Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fl kap. 2
  • Fakatuʼu Te Nofo ʼOhoana Ki He Tafitoʼaga ʼe Lelei ʼAupito

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Fakatuʼu Te Nofo ʼOhoana Ki He Tafitoʼaga ʼe Lelei ʼAupito
  • Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KOUTOU MAHINO LELEI MUʼA KIA KOUTOU TOTONU
  • KO TE ʼALUTAHI ʼO TE ʼU AGA MO TE ʼU MANATU
  • “ ʼE FEALA HAKU FETOGI IA IA”
  • KO TE ʼOHOANA ʼE KO HE FUAKAVA
  • KO HE TAFITOʼAGA ʼI TE FUGA MAKA
  • Tou Teuteu Ke Fua Lelei Te Nofo ʼOhoana
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Te ʼOhoana—Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te ʼAtua ʼOfa
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • Te Takitaki ʼa Te ʼAtua Moʼo Filifili Hokita ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Lava Fakafiafia Te Nofo ʼOhoana Ia ʼAho Nei
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
fl kap. 2

Kapite 2

Fakatuʼu Te Nofo ʼOhoana Ki He Tafitoʼaga ʼe Lelei ʼAupito

1-3. ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼaē ia Mateo 7:24-27, koteā ʼaē ʼe fakalogo kiai te lava lelei ʼo totatou maʼuli?

ʼE FAKALOGO ia te lelei ʼo he ʼapi, ʼo te maʼuli peʼe ʼo te ʼohoana ki te tafitoʼaga ʼaē ʼe fakatuʼu kiai. ʼI tana tahi lea fakatātā, neʼe palalau ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata e lua—ko te tahi ʼe poto neʼe ina laga tona fale ʼi te fuga maka, pea mo te tahi ʼe vale, neʼe ina laga tona fale ʼi te ʼone. Pea ʼi te hoko mai ʼo te afā, pea hoko mai ai mo te ʼu puvai, pea agi te matagi ʼo lalahi ʼaupito ki te ʼu fale ʼaia e lua, ko ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te fuga maka neʼe tuʼu maʼu ia, kae ko ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te ʼone neʼe holo ia.

2 Neʼe mole fai e Sesu te lea fakatātā ʼaia moʼo akoʼi ki te hahaʼi peʼe feafeaʼi te laga ʼo he fale. Neʼe ina fakahā fakalelei te maʼuhiga ʼaē ke fakatuʼu te maʼuli ki he tafitoʼaga ʼe lelei. ʼI tona ʼuhiga tagata faifekau ʼa te ʼAtua, neʼe ʼui maʼana: “Ko ʼaē foki ʼe fagono ki ʼaku palalau pea mo ina fakaʼaoga” ʼe fakatatau ia ki te tagata ʼaē neʼe ina laga tona fale ʼi te fuga maka. Kae “ko ʼaē ʼe fagono ki ʼaku palalau pea mole ina fakaʼaoga” ʼe fakatatau anai ia ki te tagata ʼaē neʼe ina laga tona fale ʼi te ʼone.—Mateo 7:24-27.

3 Koutou fakatokagaʼi ʼi te ʼu talanoa ʼaia e lua, ʼe fakahā e Sesu, ʼe mole feʼauga ʼaki pe te logo ki te ʼu tokoni poto pea mo te ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko te meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai te maʼuli ʼaē ʼe lava lelei pea mo te maʼuli ʼaē ʼe mole lava lelei, ʼe ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu tokoni ʼaia. “Kapau ʼe koutou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaia, manuʼia ia koutou mo kapau ʼe koutou fai.”—Soane 13:17.

4. Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te ʼohoana ʼo te ʼuluaki taumatuʼa? (Senesi 2:22 ki te 3:19)

4 ʼE moʼoni te manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. Kapau ʼe tou fakatuʼu totatou ʼohoana ʼi he tafitoʼaga mālohi, ʼe tuʼu anai ia logope la te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼo te maʼuli. Kae ʼe maʼu koa ʼifea te tafitoʼaga lelei ʼaia? Mai ia Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana. Neʼe ina fakatuʼu te ʼohoana ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakatahiʼi ai te ʼuluaki taumatuʼa. Pea neʼe ina foaki age kia nāua te ʼu fakatotonu poto ke nā maʼuli fīmālie ai. Kapau ʼe nā maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaia, pea ʼe nā maʼu anai honā maʼuli ki te temi ka haʼu ʼe faka kolōlia pea mo heʼegata, kae kapau ʼe nā situʼa ki te ʼu tokoni ʼaia, pea ʼe mole nā maʼu anai honā falalaʼaga ki ʼamuli. Logope la tanā ʼiloʼi lelei ʼaē te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, neʼe nā talagataʼa ʼuhi ko tanā manatu pe ʼaē kia nāua. Neʼe nā fili ke nā līaki te tokoni ʼa te ʼAtua, pea neʼe fua kovi ai leva ki tonā maʼuli faka taumatuʼa pea mo tonā maʼuli, ohage pe ko te holoʼi e te afā te fale ʼaē neʼe laga ʼi te ʼone.

5, 6. Koteā te tokoni ʼe foaki e te ʼAtua kia nātou kua ʼohoana pea mo nātou ʼe fia ʼohoana?

5 Ko Sehova ʼAtua totonu ʼaē neʼe ina fakatahiʼi te ʼuluaki taumatuʼa, kae ia ʼaho nei kua ina tuku ki te tagata ke ina fili tona ʼohoana, ʼo feiā pe mo te fafine. Kae ʼe kei tou maʼu pe ʼi te temi nei tana ʼu tokoni poto ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga maʼuli faka famili fīmālie ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu. Ia ʼaho nei, ko he tahi ʼe fia ʼohoana ʼe fakalogo pe kia ia peʼe ina fia fakaʼaogaʼi te tokoni ʼa te ʼAtua. Pea ʼe toe fakahā e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe feala hatatou kole kia te ia ke tokoni mai kia tatou, ke feala kia tatou ke tou fai he ʼu tonu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.—Sake 1:5, 6.

6 ʼIo, ʼe kehekehe pe te ʼu ʼaluʼaga ʼi te ʼu fenua fuli. ʼE lahi te ʼu fenua, ko te tagata pea mo te fafine ʼaē e tahi fili tona hoa. Kae ʼi ʼihi fenua ʼe fili e te ʼu mātuʼa te ʼohoana ʼaē ʼo tanatou ʼu fānau, pea ʼe nātou tautau fakaʼaogaʼi “he tahi ʼe fakaʼohoana hahaʼi.” ʼI ʼihi potu fenua, ʼe hoki tali e te ʼu mātuʼa ke ʼohoana tanā taʼahine mokā kua foaki e te tama he totogi ki te ʼu mātuʼa ʼa te taʼahine, pea ʼe ko he totogi ia ʼe tautau mamafa ki te tama ʼaē ʼe fia ʼohoana mo te taʼahine ʼaia. Kae logope la te ʼu ʼaluʼaga kehekehe fuli ʼaia, ko te ʼu tokoni ʼaē ʼe tuku e te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni ki he ʼohoana ke haʼele lelei.

KOUTOU MAHINO LELEI MUʼA KIA KOUTOU TOTONU

7-10. (a) Kapau ʼe fia ʼohoana he tahi, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke mahino ki ai ʼo ʼuhiga mo ia totonu pe? E feafeaʼi he lava ʼo te meʼa ʼaia? (b) Koteā te ʼui ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼo te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tou fia ʼohoana ai?

7 Koteā ʼaē ʼe koutou fia ʼohoana ai? Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tokotou maʼuli fakasino, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai pea mo te ʼu meʼa fakalaumālie? Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga kia koutou? Koteā takotou ʼu fakatuʼutuʼu pea koteā takotou ʼu puleʼaki moʼona fakahoko? Moʼo tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, ʼe tonu muʼa ke koutou mahino lelei kia koutou totonu, pea ʼe mole faigafua te faʼahi ʼaia. Ke feala hatatou mahino kia tatou totonu, ʼe tonu ke tou maʼu te fakakaukau poto, kae māʼiape la mo tatatou maʼu te fakakaukau poto, ʼe mole feala kia tatou ke tou ʼiloʼi moʼoni tatatou ʼu aga ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli. Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo te faʼahi ʼaia, ʼi tana tohi ʼaē ia 1 Kolonito 4:4, ʼo fēnei: “ ʼE mole ʼau ʼiloʼi he meʼa ʼe fakafeagai kia te ʼau. Kae ʼe mole hā mai ai leva ʼe ʼau agatonu, kae ko ia ʼaē ʼe ina sivisivi ʼau, ko Sehova.”

8 ʼI te tahi ʼaho neʼe fia fakamahino fakalelei age e te Tupuʼaga kia Sopo te tahi ʼu faʼahiga meʼa neʼe mole mahino ia kiai, ʼo ʼui maʼana: “Tuku muʼa ke ʼau fakafehuʼi koe, pea hoki ke fakahā mai leva kia te ʼau.” (Sopo 38:3) Ko he ʼu kiʼi faʼahiga fehuʼi ʼe feala aipe kia tatou ke tou mahino kia tatou totonu ʼo toe feiā aipe mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto ʼaē ʼe nātou uga ia tatou ke tou ʼohoana. Koia, koutou fakakaukauʼi fakalelei te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe koutou fia ʼohoana ai.

9 ʼE koutou fia ʼohoana koa ke koutou maʼu he fīmālie ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu koloā, ohage ko te meʼa kai, ko te mutuʼi meʼa peʼe ko he nofoʼaga? ʼE maʼuhiga te ʼu meʼa ʼaia ki te tagata fuli, ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu: “Kapau foki ʼe tou maʼu te meʼa kai mo te meʼa kofu, ke tou feʼauga aipe la.” Koteā te ʼui ki te ʼu holi fakasino? ʼE ko he ʼu holi ia ʼe maʼu e te tagata fuli pe. “ ʼE lelei age hakita ʼohoana ʼi hakita vela ʼi te holi.” (1 Timoteo 6:8; 1 Kolonito 7:9) ʼE koutou logoʼi koa ʼe ʼaoga kia koutou ke koutou maʼu hokotou hoa? Neʼe ko te tupuʼaga tāfito ʼaia ʼo te fakatuʼu e te ʼAtua ia te ʼohoana. Ko te tahi tupuʼaga, ke kaugā gāue fakatahi te tagata mo te fafine ki te fakahoko ʼo te gāue pe e tahi. (Senesi 2:18; 1:26-28) Ko te fakahoko ʼo he gāue ʼe lelei ʼe ko he meʼa fakafiafia ia pea ʼe tau mo he fakapale: “Ke kai te tagata fuli pe, pea mo ʼinu, pea mo mamata ki te lelei ʼo tana gāue kinakina katoa. ʼE ko te meʼa ʼofa ia ʼo te ʼAtua.”—Tagata Tānaki 3:13.

10 Ko te hahaʼi laukau ʼe nātou faka ʼuhiga talu mai fualoa ia te mafu ko te fakatātā ia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou ʼu loto. Kae, ʼe lagaʼi e te Tohi-Tapu te fehuʼi fakatupu hoha ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te loto: “Ko ai ʼaē ʼe ina lavaʼi tona ʼiloʼi?” (Selemia 17:9) ʼE koutou ʼiloʼi lelei koa tokotou loto?

11. Koteā te ʼu meʼa tāfito ʼaē ʼe tonu ke fakafimālieʼi ʼi te ʼohoana?

11 ʼI te agamāhani, ʼe tou sioʼi muʼa te fofoga pea mo te sino, ʼo galo ai leva kia tatou ʼihi ʼu meʼa tāfito. Koia kapau ʼe koutou kumi hokotou hoa, ʼe maʼuhiga koa kia koutou ke koutou maʼu hokotou hoa ʼe mahino kia koutou, ʼe agalelei pea mo ʼofa kia koutou? Ko tatou fuli ʼe tou fia maʼu hotatou kaumeʼa moʼoni ʼe feala ke tou falala ki ai heʼe mole tou tuʼania ʼe ina fai mai anai he meʼa ʼe kovi. Ko he tahi ʼe mole ina māpunuʼi mai anai “te matapā ʼo tona ʼu ʼofa lahi.” (1 Soane 3:17) ʼE feala koa ke koutou foaki te ʼu meʼa fuli ʼaia ki tokotou hoa, ʼo toe feiā aipe mo ia?

12. He koʼe ko te maʼu ʼo te ʼu meʼa fakasino pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼo te loto ʼe mole feʼauga ia ke lava lelei ai he ʼohoana?

12 Neʼe ʼui e Sesu, ʼo fēnei: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie kia nātou.” (Mateo 5:3) Koteā te ʼu meʼa fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou? ʼE pipiki koa ia ki te faiga ʼaē ke lava lelei te gāue fakamālama, ki he maʼu paʼaga, ki he maʼu ʼo he ʼu koloā fakamālama? ʼE koutou maʼu koa he loto fīmālie pea mo fakafeauga ʼi te kumi ʼo te ʼu koloā ʼaia? Kailoa ia. Koia ʼe tonu ke mahino kia tatou, ʼe tou maʼu te fia kai fakalaumālie, pea ko te fakafimālie ʼo te faʼahi ʼaia ʼe mole tou maʼu ʼi te ʼu koloā fakamālama. Ko totatou ʼatamai ʼe ina uga tatou ke tou kumi pe ko ai ia tatou, totatou ʼuhiga, he koʼe ʼe tou maʼuʼuli ʼi te kele pea ʼe tou ʼolo kifea. ʼE koutou ʼiloʼi koa te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie ʼaia? ʼE koutou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi he maʼu ʼo te ʼu meʼa ʼaia?

KO TE ʼALUTAHI ʼO TE ʼU AGA MO TE ʼU MANATU

13. Ke fua manuʼia tokotou ʼohoana, koteā ʼihi age ʼu meʼa ʼe tonu ke koutou ʼiloʼi ʼo mole gata ʼaki pe te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou takitokotahi?

13 E lagi kua koutou mahino pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te sino pea mo te ʼatamai, kae ʼe koutou ʼiloʼi koa peʼe ko ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou ʼe mahino kiai? Ke feala hakotou fiafia, ʼe mole gata ʼaki pe takotou ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou, kae ʼe tonu foki ke koutou toe mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ka ʼohoana mo koutou. ʼE mahino ia ʼe koutou loto ke fīmālie. Tahi ʼaē meʼa, ka lotomamahi he tahi ʼi te taumatuʼa, pea ʼe ko te taumatuʼa toko lua ʼaē ʼe lotomamahi.

14. He koʼe koa ʼe mole tautau maʼu te felogoi ʼi te ʼu taumatuʼa?

14 Tokolahi te ʼu taumatuʼa ʼe mole nātou maʼuli fīmālie fakatahi pea ʼe nātou mavete ʼuhi ko tanatou mole felogoi tahi. ʼE ko he manatu ʼe mamafa, kae ko te faʼahi ʼaia ʼe maʼuhiga makehe ʼosi ia ʼi te nofo ʼohoana. ʼIo, kapau ʼe mole feala ke maʼuli fakatahi he tagata mo he fafine, ko tonā maʼuli faka taumatuʼa ʼe faigataʼa anai ia. ʼE tou manatuʼi ʼi henī te fakatuʼutuʼu manavaʼofa neʼe fai ʼi te Lao ʼa Moisese, neʼe tapuʼi te tuku fakatahi ki he ʼakau toho he ʼu manu e lua ʼe mole tatau ʼonā mālohi, ʼuhi heʼe feala ke hoko ai he ʼu faigataʼaʼia. (Teutalonome 22:10) ʼO toe feiā aipe ki he tagata mo he fafine, logope la kua nā ʼohoana, ka mole nā felogoi tahi. Kapau ko te taumatuʼa ʼe mole nā manatu tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā loto kiai, kapau ʼe nā manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te fili ʼaē ʼo tonā ʼu kaumeʼa pea mo tanā ʼu gaoʼi, pea kapau ko te ʼu faʼahi fuli ʼo tonā maʼuli ʼe mole nā manatu tahi ai, ʼi te temi leva ʼaia ko tonā maʼuli faka taumatuʼa ʼe faigataʼa ʼaupito.

15, 16. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke felogoi kiai ia nāua ʼaē ka ʼohoana, pea ʼe fai feafeaʼi anai?

15 ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ʼo fēnei: “ ʼE mole lava he ʼu fakatuʼutuʼu mokā ʼe mole ʼi ai he ʼu felogoi ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e he tahi kehe.” (Tāʼaga Lea 15:22) Kapau ʼe koutou teuteu ke koutou ʼohoana, kua koutou felogoi koa mo ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe ʼaoga? Ohage la ko te gāue ʼa te tagata, koteā anai tona ʼu fua ki te maʼuli faka taumatuʼa? ʼE fakalogo anai tokolua nofoʼaga ki tana gāue ʼo toe feiā aipe mo te falā ʼaē ka koutou maʼu anai moʼo totogi ʼo te ʼu meʼa tāfito ʼaē ʼo te maʼuli. Ko ai anai koa ka ina fakahoahoa te falā? ʼE tonu anai koa ke gāue te fafine, pea ko he faʼahi koa ʼe tonu ke fai? E feafeaʼi takolua felogoi mo tokolua ʼu famili kae tāfito takolua ʼu mātuʼa? Koteā takolua manatu ki te ʼu felāveʼi fakasino, ki te maʼu fānau pea mo te faʼahiga ako ʼaē ke fai kia nātou? ʼE fia pule anai koa he tahi ia koulua, peʼe ko tokolua vāhaʼa ʼe fai ʼaki anai te loto tokaga kia koulua toko lua?

16 ʼE feala koa hakolua felogoi fakatahi ʼaki he loto fakatokatoka pea mo fakapotopoto ki te ʼu fehuʼi fuli ʼaia, pea mo ʼihi age ʼu fehuʼi, pea mo koulua maʼu honatou ʼu puleʼaki lelei ke toe fua lelei pe kia koulua toko lua? ʼE feala koa kia koulua hakolua fakatokatoka fakatahi tokolua ʼu faigataʼaʼia ʼaki hakolua taupau tuʼumaʼu pe takolua felogoi? ʼIo, ko te felogoi lelei ʼe ko te hāofakiʼaga ʼaia ʼo he ʼohoana manuʼia.

17-19. He koʼe ko te faʼahiga maʼuli faka famili ʼaē neʼe tou tuputupu ai ʼe ʼi ai tona ʼaoga ki te felogoi lelei ʼa he taumatuʼa?

17 ʼI te agamāhani, ʼe ʼalutahi te aga mo te ʼu manatu ʼa he toko lua e fenua tahi. Koʼeni te ʼui ʼa te tohi (Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, ʼi te pasina 975), ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼi te ʼu temi muʼa:

“ ʼI te agamāhani ko te tagata neʼe ina fili tona ʼohoana ʼi tona famili peʼe ʼi tona telepi. ʼE ʼiloga la ia ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Lapani kia Sakopo: ‘ ʼE lelei age haku foaki atu ia ia [toku ʼofafine] ʼi haku foaki age ki he tahi tagata.’ (Sen. 29:19) Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe toe muliʼi pe e te kau atolasio ʼa Sehova, ohage la ko Apalahamo neʼe mole ina toʼo he taʼahine Kanaane ʼi te fenua ʼaē neʼe nofo ai maʼa tona foha ko Isaake, kae neʼe ina fekauʼi ke ʼalu he kumi mai ʼo he taʼahine mai tona fenua ʼi tona famili ke ʼohoana mo tona foha ko Isaake. (Senesi 24:3, 4)”

18 ʼAua leva naʼa tou ʼui ʼe kei ʼaoga ia ʼaho nei ke tou ʼohoana mo hotatou kāiga totonu, koteʼuhi heʼe feala ke hoko he meʼa faikehe mokā tupu he tamasiʼi, ʼe feala pe ia ke māʼimoa te tamasiʼi ʼaia. Kae, ko totatou maʼuli faka famili ʼe ko he faʼahi ia ʼe toe kau foki ki te fakaloto mālohiʼi ʼo tatatou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko te faʼahiga haʼele ʼaē ʼo te maʼuli faka famili ʼe ina toe fakaloto mālohiʼi aipe te aga pea mo te ʼu manatu ʼa te tamasiʼi pea mo te tūpulaga. Kapau ko he toko lua e nā fenua tahi, pea ʼe faigafua anai kia nāua ʼaia hanā ‘tuputupu ʼi te kele e tahi pea mo fai ke nā māhani ʼi te felogoi e tahi.’ ʼAua leva naʼa tou faka ʼuhiga ki he taumatuʼa e lanu kehekehe pea mo kehekehe tonā ʼu faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe ʼōmai mai ai, ʼe mole feala ke nā felogoi pea mo fakafua manuʼia tonā ʼohoana, tāfito la mo kapau kua nā ʼiloʼi te aga ʼaē ke fai ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tonā maʼuli.

19 ʼE mahino ia, ʼe tonu anai ke koutou ʼiloʼi te famili ʼo ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou, pea ke koutou toe ʼiloʼi foki mo tana aga ʼaē ki tana ʼu mātuʼa, mo tona ʼu tēhina pea mo tona ʼu tuagaʼane. ʼO toe feiā aipe mo tana aga ʼaē ki te hahaʼi matutuʼa? ʼE ʼofa koa ia ia ki te ʼu kihiʼi tamaliki?

20, 21. ʼE tonu ke kita faka ʼuhigaʼi feafeaʼi te ʼu kovi ʼo ia ʼaē ka ʼohoana mo kita?

20 Kae tatau aipe pe koteā te ʼu teuteu fakaʼeteʼete kua koutou fai, ke koutou manatuʼi ko te felogoi lelei ʼa te taumatuʼa ʼe mole haohaoa. Ko tatou fuli ʼe ʼi ai totatou ʼu kovi, pea kapau ʼe feala ke ʼiloʼi ʼihi ʼu kovi ʼi muʼa ʼo te ʼohoana, ko ʼihi ʼu kovi ʼe hā anai ki muli age ʼi te hili ʼo te ʼohoana. Pea koteā leva te meʼa ka fai ʼi te temi ʼaia?

21 ʼE mole haʼele kovi te nofo ʼohoana ʼuhi pe ko te ʼu kovi ʼaē ʼo te taumatuʼa, kae ko te faʼahiga aga ʼaē ʼe fakahā e te taumatuʼa ʼo ʼuhiga mo tonā ʼu kovi. ʼE feala koa hakotou tokagaʼi te ʼu kalitate ʼo ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou, kae ʼaua naʼa ko tona ʼu kovi pe ʼaē ʼe koutou tokagaʼi tāfito, peʼe koutou faka ʼuhigaʼi pe koutou te meʼa ʼaē ʼe kovi pea ko te ʼu meʼa pe ʼaia ʼe koutou lau tuʼumaʼu? ʼE koutou maʼu koa te lotomahino ʼi te ʼu faʼahi fuli ke feala ai kia koutou hakotou tukunoa he ʼu faʼahi, heʼe koutou ʼiloʼi ʼe toe ʼaoga pe ke toe fai kia koutou he aga feiā? Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo, ʼo fēnei: “Ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi he tuʼuga agahala.” (1 Petelo 4:8) ʼE koutou maʼu koa te taʼi ʼofa ʼaia ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou? Kapau ʼe mole koutou maʼu te taʼi ʼofa ʼaia, ʼe lelei age pe hakotou fakafisi ki te ʼohoana ʼaia.

“ ʼE FEALA HAKU FETOGI IA IA”

22-24. He koʼe ʼe mole tonu ke kita ʼohoana mo he tahi neʼe fakapapau mai ʼe fetogi anai ia ia, peʼe tou ʼui ʼe tou faigaʼi anai ke tou fetogi ia ia?

22 E lagi feala ke koutou manatu fēnei: “ ʼE feala haku fetogi ia ia.” Kae, ko ai koa ʼaē ʼe koutou manako ki ai? Ko ia ʼaē ʼe koutou fia ʼohoanaʼi peʼe ko ia ʼaē ʼe koutou manatu ʼe feala ke koutou fetogi? Kapau ʼe faigataʼa hakita fetogi ʼo kita totonu, e feafeaʼi age leva hakita fetogi ia he tahi age. ʼIo ʼe feala ki te ʼu moʼoni mālohi ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua ke nātou fetogi he tahi ʼo nātou uga ia ia ʼaia ke ina “līaki te ʼulugaaga ʼāfea” pea ke ina fakafoʼou ia ia ʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakamaliu tona ʼatamai. (Efesi 4:22, 23) Kae, ke koutou tokaga kia ia ʼaē ʼe ina fakapapau atu ʼe fetogi fakavilivili anai ia ia maʼa koutou. Kapau ʼe feala ke fakatonutonuʼi peʼe ke līaki he ʼu agamāhani ʼe kovi, ʼi te agamāhani ʼe lauʼi māhina peʼe lauʼi taʼu pe la tona fualoa. ʼAua naʼa galo ia tatou, ʼe tou kehekehe ʼuhi ko te koga meʼa ʼaē neʼe tou tutupu ai ʼo toe feiā aipe mo te ʼu ʼulugaaga ʼaē neʼe tupu mo tatou. Ko te ʼofa moʼoni ʼe ina uga anai tatou ke tou fetokoniʼaki ʼo ʼuhiga mo tatatou tuputupu pea mo tatatou tauʼi totatou ʼu vaivaiʼaga, kae ʼe mole ina ʼekenaki anai tatou ke tou fakakinauʼi totatou ʼu hoa ke nātou fai he aga ʼe mole ko hanatou agamāhani, pea ko he aga ʼaia ʼe ina ʼuʼufi anai tona ʼuhiga totonu ʼo ia.

23 Ko ʼihi kua nātou fakakaukauʼi fakatomuʼa te fafine peʼe ko te tagata ʼaē ʼe nātou manako ki ai pea ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe nātou laukau ai ki he tahi, ʼe nātou faiga ʼaupito ke nātou fakamatatau ia ia ʼaia ki te manatu ʼaē kua nātou fakatuʼutuʼu kiai. ʼE mahino papau ia ʼe faigataʼa he fakahoko ʼo te taʼi manatu ʼaia, kae logope la ko he ʼu meʼa ʼe faigataʼa honatou fakahoko, ko te ʼu hahaʼi laukau ʼe nātou faiga ʼaupito ke nātou maʼu te ʼu meʼa ʼaia mai ia ia ʼaē ʼe nātou laukau kiai. Ka mole hoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼamanaki kiai, ʼe nātou lotomamahi pea ʼe nātou kumi he tahi moʼo fakafimālieʼi tonatou loto. Kae ʼe mole nātou maʼu anai ia ia ʼaē kua nātou fakatuʼutuʼu kiai heʼe ko he meʼa pe ia ʼe maʼu ʼi tanatou manatu. Ko te faʼahiga hahaʼi ʼaia ʼe mole ko he ʼu hoa ʼe ʼaoga ki te ʼohoana.

24 Ohage ko ʼihi ia tatou, tāfito la ki te kau tūpulaga, lagi neʼe kua ia koutou pe te ʼu taʼi misi ʼaia. Kae kapau ʼe ia tatou te fakakaukau poto ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli, pea ʼe tou mahino lelei ai leva ʼe tonu ke tou līaki te ʼu misi ʼaia. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te ʼohoana ko te meʼa ʼaē ʼe moʼoni kae ʼe mole ko te meʼa ʼaē ʼe hage ko he misi.

25. Koteā te meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai te ʼofa moʼoni pea mo te laukau faka temi?

25 Ko te ʼofa moʼoni ʼe mole kivi ia ohage ko te ʼui ʼa te tokolahi. ʼE ʼuʼufi e te ʼofa he ʼu kovi e lahi, kae mole ina meʼa noaʼi ia. Ko te laukau faka temi ʼe kivi ia, pea ʼe situʼa ki te vakaʼi ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe sio fakatomuʼa kiai niʼihi. Ko te laukau ʼaia ʼe ina toe tataʼo foki māʼia mo te ʼu mahalohalo ʼaē ʼe puli gataʼa; kae ke mahino lelei kia tatou, ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaia ʼe hā anai ia ki muli age. Kapau ʼe mole koutou fia tokagaʼi niʼihi faʼahiga meʼa ʼe lave kovi ʼi te temi ʼaē ʼe koutou fakapapau ai ke koutou ʼohoana, ʼe mahino papau ia mokā ʼosi te ʼohoana ʼe koutou toe felāveʼi anai mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia. ʼI te agamāhani ʼe tou fia lelei kia nātou ʼaē ʼe tou laukau pea mo gaohi meʼa fakatokaga kiai, kae ʼe faifai pe pea ʼasi leva tatatou ʼu aga māhani. Koutou fakatahi ʼi he temi fualoa mo ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou, pea ʼaua naʼa koutou kākā ʼo fufū tokotou ʼuhiga totonu ʼo koutou. Ko te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo ia 1 Kolonito 14:20 ʼe toe lelei pe foki kia nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana: “ ʼAua naʼa koutou liliu ko he ʼu kiʼi tamaliki . . . kae ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu fealagia ki te mahino, ke koutou liliu ko he ʼu hahaʼi lalahi.”

KO TE ʼOHOANA ʼE KO HE FUAKAVA

26. ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼa te Tohi-Tapu, ko te ʼohoana ʼe ko te fakapapau feafeaʼi? (Loma 7:2, 3)

26 ʼE tonu ke fakakaukauʼi fakalelei te ʼu fakapapau ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. Kapau ko he tahi ʼi te taumatuʼa ʼe mole fia fakaʼapaʼapa ki te ʼu fakapapau ʼaia, ko tonā ʼohoana ʼe fakatuʼu anai ki he tafitoʼaga ʼe vaivai. Ia ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu fenua, ʼe mole tuai ai te mavete ʼa te ʼu taumatuʼa ohage pe ko te vave ʼaē ʼo tona fai. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼi te agamāhani ko nātou ʼaē neʼe hoki ʼohoana atu, ʼe mole heʼeki nātou lavaʼi te maʼua ʼaia, pea ʼi tanatou manatu kapau ʼe mole nā felogoi pea ʼe nā mavete anai. Kapau koia ʼaia, pea ʼe iku pe te ʼohoana ia ki he maʼuli mamahi kae ʼe mole manuʼia ia. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu, ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana ʼe nātou maʼuli fakatahi ʼo aʼu ki te mate. Neʼe tala e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼuluaki taumatuʼa ko Atama pea mo Eva, ʼe tonu ke nā “liliu ko te kakano e tahi.” (Senesi 2:18, 23, 24) Neʼe tonu pe ko he ʼohoana e tahi ʼo te tagata, pea ke toe ʼohoana tahi pe mo te fafine. Neʼe toe fakamoʼoni e te ʼAlo ʼo te ʼAtua ki te manatu ʼaia, ʼo ʼui maʼana: “ ʼO mole kei nā toko lua ai, kaʼe ko te kakano pe e tahi. Koia, ko te meʼa ʼaē neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua ʼi te ʼakau toho e tahi, ke ʼaua naʼa veteki e te tagata!” Ko te tupuʼaga pe e tahi ʼe feala ke veteki ai te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana, ko te fai feʼauʼaki.—Mateo 19:3-9.

27-29. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke sioʼi e te fafine ʼi te tagata ʼaē ka ʼohoana mo ia? (b) Koteā te meʼa ia ʼaē ʼe tonu ke sioʼi e te tagata ʼi te fafine ʼaē ka ʼohoana mo ia?

27 Koia, ko te ʼohoana ʼe ko he meʼa maʼuhiga ia, pea ko te fafine ʼaē ʼe loto ke manuʼia tona ʼohoana, ʼe tonu anai ke ʼohoana mo he tagata ʼe tau anai mo tana fakaʼapaʼapa, ko he tagata kua ina maʼu te fakakaukau poto, kua ina lavaʼi ke tuku kia ia te fai ʼo tona ʼu maʼua pea mo fakapotopoto feʼauga ke feala hana tali he ʼu tokoni moʼo fakatafito ʼo tonā maʼuli faka taumatuʼa. Koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE tokaga anai koa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tomā famili? ʼE liliu anai koa ia ia ko he tāmai ʼofa ʼo ʼuhiga mo te ʼu tamaliki ʼaē ka tutupu anai? ʼE maʼuhiga koa kia ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te nofo faka taumatuʼa ʼo feala ai kia māua toko lua ke ma tokaga ki tomā maʼuli faka taumatuʼa ke maʼa pea ke ʼaua naʼa ʼulihi tomā moeʼaga faka taumatuʼa? ʼE agavaivai koa ia pea mo fia mālalo, peʼe fialahi koa ia, pea mo fiatuʼu, pea mo loto pe ia ke fakahā tana pule, heʼe ʼi tana manatu ko ia pe ʼe poto pea ʼe mole ina tali ke fai he feleu fakalelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia? Kapau e fualoa hakotou fakatahi mo he tahi, ʼe feala ai anai ke koutou ʼiloʼi te ʼu faʼahi ʼaia, tāfito la mo kapau ko takotou fakasiosio ʼe fakatafito ki te ʼu lekula ʼo te Tohi-Tapu.

28 ʼE toe feiā pe mo te tagata ʼaē ʼe loto ke fua lelei tona ʼohoana ʼe ina kumi anai he fafine ʼe feala ke ʼofa ki ai ohage ko tona kakano totonu, pea ke tokoni te fafine ʼaia kia ia, pea mo nofo mo ia ʼi tona loto fale. (Senesi 2:18) Ko he fafine faʼa gāue ʼi te loto fale, ʼe tonu anai ia ki te fafine ʼaia ke ina fakahā he ʼu kalitate e lahi ʼaupito pea ke ina fai he ʼu faʼahiga maʼua kehekehe. ʼE tonu ke poto ʼi te kuka, poto ʼi te teuteuʼi ʼo te loto fale, poto ʼi te taupau ʼo te falā, poto ʼi tona ʼuhigaʼi faʼe pea mo poto ʼi te akoʼi ʼo tana fānau. Ko tona tuʼulaga ʼe feala ai ke ina fakatupu he ʼu meʼa foʼou pea mo fakaloto mālohi, pea ʼe faka fealagia ai kia ia ke fakamāmāhani pea ke ina fakahoko te ʼu meʼa ʼaia. ʼE lelei he fafine ʼohoana mokā ʼe faʼa gāue ohage pe ko he tagata ʼohoana ʼe faʼafai. “ ʼE ina vakaʼi te ʼu meʼa fuli ʼe hoko ʼi tona loto fale, pea ʼe mole kai ia ki te pane ʼo te piko.”—Tāʼaga Lea 31:27.

29 ʼIo, ko te talavou ohage pe ko te finemui ʼe tonu ke nā fakakaukauʼi lelei ki te aga ʼaē ʼe nā fakatokagaʼi ia ia ʼaē ʼe ʼamanaki ke ʼohoana mo nāua: ʼE ina fakamaʼa koa tona sino pea mo fakatokatoka lelei tana ʼu meʼa peʼe kailoa ia? ʼE faʼa gāue koa peʼe pikoʼelo ia? ʼE fakapotopoto koa pea mo tokaga lelei, peʼe fiatuʼu ia mo manatu pe kia ia? ʼE poto koa ia ʼi te taupau ʼo te falā peʼe maumau falā ia? ʼE faka fealagia anai koa e tona poto fakaʼatamai he ʼu felogoi ʼe ʼaoga ke maʼu ai he ʼu koloā fakalaumālie, peʼe ina fakahā koa ia he piko ʼi te faʼahi ʼo te poto fakaʼatamai, ʼo liliu anai te maʼuli faka taumatuʼa ia ko he meʼa māhani ʼe mole toe fetogi tona fai pea mo fakapiko, heʼe ko te meʼa maʼuhiga pe ia ʼi tona maʼuli ko te fakafimālieʼi ʼo te ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te ʼaho fuli?

30, 31. He koʼe ko he aga heʼeʼaoga ʼi te lolotoga ʼo te kei fakatahi ʼe feala ke ina maumauʼi ki muli age he haʼele lelei ʼo he ʼohoana?

30 Ke fua manuʼia tokita ʼohoana, ʼi te ʼu meʼa tāfito, ʼe tonu ke maʼu te fefakaʼapaʼapa lahi e te taumatuʼa. ʼE tonu ke ʼiloga te fakaʼapaʼapa ʼaia ʼi te temi ʼaē ʼe fefakahāʼaki ai e he talavou pea mo he finemui he ʼu aga feʼofaniʼaki ʼi te temi ʼaē ʼe nā fakapapau ai ke nā ʼohoana. Ko he fakamāmāhani fakavale peʼe ko he laukau fakavale ʼe feala ke kovi ki tanā fakatahi ʼi muʼa ʼo tanā ʼohoana. ʼE mole ko he tafitoʼaga lelei ia ki te ʼohoana, heʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fai ʼi muʼa ʼo te ʼohoana, ʼe fakahā ʼaki aipe te lotonoa mo te manatu pe kia kita ʼo ʼuhiga mo te manuʼia ki ʼamuli ʼo tokita hoa. Ko te laukau mālohi ʼaē ʼe hage mai ia ʼi he moʼi temi ʼe ina fakatupu he ʼu noʼo mālohi, ʼe feala ke puli vave pe ia, pea ʼi te hili ʼo he ʼu vāhaʼa, peʼe ko he ʼu kiʼi ʼaho pe la, kua ina maumauʼi he ʼohoana.—Vakaʼi te hisitolia ʼo te laukau fakavale ʼa Amone kia Tamale ia 2 Samuele 13:1-19.

31 Kapau ko nāua ʼaē kua fakapapau ke nā ʼohoana ʼe nā tō ki te fakahala ʼo te ʼu felāveʼi fakasino, ki muli age ʼe feala ke hake ʼi tonā ʼu ʼatamai he ʼu mahalohalo ki te tupuʼaga ʼaē neʼe ina uga te fia ʼohoana ʼo tona hoa. Neʼe ina fia maʼu pe koa ia he meʼa moʼo fakafimālieʼi ʼo tona holi fakasino, pe neʼe loto moʼoni koa ia ki he tahi ke maʼuli mo ia, ʼe ina leleiʼia pea mo ʼofa lahi ki ai? Ko ʼaē ʼe mole ina maʼu he loto lolomi ʼi muʼa ʼo tana ʼohoana ʼe toe feala pe ki muli age ke mole ina maʼu te loto lolomi, pea ko tona fua leva ko te mole nofo lelei ki te ʼohoana pea mo te lotomamahi. (Kalate 5:22, 23) Ko te ʼu taumatuʼa tūpulaga ʼaē neʼe nātou folonikasio ʼi te lolotoga ʼo tanatou fakatahi, ʼe feala ke nātou nofo mo he ʼu suvenia fakaloto mamahi ʼo fakatupu ai leva tanatou mole maʼu he feʼofaʼofani ʼe feʼauga ʼi tonatou maʼuli faka taumatuʼa.

32. E feafeaʼi he fakatupu kovi e he aga heʼeʼaoga ʼi te lolotoga ʼo te kei fakatahi ki totatou vāhaʼa ʼaē mo te ʼAtua?

32 Ko te tahi meʼa ʼaē ʼe kovi ʼaupito age, ko te aga heʼeʼaoga ʼaē ʼe fakatupu kovi ki totatou ʼu vāhaʼa ʼaē mo te Tupuʼaga, kae ʼe ʼaoga tāfito foki kia tatou tana tokoni. “Heʼe ko te meʼa ʼaē ʼe loto ki ai te ʼAtua, ko tokotou maʼoniʼoni, ke koutou fakamamaʼo mai te folonikasio; . . . ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼi te faʼahi ʼaia ʼe ina fai he meʼa ke kovi ki tona tēhina [peʼe ki tona tuagaʼane] pea mo fakatupu kovi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faʼitaliha ki ai . . . Koia, ko ʼaē ʼe ina meʼa noaʼi te akonaki ʼaia, ʼe mole ina meʼa noaʼi he tagata, kae ko te ʼAtua ia, ʼaē ʼe ina ʼai kia koutou tona laumālie maʼoniʼoni.”—1 Tesalonika 4:3-8.

KO HE TAFITOʼAGA ʼI TE FUGA MAKA

33, 34. Kapau ʼe tonu ke kita fili hota ʼohoana, koteā te ʼu kalitate ʼi te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ʼe maʼuhiga ake ʼi te hoihoifua fakasino?

33 ʼE koutou laga anai koa tokotou loto fale, tokotou famili ʼi te fuga maka peʼe ʼi te ʼone? ʼE fakalogo tāfito anai te faʼahi ʼaia ki takotou fili fakapotopoto tokotou hoa. ʼE mole feʼauga te fili ʼo he hoa ʼaki pe he fofoga ʼe matalelei pea mo te holi fakasino. ʼE mole feala ki te ʼu meʼa ʼaia e lua ke nā fetogi te mole felogoi ʼi te faʼahi ʼo te ʼatamai pea mo te faʼahi fakalaumālie. Kae, ko te ʼu tokoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe nātou tuku atu anai kia koutou he tafitoʼaga mālohi ki tokotou ʼohoana.

34 ʼE fakahā e te Tohi-Tapu, ʼe maʼuhiga age te ʼuhigaʼi tagata ʼaē ʼe ū ʼi te meʼa ʼaē ʼe hā mai. ʼAki te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe ʼui e te tohi ʼo te ʼu Tāʼaga Lea, ʼo fēnei: “Ko te matalelei ʼe feala ke loi, pea ko te hoihoifua ʼe vaʼiganoa ia; kae ko te fafine ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova, ʼe ko ia ia ʼaē ka ina maʼu he ʼu vikiviki.” (Tāʼaga Lea 31:30) Ko te ʼapositolo ko Petelo ʼaē neʼe ʼohoana neʼe ina ʼui fēnei “ko te ʼuhigaʼi tagata fakafūfū ʼo te loto” pea “mo te ʼatamai tokalelei pea mo agavaivai” ʼaē “ ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te ʼAtua.” (1 Petelo 3:4) Kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi te ʼAtua, ʼaē ‘ ʼe mole sio ia ki te meʼa ʼaē ʼi tuʼa,’ pea ʼe mole tou sio fakavale anai ki te hoihoifua fakasino ʼo ia ʼaē kua tou fili ko hotatou hoa.—1 Samuele 16:7.

35, 36. (a) He koʼe ʼe maʼuhiga hakita ʼohoana mo he tahi ʼe tui ki te ʼAtua pea mo tana Folafola? (b) ʼE koutou loto koa ke fakahā feafeaʼi ʼe ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou te tui ʼaia?

35 Ko te Hau poto ko Salomone ʼaē neʼe fakakaukau ʼaupito ki te maʼuli, neʼe aʼu ki te manatu ʼaenī: “Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. He koʼena te maʼua tāfito ʼo te tagata.” (Tagata Tānaki 12:13) Neʼe tapuʼi ʼosi ki te kau Iselaele ʼaē neʼe kua nātou fakapapau ʼaki he fuakava ke nātou fakalogo ki te Lao ʼa te ʼAtua, ke ʼaua naʼa nātou ʼohoana mo ni hahaʼi ʼe mole nātou tauhi kia Sehova, koteʼuhi naʼa haga te hahaʼi ʼaia ʼo fakamaliu te kau Iselaele mai te ʼAtua moʼoni. “ ʼE mole tonu anai ke ke fakatahi kia nātou ʼaki he ʼohoana. ʼE mole tonu anai ke ke foaki tou ʼofafine ki tona foha pea ʼe mole tonu anai ke ke toʼo tona ʼofafine maʼa tou foha. Koteʼuhi ʼe ina fakatafoki anai tou foha mai te mulimuli ʼaē ia te ʼau, pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou tauhi anai niʼihi ʼatu ʼu ʼatua.”—Teutalonome 7:3, 4.

36 ʼO mulimuli pe ki te ʼu manatu ʼaia, ko te hahaʼi ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼaē kua nātou hū ki te “fuakava foʼou” mo te ʼAtua, ʼe fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe.” (Selemia 31:31-33; 1 Kolonito 7:39) ʼE mole ko he fia tauhi lotu fakavale ia ʼaē ʼe hā mai ʼi te ʼekenaki ʼaia, heʼe ko te tokoni ʼaia neʼe fai ʼaki te poto pea mo te ʼofa. ʼIo, ka pipiki maʼu he toko lua ki te Tupuʼaga, ʼe ko he meʼa fakamālohiʼi pe ia ʼaia e tahi ki te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana. Kapau ʼe koutou ʼohoana mo he tahi ʼe tui ki te ʼAtua pea mo fakamoʼoni ki tana Folafola, pea mo mahino ki tana Folafola ohage ko koutou, ʼe mahino ia ʼe feala anai ke koulua haga ki te pule e tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tokoni. E lagi hage ia kia koutou ʼe mole faʼa maʼuhiga te faʼahi ʼaia, kae “ ʼaua naʼa koutou tuku ke fakahēhēʼi koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi te ʼu agamāhani ʼaē ʼe lelei.” (1 Kolonito 15:33) Tatau ai pe, peʼe koutou fili tokotou ʼohoana ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe lelei anai ke koutou vakavakaʼi fakalelei peʼe tauhi moʼoni ia ia kia Sehova ʼaki tona loto katoa, pea ke mole hage ia ko nātou ʼaē ʼe tauhi fakafeauga pe kia Kilisito, ʼo nātou leleiʼia pe te ʼu faʼahiga manatu pea mo te ʼu agamāhani ʼa te malamanei. ʼE mole feala hakita haʼele mo te ʼAtua pea mo lele mo te malamanei.—Sake 4:4.

37, 38. (a) He koʼe koa ʼe tonu ke ʼaua naʼa kita fakatahi peʼe kita ʼohoana fakavilivili? (b) ʼA ai koa te ʼu tokoni ʼaē ʼe tonu ke muliʼi e nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana?

37 Neʼe fai e Sesu te fehuʼi ʼaenī: “Koia, ko ai he tahi ia koutou mo kapau ʼe ina fia laga he tule, ʼe mole nofo ifo muʼa ki lalo ʼo lau te paʼaga ʼaē ka puli anai ki ai pea mo vakaʼi peʼe maʼu hana meʼa moʼona fakaʼosi ʼaki? Koteʼuhi, ʼe feala pe anai hana fakatuʼu te ʼu fakatafito ka mole ina lavaʼi hona fakaʼosi.” (Luka 14:28, 29) ʼE toe ʼaoga foki ki te ʼohoana te manatu ʼaia. Kapau ʼe faka ʼuhigaʼi e te ʼAtua te ʼohoana ohage ko he maʼuli fakatahi ʼi te maʼuli katoa, ʼe mole ko he aga poto anai he fili fakavilivili ʼo hokita ʼohoana. ʼE tonu ke koutou ʼiloʼi papau e koutou totonu ʼe feala hakotou fakaʼosi te meʼa ʼaē neʼe koutou kamata. Māʼiape la mo te temi ʼaē e koutou fakatahi ai, ʼaua naʼa koutou lotonoa ki ai ʼo koutou faka ʼuhigaʼi ohage pe ko he gaoʼi. Ko he gaoʼi ʼaki te ʼofa ʼo he tahi ʼe ko he gaoʼi fekai ia, heʼe feala ke ina fakatupu he lotomamahi pea mo he ʼu lavea ʼe tologa ʼo te loto.—Tāʼaga Lea 10:23; 13:12.

38 Ko te kau tūpulaga popoto ʼaē ʼe fia ʼohoana, ʼe lelei anai ke nātou fakalogo ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki age e te hahaʼi matutuʼa, tāfito la te ʼu tokoni mai te kau matutuʼa ʼaē ʼe nātou loto ke fua manuʼia tonatou ʼu ʼohoana. ʼE fakahā mai ia Sopo 12:12, te maʼuhiga ʼo te tokoni ʼaia ʼaki te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE mole maʼu koa la ia nātou ʼaē kua matutuʼa te fakapotopoto pea mo te ʼatamai ʼi te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho?” Koutou fakalogo ki te leʼo ʼo te hahaʼi ʼaē kua māhani mo te ʼu faigataʼa ʼo te maʼuli pea ʼo laka ake ʼi te meʼa fuli ke ke “tuku tau falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai ʼo koe. ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala.”—Tāʼaga Lea 3:5, 6.

39. He koʼe ʼe toe ʼaoga pe te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē kua ʼosi ʼohoana?

39 E tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou lau te ʼu palalau ʼaenī kua nātou ʼosi ʼohoana. Kaʼe tatau aipe peʼe kua nātou fakatuʼu he ʼu faʼahiga fakatafitoʼaga ʼo tanatou nofo ʼohoana, ko te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni kia nātou ke nātou fai he ʼu fetogi mokā ʼe ʼi ai he ʼu faʼahi ʼe ʼaoga kiai. Tatau aipe pe koteā te faʼahiga ʼaluʼaga ʼaē ʼo tokotou ʼohoana, ʼe feala kia koutou ke koutou gaohi ke toe lelei ake tokotou maʼuli faka taumatuʼa ʼaki hakotou metitasioʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te Tupuʼaga moʼo maʼu ʼo he maʼuli faka famili fīmālie.

[Paki]

Ko tokotou ʼohoana ʼe ina tauʼi koa te afā?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae