Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fy kap. 3 p. 27-38
  • Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tāfito e Lua Ke Tologa Ai Te Nofo ʼOhoana

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tāfito e Lua Ke Tologa Ai Te Nofo ʼOhoana
  • Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE ʼULUAKI FAKATUʼUTUʼU
  • TE LUA FAKATUʼUTUʼU
  • KE PULE OHAGE KO KILISITO
  • TE FAKALOGO ʼA TE FAFINE ʼOHOANA
  • KO HE FELOGOI ʼE LELEI
  • Ko Te Tagata ʼOhoana ʼe Tau Mo Te Fakaʼapaʼapa Lahi
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Kotea ʼe Feala Ke Ke Fai Ke Maʼuli Fiafia Tou Kiʼi Famili? 1 Koga
    Ke Ke Fiafia ʼo Heʼe Gata: Faipalalau Ki Te Tohi-Tapu
  • Kohe mau ohota mauli faka famili fimalie
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • ʼAua Naʼa Veteki e Te Tagata Te Meʼa ʼAē Kua Haʼi e Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2007
Hoko Atu
Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
fy kap. 3 p. 27-38

KAPITE TOLU

Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tāfito e Lua Ke Tologa Ai Te Nofo ʼOhoana

1, 2. (a) Neʼe faka tuʼakoi koa te temi ʼaē neʼe tonu ke nonofo fakatahi ai he taumatuʼa? (b) ʼE lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

ʼI TE temi ʼaē neʼe fakatapuʼi ai e te ʼAtua te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine, neʼe mole fakahā age ko tanā nofo ʼohoana ʼe faka temi pe anai. Neʼe tonu ke nonofo fakatahi ia Atama mo Eva ʼi tonā maʼuli katoa. (Senesi 2:24) ʼI te fakatuʼutuʼu fakaʼatua, ko te faʼahiga ʼohoana ʼaē ʼe lelei, ʼe ko te fakatahiʼi ʼo he tagata mo he fafine. ʼE hoki feala ke mavete he taumatuʼa pea mo toe ʼohoana, mo kapau ko he tahi ia nāua neʼe ina fai he aga ʼe heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino.—Mateo 5:32.

2 ʼE feala koa ki he toko lua ke nā maʼuʼuli fiafia fakatahi ʼi he temi loaloaga? Ei, pea ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼu fakatuʼutuʼu maʼuhiga e lua, ʼe tokoni anai ki te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe fakaʼaogaʼi e te taumatuʼa te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, pea ʼe nā maʼu anai te manuʼia pea mo te ʼatu ʼu tapuakina. Koteā koa te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia?

TE ʼULUAKI FAKATUʼUTUʼU

Paki ʼo te pasina 28

ʼE fua lelei te feʼofaʼaki mo te fefakaʼapaʼapaʼaki ʼi te ʼohoana

3. Koteā te ʼu faʼahiga ʼofa e tolu ʼaē ʼe tonu ke maʼuliʼi e te taumatuʼa?

3 Ko te ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼe ko te ʼofa. ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga ʼofa kehekehe ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu. ʼUluaki ʼe ʼi ai te ʼofa ʼaē ʼe kita fakahā ki he tahi, te faʼahiga ʼofa ʼaē ʼe maʼu e he ʼu kaumeʼa ʼe nātou feʼiloʼi leleiʼaki. (Soane 11:3) Ko te tahi ʼofa ʼe ko ia ʼaē ʼe maʼu ʼi he famili. (Loma 12:10) Tolu, ko te ʼofa ʼaē ki he tahi, ko te manako ʼa he tagata ki he fafine. (Tāʼaga Lea 5:15-20) ʼE mahino papau ia ko te ʼu faʼahiga ʼofa fuli ʼaia ʼe tonu ke maʼuliʼi e he taumatuʼa. Kae ʼe ʼi ai te tahi faʼahiga ʼofa, ko tona fā ʼaia, pea ʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu faʼahiga ʼofa ʼaenī.

4. Koteā te fā faʼahiga ʼofa?

4 ʼI te lea ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼuluaki moʼo tohi ʼaki te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano, ko te kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼe ko te kupu a.gaʹpe. ʼE ko te kupu ʼaia ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ia 1 Soane 4:8, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa.” ʼE moʼoni, “ ʼe tou ʼofa, he neʼe ʼuluaki ʼofa [te ʼAtua] kia tatou.” (1 Soane 4:19) Ko he Kilisitiano ʼe tonu muʼa ke ina maʼu te taʼi ʼofa ʼaia kia Sehova ʼAtua pea mo tona tatau. (Maleko 12:29-31) Ko te kupu a.gaʹpe ʼe toe fakaʼaogaʼi foki ia Efesi 5:2, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Koutou haga haʼele ʼi te ʼofa, ohage ko Kilisito neʼe ʼofa kia koutou pea neʼe ina foaki ia ia totonu maʼa koutou.” Neʼe ʼui e Sesu ko te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼaē ka ina fakaʼiloga kehe anai tana kau tisipulo moʼoni: “ ʼAki te meʼa ʼaenī, ʼe ʼiloʼi anai e te hahaʼi fuape, ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou feʼofaʼofani [a.gaʹpe].” (Soane 13:35) Tou toe fakatokagaʼi mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu a.gaʹpe ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 13:13: “ ʼE maʼu te tui, mo te falala, mo te ʼofa, te ʼu meʼa ʼaia e tolu; kae ko te meʼa ʼaē ʼe lahi ake ʼi te ʼu meʼa ʼaia e tolu, ʼe ko te ʼofa [a.gaʹpe].”

5, 6. (a) He koʼe ʼe lahi ake te ʼofa ʼi te tui pea mo te falala? (b) Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tokoni ai te ʼofa ke tologa te nofo ʼohoana?

5 He koʼe ʼe tou ʼui ʼe lahi ake te ʼofa a.gaʹpe ʼi te tui pea mo te falala? Koteʼuhi ʼe mulimuli te ʼofa ʼaia ki te ʼu pelesepeto—te ʼu pelesepeto faitotonu—ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 119:105) Ko te ʼofa ʼaia ʼe ko he tokaga fakalelei ki niʼihi ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo lelei ia mata ʼo te ʼAtua, tatau aipe peʼe tau mo feʼauga mo ia ʼaē ʼe kita fakahā kiai te ʼofa ʼaia, peʼe kailoa. Ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe ina faka fealagia ki he taumatuʼa ke nā mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Koutou haga fekātakiʼaki pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi kehe. Ohage pe ko te lotolelei ʼa Sehova ʼo fakamolemole kia koutou, koutou toe fai feiā mo koutou.” (Kolose 3:13) Ko te taumatuʼa ʼaē ʼe nā feʼofaʼofani ʼe nā maʼu pea mo nā fefakahāʼaki “he ʼofa mālohi [a.gaʹpe], heʼe ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi te tuʼuga agahala.” (1 Petelo 4:8) Tou tokagaʼi ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi te ʼu hala. ʼE mole ina pulihi ia te ʼu hala ʼaia, koteʼuhi ʼe mole he tahi ʼe haohaoa pea mo ʼāteaina mai te hala.—Pesalemo 130:3, 4; Sake 3:2.

6 Kapau ʼe maʼu e te taumatuʼa te faʼahiga ʼofa ʼaia ki te ʼAtua pea mo nā feʼofaʼofani feiā, pea ʼe tologa anai tanā nofo ʼohoana pea ʼe nā fiafia anai, koteʼuhi ko te “ ʼofa ʼe molemo puli ia ʼi he lakaga.” (1 Kolonito 13:8) Ko te ʼofa ʼe ko he “noʼo haohaoa ʼo ʼuhiga mo te logo tahi.” (Kolose 3:14) Kapau kua koutou ʼohoana, pea ʼe lava feafeaʼi kia koutou pea mo tokotou ʼohoana ke koutou maʼuliʼi te faʼahiga ʼofa ʼaia? Koutou lau fakatahi te Folafola ʼa te ʼAtua, pea koutou palalau ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koutou ako te faʼifaʼitaki ʼo te ʼofa ʼo Sesu pea mo koutou faiga ke koutou mulimuli ki ai, ke koutou manatu ohage ko ia, pea mo koutou faʼifaʼitaki ki tana aga. Tahi ʼaē meʼa, koutou ʼolo ki te ʼu fono faka Kilisitiano, heʼe akoʼi ai te Folafola ʼa te ʼAtua. Pea koutou faikole ke tokoni atu te ʼAtua kia koutou, ke tuputupu ia koutou te faʼahiga ʼofa ʼaia, ʼaē ʼe ko he fua ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.—Tāʼaga Lea 3:5, 6; Soane 17:3; Kalate 5:22; Hepeleo 10:24, 25.

TE LUA FAKATUʼUTUʼU

7. Koteā te fakaʼapaʼapa, pea ko ai ʼaē ʼe tonu ke ina fakahā te fakaʼapaʼapa ʼi te nofo ʼohoana?

7 Kapau ʼe feʼofaʼofani moʼoni te taumatuʼa, pea ʼe nā toe fefakaʼapaʼapaʼaki anai, pea ko te fakaʼapaʼapa ʼe ko te lua fakatuʼutuʼu ʼaia ke fua manuʼia te nofo ʼohoana. Ko te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼapaʼapa ʼe ko te “fakahā ʼo he loto tokaga ki te hahaʼi, ʼo faka maʼuhigaʼi nātou.” ʼE tokoni fēnei te Folafola ʼa te ʼAtua ki te kau Kilisitiano fuli, ʼo kau ai mo te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu fafine ʼohoana: “ ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.” (Loma 12:10) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼO toe feiā pe mo koutou tagata ʼohoana, koutou haga nonofo mo nātou [tokotou ʼu ʼohoana] ʼo mulimuli pe ki te meʼa ʼaē kua [koutou] ʼiloʼi, ʼo faka maʼuhigaʼi ia nātou ohage ko he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine.” (1 Petelo 3:7) ʼE fai ki te fafine ʼohoana te tokoni ʼaenī, ke “ina maʼu he fakaʼapaʼapa loloto ki tona ʼohoana.” (Efesi 5:33) Ka koutou fia faka maʼuhigaʼi he tahi, pea ʼe koutou agalelei ki ai, ʼo koutou fakaʼapaʼapa ki tona ʼuhiga pea mo tana ʼu manatu, pea mo koutou fia fakahoko anai te ʼu meʼa fakapotopoto ʼaē ʼe ina kole atu.

8-10. ʼE tokoni feafeaʼi anai te fakaʼapaʼapa, ke liliu te nofo ʼohoana ko he fakatahi mālohi pea mo fiafia?

8 Ko nātou ʼaē ʼe nātou fia maʼuli fiafia ʼi tanatou nofo ʼohoana, ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki ʼonatou ʼohoana ʼo “mole [nātou] tokakaga pe ki te ʼu meʼa ʼa [nātou] totonu, kae [ʼe nātou] toe tokakaga pe foki ki te ʼu meʼa [ʼo tonatou ʼohoana].” (Filipe 2:4) ʼE mole nātou manatu pe ki te meʼa ʼaē ʼe lelei kia nātou totonu—heʼe hā ai anai tanatou manatu pe ʼaē kia nātou. Kae ʼe nātou toe manatu anai ki te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tonatou ʼohoana. ʼE moʼoni, ʼe nātou fakamuʼamuʼa anai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tonatou ʼohoana.

9 Ko te fakaʼapaʼapa ʼe tokoni anai ki te taumatuʼa ke nā mahino ki te kehekehe ʼo tanā ʼu manatu. ʼE mole ko he aga fakapotopoto ia te ʼamanaki ʼaē ke tatau tuʼumaʼu anai te manatu ʼa he taumatuʼa ia meʼa fuli. Ko te meʼa ʼaē ʼe lagi maʼuhiga ki te tagata ʼohoana ʼe mole lagi maʼuhiga anai ki te fafine ʼohoana, pea ko te meʼa ʼaē ʼe lagi leleiʼia anai e te fafine ʼohoana ʼe mole lagi leleiʼia anai e te tagata ʼohoana. Kae ʼe tonu ke nā fefakaʼapaʼapaʼaki ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā leleiʼia, mo kapau ʼe ʼalutahi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaia mo te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto ʼa Sehova. (1 Petelo 2:16; vakaʼi ia Filemone 14.) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke nā fefakaʼapaʼapaʼaki ki tonā matagafua ke ʼaua naʼa nā fai he ʼu fakamatala peʼe ko he ʼu fakahuahua, ʼe fakalainoaʼi ai he tahi ia nāua, ʼi muʼa ʼo te kaugamālie peʼe ʼi te temi ʼaē ʼe nā ʼāteaina ai.

10 ʼIo, ko tanā ʼofa ki te ʼAtua mo tanā feʼofani, pea mo tanā fefakaʼapaʼapaʼaki, ʼe ko te ʼu fakatuʼutuʼu tāfito ʼaia e lua ke fua manuʼia ai te nofo ʼohoana. ʼE lava feafeaʼi koa te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaia ʼi te tahi ʼu faʼahi maʼuhiga ʼo te maʼuli faka taumatuʼa?

KE PULE OHAGE KO KILISITO

11. ʼI te fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu, ko ai ʼaē ʼe pule ʼi te taumatuʼa?

11 ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu neʼe fakatupu te tagata ʼaki te ʼu kalitate ʼe nātou faka fealagia anai kia ia ke liliu ko he tagata pule famili lelei. ʼI tona ʼuhiga pule, ko te tagata ʼe ʼi ai tona maʼua ia muʼa ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼuli fakalaumālie pea mo te maʼuli fakasino ʼo tona ʼohoana pea mo tana fānau. ʼE tonu ke ina fai he ʼu tonu ʼe fakapotopoto pea mo ʼalutahi mo te finegalo ʼo Sehova, pea ke ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ki te ʼAtua. “Ke fakalogo te ʼu fafine ki ʼonatou ʼohoana ohage ko te fakalogo ki te ʼAliki, koteʼuhi ko te tagata ʼe ko te pule ʼo tona ʼohoana ohage ko Kilisito ʼe ko te pule ʼo te kokelekasio.” (Efesi 5:22, 23) Kae ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu ko te tagata ʼohoana ʼe toe ʼi ai foki mo tona pule. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ʼau loto ke koutou ʼiloʼi ko te pule ʼo te tagata fuli pe, ko Kilisito; ko te pule ʼo te fafine, ko te tagata; ko te pule ʼo Kilisito, ko te ʼAtua.” (1 Kolonito 11:3) Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe poto ʼe ina fai tona ʼuhiga pule, ʼo mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo tona pule totonu, ʼaē ko Kilisito Sesu.

12. Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakalogo pea mo te fai ʼo te ʼuhiga pule?

12 ʼE toe ʼi ai foki mo te pule ʼo Sesu, ʼe ko Sehova, pea ʼe fakalogo fakalelei kia te Ia. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole ʼau kumi toku finegalo, kae ko te finegalo ʼo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.” (Soane 5:30) ʼI faʼifaʼitaki lelei leva! Ko Sesu ʼe ko “te ʼuluaki-tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu.” (Kolose 1:15) Neʼe liliu ia ko te Mesia. Neʼe kua fakatuʼutuʼu ke liliu ko te Pule ʼo te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te Hau ʼaē ka fakanofo ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo māʼoluga age ʼi te kau ʼaselo fuli. (Filipe 2:9-11; Hepeleo 1:4) Logope la tona tuʼulaga māʼoluga ʼaia pea mo te ʼu pilivilesio lahi ʼaē neʼe ina maʼu, ko Sesu neʼe mole aga fefeka, mo aga mālohi, peʼe lahi fau te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakamaʼua ke fai e te hahaʼi. Neʼe mole fiaʼaliki, ʼo ina fakamanatuʼi tuʼumaʼu age ki tana kau tisipulo ʼe tonu ke nātou fakalogo kia te ia. Neʼe ʼofa ia Sesu pea mo loto manavaʼofa, tāfito ki te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuli taʼomia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau toho ʼe mālū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.” (Mateo 11:28-30) Neʼe ko he meʼa fakafiafia te fakatahi mo ia.

13, 14. ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ʼe fakahoko feafeaʼi anai e te tagata ʼohoana ʼofa tona ʼuhiga pule?

13 Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe loto ke maʼuli fiafia tona famili, ʼe tonu ke ina tokagaʼi te ʼu kalitate ʼo Sesu. Ko he tagata ʼohoana agalelei ʼe mole aga fefeka pea mo aga mālohi, ʼo ina fakaʼaogaʼi kovi tona ʼuhiga pule ohage ko he meʼa moʼo fakalainoaʼi ʼo tona ʼohoana. Kae ʼe ʼofa ia kia ia pea mo ina faka maʼuhigaʼi ia ia. Kapau neʼe “loto agavaivai” ia Sesu, pea ʼe tonu ke toe feiā mo te tagata ʼohoana, koteʼuhi ʼe mole tatau ia mo Sesu, heʼe ʼi ai te ʼu lakaga ʼe lākahala ai, pea ka lākahala, ʼe ina loto ke lotomahino tona ʼohoana kia ia. Koia, ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe agavaivai ʼe mahino gafua ki tana ʼu hala, tatau aipe peʼe faigataʼa tana ʼui fēnei: “Fakalelei mai; neʼe ke tonu koe.” ʼE faigafua anai ki he fafine ke fakaʼapaʼapa ki te ʼuhiga pule ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe aga fiamālalo pea mo agavaivai, kae mole fialahi pea mo aga fefeka. ʼO toe feiā aipe, ko te fafine ʼaē ʼe aga fakaʼapaʼapa ʼe toe faifakalelei mo ia mokā ʼe lākahala.

14 Neʼe fakatupu e te ʼAtua te fafine mo tona ʼu kalitate lelei, ʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi moʼo lagolago ki te fiafia ʼi te nofo ʼohoana. Ko he tagata ʼohoana ʼe aga poto ʼe ina tokagaʼi anai te faʼahi ʼaia pea ʼe mole ina tātāʼofi anai ia ia. ʼI te agamāhani, ʼe manavaʼofa age te hahaʼi fafine pea ʼe malave gafua ki tonatou loto te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko, pea ʼe ko he ʼu kalitate ʼe ʼaoga moʼo tauhi lelei ʼo te famili pea mo tana ʼu felogoi mo te hahaʼi. ʼI te agamāhani, ʼe poto lelei te fafine ʼi te fakaliliu ʼo te loto fale ko he potu ʼe kita fia nofo ai. Ko te “fafine ʼohoana ʼaē ʼe faʼa gāue” ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Tāʼaga Lea kapite 31, neʼe lahi ʼaupito tona ʼu kalitate fakaofoofo pea neʼe poto, pea neʼe fua lelei te ʼu faʼahi ʼaia ki tona famili. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te loto ʼo tona ʼohoana “neʼe falala” kia ia.—Tāʼaga Lea 31:10, 11.

15. Ohage ko Kilisito, ʼe lava feafeaʼi ki he tagata ʼohoana ke ina fakahā te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana?

15 Ko te tahi ʼu agaʼi fenua ʼe nātou faka maʼuhigaʼi ʼaupito te ʼuhiga pule ʼo te tagata, koia ʼe faka ʼuhiga ai ʼe ko he agatuʼu mo kapau ʼe kita fai he fehuʼi kia ia. ʼE feala ke ina fakapōpulaʼi tona ʼohoana. Ko te faʼahiga fakaʼaogaʼi kovi ʼaia ʼo te ʼuhiga pule ʼa te tagata ʼe fakatupu ʼaki ai tana mole felogoi mo tona ʼohoana, pea mo tana mole felogoi mo te ʼAtua. (Vakaʼi ia 1 Soane 4:20, 21.) ʼI te tahi faʼahi, ko ʼihi tagata ʼohoana ʼe mole nātou fai tonatou ʼuhiga pule, kae ʼe nātou tuku ki ʼonatou ʼohoana ke nātou takitaki te loto fale. Ko te tagata ʼaē ʼe fakalogo lelei kia Kilisito ʼe mole ina fakapōpulaʼi tona ʼohoana peʼe ina meʼa noaʼi tona matagafua. Kae ʼe mulimuli ki te ʼofa faka sakilifisio ʼaē neʼe maʼu e Sesu, pea mo mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “ ʼU tagata ʼohoana, koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohage ko Kilisito neʼe ʼofa ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kokelekasio.” (Efesi 5:25) Neʼe ʼofa lahi ia Kilisito Sesu ki tana kau tisipulo pea neʼe mate ia maʼa nātou. Ko he tagata ʼohoana agalelei ʼe ina faigaʼi anai ke ina muliʼi te agaʼofa ʼaia, ʼo ina kumi te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tona ʼohoana, kae mole aga fefeka ki ai. Ka fakalogo te tagata ʼohoana kia Kilisito pea mo ina fakahā te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, ʼe ina uga anai tona ʼohoana ke fakalogo ki ai.—Efesi 5:28, 29, 33.

TE FAKALOGO ʼA TE FAFINE ʼOHOANA

16. Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe tonu ke fakahā e he fafine ʼi tana ʼu felogoi mo tona ʼohoana?

16 Mole faʼa fualoa ʼi te ʼosi fakatupu ʼo Atama, “neʼe ʼui e Sehova ʼAtua: ‘ ʼE mole lelei ke nofo tokotahi te tagata. ʼE ʼau fai anai hona tokoni ʼe feʼauga mo ia.’ ” (Senesi 2:18) Neʼe fakatupu e te ʼAtua ia Eva ohage ko he “tokoni ʼe feʼauga” mo Atama kae mole ko he tahi ʼe fakataupiepie ki ai. Ko te nofo ʼohoana neʼe mole tonu ke hage ko he vaka ʼe ko ʼona kapiteni e lua. Neʼe tonu ke pule te tagata ʼohoana ʼaki te ʼofa, pea neʼe tonu ki te fafine ʼohoana ke ina fakahā tona ʼofa ki ai, tana fakaʼapaʼapa ki ai, pea mo tana fia fakalogo ki ai.

17, 18. Koteā te ʼu faʼahiga aga ʼaē ʼe feala ai ke liliu te fafine ʼohoana ko he tokoni moʼoni ki tona ʼohoana?

17 Kae ko he fafine ʼohoana lelei ʼe mole gata ʼaki pe tana fakalogo, kae ʼe ina faigaʼi ke liliu ko he tokoni moʼoni, ʼo lagolago ki te ʼu tonu ʼaē ʼe fai e tona ʼohoana. ʼE mahino papau ia ʼe faigafua te faʼahi ʼaia kia ia mokā ʼe lototahi mo te ʼu tonu ʼo tona ʼohoana. Kae tatau aipe peʼe mole lototahi mo ia, kae ko tana lagolago ki tona ʼohoana ʼe feala ke ʼi ai hona ʼu fua lelei ki te tonu ʼaē kua ina fai.

18 Ko he fafine ʼohoana ʼe feala ke tokoni ki tona ʼohoana ke ina fai fakalelei tona ʼuhiga pule ʼi te tahi ʼu faʼahi. ʼE feala ke ina fakahā age ki ai ʼe ina leleiʼia tana ʼu faiga ʼaē ke ina fakahoko tona ʼuhiga pule, kae mole tonu ke ina fatufatuʼi ia ia peʼe ina fakahā age ʼe mole feala ke ina foaki age te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto ki ai. ʼE tonu ke lelei tana aga ki tona ʼohoana, pea mo ina manatuʼi ko te “ ʼatamai mālū mo tokalelei . . . ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaupito kia mata ʼo te ʼAtua,” kae mole gata pe kia mata ʼo tona ʼohoana. (1 Petelo 3:3, 4; Kolose 3:12) Kae ʼe feafeaʼi anai koa mo kapau ko tona ʼohoana ʼe ko he tagata ʼe mole atolasio kia Sehova? Peʼe atolasio ki ai peʼe kailoa, kae ʼe fakaloto mālohiʼi e te Tohi-Tapu te ʼu fafine ʼohoana ke nātou “ ʼoʼofa ki tonatou ʼu ʼohoana, ke ʼoʼofa ki tanatou ʼu fānau, ke nātou agapoto, aga fakapoipoi, faʼa gāue ʼi tonatou loto fale, agalelei, ke nātou fakalogo ki ʼonatou ʼohoana, naʼa laukoviʼi ai te folafola ʼa te ʼAtua.” (Tito 2:4, 5) Kapau ʼe ko he ʼu faʼahi ʼe pipiki kiai te leʼo ʼo loto, ʼe mahino ia, ʼe fakaʼapaʼapa anai te tagata ʼohoana ʼaē ʼe mole atolasio kia Sehova ki te tonu ʼaē ka fai e tona ʼohoana, mo kapau ʼe ina fakahā age ki ai ʼaki te “agamālū pea mo te fakaʼapaʼapa lahi.” Ko ʼihi tagata ʼohoana ʼaē neʼe mole atolasio kia Sehova neʼe “nātou tafoki mai ʼuhi ko te aga ʼo tonatou ʼu ʼohoana, kae heʼeki fai he palalau, he neʼe nātou sio mata ki [tanatou] aga ʼaē ʼe maʼa ʼo fakatahi mo te fakaʼapaʼapa ʼe lahi ʼaupito.”—1 Petelo 3:1, 2, 15; 1 Kolonito 7:13-16.

19. Koteā te meʼa ʼaē ka fai anai e te fafine ʼohoana mo kapau ʼe ʼui age e tona ʼohoana ke ina maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua?

19 E feafeaʼi koa la mo kapau ʼe kole age e te tagata ki tona ʼohoana ke ina fai he meʼa ʼe tapuʼi e te ʼAtua? Kapau ʼe hoko te faʼahi ʼaia, pea ʼe tonu ke ina manatuʼi ko tona Pule lahi ʼe ko te ʼAtua. ʼE mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau ʼapositolo, ʼi te temi ʼaē neʼe kole age ai e te ʼu puleʼaga ke nātou maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua. ʼE fakamatala fēnei ia Gāue 5:29: “Neʼe ʼui e Petelo pea mo te tahi kau ʼapositolo: ‘ ʼE tonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua ʼi tona ʼuhiga pule, ʼi hamatou fakalogo ki te tagata.’ ”

KO HE FELOGOI ʼE LELEI

20. Ko te faʼahi tāfito fea ʼaē ʼe maʼuhiga ai te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa?

20 Ko te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa ʼe ʼaoga ki te tahi faʼahi ʼo te nofo ʼohoana—ko te felogoi. Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe ʼofa ʼe fai palalau anai mo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo tana ʼu gāue, mo tona ʼu fihifihia, pea mo tana ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. ʼE ʼaoga te faʼahi ʼaia ki te fafine ʼohoana. Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe ina toʼo he temi moʼo fai palalau mo tona ʼohoana pea mo fakalogo lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼui age, ʼe ina fakahā ʼaki ai tona ʼofa pea mo tana fakaʼapaʼapa ki ai. (Sake 1:19) Ko ʼihi fafine ʼohoana ʼe nātou meo ʼo nātou ʼui ʼe mole lahi te temi ʼaē ʼe nātou fai palalau ai mo tonatou ʼu ʼohoana. ʼE fakaʼofaʼofa te ʼaluʼaga ʼaia. ʼE moʼoni, ʼi te ʼu temi ʼaenī ʼaē ʼe maʼumaʼua ai te hahaʼi, ʼe lagi lahi te temi ʼaē ʼe gāue ai te ʼu tagata ʼohoana ʼi tanatou gāue fakamālama, pea ʼe lagi gāue ʼihi fafine ʼohoana ʼuhi ko te faigataʼa ʼo te maʼuli faka ekonomika. Kae ʼe ʼaoga ki he taumatuʼa ke nā fakaʼaogaʼi he temi maʼa nāua, he kapau ʼe mole nā fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala anai ke nā tahi faʼifaʼitaliha. ʼE feala ke tupu ʼaki ai he ʼu fihifihia lahi mo kapau ʼe nā kumi he fakakaugā ʼi tuʼa atu ʼo te vāhaʼa faka taumatuʼa.

21. Ko te ʼu faʼahiga palalau feafeaʼi ʼaē ʼe tokoni anai ki te fiafia ʼo te nofo ʼohoana?

21 Ko te faʼahiga felogoi ʼa te fafine ʼohoana pea mo te tagata ʼohoana ʼe maʼuhiga. “Ko he ʼu palalau lelei . . . ʼe [ko he meʼa fakafimālie] ki te nefesi pea ʼe ko he faitoʼo ki te ʼu hui.” (Tāʼaga Lea 16:24) Peʼe tauhi tokotou ʼohoana kia Sehova peʼe kailoa, ʼe tokoni fēnei mai te Tohi-Tapu: “Ke lelei tuʼumaʼu aipe takotou ʼu palalau pea ke konakonaʼi ʼaki te māsima,” ko tona faka ʼuhiga, ke lave lelei. (Kolose 4:6) Kapau ʼi he ʼaho katoa, neʼe hoko he ʼu fihifihia ki he tahi ia nāua, pea ʼe ʼaoga anai ke fai e tona ʼohoana he ʼu palalau lelei pea mo fakaloto fīmālie. “Ohage ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi, ʼe toe feiā aipe mo he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga totonu.” (Tāʼaga Lea 25:11) ʼE maʼuhiga ʼaupito te ʼaveʼave mālie ʼo tokita leʼo pea mo kita filifili lelei takita ʼu palalau. Ohage la, ʼaki te ʼita pea mo he palalau fefeka ʼe feala ke ʼui e he tahi ia nāua: “Pupunu te matapā!” Kae ʼi meʼa lelei leva mo kapau ko te ʼu palalau ʼaia ʼe faka “konakonaʼi ʼaki te māsima,” ʼo kita fai ʼaki he ʼu palalau malū, “Fakalelei siʼou loto, ka ke pupunu atu muʼa te matapā?”

22. Koteā te ʼu aga ʼaē ʼe ʼaoga ki te taumatuʼa ke nā taupau ai he ʼu felogoi lelei?

22 ʼE lelei te felogoi mo kapau ʼe fai ʼaki he ʼu palalau fakapelepele, ʼaki he ʼu faʼahiga sio pea mo he ʼu faʼahiga aga ʼe lelei, ʼe hā ʼaki ai te agaʼofa, te lotomahino, pea mo te agalelei. ʼI tanā faiga ʼaē ke nā taupau he ʼu felogoi lelei, ko te tagata pea mo te fafine ʼohoana ʼe nā fefakahāʼaki anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tonā loto, pea ʼe nā fefakaloto fīmālieʼaki anai pea mo fefakaloto mālohiʼaki ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe nā lotovaivai ai mo lotomamahi ai. ʼE fai e te Folafola ʼa te ʼAtua te tokoni ʼaenī: “Koutou fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi.” (1 Tesalonika 5:14) ʼI ʼihi temi ʼe lotomamahi anai te tagata, pea ʼi ʼihi temi ʼe ko te fafine. Kae ʼe feala ke nā fai he ʼu “palalau fakaloto fīmālie,” ʼo nā fefakaloto mālohiʼaki.—Loma 15:2.

23, 24. Koteā anai te ʼaoga ʼo te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa mokā hoko he ʼu fihifihia? Fakahā he faʼifaʼitaki.

23 Ko te taumatuʼa ʼaē ʼe nā feʼofaʼofani pea mo fefakaʼapaʼapaʼaki, ʼe mole nā fakalalahi anai he ʼu kiʼi fihifihia ʼe mole faʼa maʼuhiga. ʼE nā faiga anai ke ʼaua naʼa nā “feʼiʼitaʼaki.” (Kolose 3:19) ʼE tonu ke nā manatuʼi “kapau ʼe mālū he tali, pea ʼe ina ōfeʼi kehe te ʼita.” (Tāʼaga Lea 15:1) Koutou tokaga ke ʼaua naʼa koutou meʼa noaʼi peʼe koutou faka lākahalaʼi tokotou ʼohoana mokā ina fakahā atu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tona loto. Kae ʼe tonu ke mahino kia koutou, ʼe ko he faka fealagia ʼaia ke koutou mahino ki tana ʼu manatu. Koulua faiga fakatahi ke koulua fakatokatoka te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole koulua manatu tahi ai, pea mo koulua maʼu he puleʼaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia.

24 Koutou manatuʼi te lakaga ʼaē neʼe fakahā ai e Sala ki tona ʼohoana, ko Apalahamo, te puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fihifihia pea neʼe mole ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe manatu kiai ia Apalahamo. Kae neʼe ʼui age e te ʼAtua kia Apalahamo: “Fakalogo ki tona leʼo.” (Senesi 21:9-12) Neʼe fai e Apalahamo te meʼa ʼaia, pea neʼe tapuakina ai. ʼO toe feiā aipe, kapau ko he fafine ʼohoana ʼe ina fakahā hana manatu ʼe mole tatau mo te manatu ʼo tona ʼohoana, pea ʼe tonu muʼa ke fakalogo. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tonu ko te fafine tokotahi pe ʼaē ʼe palalau, kae ʼe tonu ke fakalogo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui age e tona ʼohoana. (Tāʼaga Lea 25:24) Ko te tagata peʼe ko te fafine ʼaē ʼe faiga tuʼumaʼu ke tuʼu tana tonu, ʼe mole ʼofa ia pea ʼe mole aga fakaʼapaʼapa.

25. ʼE tokoni feafeaʼi anai te ʼu felogoi lelei ki te fiafia ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te taumatuʼa?

25 Ko te felogoi lelei ʼe toe maʼuhiga foki ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te taumatuʼa. Ko te manatu pe ʼaē kia kita pea mo te mole lolomi ʼo kita, ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼaia ʼaē ʼe ko he noʼo maʼuhiga ʼo te nofo ʼohoana. ʼE maʼuhiga he felogoi fakahagatonu pea mo he faʼa kātaki. Kapau ʼe nā tahi kumi te fiafia ʼo tona hoa, pea ʼe tahitahiga anai te ʼu fihifihia ʼaē ka hoko ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia pea mo te tahi ʼu faʼahi, “ ʼaua naʼa tou haga faiga ki te lelei ʼo kita, kae ki te lelei ʼo tokita kāiga.”—1 Kolonito 7:3-5; 10:24.

26. Tatau aipe peʼe hoko ki te ʼu taumatuʼa fuli he ʼu temi fakafiafia pea mo he ʼu temi fakaloto mamahi, kae ʼe tokoni feafeaʼi anai tanā mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ke nā maʼuli fiafia?

26 ʼE ko he ʼu tokoni lelei ʼaē ʼe foaki mai e te Folafola ʼa te ʼAtua! ʼE moʼoni, ʼi te ʼu taumatuʼa fuli ʼe ʼi ai te ʼu temi fakafiafia pea mo te ʼu temi fakaloto mamahi. Kae kapau ʼe mulimuli te taumatuʼa ki te manatu ʼa Sehova, ohage ko tona fakahā ʼi te Tohi-Tapu, pea mo fakatafito tanā felogoi ki te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa, pea ʼe tologa anai pea mo fua manuʼia anai tonā ʼohoana. Koia, ʼi tanā fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe hā ai anai tanā fefakaʼapaʼapaʼaki, pea mo tanā fakaʼapaʼapa ki te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana, ia Sehova ʼAtua.

ʼE LAVA TOKONI FEAFEAʼI TE ʼU PELESEPETO FAKA TOHI-TAPU ʼAENĪ . . . KI HE TAUMATUʼA KE TOLOGA, PEA MO FAKAFIAFIA TANA NOFO ʼOHOANA?

Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe feʼofaʼofani.—Soane 13:35.

Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou loto fakamolemole.—Kolose 3:13.

Ko te ʼuhiga pule ʼe mulimuli ki te fakatuʼutuʼu.—1 Kolonito 11:3.

Kapau ʼe ʼi ai he ʼu palalau ʼe tonu ke fai pea ʼe tonu ke fai ʼi tona lakaga tonu.—Tāʼaga Lea 25:11.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae