KAPITE LUA
Tou Teuteu Ke Fua Lelei Te Nofo ʼOhoana
1, 2. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te maʼuhiga ʼaē ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu? (b) Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ai ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu?
KO TE laga ʼo he fale ʼe fakamaʼua kiai he teuteu fakalelei. ʼI muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te ʼu fakatafito ʼo te fale, ʼe tonu ke kita maʼu te kele ʼaē ka laga ai pea mo tohi te paki ʼo te fale. Kae ʼe ʼi ai te tahi meʼa ʼe maʼuhiga. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ai he tahi ia koutou mo kapau ʼe ina fia laga he tule, ʼe mole nofo ifo muʼa ki lalo ʼo lau te totogi ka puli anai kiai, pea mo vakaʼi peʼe maʼu hana meʼa moʼona fakaʼosi ʼaki?”—Luka 14:28.
2 Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai moʼo laga ʼo he fale, ʼe toe tatau pe foki mo te fakatuʼutuʼu ʼo he nofo ʼohoana ʼe fua manuʼia anai. ʼE ʼui e te tokolahi: “ ʼE ʼau fia ʼohoana.” Kae ko te tokofia ʼe nātou fakakaukauʼi koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua ki te faʼahi ʼaia? Logope la ʼe vikiʼi e te Tohi-Tapu te nofo ʼohoana, kae ʼe ina toe fakatokagaʼi mai foki kia tatou tona ʼu fihifihia. (Tāʼaga Lea 18:22; 1 Kolonito 7:28) Koia, ko nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana, ʼe tonu ke nātou vakaʼi fakalelei te ʼu lelei pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te nofo ʼohoana.
3. He koʼe ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tokoni ʼe ʼaoga kia nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana, pea koteā te ʼu fehuʼi e tolu ʼe feala anai ke tou tali kiai ʼaki te Tohi-Tapu?
3 ʼE feala ke tokoni te Tohi-Tapu ki te faʼahi ʼaia. Ko tana ʼu tokoni ʼe haʼu mai te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana, ia Sehova ʼAtua. (Efesi 3:14, 15; 2 Timoteo 3:16) ʼI tatatou fakaʼaogaʼi te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe fakatafito ki te tohi ʼāfea ʼaia, ʼaē ʼe kei ʼaoga ʼi te temi ʼaenī, ʼe lelei ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī (1) ʼE lava ʼiloʼi feafeaʼi e he tahi pe kua feala hana ʼohoana? (2) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou kumi ia ia ʼaē ka ʼohoana mo koutou? pea (3) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke koutou fai ke lelei ai takotou ʼu fakatahi?
KUA FEALA KOA KE KOUTOU ʼOHOANA?
4. Koteā te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga moʼo taupau ʼo te nofo ʼohoana ke fua manuʼia, pea koteā tona tupuʼaga?
4 E lagi totogi kovi te laga ʼo he fale, kae ʼe toe totogi kovi foki mo tona taupau ʼaē ke tologa. ʼE toe feiā mo te nofo ʼohoana. Ko te ʼohoana ʼe hage ko he meʼa ʼe mata faigataʼa fau; kae ʼe toe maʼua foki ke tou tokaga ʼo taupau ʼi te temi fuli te ʼu felogoi faka taumatuʼa. Koteā koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo taupau ʼo te ʼu felogoi ʼaia? Ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe ko te fakahoko katoa ʼo te fakapapau ʼaē neʼe kita fai. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi ʼi te nofo ʼohoana: “ ʼE mavae anai te tagata mai tana tāmai pea mo tana faʼe, pea ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke nā liliu ko he kakano e tahi.” (Senesi 2:24) Neʼe fakahā e Sesu Kilisito ko te meʼa pe e tahi ʼe fakagafua ai e te Tohi-Tapu te mavete ʼa he taumatuʼa, pea mo faka fealagia ai te toe ʼohoana—“ko te folonikasio,” ko tona faka ʼuhiga, ko te fai ʼo he ʼu felāveʼi fakasino ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana. (Mateo 19:9) Kapau ʼe koutou fakatuʼutuʼu ke koutou ʼohoana, koutou manatuʼi te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼaia. Kapau ʼe mole heʼeki feala ke koutou fakahoko te fakapapau maʼuhiga ʼaia, pea ʼe mole heʼeki feala ia ke koutou ʼohoana.—Teutalonome 23:21; Tagata Tānaki 5:4, 5.
5. Logope la ʼe tuʼaniaʼi e ʼihi te fakapapau maʼuhiga ʼo te ʼohoana, he koʼe koa ʼe tonu ke faka maʼuhigaʼi ʼaupito e nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana?
5 Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou tuʼania ʼi tanatou logo ʼaē, ko te ʼohoana ʼe ko he fakapapau maʼuhiga. Neʼe ʼui fēnei e te talavou: “ ʼI taku manatu ʼaē ʼe ma fakapapau ke ma nonofo fakatahi ʼi tomā maʼuli katoa, ʼe hage kia ʼau ʼe faka tuʼakoi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke ʼau fai, kua punupunu ʼau, pea mo pilisoniʼi ʼau.” Kae kapau ʼe koutou ʼofa moʼoni kia ia ʼaē ʼe koutou fia ʼohoanaʼi, ʼe mole mamafa anai kia koutou te fakapapau ʼaia. Kae ʼe koutou faka ʼuhiga anai ʼe ko he meʼa moʼo puipui ʼo koutou. Ko te mahino ki te maʼuhiga ʼo te fakapapau ʼaia ʼi te nofo ʼohoana, ʼe tokoni anai ki he taumatuʼa ke nā fia nonofo fakatahi ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe nā felogoi lelei ai pea mo te ʼu temi ʼaē ʼe mole nā felogoi ai, pea ke nā fekātakiʼaki, tatau aipe pe koteā he faʼahiga meʼa ʼe feala ke hoko kia nāua. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo, ko te ʼofa moʼoni “ ʼe ina ʼamo ia meʼa fuli” pea “ ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli.” (1 Kolonito 13:4, 7) ʼE ʼui fēnei e te fafine: “Ko te fakapapau ʼo te ʼohoana ʼe ina fakatupu ia ʼau he loto falala. Neʼe ʼau leleiʼia tamā fakahā ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma maʼuli fakatahi.”—Tagata Tānaki 4:9-12.
6. He koʼe ʼe mole lelei te ʼohoana fakavilivili ʼi takotou kei tūpulaga?
6 Moʼo fakahoko lelei te fakapapau ʼaia, ʼe fakamaʼua kiai ke kita maʼu he fakapotopoto ʼi te ʼu meʼa ʼo te maʼuli. Koia, ʼe tokoni ia Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo ina ʼui, ʼe lelei age ke mole nātou ʼohoana mo kapau ʼe mole heʼeki nātou ‘fakalaka ʼi te mātala ʼo tonatou temi tūpulaga,’ te temi ʼaē ʼe kei mālohi ai tonatou ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino, heʼe fakatupu kovi ki te ʼu tonu ʼaē ʼe maʼua ke nātou fai ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. (1 Kolonito 7:36) Ko te kau tūpulaga ʼe nātou fetogi vave ʼi tanatou lalahi ake. Tokolahi ia nātou ʼaē ʼe ʼohoana ka kei tūpulaga, ʼe nātou tokagaʼi ʼe hili pe he ʼu taʼu, pea fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou holi kiai. ʼE fakahā mai e te ʼu sivi ʼaē neʼe fai ki te kau tūpulaga ʼaē kua ʼohoana, ʼi te agamāhani ʼe mole nātou fiafia, pea ʼe lahi age tanatou fia mavete ia nātou ʼaē ʼe ʼohoana kae kua fotufotuʼa. Koia ʼaua naʼa koutou fakavilivili ke koutou ʼohoana. Kapau ʼe koutou nonofo selipatea lolotoga ni ʼu taʼu, ʼe koutou liliu ai anai ko he tahi kua māhani ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli, pea mo feala ai hakotou liliu ko he tagata pe ko he fafine kua feala hana fakahoko te maʼua ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe mole koutou ʼohoana fakavilivili, pea ʼe feala anai ke koutou ʼiloʼi lelei tokotou ʼuhiga—koteʼuhi ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe koutou loto ke fua lelei takotou ʼu felogoi ʼi takotou nofo ʼohoana.
KOUTOU ʼILOʼI MUʼA IA KOUTOU TOTONU
7. He koʼe ko nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana, ʼe tonu muʼa ke nātou sivi ia nātou totonu?
7 ʼE faigafua koa takotou fai he lisi ʼo te ʼu kalitate ʼaē ʼe koutou loto ke maʼu e ia ʼaē ʼe koutou fia ʼohoanaʼi? Ko te tokolahi ʼe nātou ʼio ki te faʼahi ʼaia. Kae e feafeaʼi koa ki tokotou ʼu kalitate? Koteā koa te ʼu faʼahiga meʼa ʼi takotou aga ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou fakatupu he ʼu fua lelei ki tokotou ʼohoana? ʼE feafeaʼi anai tokotou ʼuhiga tagata ʼohoana peʼe ko tokotou ʼuhiga fafine ʼohoana? Ohage la, ʼe koutou tali lelei koa mokā fakahā atu neʼe koutou lākahala pea ʼe koutou tali koa te ʼu tokoni, peʼe koutou maʼu tuʼumaʼu koa he ʼu tonu moʼo takuʼaki ʼo takotou ʼu lākahala mokā ʼe fakatonutonuʼi koutou? ʼI te agamāhani ʼe koutou fiafia koa mo koutou maʼu he manatu ʼe lelei, peʼe koutou lotomamahi tuʼumaʼu pe, pea mo koutou meo tuʼumaʼu? (Tāʼaga Lea 8:33; 15:15) Koutou manatuʼi, ko te ʼohoana ʼe mole ina fetogi anai koutou. Kapau ʼe koutou fialahi, mo hoko ʼita ʼi te temi ʼaē ʼe mole heʼeki koutou ʼohoana ai, pea mo koutou manatu ʼe mole fua lelei te ʼu meʼa ʼaē ka koutou fai, ʼe koutou toe feiā pe anai mokā koutou ʼosi ʼohoana. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe faigataʼa tatatou ʼiloʼi ia tatou totonu ohage ko te ʼiloʼi ʼo tatou e ʼihi, he koʼe ʼe mole koutou fehuʼi ki hokotou kāiga peʼe ko hokotou kaumeʼa ʼe koutou falala ki ai, ke ina fakahā fakahagatonu atu tana ʼu manatu pea mo he ʼu tokoni? Kapau kua koutou ʼiloʼi ʼe tonu ke koutou fai he ʼu fetogi ʼi takotou aga, koutou fai te ʼu fetogi ʼaia ʼi muʼa ʼo hakotou fakatuʼutuʼu ke koutou ʼohoana.
Koutou gāueʼi tokotou ʼu kalitate, takotou ʼu agamāhani, mo tokotou ʼu fealagia ʼaē ka ʼaoga anai mokā koutou ʼohoana
8-10. Koteā te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu, moʼo teuteuʼi ʼo he tahi ki te ʼohoana?
8 ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou tuku te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ke ina gāueʼi tatatou aga, ke tou maʼu te ʼu kalitate ohage ko te “ ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te kātaki fualoa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te loto lolomi.” ʼE ina toe ʼui mai ke tou “fakafoʼou ia [tatou] ʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele [totatou] ʼatamai” pea ke tou “kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni.” (Kalate 5:22, 23; Efesi 4:23, 24) Kapau ʼe koutou fakaʼaogaʼi te ʼu tokoni ʼaenī ʼi te temi ʼaē ʼe mole heʼeki koutou ʼohoana ai, pea ʼe hage anai ko hakotou falā ʼe koutou ʼave ʼo tuku ki te fale paʼaga—ʼe ʼaoga ʼaupito anai ki he temi ka haʼu, mokā koutou ʼohoana anai.
9 Ohage la, kapau ko koe ko he taʼahine, pea ke tokaga tāfito ki ‘tou ʼuhiga ʼo loto’ ka mole ko tou ʼuhiga ʼo tuʼa. (1 Petelo 3:3, 4) Ko te fiamālalo pea mo te fakapotopoto ʼe tokoni anai kia koe ke ke maʼu te poto, ʼaē ʼe ko he “pale matalelei.” (Tāʼaga Lea 4:9; 31:10, 30; 1 Timoteo 2:9, 10) Kapau ko koe ko he tama, tokaga ʼo gaohi fakalelei te hahaʼi fafine pea mo fakaʼapaʼapa kia nātou. (1 Timoteo 5:1, 2) Lolotoga tau ako ʼaē ke ke fai he ʼu tonu pea mo fakahoko tou ʼu maʼua, toe faiga foki ke ke maʼu te loto fiamālalo pea mo te agavaivai. Ko he aga fefeka ʼe fakatupu kovi anai ki te nofo ʼohoana.—Tāʼaga Lea 29:23; Mikea 6:8; Efesi 5:28, 29.
10 Logope la ʼe mole ko he meʼa faigafua te fetogi ʼo takita aga ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia, kae ʼe tonu ke gāueʼi e te kau Kilisitiano fuli. Pea ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou liliu ko he tagata pe ko he fafine ʼohoana lelei.
KOTEĀ ʼAĒ ʼE KE KUMI ʼI TOU HOA
11, 12. ʼE lava feafeaʼi ki he toko lua ke nā ʼiloʼi peʼe feala hanā maʼuli fakatahi peʼe kailoa?
11 ʼI te fenua ʼaē ʼe ke nofo ai, ʼe fakagafua koa e te agaʼi fenua ke ke fili ia ia ʼaē ʼe ke fia ʼohoanaʼi? Kapau koia ʼaia, koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ke fai mo kapau ʼe ke ʼofa ki he tahi? ʼUluaki, ke fai muʼa te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE ʼau fia ʼohoana moʼoni koa?’ ʼE mole lelei hakita gaoʼi mo te loto ʼo he tahi, ʼo fakatupu ia ia he ʼu ʼamanaki ʼe mole hoko anai. (Tāʼaga Lea 13:12) Koia, ʼe lelei hau fai te fehuʼi ʼaenī, ‘Kua feala koa ke ʼau ʼohoana?’ Kapau ʼe ke ʼio ki te ʼu fehuʼi ʼaia e lua, pea ko tau ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ka ke fai, ʼe fakalogo anai ki te agaʼi fenua ʼo tou fenua. ʼI ʼihi fenua, kapau kua ke vakavakaʼi he tahi, pea ʼe feala hau ʼalu ki ai ʼo fakahā age ʼe ke fia feʼiloʼiʼaki mo ia. Kapau ʼe fakafisi atu, pea ʼaua naʼa ke fakakinauʼi ia ia heʼe feala ai ke fakatupu hohaʼa kia ia. Manatuʼi, ko ia ʼaē neʼe ke kole ki ai ke koulua fakatahi, ʼe feala pe foki mo ia ke ina fai hana tonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Kae kapau ʼe ina tali lelei, pea ʼe feala ke koulua fakatuʼutuʼu he temi ke koulua fai fakatahi ai he ʼu gāue ʼe lelei. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina faka fealagia anai kia koe ke ke vakaʼi pe ko he aga fakapotopoto anai hau ʼohoana mo ia ʼaia.a Koteā koa te meʼa ʼe tonu anai ke ke kumi ʼi te faʼahi ʼaia?
12 Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, fakakaukauʼi muʼa he ʼu meʼa fai mahōlō e lua, lagi ko he piano pea mo he foʼi ʼukalele. Kapau neʼe kalavi lelei te ʼu meʼa mahōlō ʼaia, pea ʼe feala anai ke nā fakahoko he musika mālie. Kae koteā te meʼa ʼaē ka hoko mo kapau ʼe tā fakatahi te ʼukalele mo te piano? ʼI te temi ʼaia, ʼe tonu ke faka ʼalutahi te kalavi ʼo te ʼukalele pea mo te piano. ʼE toe feiā aipe mo koe pea mo ia ʼaē ka ʼohoana mo koe. Neʼe lagi koulua gāue kinakina moʼo faka “ ʼalutahi” tokolua ʼulugaaga. Kae ʼi te temi nei, ʼe tou fia ʼiloʼi te faʼahi ʼaenī: ʼE koulua ʼalutahi koa? Ko tona faka ʼuhiga, ʼe feala koa ke koulua maʼuʼuli fakatahi?
13. He koʼe ʼe mole ko he aga fakapotopoto te fia ʼohoana mo he tahi ʼe mole koutou lotu tahi?
13 ʼE maʼuhiga ke ʼalutahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koulua tui kiai pea mo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe koulua mulimuli kiai. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼAua naʼa koutou kaugā ʼamo fakatahi te ʼakau toho mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, koteʼuhi ʼe mole koutou ʼalutahi.” (2 Kolonito 6:14; 1 Kolonito 7:39) Kapau ʼe ke ʼohoana mo he tahi ʼe mole tatau takolua lotu, pea ʼe mahino ia ʼe faigataʼa anai hakolua felogoi. Kae kapau ʼe koulua tui fakatahi kia Sehova ʼAtua, ʼe ko he tafitoʼaga mālohi anai ki takolua logo tahi. ʼE loto e Sehova ke ke fiafia pea mo ke felogoi lelei mo ia ʼaē ka ʼohoana mo koe. ʼE ina loto ke koulua pipiki kia te Ia pea ke koulua feʼofani ʼi te ʼu noʼo e tolu ʼo te ʼofa.—Tagata Tānaki 4:12.
14, 15. ʼE feʼauga pe koa ke lotu tahi he taumatuʼa ke feala hanā logo tahi? Koutou fakamahino.
14 Logope la ko takolua tauhi fakatahi ki te ʼAtua ʼe ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ki te logo tahi, kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa maʼuhiga. Ke feala hakolua felogoi, ʼe tonu ke tatau takolua ʼu fakatuʼutuʼu. Koteā takolua ʼu fakatuʼutuʼu? Ohage la, koteā takolua manatu ʼo ʼuhiga mo te maʼu fānau? Koteā koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe koulua fakamuʼamuʼa ʼi tokolua maʼuli?b (Mateo 6:33) Ko te ʼohoana ʼaē ʼe fua manuʼia moʼoni, ʼe ko te taumatuʼa ʼaē ʼe nā kaumeʼa lelei pea mo nā fiafia ʼi tanā fakatahi. (Tāʼaga Lea 17:17) ʼI te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā loto kiai. ʼE faigataʼa te taupau ʼo he ʼu felogoi fakakaumeʼa—pea ʼe toe faigataʼa age te taupau ʼo te nofo ʼohoana, mo kapau ʼe mole tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā loto kiai. Kae kapau ʼe leleiʼia e ia ʼaē ka koulua ʼohoana he faʼahiga meʼa, ohage la ko te haʼele, kae ʼe mole ke leleiʼia koe te meʼa ʼaia, ʼe faka ʼuhiga koa ʼe mole tonu anai ke koulua ʼohoana? Kailoa. ʼE lagi koulua leleiʼia he tahi ʼu meʼa ʼe maʼuhiga age. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ke fakafiafia anai ia ia ʼaē ka ʼohoana mo koe, mo kapau ʼe koulua kau fakatahi ki he ʼu meʼa ʼe lelei, heʼe ko ia ʼaē ka ʼohoana mo koe ʼe ina leleiʼia te ʼu meʼa ʼaia.—Gāue 20:35.
15 ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ke ʼiloʼi peʼe feala hakolua maʼuʼuli fakatahi, ʼe tonu ke koulua femahinoʼaki kae mole koulua faiga ke koulua tatau. ʼE mole tonu anai ke koulua fai te fehuʼi ʼaenī, “ ʼE tatau koa tamā ʼu manatu ia meʼa fuli?” kae ʼe lelei age te ʼu fehuʼi ʼaenī: “Koteā koa te meʼa ʼaē ka hoko mokā ʼe mole tatau tamā ʼu manatu? ʼE feala koa hamā palalau ʼi te tokalelei ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼo ma fefakaʼapaʼapaʼaki? Peʼe tautau liliu koa tamā ʼu felogoi ko he ʼu kē?” (Efesi 4:29, 31) Kapau ʼe ke fia ʼohoana, tokaga kia ia ʼaē ʼe fialahi pea mo fiatuʼu, ʼaē ʼe mole loto ʼi he temi ke lākahala, pea mo ke tokaga kia ia ʼaē ʼe loto tuʼumaʼu ke fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto ki ai.
KOUTOU FAIGA MUʼA KE KOUTOU ʼILOʼI IA IA
16, 17. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke vakavakaʼi e he tama pe ko he taʼahine mo kapau kua ina fakatokagaʼi he tahi ʼe feala ke nā ʼohoana?
16 ʼI te kokelekasio faka Kilisitiano, ko nātou ʼaē ʼe foaki ki ai te ʼu pilivilesio ʼe “ ʼuluaki ʼahiʼahiʼi muʼa ke ʼiloʼi ai pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou fai.” (1 Timoteo 3:10) ʼE toe feala mo koutou ke koutou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaia. Ohage la, ʼe feala ke fai e he taʼahine te ʼu fehuʼi ʼaenī, “Koteā koa te ʼui ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia? Ko ai koa tona ʼu kaumeʼa? ʼE ina maʼu koa te loto lolomi? E feafeaʼi tana aga ki te hahaʼi matutuʼa? E feafeaʼi koa te famili ʼaē ʼe haʼu mai ai? E feafeaʼi tana aga ki tona famili? Koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te paʼaga? ʼE lahi koa tana ʼinu kava? ʼE hoko ʼita koa, pea mo agamālohi? Koteā koa tona ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio, pea e feafeaʼi tana fai tona ʼu maʼua? ʼE feala anai koa haku fakaʼapaʼapa katoa ki ai?”—Levitike 19:32; Tāʼaga Lea 22:29; 31:23; Efesi 5:3-5, 33; 1 Timoteo 5:8; 6:10; Tito 2:6, 7.
17 ʼE feala ke fai e he tama te ʼu fehuʼi ʼaenī, “ ʼE ʼofa koa te taʼahine ʼaenī ki te ʼAtua pea mo fakaʼapaʼapa ki ai? ʼE poto koa ʼi te taupau ʼo he loto fale? Koteā te meʼa ʼaē ʼe loto e tona famili ke ma fai? ʼE agapoto koa, mo faʼa gāue, pea mo ina fakaʼaoga lelei te falā? Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe palalau kiai? ʼE tokaga fakamalotoloto koa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki niʼihi, peʼe tokaga pe ia kia ia totonu, pea mo fia ʼiloʼi meʼa fuli? ʼE ko he tahi koa ʼe feala haku falala ki ai? ʼE ina tali koa toku ʼuhiga pule, peʼe ko he tahi ʼe loto fakafifihi pea mo agatuʼu?”—Tāʼaga Lea 31:10-31; Luka 6:45; Efesi 5:22, 23; 1 Timoteo 5:13; 1 Petelo 4:15.
18. Kapau ʼe hā he ʼu kiʼi vaivaiʼaga lolotoga te fakatahi, koteā ʼaē ʼe tonu anai ke koulua manatuʼi?
18 ʼAua naʼa galo kia koe ʼe ke ʼohoana mo he tahi ʼe kau ki te hākoga heʼe haohaoa ʼo Atama, kae mole ko te tama toʼa pe ko te taʼahine toʼa ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu tohi ʼaē ʼe talanoa ai ki he taʼahine pea mo he tama ʼe nā femanakoʼaki. Ko tatou fuli ʼe ʼi ai totatou ʼu vaivaiʼaga, pea ʼe ʼi ai tokolua ʼu vaivaiʼaga ʼe tonu ke koulua fakalaka ai. (Loma 3:23; Sake 3:2) Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe koulua ʼiloʼi hokolua vaivaiʼaga, pea ʼe ko he fealagia ʼaia ke koulua tuputupu ai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ohage la, kapau lolotoga te temi ʼaē ʼe koulua fakatahi ai ʼe koulua fihi, koulua manatuʼi te faʼahi ʼaenī: Māʼiape la mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou femanakoʼaki pea mo fefakaʼapaʼapaʼaki, ʼi ʼihi temi ʼe mole nātou felogoi ai. (Vakaʼi ia Senesi 30:2; Gāue 15:39.) ʼE mole tonu koa la ke koulua ‘lolomi tokolua ʼatamai’ pea mo koulua ako peʼe feafeaʼi te fakatokatoka ʼo tokolua ʼu fihifihia ʼi te tokalelei? (Tāʼaga Lea 25:28) ʼE fakahā koa ʼe ia ʼaē ka ʼohoana mo koe ʼe fia tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie? ʼE feiā koa la mo koe? ʼE feala koa hakolua faiga ke ʼaua naʼa koulua hoko ʼita? (Tagata Tānaki 7:9) Ko takolua ako te fakatokatoka ʼo tokolua ʼu fihifihia, ʼe ko he meʼa lelei anai ki takolua ʼu felogoi fakahagatonu, heʼe ʼaoga anai mo kapau ʼe koulua ʼohoana.—Kolose 3:13.
19. Koteā anai te aga fakapotopoto ʼaē ka koulua fai mo kapau ʼe malaga he ʼu fihifihia lahi lolotoga takolua fakatahi?
19 Kae koteā anai te meʼa ʼaē ka koulua fai mo kapau ʼe koulua fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatupu kovi ʼaupito kia koulua? Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe tonu anai ke vakavakaʼi fakalelei. Tatau aipe peʼe koutou logoʼi ʼe koutou femanakoʼaki, peʼe koutou fakaʼamu mālohi ke koutou ʼohoana, kae ʼe mole tonu ke koutou meʼa noaʼi te ʼu hala mamafa. (Tāʼaga Lea 22:3; Tagata Tānaki 2:14) Kapau ʼe koutou fakatahi mo he tahi ʼe koutou loto mahalohalo ʼo ʼuhiga mo ia, pea ʼe lelei anai ke ʼaua naʼa hoko atu takolua fakatahi pea ke ʼaua naʼa koutou fai he fakapapau mo ia.
KOUTOU TAUPAU TAKOTOU FAKATAHI KE MAʼA
20. ʼE lava feafeaʼi ki he tama pea mo he taʼahine ʼe nā fakatahi ke nā taupau maʼu he aga ʼe maʼa?
20 ʼE lava feafeaʼi hakotou taupau takotou fakatahi ke maʼa? ʼUluaki, koutou tokaga ke lelei takotou aga. ʼI te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai, ʼe feala koa ki he toko lua ʼe mole heʼeki nā ʼohoana ke nā tapiki, ke nā ʼuma, peʼe nā fefāʼufuaʼaki? Logope la ko te ʼu faʼahiga aga ʼaia ʼe mole tapuʼi, kae ʼe hoki tonu ke hoko mo kapau kua nā fakatuʼutuʼu moʼoni ke nā ʼohoana. Koulua tokakaga ke ʼaua naʼa iku takolua femanakoʼaki ki he aga heʼemaʼa peʼe ko he folonikasio. (Efesi 4:18, 19; vakaʼi te Katiko ʼo Te ʼu Katiko 1:2; 2:6; 8:5, 9, 10.) ʼE kākā te loto, koia ʼe koulua fakapotopoto anai ʼo mole koulua nonofo tokolua pe ʼi he ʼapi, ʼi he kogafale, ʼi he motokā, peʼe ko he koga meʼa ʼe feala ai hakolua fai he aga heʼemaʼa. (Selemia 17:9) Kapau ʼe ke taupau takolua fakatahi ke maʼa, pea ʼe hā lelei anai ʼe ke loto lolomi, pea ʼe ke tokaga ki te lelei ʼo ia ʼaē ʼe koulua fakatahi, kae mole ke tokaga pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, he ko te fakatahi ʼaē ʼe maʼa ʼe ina fakafiafia anai ia Sehova ʼAtua, ʼaē ʼe ina fakatotonu ki tana kau kaugana ke nātou fakamamaʼo mai te ʼu aga heʼemaʼa pea mo te folonikasio.—Kalate 5:19-21.
21. Koteā te ʼu felogoi fakahagatonu ʼaē ʼe tonu anai ke koulua fai moʼo taupau ʼo takolua fakatahi ke maʼa?
21 Lua, ko te fakatahi ʼaē ʼe maʼa ʼe kau kiai he felogoi ʼe koulua fakahā fakalelei ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe koulua manatu kiai. ʼI takolua fakaōvi ʼaē ki te ʼohoana, ʼe ʼaoga anai ke koulua palalau fakahagatonu ki te tahi ʼu meʼa. ʼE koulua nonofo anai ʼifea? ʼE ʼaoga koa ke koulua gāue toko lua? ʼE koulua fia maʼu fānau koa? Tahi ʼaē meʼa, ʼe lelei anai ke koulua fefakahāʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fakatupu kovi ki tokolua ʼohoana, lagi ko he ʼu meʼa neʼe hoko ʼi muʼa atu. ʼE lagi ko he ʼu maʼua ʼe tonu ke huʼi, peʼe ko hokolua ʼu mahaki fakasino, ohage ko he ʼu mahaki kovi peʼe ko he tahi faʼahiga mahaki. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te tokolahi ʼe nātou maʼu te mahaki ʼo te SITA, kae mole heʼeki hā lelei mai ki tuʼa, koia ʼe mole kovi anai ki he tahi peʼe ki he ʼu mātuʼa ʼofa ke nātou fakaʼui ke sivi te toto ʼo ia ʼaē, neʼe ina fai he ʼu felāveʼi fakasino pe neʼe toloke ʼi muʼa atu. Kapau ʼe hā ʼi te sivi ʼaia ʼe mahaki, pea ʼe mole tonu anai ke ina fakakinauʼi ia ia ʼaē ʼe nā fakatahi ke hoko atu tanā fakatahi, mo kapau kua loto ia ia ʼaē ʼe mole mahaki ke fakagata tanā fakatahi. ʼE moʼoni, ko ia ʼaē neʼe ina fai ki muʼa atu he ʼu felāveʼi fakasino mo he ʼu hahaʼi kehekehe, ʼi muʼa ʼo tana kamata fakatahi mo he tahi, ʼe tonu anai ke ʼalu ki te fale mahaki ke vakaʼi tona toto ke ʼiloʼi ai peʼe mole kau ʼi te SITA.
KOUTOU SIO MAMAʼO ATU ʼI TE ʼAHO ʼO TE ʼOHOANA
22, 23. (a) ʼE lava feafeaʼi ke puli te manatu fakapotopoto mokā teuteuʼi te ʼohoana? (b) Koteā te manatu fakapotopoto ʼaē ʼe tonu ke kita maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼaho lafeti ʼo te fai ʼohoana pea mo te nofo ʼohoana?
22 Lolotoga te ʼu māhina fakaʼosi ʼi muʼa ʼo te ʼohoana, ʼe koulua maʼumaʼua ʼaupito anai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe teuteuʼi ki te ʼohoana. ʼE feala ke koulua fakamaʼamaʼa te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe koulua fakafuafua lelei anai te ʼu meʼa ʼaē ka koulua fakatuʼutuʼu ki te ʼaho ʼaia. Ko he fai ʼo he kātoaga lahi, ʼe lagi leleiʼia anai e te ʼu kāiga pea mo te hahaʼi ʼo te kolo, kae ʼe feala ke fakatupu kinakina pea mo totogi kovi ki te taumatuʼa ʼaē neʼe hoki ʼohoana pea mo tonā ʼu famili. Ko te mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua ʼe mole kovi ia, kae ko te mulimuli fakavale kiai pea mo tona fai ʼaē ke fakatatau ki he tahi ʼu fai ʼohoana, ʼe feala ke puli ai te ʼuhiga moʼoni ʼo te toʼotoʼoga pea mo puli ai takotou fiafia ʼaē ʼe tonu ke koutou maʼu ʼi te lakaga ʼaia. Logope la ʼe tonu ke tou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai ʼihi, kae ʼe ko te tagata ʼohoana tāfito ʼaē ka ina vakaʼi anai peʼe feafeaʼi te fai ʼo te kātoaga ʼo te ʼohoana.—Soane 2:9.
23 Koulua manatuʼi ko te fai ʼohoana ʼe fai ʼi te ʼaho pe e tahi, kae ko takolua nonofo fakatahi ʼe hoko atu ia ʼi tokolua maʼuli katoa. ʼAua naʼa koulua tokakaga fau ki te ʼaho ʼaē ʼe koulua teuteu ʼohoana ai. Kae ke koulua falala ki te takitaki ʼa Sehova ʼAtua, pea koulua manatuʼi ʼe koulua ʼohoana ke koulua maʼuʼuli fakatahi ʼo talu ai. Pea ʼe mahino ia, ko te ʼu teuteu ʼaē neʼe koulua fai, ʼe fua manuʼia anai ki tokolua ʼohoana.
a Ko te meʼa ʼaenī ʼe fai ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe fakagafua ai e te agaʼi fenua ki he taʼahine pea mo he tama Kilisitiano ke nā feʼoloʼaki ʼi tana fakatahi.
b Māʼiape la ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe ʼi ai ʼihi ʼe mole lahi tanatou kau ki te ʼu gāue ʼo te kokelekasio, pea ʼe mole nātou faʼa leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼE mole lagi nātou tauhi ki te ʼAtua ʼaki tonatou loto katoa, kae ʼe nātou leleiʼia te ʼu aga ʼa te mālama.—Soane 17:16; Sake 4:4.