Te Takitaki ʼa Te ʼAtua Moʼo Filifili Hokita ʼOhoana
“ ʼE ʼau fakaliliu anai koe ko he tahi ʼe fakasiosio tonu pea ʼe ʼau akoʼi anai koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai. ʼE ʼau tokoniʼi anai koe, mo tuku ʼoku mata kia te koe.”—Pesalemo 32:8.
1. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga ki he nofo ʼohoana lelei?
KO TE tagata ʼe kālupe ʼi te maea ʼi ʼoluga pea ʼe hopo mai te maea ʼaia, ʼo mapelu tona sino pea mo takaminomino ʼi te ʼaele. ʼI te ʼalu vave ʼo tona sino, ʼe ina folahi ʼona nima pea ʼe puke ia ia e te tahi tagata ʼe kālupe ʼo haga kia ia. Ko he taumatuʼa ʼe nā feʼoloʼaki fakatahi ʼo fakaheheke ʼi te fuga ʼo te ʼaisi. Fokifā pe ʼe hiki e te tagata te fafine ʼo ina lī ki ʼoluga. ʼE takaminomino te fafine, ʼo toe tō lelei pe ki te fuga ʼo te ʼaisi, pea mo hoko atu tanā feʼoloʼaki ʼi te fuga ʼo te ʼaisi. Ko te ʼu meʼa ʼaia e lua ʼe hage ʼe mata faigafua tona fai. Kae ʼe ʼi ai koa he tahi ʼe ina fia ʼahiʼahiʼi te ʼu faʼahi ʼaia kae neʼe mole akoako muʼa, peʼe ina fai mo he tahi ʼe mole poto lelei, pea tāfito kapau ʼe mole ina fai ʼaki te takitaki ʼaē ʼe lelei pea mo te ʼu tokoni ʼaē ʼe lelei? ʼO toe feiā, ʼe hage ʼe mata faigafua te maʼu ʼo he nofo ʼohoana lelei. Kae ʼe toe fakalogo te faʼahi ʼaia ki te maʼu ʼo he hoa lelei, ke nā faiga fakatahi pea tāfito ke nā mulimuli ki he ʼu tokoni fakapotopoto. Koia ʼe maʼuhiga he takitaki ʼe lelei.
2. (a) Ko ai ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼohoana, pea neʼe koteā tona fakatuʼutuʼu? (b) Neʼe fakatuʼutuʼu feafeaʼi ʼihi ʼohoana?
2 ʼE ko te natula ʼa he tūpulaga peʼe ko he finemui ke ina kumi he tahi ke nā ʼohoana—pea ke nā nonofo fakatahi ʼi tonā maʼuli katoa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼAtua, koia ʼe ko he ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ke ʼohoana he tagata pea mo he fafine. Kae ko te ʼuluaki tagata, ia Atama, neʼe mole ina fili tona ʼohoana. ʼAki he lotoʼofa neʼe foaki e Sehova he ʼohoana kia ia. (Senesi 2:18-24) Neʼe ko tona finegalo ke fanaunau te ʼuluaki taumatuʼa, ke fakahahaʼi ai te kele. Hili te ʼuluaki ʼohoana ʼaia, neʼe fai māhani te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼohoana e te ʼu mātuʼa ʼa te taʼahine pea mo te tama, ʼi ʼihi temi ʼi tanatou ʼosi logo tahi kiai. (Senesi 21:21; 24:2-4, 58; 38:6; Sosue 15:16, 17) Logola kei fai pe ʼi ʼihi fenua mo ʼihi agaʼi fenua te ʼu fai ʼohoana ʼaia, kae ia ʼaho nei tokolahi ʼe feala ke nātou fili e nātou totonu tonatou ʼohoana.
3. ʼE tonu ke kita filifili feafeaʼi hokita hoa?
