? ʼE gāue feafeaʼi ia te uto? ʼE tuputupu feafeaʼi te kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe kei fuafatuʼi? ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi The Body Machine: “Ko te sino ʼo te tagata, ʼaē ʼe takitaki pea mo fakagāue tahiʼi e te ʼu ivi, ʼe hage ko he masini faigataʼa ʼe gāue ai te ʼu ua, ʼe ko he masini ʼe lava gāue tokotahi, ko he olotinatea ʼe lava gāue tokotahi​—⁠pea ʼe ko he faʼu fakatalakitupua pea mo faka misitelio ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe.” ʼIo, ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu ia “te sino ʼo te tagata,” neʼe ko he milakulo ʼaē neʼe ina fakahoko, pea ʼe ko he milakulo ʼe kei tou ʼofolele aipe. ʼE ʼi ai foki te tahi ʼu milakulo neʼe kua tou sisio kiai, logola ʼe mole tou fakamoʼoni ʼe ko he ʼu milakulo moʼoni.

ʼE Feala Koa Ke Tou ʼUi ʼe ʼi Ai He Tohi Faka Milakulo?

ʼE mole ʼi ai he tohi ʼe lahi age tona tufa ʼi te Tohi-Tapu. ʼE koutou faka ʼuhiga koa ia te Tohi-Tapu ohage ko he milakulo? ʼE feala koa ke tou ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe ko “he gāue fakatalakitupua koa? ʼE moʼoni, ko te Tohi-Tapu neʼe ko te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou tohi, kae neʼe nātou fakahā mai neʼe nātou tohi ia te ʼu manatu ʼo te ʼAtua, kae mole ko ʼanatou manatu. (2 Samuele 23⁠:​1, 2; 2 Petelo 1⁠:​20, 21) Koutou fakakaukauʼi age muʼa. Neʼe ko te ʼu tagata kehekehe e toko 40, neʼe nātou māʼuʼuli ʼi te ʼu temi kehekehe lolotoga te ʼu taʼu e 1 600. Neʼe kehekehe ia tonatou ʼu haʼuʼaga, neʼe ko te kau tauhi ōvi, mo te kau solia, mo te kau tautai, mo te kau kaugana, mo te kau tagata popoto, mo te kau pelepitelo, pea mo te ʼu hau. Kae ko nātou fuli ʼaia neʼe tatau te ʼamanaki ʼaē neʼe nātou talanoa kiai, ʼaē ʼe moʼoni pea mo totonu.

ʼAki ia tanatou ako lelei ia te Tohi-Tapu, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tali ia te Tohi-Tapu ohage ko tona ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo “mole [nātou] tali o hage ko he [“folafola,” MN ] a te tagata, kae nee [nātou] tali i tona uhiga mooni, ko he folafola a te Atua.” (1 Tesalonika 2⁠:13) Talu mai fualoa, neʼe fakamahino ʼi tanatou ʼu tohi ko te ʼu vaega ʼaē neʼe ʼui ʼe fefakafeagaiʼaki, ʼe ʼalutahi mo te tahi ʼu vaega faka Tohi-Tapu. Pea ʼi te Tohi-Tapu kātoa ʼe ko te logo e tahi ʼaē ʼe talanoa kiai, ʼaē ko he fakamoʼoni ʼe ko he tohi ʼe haʼu mai te ʼAtua.a

ʼI te ʼu tohi fuli, neʼe ko te Tohi-Tapu tāfito ʼaē neʼe faigaʼi mālohi ke pulihi. Kae ʼi te temi nei ʼe kei tou maʼu te tohi ʼaia pea kua tā ia lea e 2 000 tupu. Kae ʼi tana hāo ʼo aʼu mai ki te temi ʼaeni, pea mo te hāofaki ʼo tana ʼu manatu, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe puipui e te ʼAtua. Ko te Tohi-Tapu ʼe ko he milakulo moʼoni!

Ko He Milakulo “e Mauli . . . Pea e Gaue”

ʼE mole kei hoko te ʼu milakulo ʼaē neʼe hoko ʼi te temi muʼa ohage ko te ʼu fakamālōlō pea mo te ʼu fakatuʼuake. Kae ʼe tou tui papau ʼi te mālama foʼou ʼaē ka fakatuʼu e te ʼAtua, ʼe hoko anai te ʼu milakulo ʼaia ʼi te kele kātoa. ʼAki ia te ʼu milakulo ʼaia, ʼe tou toe maʼu anai ia te fakafimalieʼi heʼegata, pea ʼe mole feala ke tou fakafuafua ʼi te temi nei ia tona lahi.

Ko te mālohi ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina lava fakahoko ia te ʼu gāue ʼe hage ko he ʼu milakulo, heʼe ina lava fetogi ke lelei ia te ʼulugaaga kovi ʼo te hahaʼi. (Vakaʼi ʼi te pasina 8 ia te faʼifaʼitaki ʼi te fakamatala ʼe ʼatakai “Te Mālohi ʼo Te Folafola ʼa Te ʼAtua.”) ʼE ʼui fēnei ia Hepeleo 4⁠:12: “E mauli te folafola a te Atua, pea e gaue, e masilaʼage i te heleta mata lua fuape, e ulu o kaku ki te vaha o te loto mo te laumalie, ki te u hokoga-hui mo te u gakoi-hui, pea e ina fakamau te u fakakaukau mo te u manatu o te loto.” Ko te Tohi-Tapu neʼe ina fetogi te maʼuli ʼo te toko lauʼi ono miliona hahaʼi ʼi te malamanei kātoa, ʼo ina fakafonu ʼonatou loto ʼaki te fakatuʼutuʼu pea mo foaki age kiā nātou ia te ʼamanaki taulekaleka ki te ka haʼu.

He koʼe ʼe mole koutou faka fealagia ki te Tohi-Tapu ke ina fakahoko he milakulo ʼi tokotou maʼuli?

[Kiʼi nota]

a Kapau ʼe koutou fia mahino ki he tahi ʼu vaega ʼe ʼui ʼe fefakafeagaiʼaki pea mo koutou fia fakamahino ʼaki he tahi ʼu vaega, ʼe lahi ia te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te tohi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ? ʼi te kapite 7.

[Talanoa ʼo te pasina 7]

NEʼE KUA MATE PE NEʼE KEI MAʼULI?

ʼI te koga tohi ʼo Soane 19⁠:​33, 34, neʼe kua mate ia Sesu ʼi te temi ʼaē “nee hokai tona faahi vakavaka e he tahi o te kau solia aki tana tao, pea nee tafe ifo aipe te taataa mo te vai.” Kae iā Mateo 27⁠:​49, 50 ʼe ʼui ai ko Sesu neʼe kei maʼuli ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai ia te faʼahi ʼaia. He koʼe ʼe kehekehe ia te ʼu koga tohi ʼaia?

Neʼe tapuʼi ʼi te Lao ʼa Moisese ia te tautau ʼo he tagata fai fakapō ʼi te po kātoa ʼi te pou fakamamahi. (Teutalonome 21⁠:​22, 23) Koia, ʼi te temi ʼo Sesu, kapau ko he tagata fai fakapō neʼe tautau pea neʼe kei maʼuli ʼi te afiafi, neʼe ko te agamāhani ia te fasifasiʼi ʼo tona ʼu vaʼe, ke fakaviliviliʼi tona mate. Neʼe kua faigataʼa ia tana tuʼu tonu ke feala hana mānava fakalelei. Kapau neʼe fasifasiʼi e te ʼu solia ia te ʼu vaʼe ʼo te ʼu tagata fakapō ʼaē neʼe tautau ia tafa ʼo Sesu kae neʼe mole nātou feiā kiā ia, ʼe ʼasi mai neʼe nātou manatu kua mate. ʼE lagi neʼe hokaʼi e te tagata solia tona faʼahi moʼo fakamoʼoni kua mate moʼoni pea ke mole ʼui ki muli age neʼe toe maʼuli, ʼaē neʼe feala ke ʼave hala ko he fakatuʼuake.

Ko te koga tohi ʼo Mateo 27⁠:​49, 50 (MN ) ʼe ina foaki mai ia te tahi age meʼa neʼe hoko. ʼE ʼui fēnei: “Neʼe toʼo ia e te tahi tagata te tao ʼo ina hokaʼi ʼaki tona faʼahi vakavaka pea neʼe tafe mai ai te taʼataʼa mo te vai. Pea neʼe toe kalaga leʼolahi ai ia Sesu, pea ina liufaki ai tona laumālie.” Kae ko te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼilogaʼi kehe, ʼe mole tuʼu ia ʼi te ʼu takaiga tohi ʼāfea ʼo te Tohi-Tapu. ʼE lahi te ʼui neʼe hilifaki pe ia te ʼu palalau ki muli age mai te Evaselio ʼo Soane kae neʼe hala tona tohi. Koia, ʼe lahi ia te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu neʼe nātou fakaʼiloga keheʼi ia te ʼu kupu, pe neʼe nātou tohi he kiʼi nota ʼi te lalo pasina.

Ko tona fakamoʼoni e ko te ʼu tohi ʼa Wescott pea mo Hort, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatafito ia te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau, ʼaē ʼe ina fakaʼilogaʼi kehe ia te ʼu kupuʼi palalau ʼaia. ʼE ʼui fēnei ko te ʼu kupuʼi palalau ʼaia “neʼe lagi tohi e te kau sekelipa.”

Koia ko te fakamoʼoni mālohi ʼe ko te meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai ia Soane 19⁠:​33, 34 neʼe hoko moʼoni, ko Sesu neʼe kua mate ʼi te temi ʼaē neʼe hokaʼi ai ia ia mo te tao e te solia Loma.

[Talanoa ʼo te pasina 8]

TE MĀLOHI ʼO TE FOLAFOLA ʼA TE ʼATUA

Ko Detlef ia te tūpulaga mai te famili kua māvete tana ʼu mātuʼa, neʼe liliu ʼo toloke, ʼo ʼinu, pea mo fakalogo ki te musika ʼe higoa ko te heavy metal.b Pea neʼe kau ʼi te foʼi kūtuga ʼe tele ʼonatou ulu pea mo kofu ki te ʼu teu solia, pea mo agakovi. Koia ʼuhi ko tana agamālohi, neʼe mole tuai pea fihifihia mo te kau polisi.

ʼI te taʼu 1992, ʼite potu noleto uesite ʼo Siamani ʼi te fale kai pea mo fale kava neʼe fehōkosi ai te toko 60 ʼi te kūtuga ʼaia pea mo te toko 35 punks. Ko te tahi tama ko Thomas ʼi te kau punks, neʼe mate ai he neʼe kovi ʼosi ia tona tā pea mo tona ʼu lavea. Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou takitaki te ʼu foʼi kūtuga ʼaia e lua, ʼaē neʼe kau ai mo Detlef, neʼe fakatūʼā ʼi te telepinale ke pilisoniʼi pea neʼe fakahā ia te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tala logo.

Mole faʼa fualoa ki te mavae ʼa Detlef mai te fale pilisoni, neʼe foaki age e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te kaupepa. Ko te kupu tāfito ʼo te kaupepa: “He Koʼe Koa ʼe Lahi Te ʼu fihifihia ʼi Te Maʼuli?” Neʼe mahino atu aipe kiā Detlef ʼe ko te moʼoni ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te kaupepa, pea neʼe kamata ai mo tana ako Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni. Neʼe fetogi ʼosi ia tona maʼuli. Talu mai te taʼu 1996 kua liliu ʼe ko te Fakamoʼoni mālohi ʼa Sehova.

Ko Siegfried ʼaē neʼe ko te punk ki muʼa atu, neʼe kaumeʼa lelei mo Thomas, ia te tūpulaga ʼaē neʼe mate; pea ki muli age neʼe liliu mo ia ko te Fakamoʼoni pea kua tagata ʼāfea nei ʼi te kokelekasio. ʼI te ʼalu ʼa Siegfried ʼo fai ia te akonaki ʼi te kokelekasio ʼa Detlef (neʼe kau ai ia te faʼē ʼa Thomas ʼi te fono), neʼe fakaafe ia ia e Detlef ke nā ʼolo ʼo kai meʼa kai. Kanapaula ko taʼu e hogofulu ki muʼa atu, neʼe mole feala hanā felogoi ʼi te lahi fau ʼo tanā fēfehiʼaʼaki. ʼI te temi nei, ʼe mālohi age ia tonā ʼofa fale faka tautēhina.

ʼE fakatalitali fakafiafia nei ia Detlef pea mo Siegfried ke nā toe felāveʼi mo Thomas ʼi te temi ʼaē ka fakatuʼuake anai ʼi te palatiso ʼi te kele. ʼE ʼui fēnei e Detlef: “ ʼE au tagi pe mokā ʼe au manatuʼi ia te temi ʼaia. ʼE au fakahemala ʼaupito ki te meʼa ʼaē neʼe au fai.” ʼAki ia tanā manatu tahi ʼaē ke nā tokoni kiā Thomas, koia ʼi te temi nei ʼe nā tokoni ai ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi ia Sehova pea mo nātou fiafia ʼi te ʼamanaki ʼaē ʼe foaki e te Tohi-Tapu.

Ei, koʼena la ia te mālohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua!

[Kiʼi nota]

b Neʼe fetogi te ʼu higoa.

[Paki ʼo te pasina 6]

Ko te sino ʼo te tagata ʼe ko he faʼu fakaofoofo

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Anatomy Improved and Illustrated, London, 1723, Bernardino Genga

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae