ʼE Lava Fakafiafia Te Nofo ʼOhoana Ia ʼAho Nei
“Koutou kofuʼi ia te ʼofa, heʼe ko he noʼo haohaoa ia ki te logo tahi.”—Kolose 3:14, MN.
1, 2. (a) Koteā te faʼahi fakaloto mālohi ʼe tou fakatokagaʼi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano? (b) E feafeaʼi he maʼuli faka taumātuʼa fiafia?
ʼE TOU fiafia koa mokā tou sio ki te hahaʼi ʼohoana ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe nātou agatonu ki ʼonatou hoa ʼaē kua nātou māʼuʼuli fakatahi talu mai taʼu e 10, 20, 30, peʼe laka atu? Logola te ʼu fihifihia kae neʼe nātou agatonu aipe ki ʼonatou hoa.—Senesi 2:24.
2 Tokolahi ʼe nātou fakamoʼoni neʼe lahi ʼaupito te ʼu faigataʼaʼia neʼe hoko ki tonatou maʼuli faka taumātuʼa. Neʼe tohi fēnei e te fafine: “Māʼia la mo te ʼu taumātuʼa ʼaē ʼe fiafia, ʼe nātou tau mo te ʼu fihifihia. ʼE ʼi ai te ʼu temi fiafia pea mo te ʼu temi mamahi . . . Kae logola ia te ʼu faʼahi ʼaia . . . ʼe agatonu aipe te ʼu hahaʼi ʼohoana ʼaia ki ʼonatou hoa ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼo te temi nei.” Ko te ʼu taumātuʼa ʼaia ʼe nātou faiga aipe ke nātou fakatokatoka tonatou ʼu fihifihia faigataʼa, tāfito la mo kapau ʼe ʼi ai hanatou ʼu fānau. ʼAki te temi neʼe mahino kiā nātou ʼaia ko te ʼofa moʼoni ʼe mole “puli ʼi he lakaga.”—1 Kolonito 13:8, MN.
3. Koteā ʼaē ʼe fakatokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana pea mo te māvete, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga ai?
3 Kae ko te ʼu lauʼi miliona taumātuʼa kua nātou māvete. ʼE ʼui fēnei e te sivi neʼe fai: “ ʼI Amelika, ko te vaelua ʼo te ʼu ʼohoana ia ʼaho nei ʼe iku anai ki he māvete. Pea ko te vaelua ʼo te ʼu māvete ʼohoana ʼaia ʼe hoko anai kae kua taʼu 7 pea mo māhina e 8 tanatou kua ʼohoana . . . ʼI te toko 75 ʼi te teau ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe toe ʼohoana, ʼe toe māvete anai ia te toko 60 ʼi te teau.” Māʼiape la mo te ʼu fenua ʼaē ki muʼa atu neʼe mole lahi ai te ʼu māvete ʼohoana, kua hoko ai te ʼu fetogi ʼi te temi nei. ʼI te taʼu ʼaenī kua hili ʼi Saponia, neʼe lahi ʼaupito ai te ʼu māvete ʼohoana. Koteā te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tupu ai te ʼu māvete ʼaia? Pea ko te ʼu fihifihia ʼaia ʼe hoko ʼi ʼihi temi ʼi te loto kokelekasio. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke maʼuli fiafia ai he taumātuʼa logola te ʼu faiga ʼa Satana ke ina maumauʼi ia te fakatuʼutuʼu ʼaia?
Te ʼu Hele ʼe Tonu Ke Tekeʼi
4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ai ke faigataʼaʼia te maʼuli faka taumātuʼa?
4 ʼE fakahāhā mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ia te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe feala ke faigataʼaʼia ai te maʼuli faka taumātuʼa. Tou vakaʼi age muʼa te ʼu palalau neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli: “ ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito pea mo faigataʼa. Heʼe ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu, kaumeʼa mo te paʼaga, fiatuʼu, fialahi, lea hala ki te ʼAtua, talagataʼa ki te ʼu mātuʼa, maʼuli galo, heʼe agatonu, heʼeʼofa, logogataʼa, fasituʼu, heʼe faka tātāʼofi, fekai, mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, kākā, fiatuʼu, fonu ʼi te fialahi, kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe hage ʼe nātou pipiki ki te ʼAtua, kae nātou lītuʼa ki tona mālohi; pea mai iā nātou ʼaia ke ke maliu kehe mai ai.”—2 Timoteo 3:1-5, MN.
5. He koʼe ko he ‘tahi ʼe ʼofa pe kiā ia totonu’ ʼe ina faka tuʼutāmakiʼia tonā maʼuli faka taumātuʼa, pea koteā te tokoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
5 Ka tou vakavakaʼi ia te ʼu palalau ʼa Paulo, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ai ke tuʼutāmaki te maʼuli faka taumātuʼa. Ohage la, ko te hahai ʼaē ʼe “kaumeʼa pe . . . mo nātou totonu” ʼe nātou ʼoʼofa pe kiā nātou totonu pea ʼe mole nātou tokagaʼi niʼihi. Ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana ʼaē ʼe ʼoʼofa pe kiā nātou totonu, ʼe nātou fai pe ia te meʼa ʼaē ʼe nātou loloto kiai. ʼE nātou manatu pe kiā nātou totonu. ʼE lelei koa ia te taʼi aga ʼaia ke maʼuli fiafia he taumātuʼa? Kailoa ia. Neʼe foaki e te ʼapositolo ko Paulo ia te tokoni fakapotopoto ʼaenī ki te kau Kilisitiano, ʼo kau ai mo te hahaʼi ʼohoana: “[ʼAua] naa koutou fai he mea i te fe’filiʼaki, pe i te fia vikitonu, kae i te agavaivai, koutou tahi hikihiki te kaiga alâ, e natou maolugaʼage ia koutou. Aua naa tahi vakai ifo ota lelei kia kita, kae kita vakai te u lelei ki te kaiga alâ.”—Filipo 2:3, 4.
6. Ko te manako ki te falā, ʼe ina faka tuʼutāmakiʼi feafeaʼi ia te felogoi ʼa te taumātuʼa?
6 Ko te manako ki te falā, ʼe fakatupu fihifihia ki te taumātuʼa. Neʼe fai e Paulo ia te fakatokaga ʼaenī: “Kia natou e fia maumea e natou higa ki te fakahala, mo te matahele, pea mo te u manumanu kehekehe fakavale mo fakatupu tuutamaki, e natou fakaʼuku te hahai ki te auha mo te malaia. Koteuhi ko te aka o te kovi fuape e ko te manumanu paaga, nee oho ki ai ihi, onatou hehe mamao mai te tui pea nee fakakafo onatou loto aki te mamahi kehekehe.” (1 Timoteo 6:9, 10) ʼI meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko te fakatokaga ʼa Paulo ʼe hoko moʼoni ʼi te temi nei ki te maʼuli ʼo te ʼu hahaʼi ʼohoana e tokolahi. ʼI tanatou faiga ʼaē ke nātou maʼu koloā, tokolahi te ʼu hahaʼi ʼohoana ʼe mole kei nātou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki ʼonatou hoa, ʼaē ko te lotomahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto, pea mo tanatou ʼoʼofa ʼaē kiā nātou.
7. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, koteā te ʼu aga ʼaē neʼe fai e ʼihi, ʼo mole kei nātou nofo agatonu ai ki ʼonatou hoa?
7 Neʼe toe ʼui e Paulo ko ʼihi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼe nātou liliu anai ʼo “heʼe agatonu, heʼeʼofa, logogataʼa.” Ko te fakapapau ʼaē neʼe kita fai ʼi te ʼohoana, ʼe tonu ke liliu ko he noʼo mālohi, pea ke mole fai he aga fakakākā ki tota ʼohoana. (Malakia 2:14-16) Kae ko ʼihi hahaʼi ʼohoana, neʼe nātou mānanako ki he tahi kehe. ʼE fakamatala e te fafine kua taʼu 30 tupu, ʼi muʼa ʼo tona līaki e tona ʼohoana neʼe ko he agamāhani ʼo tona hoa ia te fai gutu kākā ki te hahaʼi fafine, pea mo tana fakakaumeʼa fau mo nātou. Neʼe mole ina tali ko tana aga ʼaia ki te hahaʼi fafine neʼe mole tau mo feʼauga mo ia ʼi tona ʼuhiga tagata ʼohoana. Neʼe lotomamahi ʼaupito te tuagaʼane ʼi tana sio ki te ʼu aga ʼa tona ʼohoana, pea neʼe ina ʼui age kiā ia ʼe tō anai ki te tuʼutāmaki, kae neʼe mole fia fakalogo ia, ʼo ina fakahoko ai leva te tono. Logola te ʼu fakatokaga ʼofa ʼaē neʼe fai age, kae ko te tagata ʼohoana ʼaia neʼe mole fia fakalogo, pea neʼe tō ai ki te tuʼutāmaki.—Tāʼaga Lea 6:27-29.
8. Koteā ʼaē ʼe tupu ai ia te tono?
8 ʼI te Tohi-Tapu ʼe tapuʼi mai te tono! “Ko ia ʼaē ʼe tono mo he fafine, ʼe mole lotoʼofa ia; ko ia ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼaia, ʼe ina fakapōgi tona nefesi.” (Tāʼaga Lea 6:32) ʼI te agamāhani, ko te tono ʼe mole hoko fakafokifā. Ohage ko tona ʼui e te tagata faitohi Tohi-Tapu ko Sakopo, ʼi te agamāhani ʼe hoki hoko ia he agahala ohage ko te tono, heʼe ko he meʼa neʼe kita holi kiai pea mo kita fafaga ʼi tota fakakaukau. (Sakopo 1:14, 15) Māmālie pe ko ia ʼaē neʼe hala, ʼe mole kei agatonu ki tona ʼohoana ʼaē neʼe ina fakapapau ki ai ʼe agatonu tuʼumaʼu kiā ia ʼi tona maʼuli kātoa. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Nee koutou logo, nee lau: ‘Aua naa ke tono.’ Kae e au tala atu kia koutou, ko he tahi pe e sio ki he fafine mo he sio holi, kua tono mo ia i tona loto.”—Mateo 5:27, 28.
9. Koteā te tokoni poto ʼe tou maʼu iā Tāʼaga Lea 5:18-20?
9 Koia, ko te aga ʼaē ʼe fakapotopoto pea mo agatonu ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo te ʼu Tāʼaga Lea: “Ke tapuakina tou matapuna vai, pea ke ke fiafia mo tou ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga, tia fafine agaʼofa pea mo tao fafine matalelei ʼo te ʼu moʼuga. Ke ke hioa ʼi te temi fuli pe ʼi tona ʼu fatafata! Ke ke hioa tuʼumaʼu pe ʼaki tona ʼofa. He koʼe leva Ê toku foha, ʼe ke hioa anai ʼi he fafine kehe pea mo ke [fāʼufua] anai te fatafata ʼo he fafine kehe?”—Tāʼaga Lea 5:18-20.
ʼAua Naʼa Koutou ʼOhoana Fakavilivili
10. He koʼe ʼe ko he aga fakapotopoto ia te fakatahi fualoa mo ia ʼaē ka kita ʼohoanaʼi?
10 ʼE feala ke hoko he ʼu fihifihia ʼi te nofo ʼohoana mo kapau neʼe fakaviliviliʼi. ʼE lagi kei veliveli fau te tama pea mo te taʼahine pea mole heʼeki kātoa tanā ʼu fakakaukau. Peʼe lagi neʼe mole fualoa ia tanā fakatahi ke feala hanā feʼiloʼiʼaki lelei—ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā leleiʼia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā fēhihiʼa kiai, mo tanā ʼu fakatuʼutuʼu, mo tonā ʼu ʼaluʼaga faka famili. ʼE ko he aga fakapotopoto ia te fakatahi fualoa, ke maʼu he temi ke kita feʼiloʼiʼaki mo ia ʼaē ka kita ʼohoanaʼi. Ohage la ko Sakopo ia te foha ʼo Isaake. Neʼe gāue kinakina ia taʼu e fitu maʼa te tāmai ʼo Lasele ke feala hanā ʼohoana. Neʼe tali lelei e Sakopo ke ina fai ia te faʼahi ʼaia koteʼuhi neʼe ʼofa moʼoni kiā Lasele, kae neʼe mole manako pe ki ai he neʼe finemui.—Senesi 29:20-30.
11. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatahiʼi ʼi te maʼuli faka taumātuʼa? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ke fai he ʼu palalau fakapotopoto ʼi te maʼuli faka taumātuʼa?
11 Ko te ʼohoana ʼe mole ko he fakatahi ʼe fakatafito pe ki te femanakoʼaki. Ko te ʼohoana ʼe ina fakatahiʼi he toko lua ʼe kehekehe tonā ʼu ʼaluʼaga, mo tonā ʼu ʼulugaaga, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā loto, pea mo tonā ako. ʼI ʼihi temi ko te taumātuʼa ʼe kehekehe tana ʼu agaʼi fenua peʼe mole tatau tanā lea. Ei, ko te maʼuli faka taumātuʼa, ʼe ko he tagata mo he fafine, ʼe feala hanā fefakahāʼaki tanā ʼu manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahiga meʼa kehekehe. Ko tanā ʼu manatu ʼaia ʼaē ka ina faʼufaʼu he maʼuli faka taumātuʼa ʼe mālohi. ʼE feala tuʼumaʼu pe ke nā fēvalokiʼaki pea mo nā meo, peʼe feala ke nā fefakalotomālohiʼaki pea mo fetokoniʼaki. Ei, ʼaki ʼatatou palalau ʼe tou lava fakamamahiʼi peʼe tou fakaloto mālohiʼi totatou hoa. Kapau ʼe mole fai fakapotopoto ia te ʼu palalau pea ʼe feala ke liliu ko he fihifihia ʼi te maʼuli faka taumātuʼa.—Tāʼaga Lea 12:18; 15:1, 2; 16:24; 21:19; 31:26.
12, 13. Koteā te ʼu ʼamanaki fakapotopoto ʼe tonu ke maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana?
12 Koia, ʼe ko he aga fakapotopoto ki he toko lua ʼe nā fakatahi, ke nā toʼo he temi fualoa ki tanā fakatahi ke feala hanā feʼiloʼiʼaki lelei. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼui fēnei e te tuagaʼane: “Ka koutou fakatuʼutuʼu ke koutou ʼohoana mo he tahi, koutou vakavakaʼi ia kalitātē e hogofulu ʼe lagi koutou loto anai ke ina maʼu. Kapau ʼe ko kalitātē pe e fitu ʼe ina maʼu, koutou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ko he meʼa noa koa kiā au tana mole maʼu ia te ʼu kalitātē ʼaē e tolu? ʼE au lava kātakiʼi anai koa ʼi te ʼaho fuli ia tana mole maʼu ia te ʼu kalitātē ʼaia?’ Kapau ʼe koutou lotolotolua ki te faʼahi ʼaia, pea koutou fakakaukauʼi lelei muʼa.” Kae ʼe tonu foki ke fakapotopoto te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼamanaki kiai ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. Kapau ʼe koutou fia ʼohoana, koutou manatuʼi ʼe mole koutou maʼu anai he tahi ʼe mole hana hala. Pea ʼe toe feiā pe mo ia ʼaē ka ina ʼohoanaʼi koutou, ʼe ina toe maʼu pe anai hakotou ʼu hala!—Luka 6:41.
13 ʼE ʼi ai te ʼu sākilifisio ʼe tonu ke fai ʼi te maʼuli faka taumātuʼa. Ko te faʼahi ʼaia neʼe fakahā lelei e Paulo ʼi tana ʼui ʼaenī: “ ʼE ʼau loto ke koutou ʼāteaina mai te ʼu hoha. Ko te tagata ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana ʼe hoha ia ki te ʼu meʼa ʼa te ʼAliki, ʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo te ʼAliki. Kae ko te tagata ʼohoana, ʼe hoha ia ki te ʼu meʼa ʼo te mālama, ʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana, pea ʼe vaelua tona loto. Tahi ʼaē meʼa, ko te fafine ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana, ohage ko te fafine tāupoʼou, ʼe hoha ia ki te ʼu meʼa ʼa te ʼAliki, ke feala hana maʼoniʼoni ʼi tona sino pea mo tona laumālie. Kae ko te fafine ʼohoana ʼe hoha ia ki te ʼu meʼa ʼo te mālama, ʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana.”—1 Kolonito 7:32-34, MN.
He Koʼe ʼe Tuʼutāmaki ʼIhi Maʼuli Faka Taumātuʼa?
14, 15. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te vaivai ʼo te maʼuli faka taumātuʼa?
14 Mole heʼeki faʼa fualoa, ko te tuagaʼane neʼe lotomamahi heʼe ko tona ʼohoana ʼaē kua nā māʼuʼuli fakatahi ia taʼu e 12, neʼe māvete mo ia ʼo ʼalu ia mo te tahi fafine. Neʼe fakatokagaʼi koa e te tuagaʼane he ʼu fakaʼiloga ʼi muʼa ʼo tanā māvete? ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe mole kei faikole. Neʼe lahi ia te ʼu takuʼaki neʼe ina lau mai ke mole ʼalu ʼo fono pea mo fai faka mafola. Ke mole nofo mo au neʼe ina ʼui mai ʼe lahi tana ʼu gāue peʼe ina ʼui mai kua gaʼegaʼe fau. Neʼe mole kei fai palalau mo au. Neʼe mole kei ma felogoi ki ni ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe kua fetogi ʼosi toku ʼohoana.”
15 ʼE lahi te ʼu taumātuʼa ʼe nātou fakatokagaʼi te ʼu fakaʼiloga feiā, ia te mole kei fai ʼo te ako takitokotahi faka Tohi-Tapu, mo te faikole, peʼe ko te kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano. ʼIo, tokolahi neʼe nātou māvete, he neʼe kua vaivai tanatou ʼu felogoi mo Sehova. Neʼe mole kei mālohi ai leva tanatou sio fakalaumālie, pea neʼe mole kei nātou sio kiā Sehova ohage ko he ʼAtua ʼe maʼuli moʼoni. Pea neʼe mole kei nātou faka tui ki te fakapapau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou pea mo faitotonu. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, ʼi muʼa ʼo tanatou fai feʼauʼaki neʼe kua nātou vaivai fakalaumālie.—Hepeleo 10:38, 39; 11:6; 2 Petelo 3:13, 14.
16. Koteā ʼaē ʼe mālohi ai he ʼohoana?
16 Kae ʼe maʼuli fiafia he taumātuʼa mo kapau ʼe mālohi tanā ʼu felogoi ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE nā faikole pea mo nā ako fakatahi. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼohoana: “ ʼE mā lau fakatahi ia te Tohi-Tapu. ʼE ma fai faka mafola fakatahi. ʼE ma fai fakatahi tamā ʼu gāue.” Tou tāʼofi te ako ʼaenī: Kapau ʼe tou taupau tuʼumaʼu he felogoi lelei mo Sehova pea ʼe lagolago anai ki te tuʼu mālohi ʼo te maʼuli faka taumātuʼa.
Tou Fakapotopoto Pea Mo Fai He ʼu Felogoi
17. (a) Koteā te ʼu puani e lua ʼe tokoni ki te maʼuli fiafia ʼa he taumātuʼa? (b) Neʼe fakamatalatala feafeaʼi e Paulo ia te ʼofa faka Kilisitiano?
17 Ko te tahi ʼu puani e lua ʼe lava tokoni ke fiafia he maʼuli faka taumātuʼa: ko te ʼofa faka Kilisitiano pea mo he felogoi. ʼI te agamāhani ka feʼofaʼaki he toko lua pea ʼe nā meʼa noaʼi anai tonā ʼu hala. ʼE feala ki he tama pea mo he taʼahine ke mole fakapotopoto ia tanā ʼu ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana, heʼe lagi nā fakaʼamu ke hage tonā maʼuli ko te ʼu hisitolia ʼaē neʼe nā lau peʼe neʼe nā sio kiai ʼi te ʼu ʼata. Kae ʼaki te temi, ʼe hoko leva te ʼu faigataʼaʼia. Ko te ʼu kiʼi hala veliveli peʼe ko te ʼu kiʼi agamāhani ʼaē ʼe mole kita leleiʼia, kua liliu ia ko he ʼu fihifihia lahi. Kapau ʼe hoko he meʼa feiā, ʼe tonu anai ki te kau Kilisitiano ke nātou gāueʼi te ʼu kalitātē ʼo te fua ʼo te laumālie, ohage la ko te ʼofa. (Kalate 5:22, 23) Ei, ko te ʼofa faka Kilisitiano ʼe mālohi ʼaupito. Neʼe fakamatalatala fēnei e Paulo ia te ʼofa faka Kilisitiano ʼaia: “Ko te ʼofa ʼe kātaki fualoa pea mo agaʼofa. . . . ʼE mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā te ia, ʼe mole ʼita ia. ʼE mole ina tokagaʼi te kovi ʼaē neʼe fai kiā te ia. . . . ʼE ina ʼamo ia meʼa fuli, ʼe tui kiā meʼa fuli, ʼe falala kiā meʼa fuli, ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli.” (1 Kolonito 13:4-7, MN ) ʼE ʼasi mai, ko te ʼofa moʼoni ʼe ina kātakiʼi ia te ʼu vaivaiʼaga ʼo te tagata. ʼE ina ʼiloʼi totatou ʼuhiga agahala.—Tāʼaga Lea 10:12.
18. Ko te felogoi ʼe ina fakamālohiʼi feafeaʼi ia te maʼuli ʼo te taumātuʼa?
18 ʼE toe maʼuhiga foki mo te felogoi. ʼO mole lāuʼia peʼe kua taʼu fia te kua ʼohoana ʼa he taumātuʼa, kae ʼe tonu ke nā fai he ʼu felogoi pea mo nā fefakalogoʼaki. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼohoana: “ ʼE ma fakahā fakahagatonu te ʼu meʼa ʼi ʼomā loto ʼaki te ʼofa.” ʼAki tanā kua femāhaniʼaki, ko te tagata pea mo te fafine ʼe nā mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā palalau kiai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole nā palalau kiai. Ko tona faka ʼuhiga, ʼaki ia te temi, ko he taumātuʼa ʼe nā maʼuli fiafia, ʼe nā mahino ki te ʼu manatu ʼaē ʼe mole fakaʼasi mai ki tuʼa. Ko ʼihi fafine neʼe nātou ʼui, ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe nātou palalau age ki ʼonatou ʼohoana ʼe mole nātou fakalogo age mokā nātou palalau. Pea ko ʼihi tagata ʼohoana ʼe nātou lāuga ʼo nātou ʼui, ʼe fia fai palalau tonatou ʼu ʼohoana ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe mole faigamālie ai. Kae ko te felogoi ʼe fakatafito ki te manavaʼofa pea mo te loto mahino. Koia ko te felogoi lelei ʼe fua lelei ki te tagata pea mo te fafine.—Sakopo 1:19.
19. (a) He koʼe ʼe mole faigafua ia te faifakalelei? (b) Koteā ʼaē ka ina uga anai tatou ke tou faifakalelei?
19 ʼI ʼihi temi, ko te felogoi ʼe lagi ko he faifakalelei, pea ko he faʼahi ʼe mole faigafua tuʼumaʼu. ʼI te ʼu temi ʼaia ʼe tonu ke tou agavaivai moʼo tali tatatou ʼu hala. Kae ʼe ko he faʼahi ʼe tokoni mālohi ki te maʼuli ʼo te taumātuʼa! ʼAki he faifakalelei fakamalotoloto, ʼe feala ke fakagata ai he ʼaluʼaga ʼe lava iku ki he kē, pea mo faka fealagia ke nā fefakamolemoleʼaki pea mo nā fakatokatoka te fihifihia. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou haga fekātakiʼaki pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi age. Ohage ko te lotolelei ʼa Sehova ke ina fakamolemole kiā koutou, ke koutou toe fai feiā pe mo koutou. Kae ʼo hilifaki ki te ʼu meʼa fuli ʼaia, koutou kofuʼi ia te ʼofa, he ko he noʼo haohaoa ia ki te logo tahi.”—Kolose 3:13, 14, MN.
20. ʼE tonu ke feafeaʼi te aga ʼa he Kilisitiano ki tona ʼohoana mokā ko nāua ʼāteaina pe pea mokā ʼe nā fakatahi mo te kaugamālie?
20 Ko te fetokoniʼaki, ʼe toe maʼuhiga foki ʼi te maʼuli faka taumātuʼa. ʼE tonu ki te taumātuʼa Kilisitiano ke nā fefalalaʼaki pea mo fetokoniʼaki. ʼE mole tonu ke nā fai he ʼu palalau fakalainoa peʼe nā fakavaivaiʼi tanā fefakaʼapaʼapaʼaki. ʼE tou fai anai he ʼu fakavikiviki ki tota ʼohoana, kae ʼe mole tou fai anai kiā ia he ʼu valoki fefeka. (Tāʼaga Lea 31:28b) ʼE mole tou fakamālaloʼi anai ia ia ʼaki he ʼu fakahuahua ʼe faka galivale pea mo tupu ai hona lainoa. (Kolose 4:6) ʼE ʼāsili mālohi te fetokoniʼaki ʼaia mokā ʼe fefakahāʼaki tuʼumaʼu e te taumātuʼa tonā ʼofa. Ko he lave ki tota ʼohoana peʼe ko he kiʼi palalau fakapelepele ki ai, ʼe hage ʼe kita fia ʼui age: “ ʼE kei au manako pe iā koe. ʼE au fiafia ʼi taku maʼuli fakatahi mo koe.” ʼE feala ki te ʼu aga ʼaia ke mālohi ai te felogoi ʼa te taumātuʼa pea mo tokoni ai ki te maʼuli fiafia ʼi te nofo ʼohoana ʼi te mālama ʼaenī. ʼE tou vakaʼi anai te tahi ʼu faʼahi, pea ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe talanoa anai ki te fua lelei ʼo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ki te nofo ʼohoana.a
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu, koutou vakaʼi te tohi Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ai ke faigataʼaʼia te maʼuli faka taumātuʼa
• He koʼe ʼe mole ko he aga fakapotopoto mokā fakaviliviliʼi te ʼohoana?
• ʼE malave feafeaʼi ia te maʼuli fakalaumālie ki te maʼuli faka taumātuʼa?
• Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe lava tokoni ke mālohi ai ia te maʼuli faka taumātuʼa?
[Paki ʼo te pasina 12]
Ko te ʼohoana ʼe mole ko he fakatahi ʼe fakatafito pe ki te femanakoʼaki
[Paki ʼo te pasina 14]
Ke fiafia he taumātuʼa ʼe tonu ke mālohi tanā ʼu felogoi mo Sehova