KAPITE HOGOFULU-MA-TOLU
Kapau ʼe Koutou ʼAmanaki Mavete
1, 2. Kapau ʼe tokakovi he taumatuʼa, pea koteā te fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke nā fai?
ʼI TE taʼu 1988, neʼe lotomamahi ʼaupito te fafine Italia ʼe higoa ko Lucia.a ʼI tana ʼosi nofo ʼohoana ia taʼu e hogofulu, neʼe mavete mo tona ʼohoana. Neʼe tuʼa lahi tana faiga ʼaē ke nā fakatokatoka mo tona ʼohoana, kae mole hona fua. Koia neʼe nā mavete he neʼe mole nā felogoi tahi, pea ʼi te temi ʼaenī ʼe ina taupau tokotahi tana ʼu taʼahine e lua. ʼI tana manatuʼi te temi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e Lucia: “ ʼI taku ]manatu neʼe mole he meʼa ʼe feala ke ina hāofaki tamā nofo ʼohoana.”
2 Kapau ʼe koutou tau mo he ʼu fihifihia faka taumatuʼa, ʼe lagi koutou mahino ki te fihifihia ʼaē ʼe tau mo Lucia. ʼE lagi tokakovi tokotou vāhaʼa faka taumatuʼa, pea ʼe lagi koutou feʼekeʼaki pe kei feala hona hāofaki. Kapau koia ʼaia, pea ʼe lelei anai ke koutou vakaʼi te fehuʼi ʼaenī: Neʼe ʼau mulimuli koa ki te ʼu tokoni lelei fuli ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu ke lava lelei tomā vāhaʼa faka taumatuʼa?—Pesalemo 119:105.
3. Logope la te lahi ʼo te ʼu mavete ʼohoana, kae koteā ʼaē ʼe fakahā e te ʼu sivi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē kua mavete pea mo tonatou ʼu famili?
3 Ka hoko he ʼu fihifihia lahi ʼi he taumatuʼa, ʼi tanā manatu ʼe lelei age ke nā mavete. Kae logope la te lahi ʼo te ʼu fenua ʼaē ʼe tuputupu ai te ʼu mavete ʼohoana, ko te ʼu sivi foʼou ʼe nātou fakahā mai, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼaē kua mavete, ʼe nātou fakahemala ʼi tanatou fai te faʼahi ʼaia. Ko ʼihi ia nātou ʼaia ʼe lahi age tonatou mahamahaki pea mo te hoha ʼo tanatou fakakaukau, ia nātou ʼaē ʼe mole mavete. Ko te ʼu fānau ʼaē ʼe mavete ʼanatou ʼu mātuʼa, ʼe hoha tanatou fakakaukau pea ʼe nātou lotomamahi lolotoga ni ʼu taʼu. ʼE toe lotomamahi foki mo te ʼu mātuʼa pea mo te ʼu kaumeʼa ʼo te taumatuʼa ʼaē kua mavete. Kae ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koteā te manatu ʼa te ʼAtua, Ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼohoana?
4. ʼE tonu ke fakatokatoka feafeaʼi te ʼu fihifihia ʼo he taumatuʼa?
4 Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼu ʼuluaki kapite, neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke nonofo fakatahi te taumatuʼa ʼi tona maʼuli katoa. (Senesi 2:24) Kae he koʼe koa ʼe tokolahi te ʼu taumatuʼa ʼe nātou mavete? ʼE mole ko he meʼa ʼe hoko fakapunamaʼuli. ʼI te agamāhani ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe ʼuluaki hoko ʼi muʼa ʼo he mavete. ʼE feala ke liliu he ʼu kiʼi fihifihia noa ʼa he taumatuʼa ko he ʼu fihifihia lahi, ʼo mole kei feala hanā fakatokatoka. Kae kapau ʼe foimo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaia ʼaki te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu, pea ʼe mole lahi anai te ʼu mavete ʼohoana.
KOUTOU MAʼU TE MANATU ʼAĒ ʼE TOTONU
5. Koteā te ʼaluʼaga moʼoni ʼaē ʼe tonu ke tauʼi e te ʼu taumatuʼa fuli?
5 ʼI ʼihi temi, ʼe tupu te ʼu fihifihia heʼe maʼu e he tahi ʼi te taumatuʼa, peʼe ko nāua toko lua, he ʼu ʼamanaki ʼe mole fakapotopoto. Ko te ʼu tohi ʼaē ʼe fakamatala ai te ʼu hisitolia ʼo he tagata pea mo he fafine ʼe nā femanakoʼaki, mo te lau ʼo te ʼu nusipepa ʼo te malamanei, mo te sioʼi ʼo te ʼu ʼata ʼo te televisio, ʼe feala ke tupu ʼaki ai he ʼu ʼamanaki pea mo he ʼu moemisi ʼe kehe ʼaupito mo te maʼuli moʼoni ʼo he taumatuʼa. Ka mole hoko te ʼu moemisi ʼaia, pea ʼe hage kia ia ʼaia neʼe kākāʼi, ʼo mole kei fiafia, pea ʼe ʼita. Kae ʼe lava feafeaʼi ki he ʼu hahaʼi heʼe haohaoa e toko lua ke nā maʼuli fiafia ʼi te nofo ʼohoana? ʼE hoki feala te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe nā faiga mālohi ke nā felogoi lelei.
6. (a) Koteā te manatu fakapotopoto ʼaē ʼe tuku mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te ʼu tokakovi ʼa he taumatuʼa?
6 ʼE tuku mai e te Tohi-Tapu te ʼu tokoni ʼaoga. ʼE ina fakahā mai ʼe maʼu te ʼu fiafia ʼi te nofo ʼohoana, kae ina toe fakatokagaʼi mai foki, ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana “ ʼe nātou tau anai mo te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano.” (1 Kolonito 7:28) Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼui, ko he taumatuʼa ʼe nā heʼe haohaoa toko lua pea ʼi ʼihi temi ʼe nā agahala ai. ʼE kehekehe tanā fakakaukau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā logoʼi ʼi tonā loto, pea mo te faʼahiga ako ʼaē neʼe fai kia nāua. ʼI ʼihi temi ʼe tokakovi he taumatuʼa ʼuhi ko te paʼaga, mo te ʼu fānau, pea mo te famili ʼo ia fafine peʼe ko te famili ʼo ia tagata. ʼE toe feala foki ke tupu he ʼu tokakovi ʼuhi ko te mole feʼauga ʼo te ʼu temi ʼaē ʼe nā fai fakatahi ai he ʼu meʼa pea mo te ʼu fihifihia ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino.b ʼE ʼaoga he temi loaloaga moʼo talanoa ki te ʼu faʼahi ʼaia, kae ke koutou lotomālohi! ʼE tokolahi te ʼu taumatuʼa ʼe nātou tau mo te ʼu fihifihia ʼaia, pea ʼaki te temi ʼe nātou maʼu he ʼu puleʼaki moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼaia.
KOUTOU PALALAU KI TE MEʼA ʼAĒ ʼE KOUTOU TOKAKOVI AI
Koutou foimo fakatokatoka tokotou ʼu fihifihia. ʼAua naʼa koutou tuku ke tō te laʼā ki tokotou ʼita
7, 8. Kapau ʼe lotomamahi peʼe femahinohalaʼaki he taumatuʼa, koteā te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tonu ke nā mulimuli kiai moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu faʼahi ʼaia?
7 ʼE hoko ʼita te tokolahi mokā nātou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou lotomamahi ai, ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole nātou femahinoʼaki ai, peʼe ki tonatou ʼu vaivaiʼaga. ʼE mole ʼui fakahagatonu anai e te fafine peʼe ko te tagata: “ ʼE hage kia ʼau ʼe mole ke mahino ki te meʼa ʼaē ʼe ʼau logoʼi,” kae ʼe feala ia ke ʼita pea mo ina fakalahi te fihifihia. Tokolahi ʼe nātou ʼui anai: “ ʼE ke tokaga pe koe kia koe,” peʼe nātou ʼui: “ ʼE mole ke ʼofa ia ʼau.” ʼI tana mole loto ʼaē ke nā kē, ʼe mole fai anai e tona ʼohoana hana tali kiai.
8 ʼE lelei age hatatou mulimuli ki te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “Koutou ʼiʼita, kae ʼaua naʼa koutou agahala; ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita.” (Efesi 4:26) Ko te taumatuʼa ʼe nā feʼofani, pea kua vave katoa kiai taʼu e 60 ʼo tanā kua ʼohoana, neʼe fehuʼi age kia nāua pe koteā te meʼa ʼaē neʼe nā fai ke fīmālie ai tanā nofo ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e te tagata: “ ʼI muʼa ʼo tamā ʼolo ʼo momoe, ʼe ma fakatokatoka tuʼumaʼu tomā ʼu fihifihia, tatau aipe peʼe mole faʼa maʼuhiga.”
9. (a) ʼI te Tohi-Tapu, koteā te koga maʼuhiga ʼo te felogoi? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he taumatuʼa, tatau aipe peʼe fakamaʼua anai kia nāua he lototoʼa pea mo he agavaivai?
9 Ka tokakovi he taumatuʼa, pea ʼe tonu ke nā “vave ʼi te fagono, tuai ʼi te palalau, mo tuai ʼi te ʼita.” (Sake 1:19) Kapau kua nā ʼosi fefakalogo lelei ʼaki, pea ʼe lagi mahino anai kia nāua toko lua, ʼe tonu ke nā fefakamolemoleʼaki. (Sake 5:16) ʼE tonu ke koutou maʼu te agavaivai pea mo koutou lava ʼui fakamalotoloto: “ ʼE ʼau fakalelei atu mo kapau neʼe ʼau fakaloto mamahi koe.” Pea kapau ʼe fai e he taumatuʼa ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala anai kia nāua ke nā fakatokatoka tonā ʼu fihifihia, pea mo toe fakamālohiʼi tanā feʼofani pea mo tanā ʼu felogoi faka taumatuʼa.
KOUTOU LIUFAKI TE MAʼUA ʼO TE NOFO ʼOHOANA
10. Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, ʼe toe ʼaoga ki te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī?
10 ʼI te faitohi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kolonito, neʼe ina fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou ʼohoana ‘ ʼuhi ko te kua lahi ʼo te fai folonikasio.’ (1 Kolonito 7:2) Ko te ʼu aga ʼo te mālama ʼaenī, kua kovi age ʼi te ʼu aga ʼo te kolo ʼāfea ʼo Kolonito. Ko te ʼu fai palalau heʼeʼaoga ʼa te hahaʼi, mo tanatou faʼahiga teuteu ʼaē ʼe mole fakaʼapaʼapa, mo te ʼu fakamatala heʼeʼaoga ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu nusipepa mo te ʼu tohi, te ʼu ʼata kovi ʼo te televisio, ʼe nātou fakaneke te hahaʼi ke nātou holi mālohi ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Ki te kau Kolonito ʼaē neʼe nonofo ʼi he mālama feiā, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE lelei age takita ʼohoana ʼi takita vela ʼi te holi.”—1 Kolonito 7:9.
11, 12. (a) Koteā te maʼua ʼo te tagata ki tona ʼohoana, pea mo te fafine ki tona ʼohoana, pea ʼe tonu ke feafeaʼi tanā fai ia te faʼahi ʼaia? (b) ʼE feafeaʼi anai mo kapau ʼe mole feala ʼi ʼihi temi ke nā fai tona maʼua ʼaia?
11 Koia, ʼe fakatotonu fēnei e te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana: “Ke liufaki e te tagata te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina foaki ki te fafine, kae ke toe fai feiā pe foki e te fafine ki tona ʼohoana.” (1 Kolonito 7:3) Koutou fakatokagaʼi ʼe faka maʼuhigaʼi te foaki ʼi te maʼu. ʼE hoki fīmālie moʼoni anai he taumatuʼa ʼi tanā ʼu felāveʼi fakasino, mo kapau ʼe nā tokaga ki te lelei ʼo nāua toko lua. Ohage la, ʼe fakatotonu e te Tohi-Tapu ki te ʼu tagata ʼohoana ke nātou gaohi tonatou ʼohoana “ ʼo mulimuli pe ki te meʼa ʼaē kua [nātou] ʼiloʼi.” (1 Petelo 3:7) ʼE moʼoni tāfito te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fefoakiʼaki e te taumatuʼa. Kapau ʼe mole fakapelepeleʼi e te tagata tona ʼohoana, pea ʼe lagi faigataʼa anai kia ia hana leleiʼia te nofo ʼohoana.
12 ʼE ʼi ai te ʼu lakaga ʼe mole fai anai e te tagata ʼohoana peʼe ko te fafine ʼohoana tona maʼua ki tona ʼohoana. ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼi ʼihi temi ʼi te lolotoga ʼo he māhina, peʼe ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe gaʼegaʼe ʼaupito ai. (Vakaʼi ia Levitike 18:19.) ʼE feala ke feiā mo te tagata ʼohoana mo kapau ʼe tau mo he fihifihia mamafa ʼi tana gāue peʼe kapau kua gaʼegaʼe. ʼE lava kātakiʼi anai e te taumatuʼa te ʼu lakaga ʼaia, mo kapau ʼe nā palalau fakahagatonu ki te faʼahi ʼaia pea mo nā “lototahi kiai.” (1 Kolonito 7:5) Kapau ʼe nā fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala anai ke nā tekeʼi ai te ʼu femahinohalaʼaki. Kae kapau ʼe mole fia fai e te fafine tona maʼua ki tona ʼohoana peʼe mole loto anai e te tagata ke ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼofa, pea ʼe feala ke nā tō ki te fakahala. ʼI te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala ke tupu ai he ʼu fihifihia ʼi te nofo ʼohoana.
13. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e te kau Kilisitiano moʼo taupau tanatou ʼu manatu ke maʼa?
13 Ohage ko te kau Kilisitiano fuli, ʼe mole tonu ke lau peʼe ke sioʼi e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē kua ʼohoana, te ʼu tohi peʼe ko te ʼu ʼata ʼaē ʼe fakahā ai te ʼu felāveʼi fakasino, heʼe feala ke tupu ai honatou ʼu holi heʼemaʼa pea mo fakalialia. (Kolose 3:5) ʼE toe maʼua foki ke nātou tokakaga ki tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu aga mokā nātou fai palalau mo he tahi fafine peʼe ko he tahi tagata. Neʼe fai e Sesu te fakatokaga ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.” (Mateo 5:28) ʼI tanatou mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe feala ai ki te ʼu hahaʼi ʼohoana ke nātou tekeʼi te holi ʼaē ke nātou tono. ʼE feala ke nātou fiafia tuʼumaʼu ʼi tanatou ʼu felogoi faka taumatuʼa, ʼaē ʼe nātou fakaʼapaʼapa ai ki te ʼu felāveʼi fakasino, heʼe ko he meʼa ʼofa ʼe maʼa, neʼe foaki mai e Sehova, te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana.—Tāʼaga Lea 5:15-19.
TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE FAKAGAFUA AI E TE TOHI-TAPU TE MAVETE
14. ʼI ʼihi temi, koteā te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe hoko, pea koteā tona tupuʼaga?
14 Meʼa fakafiafia foki, tokolahi te ʼu taumatuʼa Kilisitiano ʼe nātou fakatokatoka te ʼu fihifihia fuli ʼaē ʼe hoko. Kae ʼi ʼihi temi, ʼe mole feiā. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou heʼe haohaoa fuli pea mo tou maʼuʼuli ʼi he malamanei agahala ʼe puleʼi e Satana, koia ʼe mavete ai ʼihi taumatuʼa. (1 Soane 5:19) Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano ʼi te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia?
15. (a) Koteā te lekula faka Tohi-Tapu pe e tahi ʼaē ʼe ina faka fealagia ki he taumatuʼa ke nā mavete? (b) He koʼe neʼe mole mavete ʼihi mo tonatou ʼohoana ʼaē neʼe tono?
15 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te Kapite 2 ʼo te tohi ʼaenī, ko te folonikasio ʼe ko te tafitoʼaga faka Tohi-Tapu pe ʼaia e tahi ki he taumatuʼa ke nā mavete pea mo feala ke toe ʼohoana.c (Mateo 19:9) Kapau ʼe koutou ʼiloʼi papau neʼe tono tokotou ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke koutou fai he tonu ʼe faigataʼa. ʼE koutou haga nofo anai koa mo ia, peʼe koutou mavete anai mo ia? ʼE mole he lekula ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou fakamolemole katoa ki te hala ʼaē neʼe fai e tonatou ʼohoana he neʼe fakahemala fakamalotoloto, pea neʼe toe hoko lelei atu tanā nonofo fakatahi. Ko ʼihi neʼe mole nātou fia mavete ʼuhi ko te fānau.
16. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe tupu ai te mavete ʼa ʼihi mo tonatou ʼohoana ʼaē neʼe tono? (b) Kapau ko ia ʼaē ʼe mole hala ʼe fia mavete peʼe kailoa, he koʼe ʼe mole tonu ke valoki e he tahi te tonu ʼaē ʼe ina fai?
16 ʼI te tahi faʼahi, ʼaki te agahala ʼaia neʼe lagi faitama ai te fafine, peʼe ina maʼu he mahaki ʼuhi ko te ʼu felāveʼi fakasino. Peʼe lagi tonu anai ke puipui te ʼu fānau naʼa fakaʼalikiʼi nātou e te tāmai peʼe ko te faʼe. ʼE hā lelei mai, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe tonu ke vakaʼi ʼi muʼa ʼo te fai ʼo he tonu. Kae kapau ʼe koutou ʼiloʼi neʼe tono tokotou ʼohoana, pea ki muli age ʼe koutou toe felāveʼi fakasino mo ia, ʼe koutou fakahā ai kua koutou fakamolemole kia ia pea ʼe mole koutou fia mavete mo ia. ʼE mole kei ʼi ai he ʼaoga ʼo te tafitoʼaga faka Tohi-Tapu ʼaē ke koutou mavete pea mo toe ʼohoana. ʼE mole faiga anai he tahi ke kau atu ki takotou ʼu fakatuʼutuʼu, pea mo faiga anai ke ina foaki atu he puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole tonu anai ke valoki e he tahi te tonu ʼaē ka koutou fai. ʼE koutou tali anai te ʼu fua ʼo te tonu ʼaē ka koutou fai. “ ʼE [tou] tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.”—Kalate 6:5.
TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE FEALA AI KI HE TAUMATUʼA KE NĀ TAHI NOFO
17. Koteā te ʼu tuʼakoi ʼe fai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tahi nofo ʼa he taumatuʼa, peʼe ko te mavete ʼa he tahi mo tona ʼohoana, mo kapau neʼe mole folonikasio?
17 ʼE ʼi ai koa he ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ai ki he taumatuʼa ke nā tahi nofo, tatau aipe pe neʼe mole hoko he folonikasio? Ei, kae ʼi te faʼahi ʼaia, ʼe mole tonu anai ke kumi e te tagata pe ko te fafine Kilisitiano ke toe ʼohoana mo he tahi kehe. (Mateo 5:32) ʼE mole tapuʼi e te Tohi-Tapu mokā tahi nofo he taumatuʼa, kae ʼe ina fakamaʼua kia nāua ke “mole [nā] toe ʼohoana peʼe ke [nā] fakatokatoka.” (1 Kolonito 7:11) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe lagi tonu ai anai ki he taumatuʼa ke nā tahi nofo?
18, 19. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe lagi uga ai anai he tahi ke mavae ʼi tona ʼohoana peʼe ke mavete mo ia, tatau aipe peʼe mole feala ke toe ʼohoana?
18 ʼE lagi maʼuli masiva he famili ʼuhi ko te piko ʼo te tagata, peʼe ʼuhi ko tana ʼu aga kovi ʼaē ʼe ina fai māhani.d ʼE lagi ina fakaʼaogaʼi te falā ʼo tona famili ki te gaoʼi paʼaga, peʼe ina fakaʼaogaʼi ki tana toloke peʼe ki tana ʼinu kava. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Kapau ʼe mole tokaga he tahi [kia] . . . nātou ʼo tona loto fale, pea ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.” (1 Timoteo 5:8) Kapau ʼe mole fia fetogi e te tagata ʼaia tana aga, ʼo lagi ina fakaʼaogaʼi te litotogi ʼo tona ʼohoana moʼo totogi ʼaki te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe holi kiai, pea ʼe feala anai ki te fafine ke ina kole ki te telepinale ke mavae ʼi tona ʼohoana, moʼo puipui tona maʼuli pea mo te maʼuli ʼo tanā fānau.
19 ʼE toe feala foki ke hoko te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe agamālohi ʼaupito he tahi ʼi te taumatuʼa ki tona ʼohoana, ʼo lagi ina tā tuʼumaʼu, ʼo tupu ai hana mahaki peʼe tuʼutāmaki ai tona maʼuli. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe faiga tuʼumaʼu e te tagata peʼe ko te fafine ke maumauʼi e tona ʼohoana te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, pea ʼe toe feala foki kia ia ʼaē ʼe tuʼutāmakiʼia ke mavae, tāfito la mo kapau ʼe feala ke tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE lagi fakatuʼutuʼu anai e ia ʼaē ʼe gaohi koviʼi ke ina kole ki te telepinale he fakamoʼoni ke mavae ʼi tona ʼohoana, heʼe kia ia kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe ina fakahā ai ʼe “fakalogo ki te ʼAtua ʼi tona ʼuhiga pule, ʼi [hana] fakalogo ki te tagata.”—Gāue 5:29.
20. (a) Kapau ʼe mavete he taumatuʼa, koteā ʼaē ʼe feala ke fai e tonatou ʼu kaumeʼa fakapotopoto pea mo te ʼu tagata ʼāfea, kae koteā ʼaē ʼe mole tonu ke nātou fai? (b) Logope la ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakagafua te tahi nofo ʼa he taumatuʼa pea mo te mavete ʼohoana, kae ko te ʼu meʼa fea ʼaē ʼe mole tonu ke fakaʼaogaʼi e he taumatuʼa moʼo takuʼaki te feala ʼaē ke nā mavete?
20 Kapau ʼe gaohi koviʼi ʼaupito te fafine peʼe ko te tagata ʼohoana, pea ʼe mole tonu anai ke uga e he tahi ke nā tahi nofo peʼe ina uga ke haga nofo mo tona ʼohoana. ʼE lagi lagolago anai hona ʼu kaumeʼa kia ia pea mo te ʼu tagata ʼāfea, pea mo fai kia ia he ʼu tokoni faka Tohi-Tapu, kae ʼe mole nātou ʼiloʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te taumatuʼa ʼaia. ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke sio kiai. ʼE mahino papau ia, ʼe mole fakaʼapaʼapa anai he fafine Kilisitiano ki te fakatuʼutuʼu fakaʼatua ʼo te nofo ʼohoana, mo kapau ʼe ina fakaʼaogaʼi he ʼu kiʼi meʼa noa pe moʼo takuʼaki ke mavete mo tona ʼohoana. Kae kapau ʼe hoholo atu te ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki ʼaia, pea ʼe mole fatufatuʼi anai e he tahi te fafine ʼaia mo kapau ʼe mavete mo tona ʼohoana. ʼE toe feiā ʼo ʼuhiga mo he tagata ʼohoana Kilisitiano ʼaē ʼe fia mavete mo tona ʼohoana. “ ʼE tou tutuʼu fuli anai ia muʼa ʼo te fakamāuʼaga ʼa te ʼAtua.”—Loma 14:10.
TE MEʼA ʼAĒ NEʼE INA HĀOFAKI TE TAUMATUʼA NEʼE KUA MAVETE
21. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe hā ai te lelei ʼo te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana?
21 Hili kiai māhina e tolu ʼi te kua mavae ʼa Lucia, te fafine ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata, mo tona ʼohoana, neʼe felāveʼi mo te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova pea neʼe kamata tana ako Tohi-Tapu. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito ʼi taku sio ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu te ʼu puleʼaki moʼo fakatokatoka toku fihifihia. Hili pe te vāhaʼa e tahi ʼi taku ako te Tohi-Tapu, neʼe ʼau loto ai ke ʼau foimo fakatokatoka mo toku ʼohoana. ʼI te temi ʼaenī, ʼe feala ke ʼau ʼui ʼe ʼiloʼi e Sehova peʼe feafeaʼi te hāofaki ʼo te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe tokakovi, he ko tana ʼu akonaki ʼe tokoni ki he taumatuʼa ke nā fefakaʼapaʼapaʼaki. ʼE mole moʼoni te ʼui ʼa ʼihi, ʼe mavetevete te ʼu hahaʼi ʼohoana ʼuhi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼO ʼuhiga mo toku faʼahi, neʼe hala te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou.” Neʼe ako e Lucia ke ina fakaʼaogaʼi ʼi tona maʼuli te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.
22. Koteā ʼaē ʼe tonu ke falala kiai te hahaʼi ʼohoana fuli?
22 ʼE mole ko Lucia tokotahi pe ʼaē neʼe hoko ki ai te faʼahi ʼaia. ʼE tonu ke liliu te nofo ʼohoana ko he tapuakina, kae mole ko he kavega. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe foaki e Sehova te matapuna lelei ʼaupito, ʼaē ko tana Folafola maʼuhiga, moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼohoana. ʼE feala ke fakaliliu e te Tohi-Tapu “ia ia ʼaē ʼe mole heʼeki fakapotopoto ke poto.” (Pesalemo 19:7-11) ʼE lahi te ʼu taumatuʼa neʼe ʼamanaki ke nātou mavete, pea neʼe hāofaki e te Tohi-Tapu tanatou nofo ʼohoana, pea neʼe tokoni ki ʼihi taumatuʼa ke nātou fakatokatoka tonatou ʼu fihifihia. Tou fakaʼamu ke falala katoa te ʼu hahaʼi ʼohoana fuli ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki mai e Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana. ʼE lelei ʼaupito te ʼu tokoni ʼaia kia nātou!
a Neʼe fetogi te higoa.
b ʼI te ʼu ʼuluaki kapite, neʼe kua tou talanoa ki te ʼu fihifihia ʼaia.
c Ko te kupu faka Tohi-Tapu “folonikasio” ʼe pipiki kiai te tono, te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tagata pe ko he fafine mo he fafine, te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu manu, pea mo te tahi ʼu aga heʼeʼaoga ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu koga tapu.
d ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaenī, ʼe mole kau kiai te mole feala ʼaē ki he tagata ke ina foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou, ʼuhi ko hona mahaki peʼe ko te mole feala ʼaē ke ina maʼu hana gāue, logope la tana fia fakahoko ia tona maʼua ʼaia.