Ko Sehova ʼAtua ʼe ʼOfa Kia Natou ʼAē ʼe Natou Foaki ʼAki Te Lotofiafia
“Ke tahi fai pe ki te meʼa kua ina fakatotonu ʼi tona loto, ʼo mole fai ʼaki he fakahemala pe ʼe ʼaki hona fakamaʼua, heʼe ʼofa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te lotofiafia.” — 2 Kolonito 9:7.
1. He koʼe ʼe feala ai hatatou ʼui ko te ʼAtua mo Kilisito ʼe nā foaki ʼi te lotofiafia?
KO SEHOVA ko te ʼuluaki tufa fiafia. Neʼe ina foaki fakafiafia te maʼuli ʼo tona ʼAlo ʼulu tokotahi pea neʼe ina fakatupu foki te kau ʼaselo pea mo niʼihi tagata ʼi te malamanei ʼaki ia ia (Tāʼaga Lea 8:30, 31; Kolose 1:13-17). Neʼe foaki mai e te ʼAtua kia tatou te maʼuli mo te mānava pea mo te ʼu meʼa fuli, ohage ko te ʼua ʼe to mai te lagi pea mo te ʼu ʼakau ʼo te ʼu taʼu kehekehe, ʼo fakafonu ai foki totatou loto ʼaki te fiafia (Gāue 14:17; 17:25). ʼIo, ko te ʼAtua pea mo tona ʼAlo ia Sesu Kilisito ko nāua tokolua ko te ʼu tufa fiafia. ʼE nā fiafia ʼi te foaki noa. ʼI te ʼofa ʼaupito ʼaē ʼa Sehova ki te malamanei “neʼe ina foaki tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ka haga tui kia te ia ke mole fakaʼauha, kaʼe ke ʼina maʼu te maʼuli heʼe gata.” Pea ko te finegaloʼofa ʼo Sesu ʼaē neʼe ina foaki ai “tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi”. — Soane 3:16; Mateo 20:28.
2. ʼAki te ʼu palalau ʼa Paulo, ko te ʼAtua ʼe ina loto ke tou foaki feafeaʼi?
2 Ko ia, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua mo Kilisito ʼe tonu ke natou foaki ʼaki te lotofiafia. Ko natou ʼaia ʼe fakaloto mālohiʼi ʼi te lua tohi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe ina fai ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito ʼi te taʼu 55 ʼo totatou temi. ʼI te ʼiloga ia ʼaē ʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu meʼa ʼofa paʼaga, ʼaē neʼe foaki takitokotahi ʼaki te loto katoa moʼo tokoni ki te kau kilisitiano masiva ʼo Selusalemi pea mo Sutea, neʼe ina ʼui fēnei: “Ke tahi fai pe ki te meʼa kua ina fakatotonu ʼi tona loto, ʼo mole fai ʼaki he fakahemala pe ʼe ʼaki hona fakamaʼua, heʼe ʼofa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te lotofiafia.” (2 Kolonito 9:7; Loma 15:26; 1 Kolonito 16:1, 2; Kalate 2:10). Koteā ānai ka fai e te hahaʼi ʼo te ʼAtua mokā hoko he ʼu faʼahi ʼe tonu ke natou foaki ai? Pea koteā te meʼa ʼe tou mahino ʼi te tokoni ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te foaki?
ʼE uga ia natou ʼe he loto lelei
3. Neʼe feafeaʼi te fakahā e te kau Iselaele tanatou lagolago te faʼu ʼo te tapenakulo ʼo te tauhi ʼaē kia Sehova?
3 Ko he loto lelei ʼaē ʼe uga ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou foaki ia natou totonu pea mo ʼonatou ʼu koloa moʼo lagolago te fakatuʼutuʼu fakaʼatua. Ohage la, ko te kau Iselaele ʼo te temi ʼo Moisese neʼe natou lagolago fakafiafia te faʼu ʼo te tapenakulo moʼo tauhi kia Sehova. Ko te loto ʼo ʼihi ʼu fafine neʼe ina uga ia natou ke natou gāueʼi te filo mai te ʼu kiliʼi manu, pea ki te ʼu tagata ke natou fai he ʼu gāue fakatufuga. Ko te hahaʼi neʼe natou foaki fakafiafia tanatou ʼaulo, te paʼaga, te ʼakau, te kie, pea mo ʼihi age ʼu meʼa neʼe ʼave fakaʼofa “maʼa Sehova” (Ekesote 35:4-35). ʼI tanatou manavaʼofa ʼaupito ʼi te ʼu koloa ʼofa ʼaia “neʼe feʼauga ki te gāue fuli ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼo laka maʼumaʼu ia.” — Ekesote 36:4-7.
4. Koteā te aga ʼaē neʼe fai e Tavite pea mo ʼihi age moʼo kau ki te laga ʼo te fale lotu?
4 Hili ki ai te ʼu sekulo, ko te Hau ko Tavite neʼe fai tana mōlaga lahi fakamataku ki te fale lotu ʼo Sehova ʼaē neʼe faʼu e tona foha ko Salomone. ʼI te temi ʼo Tavite neʼe ina leleiʼia te fale ʼo te ʼAtua,’ ʼo ina foaki tana “meʼa ʼa ia” ko te aulo mo te paʼaga. Ko te kau pilinise, mo te kau pule pea mo ʼihi age ʼaliki neʼe natou ‘fakafonu ʼonatou nima ʼaki he mōloga maʼa Sehova.’ Koteā tona fua? “Ko te hahaʼi neʼe natou fakafiafia ʼaupito, he neʼe natou fai te ʼu mōlaga ʼaki tonatou loto katoa, koteʼuhi he neʼe natou fai te ʼu mōlaga ʼaia kia Sehova ʼaki te loto katoa!” (1 Fakamatala 29:3-9). ʼIo, ko te kau Iselaele neʼe natou foaki ʼaki te loto lelei.
5. Neʼe feafeaʼi te lagolago ʼa te kau Iselaele ki te tauhi moʼoni lolotoga ʼo te ʼu sekulo?
5 Lolotoga ʼo te ʼu sekulo, ko te kau Iselaele neʼe natou maʼu te pilivilesio ʼaē ko te kauhaki ʼo te tapenakulo, mo te ʼu fale lotu ki ʼa muli mai, pea mo te ʼu gāue ʼa te kau pelepitelo mo te kau levite ʼaē ʼe fai ai. Ohage la, ʼi te temi ʼo Nehemia ko te kau Sutea neʼe natou fakatotonu ke natou kau ki te lagolago ʼo te tauhi moʼoni, ʼo mole natou tuku noaʼi te fale ʼo te ʼAtua (Nehemia 10:32-39). Tatau aipe ʼi te temi nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou foaki fakafiafia te ʼu mōlaga moʼo faʼu pea mo taupau te ʼu fale fono, pea mo toe lagolago aipe ki te tauhi moʼoni.
6. Fakahā ʼaki he ʼu faʼifaʼitaki ia te foaki ʼa te kau kilisitiano ʼaki he lotofiafia.
6 Tuʼumaʼu pe ko te kau kilisitiano neʼe ko te kau tufa fiafia. Ohage la, ko Kaiusi neʼe ina fai “te ʼu gāue agatonu” ʼo ina fakaafe ia natou ʼaē ʼe feʼaluʼaki moʼo fakahā te Puleʼaga, ʼe toe feiā pe mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei ʼe natou tali ʼi tonatou ʼu ʼapi te ʼu tagata taupau feʼaluʼaki ʼe fekauʼi e te Sosiete Watch Tower (3 Soane 5-8). ʼE feala pe foki ke ʼi ʼai he kiʼi puli ki te ʼu tehina ʼaia ʼe feʼaluʼaki ʼi te ʼu kokelekasio, kae ʼe tou maʼu ai te ʼu lelei fakalaumālie lahi! — Loma 1:11, 12.
7. Neʼe feafeaʼi te fakaʼaoga e te kau Filipe tonatou ʼu koloa?
7 Tokolahi te ʼu kokelekasio ʼe natou fakaʼaoga ʼonatou ʼu koloa moʼo lagolago te ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼo te Puleʼaga. Ohage la, ko te ʼui ʼa Paulo ki te kau kilisitiano ʼaē ʼi Filipe: “Māʼia la mo taku ʼi Tesalonika, neʼe koutou ʼuluaki fakamomoli mai, pea toe liuga lua mai, te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia ʼau. ʼE mole ko he mōlaga ia ʼaē ʼe ʼau kumi, kae ko te meʼa ia ʼaē ʼe ʼau kumi tāfito, ko he fua ʼe lelei ke tuku kia koutou.” (Filipe 4:15-17). Ko te kau Filipe neʼe natou foaki ʼaki te lotofiafia, kaʼe koteā te meʼa aē neʼe ina uga ia natou ke natou foaki ʼaki te lotofiafia?
Koteā ʼaē ʼe ina uga ke foaki ʼaki te lotofiafia?
8. ʼE feafeaʼi hakotou fakamoʼoni ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe ina uga tana hahaʼi ke natou foaki ʼaki te loto lelei?
8 Ko te laumālie maʼoniʼoni, pe ʼe ko te mālohi gāue ʼaē ʼo Sehova, ʼe ina uga tana kau kaugana ke natou foaki ʼaki he lotofiafia. ʼI te temi neʼe faigataʼa ia ai te kau kilisitiano ʼo Sutea, ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua neʼe ina uga niʼihi kau kilisitiano ke tokoni kia natou. Moʼo fakaloto mālohiʼi te kau kilisitiano ʼo Kolonito ke natou foaki ʼaki he loto lelei he ʼu meʼa ʼofa, neʼe talanoa ia Paulo ki te faʼifaʼitaki ʼo te ʼu kokelekasio ʼo Masetonia. Logo aipe te tau ʼa te kau kilisitano Masetonia mo te fakataga pea mo te masisiva, neʼe natou fakahā aipe tonatou ʼofa fakatautehina ʼonatou foaki ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe natou fealagia. Neʼe natou kaku ʼai foki ki te kole ʼo te pilivilesio ʼaē ʼo te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa (2 Kolonito 8:1-5)! Ko te gāue ʼa te ʼAtua ʼe mole fakalogo pe ki te ʼu mōlaga ʼo natou ʼe maʼu meʼa (Sake 2:5). Kailoa ia, ʼe ko tana kau faifekau masisiva ʼaē ʼe ko te lagolago tāfito ʼo te gāue faka mafola ʼo te Puleʼaga (Mateo 24:14). Kae ko tonatou manavaʼofa ʼaia ʼe mole fakatupu kovi ia kia natou, heʼe ko te ʼAtua ʼe tokaga tuʼumaʼu aipe ki tana kau faifekau ʼi te gāue ʼaia, ʼaē ʼe kei hoko atu pe pea mo tuputupu ʼaki te mālohi ʼo Tona laumālie maʼoniʼoni.
9. He koʼe ʼe talanoa ki te tui, mo te mālama, pea mo te ʼofa moʼo foaki ʼaki he lotofiafia?
9 Ko te tui, mo te mālama pea mo te ʼofa ʼe natou uga ke foaki ʼaki he lotofiafia. Neʼe ʼui e Paulo: “Ohage pe ko takotou [Kolonito] lahi ʼi te meʼa fuli, ʼi te tui, ʼi te lea, ʼi te mālama, ʼi te fakavilivili katoa pea ʼi te ʼofa ʼaia kia koutou ʼaē ʼe matou maʼu, ʼofa pe foki ke koutou toe lahi ʼi te gāue ʼaē ko te foaki ʼaki he loto lelei! ʼE mole ʼau ʼui atu te meʼa ʼaia ohage ko he fakatotonu, kae ʼuhi ko te fakavilivili ʼa ʼihi pea mo ʼahiʼahiʼi ia te moʼoni ʼo tokotou ʼofa.” (2 Kolonito 8:7, 8). Ko ʼaē ʼe ina lagolago te faʼahi ʼo Sehova, tāfito la mo kapau ʼe mole lahi hona ʼu koloa, ʼe ʼaoga kia ia ke tui ki te ʼu fakatuʼutuʼu ki ʼa muli ʼa te ʼAtua. Ko te kau kilisitiano ʼaē ʼe fonu ʼi te mālama ʼe natou fia tauhi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, pea ko natou ʼaē ʼe fonu ʼi te ʼofa kia te ia mo tana hahaʼi ʼe natou fakaʼaoga ʼaki te lotofiafia tonatou ʼu koloa ki tana fakatuʼutuʼu.
10. He koʼe ʼe feala hatatou ʼui ko Sesu ko he faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼo ʼuhiga mo te uga ʼo te kau kilisitiano ke natou foaki ʼaki he loto lelei?
10 Ko te faʼifaʼitaki ʼaē ʼa Sesu ʼe ina uga te kau kilisitiano ke natou foaki ʼaki he lotofiafia. ʼI tana ʼosi fakaloto mālohiʼi te kau kilisitiano ʼo Kolonito ʼo ʼuhiga mo te foaki fakaʼofa, neʼe ʼui e Paulo: “ ʼE koutou ʼiloʼi te agalelei makehe ʼo totatou ʼAliki ia Sesu Kilisito: logope tona maʼu meʼa, neʼe liliu ia ʼo masiva maʼa koutou, koteʼuhi ke koutou liliu ʼo maʼu meʼa ʼaki tona masiva.” (2 Kolonito 8:9). Neʼe mole ʼi ai he tahi ʼaselo neʼe maʼu meʼa age ʼi te ʼalo ʼo te ʼAtua, kae ko Sesu neʼe ina tuku fuli tona ʼu koloa ʼaia moʼo maʼuli ohage ko he tagata kelekele (Filipe 2:5-8). Neʼe mole ina manatu pe kia te ia ʼi tana liliu ʼaē ʼo masiva, heʼe ko Sesu neʼe kau aipe ki te fakatapuha ʼo te huafa ʼo Sehova pea neʼe ina foaki aipe tona maʼuli ʼo sakilifisioʼi moʼo haofaki ai te hahaʼi ʼaē ka natou tali anai te sakilifisio ʼaia. ʼE mole tou fia faʼifaʼitakiʼi koa ia Sesu, ʼo tou foaki ʼaki he lotofiafia moʼo tokoni ki niʼihi pea mo kau aipe ki te fakatapuha ʼo te huafa ʼo Sehova?
11, 12. ʼE feafeaʼi he fakatuʼutuʼu lelei ke tou feala foaki ʼaki he lotofiafia?
11 Ko he fakatuʼutuʼu lelei ʼe feala ai te foaki ʼaki he lotofiafia. Neʼe ʼui e Paulo ki te kau Kolonito: “Ke tānaki ʼe koutou takitokotahi ʼi tona ʼapi ʼi te ʼuluaki ʼaho ʼo te vahaʼa fuli, ʼo fai pe ki tona fealagia, koteʼuhi, ka ʼau ʼalu atu ānai, ʼe mole fai he tānaki ʼi te temi ʼaia.” (1 Kolonito 16:1, 2). Ko natou ʼaē ʼi te temi nei ʼe natou fia fai he ʼu mōlaga ki te gāue ʼo te Puleʼaga, ʼe toe fai feia pe, ʼe feala hanatou tuku kehe he meʼa ʼi tonatou ʼu koloa. Ko te fakatuʼutuʼu lelei ʼaia ʼe feala ki te kau Fakamoʼoni, ki tonatou ʼu famili mo te ʼu kokelekasio ke natou fai he ʼu mōlaga ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni.
12 Tou mulimuli lelei ki te polokalama ʼaē neʼe tou fakatuʼutuʼu ki ai: pea ʼe tou fiafia ai ānai. Ohage ko te ʼui ʼa Sesu, “ ʼe lahi age te manuʼia ia ʼo tata foaki ʼi ʼaē ia ʼo tata tali.” (Gāue 20:35). Ko te kau Kolonito neʼe feala hanatou fakafiafia lahi ʼo mu’liʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē neʼe ina fai age, ke natou haga mulimuli ki te polokalama kua taʼu katoa tona fakatuʼu, ʼo ʼuhiga mo te momoli ʼo te ʼu mōlaga ki Selusalemi. Ko te meʼa ʼaia, neʼe ʼui e Paulo, “ ʼe lelei tāfito ia ʼaki te meʼa ʼaē ʼe maʼu e he tahi, ka mole ʼaki he meʼa ʼe mole maʼu e he tahi.” Tou falala ki te ʼAtua: ʼe feala ke ina fakamatatau he ʼu meʼa ke feala kia natou ʼe mahu ke mole natou maumau koloa, kae ke natou manavaʼofa, pea ko natou ʼaē ʼe mole mahu ke mole natou ufiufi ʼo feala ai ānai ke vaivai tonatou mālohi pea mo tanatou fealagia ʼaē ki te tauhi. — 2 Kolonito 8:10-15.
Te ʼu mōlaga ʼe fakaʼoga lelei
13. He koʼe neʼe feala ke falala te kau Kolonito ki te fakatokaga ʼaē ʼa Paulo ki te ʼu meʼa ʼofa?
13 Ko Paulo neʼe ina fakatogaʼi te tānaki ʼo te ʼu mōlaga maʼa te kau kilisitiano masisiva pea ke natou kau fakamālohi ai ki te faka mafola, kae māʼia pe la mo ia mo he tahi age neʼe mole natou fakaʼaoga te ʼu mōlaga ʼaia ʼi tanatou gāue fakaminisitelio takitokotahi (2 Kolonito 8:16-24; 12:17, 18). Ko Paulo neʼe gāue pe moʼo kauhaki ʼo ia, naʼa liliu ia ko he kavega ki te ʼu kokelekasio (1 Kolonito 4:12; 2 Tesalonika 3:8). Ko ia, kā natou foaki age ki ai tonatou ʼu mōlaga, ko te kau Kolonito ʼe natou foaki ki he kaugana ʼa te ʼAtua ʼe faʼa gāue pea mo fakahagatonu.
14. ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaoga ʼo te ʼu meʼa ʼofa e te Sosiete Watch Tower and Tract Society, koteā ha tatou ʼui?
14 Talu te fakatuʼu ʼo te Sosiete Watch Tower Bible and Tract ʼi te taʼu 1884, ko natou ʼaē ʼe fai mōlaga ʼe natou ʼiloʼi papau, ko te Sosiete ʼaia ʼe fakahagatonu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaoga ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki kia ia ki te gāue ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova. ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼo tana kautahi, ʼe tokaga tāfito te Sosiete ke ina foaki ki te hahaʼi fuli te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kia natou: ko he mālohi fakalaumālie. ʼE ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu tohi mo te ʼu akonaki faka tohi-tapu ʼo ina fakaha ai te feafeaʼi ʼo te maʼu ʼo te fakamaʼuli. Ia ʼaho nei ko Sehova ʼe ina fakaviliviliʼi te fakamaʼopoʼopo ʼo te ʼu “ōvi” ʼi loto ʼo tana kautahi ʼaē ʼe tuputupu, pea mo ina tapuakina te fakaʼaoga lelei ʼo te ʼu mōlaga ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼo ʼiloga lelei aipe tana leleiʼia te gāue ʼaia (Isaia 60:8, 22). ʼE tou ʼiloʼi fakapapau ʼe ina hoko atu aipe te tapuakina ia natou ʼaē ʼe foaki ʼaki he lotofiafia.
15. He koʼe ʼe tautau talanoa te Tule Leʼo ki te ʼu meʼa ʼofa?
15 ʼE tautau fakahā e te Sosiete ʼi te ʼu aletike tāfito ʼo te Tule Leʼo moʼo uga tana kau lautohi ki te pilivilesio ʼaē ʼo tanatou fai he ʼu mōlaga ʼofa ʼo ʼuhiga mo te gāue faka malamanei ʼo te faka mafola ʼo te Puleʼaga. ʼE mole ʼui leva ko he kole ki te hahaʼi, kae ko he fakamanatu kia natou fuli ʼaē ʼe natou fia lagolago ki te “gāue tapu ʼo te logo lelei ʼo te ʼAtua” ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē neʼe foaki ifo e te ʼAtua kia natou (Loma 15:16; 3 Soane 2). ʼE fakaʼaoga ʼaupito e te Sosiete te falā ʼaē ʼe foaki age moʼo fakahā aipe te huafa mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼE natou fakafetaʼi ʼaupito ki te maʼu ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia, pea mo natou fakaʼaoga aipe moʼo faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ohage la, ʼaki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia ʼe tokoni ki te gāue ʼa te kau misionea ʼi te ʼu fenua fuli, ʼo taupau pea mo fakalahi te ʼu fale ta tohi ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki te faka mafola ʼo te mālama fakaʼatua. Pea ko te ʼu mōlaga ʼo ʼuhiga mo te gāue faka mafola ʼe toe fakaʼaoga foki moʼo totogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe faiʼaki te ta ʼo te ʼu Tohi-Tapu, mo ʼihi age ʼihi ʼu tohi faka tohi-tapu, pea mo te ʼu fime pukeleʼo mo te ʼu ʼata. Koʼenā la te faʼahiga fakahaʼele ki muʼa ʼo te gāue ʼo te Puleʼaga e natou ʼaē ʼe natou foaki ʼaki he lotofiafia.
Mole fakamaʼua
16. Logo aipe te mole maʼu meʼa ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, he koʼe ia ko ʼonatou meʼa ʼofa ʼe lelei ia ʼaupito?
16 ʼE fai mahani ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole maʼu meʼa. Kae ʼe tatau aipe pe ʼe natou foaki he meʼa ʼe mole lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Puleʼaga, ko tanatou ʼu mōlaga ʼofa ʼe maʼuhiga ia. ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼi te fale lotu, neʼe sio ia Sesu ki te fafine vituʼa masiva, neʼe ina ai te ʼu kiʼi piesi e lua ʼe mole maʼuhiga ki te puha meʼa ʼofa ʼo te fale lotu, pea ina ʼui: “Ko te fafine vituʼa ʼaeni, logo aipe tona masiva, neʼe lahi age tana foaki ia natou fulifuli. Heʼe ko natou ʼaē [neʼe natou fai te ʼu mōlaga] neʼe natou ai te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe laka ʼi tanatou ʼu koloa, kae ko te fafine ʼaeni, ʼi tona masiva neʼe ina ai fuli tona gataʼaga.” (Luka 21:1-4). Logo aipe te veliveli ʼo tona meʼa ʼofa, kae neʼe ina foaki ʼaki te lotofiafia — pea ko tona meʼa ʼofa neʼe leleiʼia ʼaupito.
17, 18. Koteā te ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Paulo ia 2 Kolonito 9:7, pea koteā te fakamatala ʼo te kupu fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu “ ʼaki te lotofiafia”?
17 ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa neʼe tanaki maʼa te kau kilisitiano Sutea, neʼe ʼui e Paulo: “Ke tahi fai pe ki te meʼa kua ina fakatotonu ʼi tona loto, ʼo mole fai ʼaki he fakahemala pe ʼe ʼaki hona fakamaʼua, heʼe ʼofa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te lotofiafia.” (2 Kolonito 9:7). Neʼe lagi manatuʼi e te ʼapositolo te koga tohi ʼo Tāʼaga Lea 22:8 ʼi te Septante, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE tapuakina e te ʼAtua ia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te lotofiafia; ʼe ina fetogi ānai te meʼa ʼaē ʼe puli ʼo tana ʼu gāue.” (La Septante, ʼaki te fakaliliu ʼa Charles Thomson). Neʼe fetogi ʼe Paulo te kupu “tapuakina” ʼaki te “ ʼofa”, kae ʼe felogoʼi ia, heʼe ko te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼe maʼu ai te tuʼuga tapuakina.
18 Ko ʼaē ʼe ina foaki ʼaki he lotofiafia ʼe fimālie ʼaupito ia ʼi tana foaki. Tou fakatokagaʼi foki ko te kupu keleka ʼaē neʼe fakaliliu “ ʼaki te lotofiafia” ia 2 Kolonito 9:7 neʼe liliu fakafalani “fiafia lahi”! ʼI te ʼosi fakaʼilogaʼi ʼo te puani ʼaia, ko te tagata sivi Tohi-Tohi ko R. C. H. Lenski neʼe ina ʼui: “ ʼE ʼofa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe fiafia ʼo foaki ʼaki he loto lelei, ( . . . ) [ia ia ʼaē] ko tana tui ʼe ʼiloga ʼaki tana malimali lahi mokā hoko mai he tahi faigamalie ke ina foaki ai.” Ko he tahi ʼe fiafia feiā ʼe mole toe fakahemala ia ʼi tana foaki pe ʼe fakamaʼuaʼi, kae ʼe ina foaki aipe ʼaki he loto manavaʼofa. ʼE tou foaki koa ʼaki he lotofiafia feiā maʼa te Puleʼaga?
19. Koteā te ʼu faʼahiga meʼa ʼofa neʼe fai e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano?
19 Neʼe mole fakamaʼua te kau ʼuluaki kilisitiano ki he tānaki fala, pe ʼe ki he totogi ʼo he time, ko te hogofulu ʼo te vahe ʼaē ʼe foaki ki te lotu. Kailoa, ko tonatou ʼu meʼa ʼofa neʼe foaki ia ʼi te loto faitaliha. Ko Tertullien ʼaē neʼe tafoki ki te lotu Kilisitiano ʼi te taʼu 190 neʼe ina tohi fēnei: “Kapau ʼe maʼu ʼia matou he faʼahiga koloa, ʼe mole tonu ke matou ufiufi ai ʼi tamatou fakatau te lotu. Ko matou fuli ʼe matou foaki takitahi ʼi te mahina fuli he kiʼi falā, mo kapau ʼe kita loto ki ai, pea mo kapau ʼe kita loto ki ai pea mo kita lavaʼi; ʼe mole fakamaʼua ki he tahi. ʼE fakalogo ki te loto ʼia te meʼa ʼofa ʼaia.” — Apologétique, Chapitre XXXIX, 5.
20, 21. a) Koteā te ʼui ʼa te Tule Leʼo ʼafea ki te pilivilesio ʼaē ʼo te lagolago fakakoloa ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, pea koteā tona ʼuhiga kia tatou ʼi te temi nei? b) Koteā ʼaē ʼe hoko mokā e tou fakamaʼuhiga ia Sehova ʼaki ʼotatou ʼu koloa?
20 ʼI totatou temi, ko te kau kaugana ʼa Sehova e natou foaki tuʼumaʼu pe “he meʼa ʼofa ʼaki te loto faitaliha.’ Kae, e tautau hoko foki ko ʼihi e mole natou faiga fakamalotoloto ki te pilivilesio ʼaē ko te lagolago ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼaki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia. ʼI fepualio 1883, neʼe feala ke tou lau ʼi te Tule Leʼo: “Ko ʼihi ʼi te lahi fau ʼo tanatou ʼamo te kavega paʼaga maʼa ʼihi, ʼo kua veliveli ai tonatou ʼu fealagia ki te paʼaga, ʼi tanatou foaki tuʼumaʼu, pea ʼe mole kei feala ai hanatou lagolago lelei ki tomatou fakatuʼutuʼu. Kae e mole gataʼaki pe te faʼahi ʼaia, kae ko natou ʼaē ( . . . ) ʼe mole mahino lelei ki te faʼahi ʼaia pea mole feʼauga tanatou gāue ʼi te faʼahi ʼaia, ʼe natou puli ai.”
21 ʼI te temi ʼaeni kua maluku mai ai te hahaʼi tokolahi ki te kautahi ʼa Sehova pea mo te kua mafola ʼa te gāue ʼa te ʼAtua ʼi te Eulopa ʼo te potu Hahake pea mo ʼihi atu fenua ʼo te malamanei ʼaē neʼe mole fakagafua ai te gāue, kua maʼuhiga ʼaupito ke fakalahi te ʼu fale ta tohi pea mo ʼihi age ʼu nofoʼaga. ʼE tonu ke ta fakalahi he ʼu Tohi-Tapu pea mo ʼihi age ʼu tohi faka tohi-tapu. ʼE lahi te ʼu fakatuʼutuʼu faka teokalatike ʼe lolotoga fai nei; kae neʼe feala pe foki ke vave age tona fai mo kanapau neʼe maʼu te falā. ʼIo, ʼe tou ʼiloʼi papau ʼe kauhaki ānai e te ʼAtua te meʼa ʼaē e ʼaoga, pea ʼe tou ʼiloʼi ko natou ʼaē ʼe natou ‘fakamaʼuhiga ia Sehova ʼaki ʼonatou ʼu koloa’ ʼe tapuakina ānai ia natou (Tāʼaga Lea 3:9, 10). ʼIo, “ko ʼaē ʼe ina to fakalahi ʼe ina toe utu fakalahi ānai.” Ko Sehova ʼe ina “fakakoloa ānai tatou ʼaki he ʼu meʼa manavaʼofa kehekehe,” pea ko totatou ʼu meʼa ʼofa, ʼaē ʼe tou fai ʼaki te lotofiafia, ʼe ina uga ānai te tokolahi ke natou fakamālo pea mo vikiviki kia te ia. — 2 Kolonito 9:6-14.
Tou fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼofa
22, 23. a) Koteā te meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ʼe foaki noa e te ʼAtua? b) Kapau ʼe tou loto fakafetaʼi kia Sehova ʼo ʼuhiga mo tona ʼu meʼa ʼofa, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
22 ʼAki te loto fakafetaʼi ʼaupito, neʼe ʼui e Paulo: “Ke fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ʼe ina foaki noa.” (2 Kolonito 9:15). Ko Sesu, ʼe ko te “sakilifisio fai fakalelei” maʼa te ʼu agahala ʼa te kau kilisitiano fakanofo mo natou ʼo te malamanei, ko te faka tafito ia ʼo te meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ʼe foaki noa e Sehova pea e ko ia ʼaē ʼe foaki ai te meʼa ʼofa ʼaia. (1 Soane 2:1, 2). Ko te meʼa ʼofa ʼaia “ ʼe ko te agalelei makehe fakatalakitupua ʼa te ʼAtua” ʼaē ʼe ina fakahā ki tana kau kaugana kelekele ʼaki ia Sesu Kilisito, pea e lahi ia moʼo tonatou fakamaʼuli, pea mo te fakakololia pea mo te fakalaka tonu ʼo Sehova. — 2 Kolonito 9:14.
23 Ko totatou loto fakafetaʼi loloto e ʼalu kia Sehova ʼo ʼuhiga mo tona meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ʼe ina foaki noa, pea mo ʼihi age ʼu meʼa ʼofa fakalaumālie mo fakakoloa neʼe ina fai maʼa tona hahaʼi. ʼIo, ko te finegaloʼofa ʼototatou Tamai e ʼi selo kia tatou e taulekaleka ʼaupito ʼo mole feala ai ke faʼa fakamatala e te tagata, pea e tonu aipe foki ke ina uga tatou ke tou foaki ʼaki he lotofiafia. Ko ia ʼaē ʼaki te loto fakafetaʼi, tou fai fakamalotoloto te meʼa ʼaē ʼe tou fealagia moʼo lagolago ki te fakatuʼutuʼu ʼototatou ʼAtua manavaʼofa, ia Sehova, he ko ia ko te ʼuluaki pea mo lahi age ia natou fuli ʼaē ʼe natou foaki ʼaki he lotofiafia.
Kei koutou manatuʼi koa?
◻ ʼAki he loto lelei, koteā ʼaē ʼe ina uga te kau kaugana ʼa Sehova?
◻ Koteā ʼaē ʼe ina uga ke foaki ʼaki he lotofiafia?
◻ ʼE fakaʼaoga feafeaʼi e te Sosiete ia te ʼu meʼa ʼofa fuli ʼaē ʼe tuku ki ai?
◻ ʼE ʼofa te ʼAtua kia natou ʼaē ʼe natou foaki feafeaʼi, pea ʼe feafeaʼi ha tatou fakaha totatou loto fakafetaʼi ki tona ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe lahi ʼaupito?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI te temi ʼaē neʼe faʼu ai te tapenakulo, ko te kau Iselaele neʼe mole natou fakameʼameʼa tonatou kinakina pea neʼe natou fai te ʼu meʼa ʼofa lahi maʼa Sehova.
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko he ʼu meʼa ʼofa ohage ko te meʼa ʼofa ʼo te fafine vituʼa ʼe tali leleiʼia ia pea ʼe maʼuhiga ia.