3 ʼE tonu ke filifili feafeaʼi hokita hoa? Ko ʼihi ʼe nātou sioʼi te fofoga—te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou mataleleiʼia. Ko ʼihi ʼe nātou kumi te ʼu koloā, ʼe nātou kumi he tahi ʼe tokaga lelei anai kia nātou pea ʼe ina lava foaki anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Kae ko te ʼu meʼa ʼaia e lua ʼe ina foaki anai koa he ʼu felogoi fiafia pea mo lelei? ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 31:30: “Ko te fofoga matalelei ʼe feala pe ke kākā, pea ko te matalelei ʼe feala ke vaʼiganoa; kae ko te fafine ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova, koia ʼaia ka ina maʼu te ʼu fakavikiviki.” Pea ʼe koutou fakatokagaʼi te puani maʼuhiga ʼaenī: Koutou fakaʼaogaʼi te ʼu tokoni ʼa Sehova moʼo filifili hokotou hoa.
Ko He Takitaki ʼOfa Mai Te ʼAtua
4. Koteā te tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua moʼo fili hokita hoa?
4 Ko totatou Tāmai ʼofa ko Sehova, neʼe ina foaki mai kia tatou tana Folafola moʼo takitaki ʼo tatou ʼi te ʼu faʼahi fuli pe. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.” (Isaia 48:17) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai mokā tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu he ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼoni moʼo filifili hokita hoa. ʼE loto e Sehova ke tologa pea mo fiafia tatatou nofo ʼohoana. Koia, ʼe tokoni mai kia tatou ke tou mahino pea mo maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaia. ʼE mole tou loto koa la ke tokoni feiā mai totatou Tupuʼaga ʼofa?—Pesalemo 19:8.
5. Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ke tologa ai te fiafia ʼi te nofo ʼohoana?
5 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e te ʼAtua te ʼohoana, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke tologa. (Maleko 10:6-12; 1 Kolonito 7:10, 11) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana “fehiʼa ki te mavete,” kae ina fakagafua pe mo kapau neʼe hoko he “folonikasio.” (Malakia 2:13-16; Mateo 19:9, MN ) Koia ko te fili ʼo hokita hoa ʼe ko he faʼahi ʼe maʼuhiga ʼaupito, pea ʼe mole tonu ke kita meʼa noaʼi. ʼE ko he faʼahi ʼe feala ke hoko ai he toe fiafia lahi peʼe ko he lotomamahi lahi. Kapau ʼe kita filifili lelei pea ʼe feala ke fua lelei pea mo fiafia tokita maʼuli, kae kapau ʼe mole lelei pea ʼe kita fakahemala anai. (Tāʼaga Lea 21:19; 26:21) Ke hoko atu te fiafia, ʼe maʼuhiga ke kita filifili fakapotopoto pea mo kita loto ki he fakapapau ʼe tologa, he neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua te ʼohoana ohage ko he fakatahi ʼa he toko lua ʼe nā felogoi anai pea mo nā felagolagoʼaki.—Mateo 19:6.
6. Ka nātou fili honatou hoa, he koʼe ʼe tonu ke tokakaga tāfito te kau talavou pea mo finemui, pea ʼe lava feafeaʼi hanatou fai te tonu ʼaē ʼe lelei?
6 Ka nātou fili honatou hoa, ʼe tonu ke tokakaga tāfito te kau talavou pea mo te kau finemui ke mole fakahalaʼi tanatou fakasiosio ʼuhi ko tanatou sioʼi pe ia te fofoga peʼe ko tanatou ʼu holi mālohi ʼi te faʼahi fakasino. Ka fakatahi he toko lua ʼuhi pe ko te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe feala ke liliu vave ʼo nā fefehiʼaʼaki. (2 Samuele 13:15) ʼI te tahi faʼahi, ʼe feala ke kita maʼu te ʼofa ʼaē ʼe tologa mo kapau ʼe kita ʼiloʼi lelei tokita hoa ohage ko takita ʼiloʼi lelei ʼo kita. ʼE toe maʼua foki ke tou mahino ko te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa tatou ʼe lagi mole ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe holi kiai totatou loto. (Selemia 17:9) Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito te takitaki fakaʼatua ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼE tokoni mai kia tatou ke tou fai he ʼu tonu ʼe lelei ʼi totatou maʼuli. Neʼe fakahā e te tagata fai pesalemo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼE ʼau fakaliliu anai koe ko he tahi ʼe fakasiosio tonu pea ʼe ʼau akoʼi anai koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai. ʼE ʼau tokoniʼi anai koe, mo tuku ʼoku mata kia te koe.” (Pesalemo 32:8; Hepeleo 4:12) Logope la ʼe feala ke kita maʼu ʼi te ʼohoana te ʼofa pea mo te fakatahi mo he tahi, kae ʼe toe maʼu ai mo te ʼu faigataʼaʼia ʼe tonu ai ke kita aga fakapotopoto pea mo fakasiosio tonu.
7. He koʼe ʼe fakafisi ʼihi ki te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fili ʼo he hoa, pea koteā tona ʼu fua?
7 ʼE ko he aga fakapotopoto te tokagaʼi ʼo te manatu ʼa te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana mokā kita filifili hokita hoa. Kae ʼe feala ke tou fakafisi mokā ʼe ko he tokoni faka Tohi-Tapu ʼe foaki mai e tokita ʼu mātuʼa peʼe mai te ʼu tagata ʼāfea. ʼE feala ke tou manatu ʼe mole mahino nātou kia tatou, pea ko he ʼu holi ʼo totatou loto ʼe feala ke nātou uga tatou ke tou muliʼi totatou loto. Kae kapau ʼe hoko moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼui, pea ʼe lagi tou fakahemala anai he neʼe mole tou tokagaʼi te tokoni fakapotopoto ʼaē neʼe tuku mai ke tou fiafia ai. (Tāʼaga Lea 23:19; 28:26) ʼE lagi mole kei maʼu te ʼofa ʼi totatou maʼuli faka taumatuʼa, mo liliu ʼo faigataʼa te taupau ʼo te fānau, pea lagi ko tokita ʼohoana ʼe mole ko he Kilisitiano. ʼI meʼa fakaʼofaʼofa mo kapau ko te ʼohoana ʼaē neʼe tonu ke kita fiafia lahi ai, kua liliu ia ko he toe lotomamahi ʼaupito!
ʼE Maʼuhiga Ke Kita Pipiki Ki Te ʼAtua
8. ʼE tokoni feafeaʼi te pipiki ki te ʼAtua ke tologa pea mo fiafia te nofo ʼohoana?
8 ʼE moʼoni, ko te femanakoʼaki ʼa he toko lua ʼe mālohi ai te nofo ʼohoana. Kae ʼe maʼuhiga age te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe nā tui toko lua kiai, ke feala he tologa pea mo fakafiafia tonā ʼohoana. Kapau ʼe nā pipiki toko lua kia Sehova ʼAtua, pea ʼe fakatupu ai he noʼo ʼe tologa pea ʼe tokoni mālohi ki tanā logo tahi. (Tagata Tānaki 4:12) Ka tokaga tāfito he taumatuʼa Kilisitiano ki te tauhi moʼoni kia Sehova, pea ʼe nā logo tahi ʼi te faʼahi fakalaumālie, feiā mo tanā fakakaukau, pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE nā ako fakatahi te Tohi-Tapu. ʼE nā faikole fakatahi, pea ʼe nā lototahi ai. ʼE nā ʼolo fakatahi ki te ʼu fono pea mo gāue fakatahi ʼi te minisitelio. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe tokoni kia nāua ke nā faʼufaʼu he noʼo fakalaumālie mālohi. Pea ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, heʼe nā maʼu te tapuakina ʼa Sehova.
9. Koteā ʼaē neʼe fai e Apalahamo ke maʼu he ʼohoana maʼa Isaake, pea koteā ʼaē neʼe hoko?
9 ʼUhi ko tana fia pipiki ki te ʼAtua, neʼe kumi e te pateliaka agatonu ko Apalahamo ke ina fakafiafia te ʼAtua ʼi tana fili he ʼohoana maʼa tona foha ko Isaake. Neʼe ʼui fēnei e Apalahamo ki tana tagata kaugana ʼaē neʼe falala ki ai: “ ʼE ʼau loto ke ke fakapapau kia Sehova, te ʼAtua ʼo te lagi pea mo te ʼAtua ʼo te kele, ʼe mole ke toʼo anai he ʼohoana maʼa toku foha ʼi te ʼu ʼofafine ʼa te kau Kanaane ʼaē ʼe ʼau nofo mo nātou, kae ʼe ke ʼalu anai ki toku fenua pea mo toku ʼu kāiga, pea ʼe ke toʼo moʼoni anai he ʼohoana maʼa toku foha, maʼa Isaake. . . . [Ko Sehova] ʼe ina fekauʼi anai tana ʼaselo ʼi ʼou muʼa, pea ʼe ke toʼo moʼoni anai mai ai he ʼohoana maʼa toku foha.” Neʼe liliu ia Lepeka ko he fafine ʼohoana lelei, neʼe ʼofa lahi ki ai ia Isaake.—Senesi 24:3, 4, 7, 14-21, 67.
10. Koteā te ʼu maʼua faka Tohi-Tapu ʼa te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu fafine ʼohoana?
10 Kapau ʼe mole heʼeki tou ʼohoana, pea ko te pipiki ki te ʼAtua ʼe tokoni anai kia tatou ke tou fakatuputupu he ʼu kalitate ʼaē ʼe faka fealagia mai anai kia tatou ke tou ʼohoana ʼo mulimuli ki te Tohi-Tapu. ʼI te ʼu maʼua ʼo te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu fafine ʼohoana, ʼe kau kiai te ʼu faʼahi ʼaē neʼe talanoa kiai te ʼapositolo ko Paulo: “Ke fakalogo te ʼu fafine ki ʼonatou ʼohoana ohage ko hanatou fakalogo ki te ʼAliki. . . . ʼU tagata ʼohoana, ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kokelekasio . . . ʼE tonu ke feiā te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. . . . Ke koutou tahi ʼofa feiā ki tona ʼohoana, ohage pe ko kita totonu; pea ki tona faʼahi, ko te fafine ʼe tonu ke ina maʼu he fakaʼapaʼapa loloto ki tona ʼohoana.” (Efeso 5:22-33, MN ) ʼE feala ke tou fakatokagaʼi ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo te faka maʼuhigaʼi ʼo te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa. Ke feala hatatou mulimuli ki te tokoni ʼaia ʼe tonu ke tou manavasiʼi kia Sehova. ʼE fakamaʼua e te faʼahi ʼaia he fakapapau ʼe tou fai ʼaki totatou loto katoa, ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe lelei pea mo te ʼu temi ʼaē ʼe kovi. Ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana ʼe tonu ke nātou lava fakahoko te maʼua ʼaia.
Te Temi ʼAē Ke Kita ʼOhoana Ai
11. (a) Koteā te tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te temi ke kita ʼohoana ai? (b) Koteā te faʼifaʼitaki ʼe hā ai ʼe ko he aga fakapotopoto te mulimuli ki te tokoni faka Tohi-Tapu ʼo 1 Kolonito 7:36?
11 ʼE maʼuhiga hatatou ʼiloʼi te temi ʼaē kua tou lava ʼohoana ai. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole tatau te hahaʼi fuli, koia ʼe mole fakahā e te Tohi-Tapu he taʼu ke kita ʼohoana ai. Kae ʼe ina fakahā mai ʼe lelei age tatatou atalitali ʼo aʼu ki te “kua fakalaka ʼo te mātala ʼo te temi tūpulaga,” heʼe ko te ʼu holi mālohi ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼe feala ke nātou fakahalaʼi te fakasiosio lelei. (1 Kolonito 7:36, MN ) ʼE ʼui fēnei e Michelle: “ ʼI taku sio ʼaē ko te tokolahi ʼo toku ʼu kaumeʼa tūpulaga neʼe nātou fakatahi pea mo ʼohoana, neʼe faigataʼa ai ʼi ʼihi temi taku mulimuli ki te tokoni ʼaia. Kae neʼe mahino leva kia ʼau ko te tokoni ʼaia ʼe haʼu mai ia Sehova, pea ʼe loto pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei kia tatou. ʼI taku atalitali ʼaē ke ʼau ʼohoana, neʼe ʼau lava tokaga tāfito ai ki taku ʼu felogoi mo Sehova pea ke ʼau fakapotopoto ʼi toku maʼuli, heʼe ko te faʼahi ʼaia ʼe mole koutou lava maʼu mokā kei koutou tūpulaga. Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe ʼau lava fakahoko toku ʼu maʼua ohage ko te fakatokatoka ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te nofo ʼohoana.”
12. He koʼe ʼe ko he aga fakapotopoto te mole ʼohoana fakavilivili ʼi te temi tūpulaga?
12 Ko nātou ʼaē ʼe mole fia ʼohoana ʼi tanatou kei tūpulaga, ʼe nātou tau fakatokagaʼi ka nātou lahilahi ake, pea ʼe fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai pea mo tanatou ʼu holi. ʼE mahino kia nātou ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou leleiʼia ʼi te kamata ʼe mole kei maʼuhiga kia nātou. Ko te tuagaʼane neʼe fia ʼohoana ʼi tona taʼu 16. Neʼe ʼohoana tana kui fafine ʼi te taʼu ʼaia, ʼo toe feiā mo tana faʼe. ʼI te temi ʼaē neʼe fakafisi age te tama ʼaē neʼe ʼofa ai ke nā ʼohoana ʼi te temi ʼaia, neʼe fili e te tuagaʼane ʼaia te tahi age tama neʼe lotolelei kiai. Kae ki muli age neʼe fakahemala lahi ʼi tana fai fakavilivili te tonu ʼaia.
13. Koteā ʼaē ʼe mole maʼu e nātou ʼaē ʼe tomuʼa fau tanatou ʼohoana?
13 Ka kita fakakaukauʼi te ʼohoana, pea ʼe maʼuhiga ke kita mahino lelei ki te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe pipiki kiai. Kapau ʼe tomuʼa fau te ʼohoana pea ʼe feala ke hoko ai he ʼu tuʼuga fihifihia neʼe mole teuteu lelei kiai he taumatuʼa tūpulaga ke nā fakatokatoka. ʼE lagi mole heʼeki nā māhani lelei ʼi te maʼuli pea mole feʼauga tana aga fakapotopoto moʼo tauʼi te ʼu hoha ʼo te nofo ʼohoana pea mo te taupau ʼo he ʼu tamaliki. ʼE tonu ke tou fakakaukauʼi te ʼohoana mo kapau kua tou tokalelei ʼi te faʼahi fakasino, ʼi te ʼaluʼaga ʼo te fakakaukau, pea mo te faʼahi fakalaumālie ke kita fakatahi mo he tahi ʼo talu ai.
14. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakatokatoka te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼi te ʼohoana?
14 Neʼe tohi e Paulo ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana “ ʼe nātou maʼu anai te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano.” (1 Kolonito 7:28, MN ) ʼE hoko anai he ʼu fihifihia heʼe ko he ʼu ʼulugaaga kehekehe, pea ʼe mole tatau anai tanā ʼu manatu. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe tou agahala, koia ʼe feala ke faigataʼa ai te fakahoko ʼo totatou tuʼulaga ʼi te ʼohoana ohage ko tona tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. (1 Kolonito 11:3; Kolose 3:18, 19; Tito 2:4, 5; 1 Petelo 3:1, 2, 7) ʼE tonu ke kita aga fakapotopoto pea mo kita mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie, moʼo kumi pea mo muliʼi te takitaki fakaʼatua, ke feala he fakatokatoka ʼo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaki te ʼofa.
15. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa moʼo teuteuʼi tanatou fānau ki te ʼohoana? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.
15 ʼE feala ke teuteuʼi e te ʼu mātuʼa tanatou ʼu fānau ki te ʼohoana, ʼo nātou tokoni kia nātou ke nātou mahino ʼe maʼuhiga ke nātou mulimuli ki te takitaki fakaʼatua. Kapau ʼe nātou fakaʼaogaʼi fakalelei te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Kilisitiano, pea ʼe feala ke tokoni te ʼu mātuʼa ke ʼiloʼi e tanatou fānau peʼe kua feala kia nātou peʼe ko tonatou hoa ke nātou ʼohoana.a Ko Blossom ʼi tona taʼu 18, neʼe kua manako ki te tēhina ʼi tona kokelekasio. Neʼe pionie katoa te tēhina ʼaia, pea neʼe nā fia ʼohoana. Kae neʼe kole age e te ʼu mātuʼa ʼa Blossom ke atalitali ʼi he taʼu katoa, ʼi tanā manatu neʼe kei finemui fau. Neʼe tohi fēnei e Blossom ki muli age: “ ʼE ʼau loto fakafetaʼi lahi ʼi taku fakalogo ki te tokoni poto ʼaia. ʼI te taʼu katoa ʼaia, neʼe ʼau tuputupu ai pea neʼe ʼau kamata sio neʼe mole maʼu e te tama ʼaia te ʼu kalitate ʼo he tagata ʼohoana ʼe lelei. Ki muli age neʼe mavae ʼi te kokelekasio, pea neʼe ʼau hāo mai te tuʼutāmaki ʼaia ʼi toku maʼuli. ʼE ko he meʼa lelei te maʼu ʼo he ʼu mātuʼa ʼe fakapotopoto heʼe feala ke tou falala ki tanatou ʼu manatu!”
‘Koutou ʼOhoana ʼi Te ʼAliki Pe’
16. (a) He koʼe ʼe mata faigataʼa ki te kau Kilisitiano hanatou ‘ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe’? (b) Ka fia ʼohoana he tahi kua papitema mo he tahi ʼe mole heʼeki papitema, ko ai te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tonu ke ina fakakaukauʼi?
16 ʼE fakahā lelei mai e Sehova te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano: ‘Koutou ʼohoana ʼi te ʼAliki pe.’ (1 Kolonito 7:39) ʼE feala ke faigataʼa te faʼahi ʼaia maʼa te ʼu mātuʼa Kilisitiano pea mo tanatou fānau. ʼO feafeaʼi? ʼE lagi fia ʼohoana te kau tūpulaga, kae ʼe mole lagi ʼi ai he tahi ʼi te kokelekasio ke nātou ʼohoana mo ia. ʼE lagi moʼoni te faʼahi ʼaia. ʼI ʼihi ʼu koga meʼa, ʼe tokosiʼi ai te hahaʼi tagata kae hahaʼi nātou fafine, peʼe mole heʼeki feala ke kita ʼohoana mo he tahi ʼi te kokelekasio ʼaia. Ko he tūpulaga ʼe mole heʼeki papitema ʼe lagi ina tokagaʼi he tuagaʼane (peʼe ko he tuagaʼane ʼe ina tokagaʼi he tama mole heʼeki papitema), pea ʼe feala ke mālohi te holi ʼaē ke mole mulimuli ki te ʼu lekula ʼa Sehova. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe lelei ke tou fakakaukauʼi te faʼifaʼitaki ʼo Apalahamo. Neʼe ina taupau lelei tana ʼu felogoi mo te ʼAtua ʼi tana faiga ʼaē ke ʼohoana tona foha ko Isaake mo he tahi ʼe atolasio moʼoni kia Sehova. Neʼe toe fai feiā e Isaake maʼa tona foha ko Sakopo. Neʼe mole ko he meʼa faigafua, kae neʼe fiafia ai te ʼAtua pea neʼe ina tapuakina nātou.—Senesi 28:1-4.
17. He koʼe ʼe fakaʼofaʼofa anai te ʼohoana mo he tahi ʼe mole tui, pea koteā te tupuʼaga maʼuhiga ʼo takita ‘ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe’?
17 ʼE tokosiʼi te liliu ki ʼamuli ʼo nātou ʼaē neʼe mole tui ko he kau Kilisitiano. Kae ʼi te agamāhani, ko te ʼohoana mo he tahi ʼe mole tui neʼe liliu ʼo fakaʼofaʼofa. Ko te ʼu fakatahi ʼaia ʼe mole felogoi, ʼe mole tatau tanatou tui, ʼo toe feiā ki te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu. (2 Kolonito 6:14) ʼE feala ke lave kovi te faʼahi ʼaia ki te felogoi pea mo te fiafia ʼi te nofo ʼohoana. Ohage la ʼe meo he tuagaʼane heʼe mole feala ʼi te hili ʼo he fono fakaloto mālohi, ke ʼalu kiō ia pea mo fai palalau ki te ʼu meʼa fakalaumālie mo tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui. ʼE mahino papau ia, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko tatatou ‘ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe,’ heʼe kita nofo agatonu ai kia Sehova. Ka tou mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼe mole tou maʼuli hoha, he neʼe tou fai “ia mea e lelei kia te ia.”—1 Soane 3:21, 22.
18. Ka fakakaukau he tahi ke ʼohoana, koteā te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke ina tokagaʼi, pea koteā tona tupuʼaga?
18 Ka fakakaukau he tahi ke ʼohoana, pea ʼe tonu ke ina ʼuluaki tokagaʼi te aga maʼa pea mo te maʼuli fakalaumālie ʼo ia ʼaē ʼe ina fia ʼohoanaʼi. Ko he tahi ʼe ina maʼu he ʼu kalitate faka Kilisitiano, mo ʼofa ki te ʼAtua pea mo pipiki kia te ia ʼaki tona nefesi katoa, ʼe maʼuhiga age ia ʼi te matalelei ʼo tona sino. ʼE leleiʼia e te ʼAtua ia nātou ʼaē ʼe nātou tali pea mo fakahoko tonatou maʼua ʼaē ke nātou liliu ko he ʼu hoa ʼe mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie. Pea ko te mālohi lahi ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te nofo faka taumatuʼa, ʼe haʼu mai te pipiki ʼo nāua toko lua ki te Tupuʼaga pea mo nā tali tana takitaki. ʼE nā faka maʼuhigaʼi ia Sehova mo kapau ʼe nā fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe kamata te ʼohoana ʼi he tafitoʼaga fakalaumālie mālohi, ʼe lagolago anai ki he fakatahi ʼe tologa.
[Kiʼi nota]
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• He koʼe ʼe ʼaoga te takitaki fakaʼatua moʼo fili he ʼohoana ʼe lelei?
• ʼE tokoni feafeaʼi anai te pipiki ki te ʼAtua ke mālohi ai te noʼo ʼo te ʼohoana?
• ʼE lava teuteuʼi feafeaʼi e te ʼu mātuʼa tanatou fānau ki te ʼohoana?
• He koʼe ʼe maʼuhiga ke kita ‘ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe’?
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te mulimuli ki te tokoni ʼa te ʼAtua moʼo filifili hokotou hoa ʼe feala ke iku ki he fiafia lahi
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE lahi te ʼu tapuakina mokā kita ‘ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe’