Ko Te Kau Tūpulaga ʼAē ʼe Nātou Manatuʼi Tonatou Tupuʼaga
“Koia, ke ke manatuʼi, tou Tupuʼaga Lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga.”—Tagata Tānaki 12:1.
1. Koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te kiʼi tama e taʼu 11, ʼe hā ʼaki mai ai, ʼe ina faka ʼuhiga totatou Tupuʼaga ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni?
ʼE KO he meʼa lelei mokā fai e te kau tūpulaga he ʼu palalau pea mo he ʼu gāue, ʼe hā ai ʼe nātou tokagaʼi ia Sehova ʼAtua, ohage ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni, pea ʼe nātou ʼoʼofa ki ai pea mo nātou loto ke ina leleiʼia nātou! Neʼe ʼui fēnei e te kiʼi tama e taʼu 11: “ ʼI te temi ʼaē ʼe ʼau nofo tokotahi ai pea ʼe ʼau sio ki tuʼa ʼi toku matapā fakamālama, ʼe ʼau sio ki te taulekaleka ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e Sehova. Pea ʼe ʼau fakakaukauʼi peʼe feafeaʼi anai te matalelei ʼo te Palatiso ʼi te temi ka haʼu pea mo te fealagia ʼaē ke ʼau fāfā ki te ʼu manu.” (Isaia 11:6-9) Neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼI te temi ʼaē ʼe ʼau nofo tokotahi ai, ʼe ʼau faikole kia Sehova. ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe mole ʼita anai ia kia ʼau ʼi taku palalau age kia te ia ʼi te temi fuli. ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe sio tuʼumaʼu mai kia ʼau.” ʼE koutou hage koa ko te kiʼi tama ʼaenī, ʼo koutou faka ʼuhiga totatou Tupuʼaga ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni?
ʼE Koutou Faka ʼUhiga Koa Te ʼAtua ʼe Ko He Tahi ʼe Maʼuli Moʼoni?
2. (a) ʼE lava feafeaʼi te liliu ʼo tokotou Tupuʼaga ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni kia koutou? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa moʼo tokoni ki tanatou ʼu tamaliki ke nātou mahino ko te ʼAtua ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni?
2 Ke feala hakotou sio kia Sehova ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni, ʼo feiā aipe mo tana ʼu fakapapau, ʼe tonu muʼa ke koutou ʼiloʼi ia ia, pea mo te ka haʼu taulekaleka ʼaē ʼe ina foaki atu kia koutou ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. (Fakahā 21:3, 4) Kapau neʼe akoʼi atu e takotou ʼu mātuʼa ia te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe tonu ke koutou maʼu ia te loto fakafetaʼi, koteʼuhi ko te ako ʼaia ʼe ina faka fealagia ai kia koutou ke koutou taupau te fakatotonu ʼaenī ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua: “Koia, ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi.” (Tagata Tānaki 12:1) Neʼe ʼui fēnei e te tūpulaga ʼo ʼuhiga mo tona akoʼi e tana ʼu mātuʼa ʼi tana kei veliveli: “Neʼe mātou faka ʼuhiga tuʼumaʼu, ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina foaki mai ia meʼa fuli. Neʼe ko te meʼa tāfito ʼaia ʼaē neʼe tokoni kia ʼau ke ʼau manatuʼi ai toku Tupuʼaga.” Neʼe ʼui fēnei e te tahi finemui: “ ʼE ʼau loto fakafetaʼi tuʼumaʼu anai ki taku ʼu mātuʼa, ʼi tanā akoʼi mai kia ʼau ko Sehova ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni. Neʼe nā akoʼi mai kia ʼau peʼe feafeaʼi taku ʼofa ʼaē kia Sehova, pea neʼe nā fakamatala mai te fiafia ʼaē ʼe feala ke ʼau maʼu mo kapau ʼe ʼau tauhi katoa kia te ia.”
3, 4. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tokoni kia koutou ke koutou tokagaʼi ia Sehova ohage ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni?
3 Kae, ki te tokolahi ʼe ko he meʼa faigataʼa tanatou faka ʼuhiga te ʼAtua ohage ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni pea mo feala hana tokaga kia nātou. Kaeā koutou? Neʼe tokoniʼi e Te Tule Leʼo te tūpulaga ke ina fakakaukauʼi peʼe feafeaʼi ia te ʼAtua: “ ʼE mole tou ʼiloʼi peʼe lahi feafeaʼi te sino ʼo Sehova ʼAtua.” ʼE mahino ia, ko te māfimāfi ʼo te ʼAtua ʼe mole fakalogo ia ki tona māʼoluga peʼe ko tona agaaga, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui ʼi Te Tule Leʼo ʼaia: “Ko tona māʼoluga moʼoni ʼe hā ʼi tona ʼuhiga ʼAtua,” ʼio, ko he ʼAtua agatonu, manavaʼofa, ʼofa, pea mo loto fakamolemole.a (Ekesote 34:6; Teutalonome 32:4; Pesalemo 86:5; Sake 5:11) ʼE feiā koa takotou sio kia Sehova ohage ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni, ko he kaumeʼa ʼe koutou falala ki ai, pea mo feala hakotou felogoi lelei mo ia?—Isaia 41:8; Sake 2:23.
4 Neʼe tokoni ia Sesu ki tana ʼu ʼuluaki tisipulo ke nātou fai hanatou ʼu felogoi takitokotahi mo te ʼAtua. Koia, ʼi te faitohi ʼa te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo tona fakatuʼuake ʼaē ki te maʼuli ʼi selo, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE tou hage anai ko [te ʼAtua], koteʼuhi ʼe tou sio tonu anai ki ai.” (1 Soane 3:2; 1 Kolonito 15:44) Ko te kau tūpulaga ia ʼaho nei ʼe toe feala pe foki ke tokoniʼi nātou ke nātou tokagaʼi te ʼAtua ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni, ko he tahi ʼe feala ke nātou ʼiloʼi lelei, tatau aipe peʼe mole feala ke nātou sisio tonu ki ai. Neʼe ʼui fēnei e te tūpulaga: “Neʼe tokoni taku ʼu mātuʼa kia ʼau ke ʼau manatuʼi ia Sehova, he neʼe nā fai mai te ʼu tuʼuga fehuʼi kia ʼau, ohage la, ‘Koteā anai te meʼa ʼaē ka ʼui e Sehova? ʼE feafeaʼi anai tau fakamahino totonu ia te faʼahi ʼaia? Koteā te faka ʼuhiga ʼo te faʼahi ʼaia?’ ” Ko te ʼu fehuʼi ʼaia ʼe mole nātou uga koa la tatou ke tou manatuʼi tatatou ʼu felogoi takitokotahi mo te ʼAtua?
Koteā Te Faka ʼUhiga ʼo Te Kupu Manatuʼi
5. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe hā mai ai ko te manatuʼi ʼo he tahi ʼe mole gata pe ki te manatuʼi ʼo tona higoa?
5 Ko te fakalogo ki te fakatotonu ʼaenī, “Koia, ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi,” ʼe lahi age tona faka ʼuhiga ʼi te manatu pe ʼaē kia Sehova. ʼE pipiki kiai te gāue, te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia. ʼI te kole age ʼa te tagata fai fakapō kia Sesu, “Ke ke manatuʼi ʼau mokā ke hū anai ki tou puleʼaga,” neʼe mole ina loto ke manatuʼi tona higoa e Sesu. Kae neʼe loto ia ke fai e Sesu he meʼa maʼa ia, ke ina fakatuʼuake ia ia. (Luka 23:42) ʼO toe feiā aipe mo Sosefo ʼi tana nofo ʼi te fale pilisoni, neʼe ʼamanaki ia ʼe fai anai e Sehova he meʼa maʼa ia, ʼi tana kole ʼaē ki te tagata ʼaē ʼe tokaga ki te meʼa ʼinu ʼa Falaone ke ina fakamanatuʼi age ia ia kia Falaone. Pea ʼi te temi ʼaē neʼe faikole ai ia Sopo ki te ʼAtua ʼo ina ʼui, “Ke ke manatuʼi ʼau,” neʼe kole e Sopo ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu, ke fakatuʼuake ia ia e te ʼAtua.—Sopo 14:13; Senesi 40:14, 23.
6. E feafeaʼi te pipiki ʼo te kupu faka Hepeleo “manatuʼi” ki te meʼa ʼaē ʼe malave ʼo ʼuhiga mo he meʼa peʼe ko te manatuʼi ʼo he tahi?
6 ʼE ʼui fēnei e te tohi ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “manatuʼi,” ʼe tautau faka ʼuhiga ki “te meʼa ʼaē ʼe malave ki te ʼatamai pea mo te aga ʼaē ʼe tou fai ʼe feala ke tou manatuʼi.” Ko te pikipikiga ʼo te “meʼa ʼaē ʼe malave ki te ʼatamai” mo te kupu “manatuʼi” ʼe hā lelei ʼi te ʼui fēnei ʼa “te hahaʼi tokolahi” ʼaē neʼe ʼi te toafa: “ ʼE mātou manatuʼi te ika ʼaē neʼe mātou kai ʼi Esipito!” Ohage ko te faikole ʼa Sopo ke manatuʼi lelei ia ia e te ʼAtua, ʼo toe feiā mo Esekiasi, mo Nehemia, mo Tavite, pea mo te tagata fai pesalemo ʼe mole ʼiloʼi tona higoa, neʼe nātou kole ke manatuʼi nātou e Sehova ʼuhi ko tanatou agatonu.—Faka au 11:4, 5; 2 Hau 20:3; Nehemia 5:19; 13:31; Pesalemo 25:7; 106:4.
7. Kapau ʼe tou manatuʼi te ʼAtua ʼo malave te faʼahi ʼaia kia tatou, ʼe hā feafeaʼi anai ʼi tatatou aga?
7 Koia ʼe tonu ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE tou manatuʼi koa totatou Tupuʼaga ʼo malave te faʼahi ʼaia kia tatou, ʼo mole tou fai he meʼa ke tupu ai hona lotomamahi?’ Neʼe ʼui fēnei e te finemui: “Neʼe tokoni mai taku faʼe ke mahino kia ʼau ʼe malave ki te loto ʼo Sehova te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai, pea ʼi taku kei veliveli, neʼe mahino kia ʼau ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fai, ʼe feala ke tupu ai hana loto fiafia peʼe ko hana lotomamahi.” (Pesalemo 78:40-42) Neʼe fakamahino fēnei e te tahi finemui: “Neʼe ʼau ʼiloʼi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fai ʼe tokoni anai peʼe nātou faka faigataʼa anai te tali ki te fakafifihi ʼaē neʼe fai e Satana kia Sehova. Neʼe ʼau fia fakafiafia te loto ʼo Sehova, koia ko te faʼahi ʼaia neʼe tokoni ai kia ʼau pea ʼe kei hoko atu pe tana tokoni ʼaē kia ʼau ia ʼaho nei.”—Tāʼaga Lea 27:11.
8. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe hā ai anai ʼe tou manatuʼi ia Sehova ʼo malave te faʼahi ʼaia kia tatou? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu anai ke vakaʼi fakalelei e te kau tūpulaga?
8 Kua tou mahino kiai, ʼi te mālama agakovi ʼaenī, ʼe mole faigafua tuʼumaʼu te manatuʼi ʼo Sehova, ʼo tou kau katoa ki te gāue ʼaē ʼe ina leleiʼia. Kae ʼe lelei anai mo kapau ʼe feala ke koutou faʼifaʼitaki ki te tūpulaga ko Timoteo ʼo te ʼuluaki sēkulō—ʼo mole koutou galoʼi te toko lauʼi afe ʼo te kau tūpulaga ia ʼaho nei ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua—ʼo koutou toʼo te selevisi pionie katoa ʼi te minisitelio! (Gāue 16:1-3; 1 Tesalonika 3:2) Kae, ʼe feala ke fai te fehuʼi ʼaenī, ʼE feala koa hakotou tokaga kia koutou totonu mo kapau ʼe koutou pionie? Pea kapau ʼe koutou ʼohoana, ʼe feala anai koa hakotou foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tokotou famili? (1 Timoteo 5:8) ʼE maʼuhiga te ʼu fehuʼi ʼaenī, pea ʼe ʼaoga ʼaupito ke koutou fakakaukauʼi lelei.
Ko Te Ako ʼe ʼi Ai Tona Fakatuʼutuʼu
9. Koteā te puleʼaki ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau tūpulaga ʼo ʼuhiga mo te ako?
9 ʼI te faigataʼa ʼo te sosiete fakatagata, ʼe lagi ʼaoga anai ke fuafualoa takotou ako, ke feala ai hakotou maʼu he gāue ʼe feʼauga anai moʼo tokoni kia koutou ʼi te gāue pionie. Neʼe lagi koutou fakatokagaʼi māʼia mo nātou ʼaē neʼe ako ʼi te univelesitē, neʼe tonu ke toe hoko atu tanatou ako, ke feala hanatou maʼu te ʼu fealagia foʼou ʼaē ʼe ʼaoga ke maʼu ai hanatou gāue ia ʼaho nei. Koia ko koutou kau tūpulaga ʼaē ʼe koutou loto ke leleiʼia koutou e te ʼAtua, ʼe tonu koa ke hoko lolotoga taʼu e fia takotou ako? ʼE tonu anai ke koutou fai he puleʼaki lelei ʼo koutou manatuʼi te fakatotonu ʼaenī ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua: “Koia, ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi.”
10. Koteā te ako ʼaē ʼe lelei tokotahi pea ʼe feala ke tou maʼu?
10 ʼE mahino ia, ʼe koutou fia hoko atu takotou mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe faka ʼuhiga e te tokolahi ʼo te ʼu pule fakamālama ʼe ko te ako ʼaē ʼe lelei tokotahi—ko te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. Ko te tagata faitohi Siamani ko Johann Wolfgang von Goethe neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe lahi te tuputupu ʼo te poto [ʼo te hahaʼi] ʼi te faʼahi fakaʼatamai, pea ʼe feala anai ke fakaʼaogaʼi katoa te Tohi-Tapu, ohage ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo te ako.” ʼIo, ʼe ko te ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ka ina foaki katoa atu anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou ʼo ʼuhiga mo te maʼuli!—Tāʼaga Lea 2:6-17; 2 Timoteo 3:14-17.
11. (a) Koteā te gāue maʼuhiga ʼaupito ʼaē ʼe feala ke tou fai? (b) He koʼe neʼe fili e te tūpulaga ke hoko atu tana ako?
11 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼe ina foaki mai te maʼuli, ko te gāue ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ke koutou fai ia ʼaho nei, ʼe ko te fakahā ʼo te ʼatamai mālama ʼaia ki te hahaʼi. (Tāʼaga Lea 3:13-18; Soane 4:34; 17:3) Kae, moʼo fai fakalelei ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke koutou ako te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. ʼE tonu ke koutou popoto ʼi te fakakaukau fakalelei, ke koutou popoto ʼi te palalau, pea mo koutou popoto ʼi te lautohi pea mo te faitohi—pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe akoʼi atu ʼi te faleako. Koia koutou tokakaga fakalelei ki takotou ako, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Tracy, ko te finemui ʼi Floride, ʼi Amelika, pea neʼe maʼu pepa ʼi te kolesi pea mo te ʼu fakavikiviki ʼo te faleako. Neʼe ina fakahā fēnei te meʼa ʼaē neʼe fakaʼamu kiai: “Neʼe ʼau fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ke ʼau gāue ʼi te temi katoa ki toku ʼAtua ko Sehova, pea ʼe ʼau ʼamanaki ʼe tokoni anai taku ako ke ʼau fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia.”
12. Kapau ʼe fili e he tahi ke hoko atu tana ako, ʼe tokoni anai kia ia te faʼahi ʼaia ke ina fai te fakatuʼutuʼu fea?
12 Kua koutou fakakaukauʼi koa la pe koʼe ʼe koutou ʼolo ʼo ako? Ko te ako ʼe tokoni tāfito koa kia koutou ke koutou liliu ko he minisi faiva ʼa Sehova? Kapau koia ʼaia, pea ʼe koutou fakakaukauʼi lelei anai peʼe lava ʼaoga feafeaʼi kia koutou te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ako. ʼI takotou ʼosi palalau mo takotou ʼu mātuʼa, ʼe lagi tonu anai ke hoko atu takotou ako ʼi te temi ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te lao. Ko te ako ʼaia ʼe feala ke tokoni kia koutou ke koutou maʼu he gāue moʼo lagolago kia koutou, pea ʼe faka fealagia ai kia koutou ke koutou maʼu te temi, pea mo te mālohi ke koutou kau katoa ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga.—Mateo 6:33.
13. Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu Kilisitiano Lusia e lua tanā fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tonā maʼuli, logope la tanā hoko atu ʼo tanā ako?
13 Ko ʼihi ʼaē ʼe hoko atu tanatou ako ʼe nātou kau ki te minisitelio ʼi te temi katoa logope la tanatou kei ako. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Nadia pea mo Marina, ko te ʼu finemui ʼo Moscou, ʼi Lusia. Neʼe nā papitema ʼi ʼApelili 1994 pea nā kamata ai tanā pionie vaeluaʼi temi. Mole tuai pea nā maʼu pepa ʼi te kolesi pea neʼe toe hoko atu tanā ako ia taʼu e lua ʼo nā kau ki te polokalama ʼo te comptabilité. ʼI Maio 1995 neʼe kamata ai tanā pionie katoa, kae logope la te faʼahi ʼaia neʼe nā taupau aipe te ʼu nota lelei ʼi tanā ʼu kalasi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe nā fai te ʼu ako Tohi-Tapu e 14 ʼi te vāhaʼa fuli logope la tanā kei ako. ʼE ʼamanaki te ʼu taʼahine ʼaia, ʼaki tanā kau ki te polokalama ʼo te comptabilité, ʼe feala ai anai tanā maʼu he gāue ʼe feʼauga, ke lagolago kia nāua ʼi te minisitelio.
14. Tatau aipe pe koteā te lahi ʼo te ako fakamālama ʼaē ʼe tou fili, koteā anai te meʼa ʼaē ka maʼuhiga tāfito ʼi totatou maʼuli?
14 Kapau ʼe hoko atu takotou ako ʼo fakalaka ʼi te temi ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te lao, koutou vakaʼi fakapotopoto te tupuʼaga ʼo takotou fai te meʼa ʼaia. ʼE koutou faiga koa ke ʼiloa koutou pea mo koutou maʼu he ʼu koloā fakamālama? (Selemia 45:5; 1 Timoteo 6:17) Peʼe koutou fakatuʼutuʼu koa ke koutou fakaʼaogaʼi te ako ʼaia ke koutou kau katoa ai ki te gāue ʼa Sehova? Ko te taʼahine ko Lydia, neʼe ina fili ke hoko atu tana ako, pea neʼe ina fakahā tana leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ʼihi ʼe hoko atu tanatou ako ʼi te ʼu ako lalahi pea neʼe nātou faka fealagia ki te mānumānu koloā ke liliu ko he meʼa fakatupu tūkia kia nātou, ʼo nātou galoʼi ai te ʼAtua. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito kia ʼau, ʼe ko te ʼu felogoi mo te ʼAtua.” ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia kia tatou fuli!
15. Koteā te ʼu ako kehekehe ʼaē neʼe fai ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō?
15 Tou fakatokagaʼi, ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe kehekehe tanatou ʼu ako. Ohage la ko te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Soane, neʼe ʼui ko nāua ko te ʼu tagata “neʼe mole ako pea neʼe ko te ʼu hahaʼi māhani” koteʼuhi neʼe mole nā ako ʼi te ʼu faleako faka Sutea. (Gāue 4:13) ʼI te tahi faʼahi, ko te ako ʼaē neʼe fai ki te ʼapositolo ko Paulo, ʼe tatau mo te ako ʼaē ʼe fai ia ʼaho nei ʼi te univelesitē. Kae, neʼe mole fakaʼaogaʼi e Paulo te ako ʼaia moʼo fakahā tona poto ki te hahaʼi; kae, neʼe ʼaoga ʼaupito te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako, ʼi tana faka mafola te moʼoni ki te hahaʼi kehekehe. (Gāue 22:3; 1 Kolonito 9:19-23; Filipe 1:7) ʼO toe feiā aipe, mo Manaene, ʼaē neʼe “ako mo Helote te pule faka tisitilike,” neʼe kau kia nātou ʼaē neʼe nātou takitaki te kokelekasio ʼo Atiokia.—Gāue 13:1.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Koutou Popoto ʼi Te Fakaʼaluʼalu Lelei ʼo Takotou Falā?
16. (a) He koʼe ʼe feala ke faigataʼa tatatou manatuʼi totatou Tupuʼaga mo kapau ʼe ʼi ai hotatou maʼua? (b) ʼE hā feafeaʼi ʼi te tahi lea fakatātā ʼa Sesu, te maʼuhiga ʼo te fakakaukau ʼi muʼa ʼo tatatou fakaʼaogaʼi te falā?
16 Kapau ʼe mole koutou popoto lelei ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo takotou falā, ʼe faigataʼa anai takotou manatuʼi tokotou Tupuʼaga ʼo koutou fai te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia. He kapau ʼe lahi tokotou ʼu maʼua, pea ʼe feala ke ʼui ʼe ʼi ai tokotou tahi pule. ʼE fakamahino fēnei e te Tohi-Tapu: “Kapau ʼe ke toʼo maʼua, pea ʼe ke liliu anai ko te tagata kaugana ʼo te tagata ʼaē neʼe ke toʼo ai tou maʼua.” (Tāʼaga Lea 22:7, Today’s English Version) Ko te tahi lea fakatātā ʼa Sesu, ʼe ina faka maʼuhigaʼi te ʼaoga ʼaē ke tou fakakaukau ʼi muʼa ʼo hatatou fakaʼaogaʼi te falā. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ai he tahi ia koutou mo kapau ʼe ina fia laga he tule, ʼe mole nofo ifo muʼa ki lalo ʼo lau te paʼaga ka puli anai kiai, pea mo vakaʼi peʼe maʼu hana meʼa moʼona fakaʼosi ʼaki? Koteʼuhi, heʼe feala pe anai hana fakatuʼu te ʼu tafito ka mole ina lavaʼi hona fakaʼosi, pea ko te ʼu hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou mamata ki te meʼa ʼaia ʼe nātou kamata manuki anai kia te ia.”—Luka 14:28, 29.
17. He koʼe ʼe faigataʼa tuʼumaʼu te lolomi ʼo he tahi ʼo ʼuhiga mo tana fakaʼaogaʼi ʼo te falā?
17 Koia, ʼaki te poto ʼe koutou faiga anai koa ke koutou mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu, ‘ ʼo mole koutou maʼua ʼi he meʼa ki he tahi, kae gata pe ki takotou feʼofaniʼaki.’ (Loma 13:8) Kae ʼe faigataʼa te fai ʼo te faʼahi ʼaia, tāfito la mokā ʼe koutou sio ki he ʼu meʼa foʼou ʼe ʼui atu e te hahaʼi fakatau ʼe ʼaoga moʼoni kia koutou. Ko te tagata, neʼe faiga ke tokoni ki tana fānau ke nātou maʼu te fakasiosio poto, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe lahi te ʼu temi ʼaē neʼe mātou fai palalau ai ke mātou ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni kia mātou pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mātou holi ki ai.” ʼI te agamāhani ʼe mole akoʼi e te ʼu faleako te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia, pea ʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou akoʼi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi lelei ʼo te falā. Neʼe ʼui fēnei e te fafine gāue: “Neʼe mātou maʼu pepa ʼi te kolesi ʼo lahi age te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te triangle isocèle, ʼi te taupau fakalelei ʼo te falā.” Koia, koteā te meʼa ʼaē e feala anai ke tokoni kia koutou, ke koutou fakaʼaogaʼi fakalelei takotou falā?
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tokoni kia tatou ke tou fakaʼaogaʼi fakalelei tatatou falā, pea koteā tona tupuʼaga?
18 Ko te fakalogo ki te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī, “Koia, ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi,” ʼe ko he kalavi ʼaia ʼo te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo takotou falā. Kapau ʼe koutou fakalogo ki te fakatotonu ʼaia, pea ʼe koutou ʼuluaki fakatuʼutuʼu ke leleiʼia koutou e Sehova, pea ko takotou ʼofa ʼaē kia te ia ʼe ina uga ai koutou ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo takotou falā. ʼO mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ʼe mole koutou faiga anai ke koutou tuku te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai ke fakatupu kovi ki takotou tauhi ki te ʼAtua ʼaki tokotou nefesi katoa. (Mateo 16:24-26) ʼE koutou faiga anai ke koutou taupau ʼokotou mata ke “lelei,” ko tona faka ʼuhiga, ke koutou tokakaga tāfito ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo fai tona finegalo. (Mateo 6:22-24) Koia ʼe koutou tokagaʼi anai ʼe ko he pilivilesio fakafiafia te “faka maʼuhigaʼi ʼo Sehova ʼaki takotou ʼu koloā.”—Tāʼaga Lea 3:9.
Ko He ʼu Tūpulaga ʼe Tonu Ke Tou Faʼifaʼitaki Kiai
19. Neʼe manatuʼi feafeaʼi e te kau tūpulaga ʼo te temi muʼa tonatou Tupuʼaga?
19 Meʼa fakafiafia foki, ʼe tokolahi te kau tūpulaga, ʼi te temi muʼa pea mo te temi nei, ʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga. Ko Samuele ʼi tana kei veliveli neʼe ina fai tuʼumaʼu tana gāue ʼi te tapenakulo, logope la te aga heʼeʼaoga ʼa nātou ʼaē neʼe gāue mo ia. (1 Samuele 2:12-26) Ko te ʼohoana ʼo Potifale ʼaē neʼe ko he fafine fai fakahala, neʼe mole feala tana fakahalaʼi ia te Tūpulaga ko Sosefo ke nā folonikasio. (Senesi 39:1-12) Māʼiape la mo Selemia, “ ʼi tana kei tamasiʼi,” neʼe fai faka mafola fakamalotoloto ʼaki he lototoʼa logope la te ʼu fakafeagai mālohi ʼaē neʼe hoko kia ia. (Selemia 1:6-8) Ko te kiʼi taʼahine Iselaelite lotomālohi neʼe ina taki te tagata pule Silia ke ʼalu ʼo kumi tokoni ʼi Iselaele, pea neʼe ina ako ai te agaaga ʼo Sehova. (2 Hau 5:1-4) Ko te tūpulaga ko Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa neʼe nātou taupau tanatou tui, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai ia nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu lao ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai. Pea ko te ʼu tūpulaga ko Satalake, Mesake, pea mo Apeteneko neʼe nātou tali ke lī nātou ki te gutuʼumu kakaha koteʼuhi neʼe mole nātou fia atolasio ki te fakatātā.—Taniela 1:8, 17; 3:16-18; Ekesote 20:5.
20. Ia ʼaho nei, ʼe manatuʼi feafeaʼi e te tokolahi ʼi te kau tūpulaga tonatou Tupuʼaga?
20 Ia ʼaho nei ko te kau tūpulaga e 2 000 tupu ʼe taʼu 19 ki te 25, ʼe nātou tauhi ʼi te nofoʼaga faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kolo lahi ʼo New York, ʼi Amelika. ʼE gata pe ki te toko lauʼi afe tūpulaga ʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga ʼi te malamanei katoa. Ohage ko Sosefo ʼi te temi muʼa, ʼe mole nātou loto ke nātou ʼuli ʼi te ʼu aga heʼeʼaoga. Tokolahi neʼe nātou fakalogo ki te ʼAtua, kae mole nātou fakalogo ki te tagata mokā fakakinauʼi nātou ke nātou fili pe ko ai ʼaē ka nātou tauhi anai ki ai. (Gāue 5:29) ʼI te taʼu 1946 ʼi Polonia, neʼe gaohi koviʼi ia Henryka Zur ʼi tona taʼu 15, ʼuhi ko tana fakafisi ki te fai ʼo he tauhi tamapua. Neʼe ʼui age fēnei e te tahi ia nātou ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi ia ia: “ ʼE feala tau tui ki te meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai, kae ʼe tonu ke ke pule.” ʼI tana fakafisi ki te faʼahi ʼaia, neʼe ʼave ia ia ki te vao matuʼa pea neʼe fanahi ai ia, kae neʼe ina taupau maʼu tana ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata!b
21. Koteā te fakaafe ʼaē ʼe lelei anai ke tou tali, pea koteā tona ʼu ikuʼaga?
21 ʼE fiafia te loto ʼo Sehova ʼi te kau tūpulaga ʼaē neʼe nātou manatuʼi ia ia lolotoga te ʼu sēkulō! ʼE koutou tali anai koa tana fakaafe ʼaenī, “Koia, ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi”? ʼE moʼoni ʼe tau mo feʼauga ke koutou manatuʼi ia ia! Koutou manatuʼi ʼi te ʼaho fuli te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai maʼa koutou, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ka ina fai anai, pea mo koutou tali te fakaafe ʼaenī: “Ke ke poto ia koe, e toku foha pea ke ke fakafiafia toku loto, ke feala haku tali kia ia ʼaē ʼe ina fakafihiʼi ʼau.”—Tāʼaga Lea 27:11.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko Te Tule Leʼo (Fakafalani), ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1954, pasina 52.
b Vakaʼi te Annuaire des Témoins de Jéhovah 1994, pasina 217-218, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ ʼE lava feafeaʼi tatatou tokoni ki te kau tūpulaga ke nātou sisio ki te ʼAtua ohage ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni?
◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke koutou manatuʼi tokotou Tupuʼaga?
◻ ʼE tonu ke ʼaoga feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako?
◻ He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou tokakaga ʼo fakaʼaogaʼi fakapotopoto tatatou falā?
◻ Ko ai te kau tūpulaga ʼaē ʼe tonu ke koutou faʼifaʼitaki ki ai?
[Paki ʼo te pasina 17]
Kua koutou fakakaukauʼi koa pe koʼe ʼe koutou ʼolo ʼo ako?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE koutou ako koa ke koutou popoto ʼi te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo takotou falā?