Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 15/10 p. 13-19
  • “Feʼaluʼaki ʼi Te Fenua”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Feʼaluʼaki ʼi Te Fenua”
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Lahi Age Tatatou Mahino ʼi Tatatou ʼIloʼi Te Vaha ʼo Te ʼu Fenua
  • Neʼe Feafeaʼi Te Fakakaukau Pea Mo Te Aga ʼa Te Hahaʼi?
  • Koutou Maʼu He Manatu Faka Sakilifisio
  • Tou Mahino Ki Te Fenua ʼAia Pea Mo Te Meʼa Ka Hoko Kiai
  • “Te Heletā ʼa Sehova Pea Mo Seteone!”
    Te Tule Leʼo—2005
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
    Te Tule Leʼo—2004
Te Tule Leʼo—2004
w04 15/10 p. 13-19

“Feʼaluʼaki ʼi Te Fenua”

“Feʼaluʼaki ʼi te fenua ʼo vakaʼi tona loa pea mo tona laulahi.”​—Senesi 13:17.

1. Koteā te fakatotonu maʼuhiga neʼe fai age e te ʼAtua kia Apalahamo?

KA KOUTOU ʼolo ki he tahi kolo, ʼe lagi ʼaho lua takotou ʼolo motokā kiai? Ko ʼihi ʼe lagi nātou ʼolo lelue heʼe lelei ki tonatou sino pea ʼe nātou mamata fualoa age ki te fenua. Pea ki ʼihi leva ʼe nātou leleiʼia tanatou ʼolo lalo heʼe nātou leleiʼia te ʼaele ʼo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe nātou haʼele ai. ʼI te agamāhani ko te ʼu mamata fenua ʼaia ʼe ʼi ai tona gataʼaga. Kae koutou fakakaukauʼi age te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Apalahamo ʼi te ʼosi fakahā age e te ʼAtua te meʼa ʼaenī: “Feʼaluʼaki ʼi te fenua ʼo vakaʼi tona loa pea mo tona laulahi, heʼe ʼau foaki atu anai kia te koe.”​—Senesi 13:17.

2. ʼI tana ʼosi mavae mai Esipito, neʼe ʼalu kifea ia Apalahamo?

2 Tou vakaʼi muʼa te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu palalau ʼaia. Ko Apalahamo mo tona ʼohoana pea mo ʼihi, neʼe nātou nonofo ʼi Esipito. ʼE fakahā ia Senesi kapite 13, neʼe nātou mavae ʼi Esipito, ʼo nātou ʼolo mo tanatou ʼu faga manu ki “Nekepe.” Ki muli age, ko Apalahamo “neʼe fehikiʼaki tona fagona mai Nekepe ki Petele.” Pea neʼe malaga leva te fihifihia ʼi tana ʼu tagata tauhi manu pea mo te ʼu tagata tauhi manu ʼo tona ʼilāmutu ko Lote, koia neʼe tonu ai ke nātou mavete, he neʼe mole kei feʼauga te potu kele ʼaia moʼo fafaga ia tanatou ʼu manu, pea neʼe tuku e Apalahamo ke ʼuluaki fili e Lote te potu ʼaē ʼe fia ʼalu kiai. Neʼe fili e Lote te “Tisitilike . . . ʼo Solotane,” ko he malaʼe ʼe kele lelei, ʼe “hage ia ko te ʼōloto ʼo Sehova,” pea ki muli age neʼe nofo ʼi Sotoma. Neʼe ʼui age e te ʼAtua kia Apalahamo: “Sio age ki ʼoluga, mo ke mamata ki te potu ʼaē neʼe ke nofo ai, ki te potu noleto, ki te potu saute, ki te potu esite pea mo te potu uesite.” Lagi neʼe tuʼu ia Apalahamo ʼi he potu māʼoluga ʼo Petele, ʼo feala ai hana sio ki te tahi ʼu potu ʼo te fenua. Kae neʼe mole gata aipe. Neʼe fakaafe ia ia e te ʼAtua ke “feʼaluʼaki ʼi te fenua” pea ke fakamāmāhani mo te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼo te ʼu koga meʼa.

3. He koʼe ʼe feala ke faigataʼa hatatou fakafuafua ia te ʼu feʼaluʼaki ʼa Apalahamo?

3 Neʼe ʼiloʼi lelei age e Apalahamo ia tatou te Kele ʼo Te Fakapapau, he neʼe kua loaloaga tana feʼaluʼaki ʼi muʼa ʼo tana aʼu ki Hepelone. Koutou fakakaukauʼi age te ʼu koga meʼa ʼe talanoa kiai te fakamatala​—ko Nekepe, mo Petele, mo te Tisitilike ʼo Solotane, mo Sotoma, pea mo Hepelone. ʼI takotou manatu, neʼe tuʼu ʼifea te ʼu koga meʼa ʼaia? ʼE faigataʼa ki te tokolahi ke nātou fakafuafua te tuʼuʼaga ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia, koteʼuhi ʼe mole lahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kua ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼaia neʼe nātou lau ʼi te Tohi-Tapu, ʼo foli te loa pea mo te laulahi ʼo te fenua. Koia, ʼe tonu ai ke tou iloʼi lelei te ʼu koga meʼa ʼe talanoa kiai ia te Tohi-Tapu. Koteā tona tupuʼaga?

4, 5. (a) ʼE fakapipiki feafeaʼi e te Tāʼaga Lea 18:15 ia te ʼatamai mālama pea mo te mahino ki te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu? (b) Koteā ʼaē ʼe fakahā mai ia Sofonia kapite 2?

4 ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko te loto ʼo te tagata poto ʼe ina maʼu ia te ʼatamai mālama, pea ko te taliga ʼo te kau poto ʼe ina kumi te ʼatamai mālama.” (Tāʼaga Lea 18:15) ʼE lahi te ʼu fakamatala ʼe tou lava maʼu ai te ʼatamai mālama, kae ʼe maʼuhiga age te ʼatamai mālama ʼaē ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua pea mo tana ʼu lekula. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lau ʼi te Tohi-Tapu ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te ʼatamai mālama ʼaia. (2 Timoteo 3:16) Kae koutou fakatokagaʼi, ʼe pipiki kiai te mahino, ʼaē ko te fealagia ke kita mahino fakatomuʼa ki he meʼa, hakita sio mamaʼo peʼe ko hakita mahino katoa ki he meʼa. Pea ko he faʼahi, ʼe moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. Tokolahi ia tatou ʼe tou ʼiloʼi peʼe tuʼu ʼifea ia Esipito, kae ʼe tou mahino lelei koa ki te fakamatala ʼaē ko Apalahamo neʼe mavae mai Esipito ʼo ʼalu “ki Nekepe,” pea ʼalu ki Petele, pea ʼalu leva ki Hepelone? ʼE koutou mahino koa ki te pikipikiga ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia?

5 ʼE lagi ʼi takotou polokalama lau ʼo te Tohi-Tapu neʼe koutou lau ia te kapite 2 ʼo Sofonia. Neʼe koutou lau ai te ʼu higoa ʼo te ʼu kolo, mo te ʼu hahaʼi, pea mo te ʼu fenua. ʼI te kapite ʼaia, ʼe tuʼu fuli ai te ʼu higoa ko Kasa, mo Asekelone, mo Asetote, mo Ekelone, mo Sotoma, mo Ninive ʼo feiā mo Kanaane, mo Moape, mo Amone, pea mo Asilia. ʼE feala koa hakotou manatuʼi te ʼu koga meʼa ʼaia neʼe maʼuʼuli ai te hahaʼi pea neʼe nātou kau ki te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼa te ʼAtua?

6. He koʼe ʼe leleiʼia te ʼu mape e nātou ʼaē ʼe nātou lau ia te Tohi-Tapu? (Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pasina 14.)

6 Neʼe lahi te kau ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua neʼe nātou leleiʼia tanatou fakaʼaogaʼi te ʼu mape ʼo te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia he neʼe mahino kia nātou ʼe hikihiki ai anai tonatou ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te Folafola ʼa te ʼAtua, kae neʼe mole nātou fai te faʼahi ʼaia he neʼe nātou mataleleiʼia pe te ʼu mape. Ko te ʼu mape neʼe toe tokoni foki kia nātou ke lahi age tanatou mahino, ʼi tanatou ʼiloʼi te pikipikiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē kua nātou ʼiloʼi pea mo te tahi age ʼu fakamatala. Kapau ʼe tou vakaʼi ʼihi ʼaluʼaga, ʼe toe lahi age anai totatou loto fakafetaʼi kia Sehova pea mo tatatou mahino lelei age ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē kua hoko ʼaē ʼe fakahā ʼi tana Folafola.—Vakaʼi ʼi te pasina 14 te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai.

ʼE Lahi Age Tatatou Mahino ʼi Tatatou ʼIloʼi Te Vaha ʼo Te ʼu Fenua

7, 8. (a) Koteā te meʼa fakaofoofo neʼe fai e Samisoni ʼi Kasa? (b) Koteā te tahi meʼa ʼe tou mahino ai ki te mālohi ʼaē neʼe maʼu e Samisoni moʼo fai ia tana gāue? (c) ʼE tokoni feafeaʼi mai ia te ʼatamai mālama pea mo te mahino ʼaē neʼe tou maʼu mai te hisitolia ʼo Samisoni?

7 ʼI te tohi ʼo te Kau Tuʼi Fakamāu 16:2, ʼe koutou lau ko te Tuʼi Fakamāu ko Samisoni neʼe nofo ʼi Kasa. Ko te higoa ko Kasa ʼe tautau ʼasi ʼi te ʼu fakamatala ʼo te temi nei, koia ʼe feala ai hakotou fakakaukauʼi pe neʼe ʼifea ia Samisoni ʼi te telituale Filisitini ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki te Matafenua ʼo te Metitelanea. [gl 11] Koutou lau ia te tohi ʼo Kau Tuʼi Fakamāu 16:3: “Neʼe moe ia Samisoni ʼo aʼu ki te māʼupō, pea ʼi te māʼupō neʼe tuʼu ake ai, pea fā ki te matapā ʼo te kolo, moʼona kaumatapā, ʼo ina taʼaki fakatahi mo tona ʼu meʼa fakamaʼu, ʼo ina hili te ʼu meʼa ʼaia ki ʼona fugaʼuma pea ina ʼamo ʼo aʼu ki te tumutumu ʼo te moʼuga ʼaē ʼe haga ki Hepelone.”

8 ʼE mahino ia, neʼe laulahi pea mo mamafa te ʼu matapā pea mo te ʼu kaumatapā ʼo Kasa. Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kanapaula neʼe ko koutou ʼaē neʼe koutou ʼamo! Neʼe fai e Samisoni te faʼahi ʼaia, kae neʼe ina ʼamo kifea, pea neʼe mamaʼo feafeaʼi te fagona ʼaia? ʼE tuʼu ia Kasa ʼi te mata fenua pea neʼe teitei nivo tahi mo te nivo ʼo te tai. [gl 15] Kae ko Hepelone ʼe tuʼu ʼi te potu esite ia meta e 900 ʼi ʼoluga ʼo te tai​—ko he toe mahake! ʼE mole tou ʼiloʼi lelei te tuʼuʼaga totonu ʼo “te moʼuga ʼaē ʼe haga ki Hepelone,” kae ʼe vaha mo Kasa ia kilometa e 60​—pea ʼe tuʼu māʼoluga! Kua toe lahi age tatatou mahino ʼi tatatou ʼiloʼi te loaloaga ʼo te ʼalu ʼaia ʼa Samisoni. Koutou manatuʼi neʼe hoko te ʼu gāue ʼaia ʼa Samisoni​—heʼe ko “te laumālie ʼo Sehova neʼe gāue kia ia.” (Kau Tuʼi Fakamāu 14:6, 19; 15:14) ʼE mole tou fakaʼamu leva ke foaki mai e te ʼAtua te taʼi mālohi ʼaia ki te kau Kilisitiano. Kae ʼaki te mālohi ʼo te laumālie ʼe feala ai ke lahi age tatatou mahino ki te ʼu meʼa loloto fakalaumālie pea mo fakamālohiʼi tatou ʼo mulimuli pe ki totatou ʼu fealagia. (1 Kolonito 2:10-16; 13:8; Efeso 3:16; Kolose 1:9, 10) Ei, ʼe tou tui papau ʼaki te hisitolia ʼo Samisoni ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe feala ke tokoni mai kia tatou.

9, 10. (a) Koteā ʼaē neʼe faka fealagia ki te mālo ʼa Seteone ʼi te kau Matianite? (b) ʼE tokoni feafeaʼi mai tatatou mahino ki te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe hoko ai te tau, ke ʼaoga te fakamatala kia tatou?

9 ʼE toe fakahā lelei ʼi te fakamatala ʼo te mālo ʼa Seteone ʼi te kau Matianite, ia te maʼuhiga ʼaē ke kita ʼiloʼi te ʼu kilometa ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. Tokolahi te kau lautohi ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou ʼiloʼi ko te Tuʼi Fakamāu ko Seteone pea mo tana kau solia e toko 300 neʼe nātou mālo ʼi te foʼi kautau e toko 135 000 ʼaē neʼe ʼōmai ko te ʼohofiʼi ʼo nātou​—ko te kau Matianite, mo te kau Amalesite, pea mo ʼihi neʼe nātou nonofo ʼi te malaʼe ʼo Siseleele, ʼe ōvi ki te sia ʼo Mole. [gl 18] Ko te ʼu tagata tau ʼa Seteone neʼe nātou pupuhi fakatagi, mo nātou foaʼi te ʼu ipu maka ke hā tanatou ʼu afi, pea mo nātou kalaga: “Ko te heletā ʼa Sehova pea mo Seteone!” ʼI te punamaʼuli ʼo tonatou ʼu fili ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe nātou matataku pea neʼe nātou fetauʼaki. (Kau Fakamāu 6:33; 7:1-22) Ko te ʼu meʼa ʼaia, neʼe hoko fuli pe koa ia ʼi te pōʼuli? Koutou hoko atu takotou lau ia te tohi ʼo Kau Tuʼi Fakamāu kapite 7 pea mo te kapite 8. ʼE koutou sio ai anai neʼe toe hoko atu te tau mālohi ʼaia ʼa Seteone. ʼE lahi te ʼu koga meʼa ʼe mole tou ʼiloʼi totonu tonatou ʼu tuʼuʼaga ia ʼaho nei, heʼe mole tuʼu ʼi te ʼu mape ʼo te Tohi-Tapu. Kae ʼaki pe te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼe feala ai ke tou mahino ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Seteone.

10 Neʼe tuli e Seteone ia nātou ʼaē neʼe kei toe ʼi te kautau ki Pete-Sita pea mo te potu saute ʼo Apele-meola, ʼe ōvi ki Solotane. (Kau Fakamāu 7:22-25) ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Neʼe aʼu ia Seteone ki Solotane, pea neʼe fakalaka, ko ia pea mo tana ʼu tagata tau e toko tolugeau, neʼe kua nātou gaʼegaʼe kae neʼe nātou hoko atu pe tanatou tuli.” ʼI tanatou ʼosi fakalaka ʼi Solotane, neʼe kapu e te kau Iselaele tonatou ʼu fili ki te potu saute ʼo Sukote pea mo Penuele, ʼe ōvi ki Sapoke, pea nātou hake ai ki te ʼu moʼuga ʼo Sokepea (ʼe ōvi ki Amane, Solotane). Neʼe nātou fetuliʼaki pea mo tauʼi tonatou ʼu fili ia kilometa e 80. Neʼe puke e Seteone te ʼu hau Matianite e toko lua ʼo ina matehi, pea neʼe toe liliu ki tona kolo ko Ofala, ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki te koga meʼa ʼaē neʼe kamata ai ia te tau. (Kau Tuʼi Fakamāu 8:4-12, 21-27) ʼE hā lelei mai, ko te mālo ʼa Seteone neʼe mole hoko ʼuhi pe ko tanatou puhi fakatagi, mo tanatou ʼue te ʼu taume, pea mo tanatou kalaga. Pea koutou fakakaukauʼi age ia te mālohi ʼo te palalau ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata tui: “ ʼE mole feʼauga anai te temi ke ʼau fakamatala ai te ʼu ʼaluʼaga ʼo ʼuhiga mo Seteone [pea mo ʼihi] ia nātou ʼaē neʼe vaivai kae neʼe mālolohi, ʼo nātou liliu ʼo lototoʼa ʼi te tau.” (Hepeleo 11:32-34, MN ) ʼE feala ki te kau Kilisitiano ke nātou vaivai ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe mole maʼuhiga koa ke tou fai tuʼumaʼu ia te finegalo ʼo te ʼAtua?​—2 Kolonito 4:1, 16; Kalate 6:9.

Neʼe Feafeaʼi Te Fakakaukau Pea Mo Te Aga ʼa Te Hahaʼi?

11. Neʼe feafeaʼi te fagona ʼa te kau Iselaele ʼi muʼa pea mo tanatou aʼu ki Katesi?

11 ʼE lagi vakaʼi anai e ʼihi ʼi te ʼu mape ʼo te Tohi-Tapu moʼo ʼiloʼi he ʼu koga meʼa, kae ʼi takotou manatu ʼe feala koa ʼaki te ʼu mape ke koutou maʼu ai he mahino lahi ki te ʼu manatu ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi? Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te kau Iselaele ʼaē neʼe mavae mai te Moʼuga ʼo Sinai, ʼo nātou ʼolo ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe nātou tautau fai tanatou ʼu kiʼi tuʼu ʼi tanatou fagona, pea neʼe nātou aʼu leva ki Katesi (peʼe ko Katesi-palenea). [gl 9] ʼE fakahā ia Teutalonome 1:2 ko te fagona ʼaia neʼe ʼaho 11, ko kilometa e 270. Pea neʼe fekauʼi ai e Moisese te ʼu malomu e toko 12 ke ʼolo ki te Kele ʼo Te Fakapapau. (Faka au 10:12, 33; 11:34, 35; 12:16; 13:1-3, 25, 26) Neʼe ʼolo te ʼu malomu ʼi te potu noleto ʼo Nekepe, ʼo lagi nātou fakalaka ʼi Pelesepa, ki muli age ʼi Hepelone, pea nātou aʼu ki te ʼu tuʼakoi ʼo te potu noleto ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau. (Faka au 13:21-24) Neʼe feʼoloʼaki te kau Iselaele ʼi te toafa ia taʼu e 40 he neʼe nātou tui ki te fakamatala kovi ʼa te ʼu malomu e toko hogofulu. (Faka au 14:1-34) Koteā ʼaē ʼe ʼasi mai ʼo ʼuhiga mo tanatou tui pea mo tanatou falala ʼaē kia Sehova?​—Teutalonome 1:19-33; Pesalemo 78:22, 32-43; Suta 5.

12. Koteā ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te tui ʼa te kau Iselaele, pea he koʼe ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi te meʼa ʼaia?

12 Koutou fakakaukauʼi te meʼa ʼaia ʼo mulimuli ki te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe hoko ai. Kanapaula neʼe tui te kau Iselaele pea mo nātou fakalogo ki te tokoni ʼa Sosue pea mo Kalepe, neʼe feala ʼapē ke mamaʼo feiā tanatou fagona ki te Kele ʼo Te Fakapapau? Ko Katesi neʼe vaha pe ia kilometa e 16 mo Pele-Laʼai-Loi, ʼaē neʼe nofo ai ia Isaake pea mo Lepeka. [gl 7] Neʼe ko kilometa pe e 95 ki Peele-sepa, neʼe tuʼu ʼi te kauvai ʼo te muliʼi fenua ʼo te potu saute ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau. (Senesi 24:62; 25:11; 2 Samuele 3:10) ʼI tanatou mavae mai Esipito ʼo ʼolo ki te Moʼuga ʼo Sinai pea mo ʼolo ia kilometa e 270 ki Katesi, neʼe kua hage pe kua nātou aʼu atu ki te hūʼaga ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau. Ohage pe ko tatou, kua tou tutuʼu pe ʼi te hūʼaga ʼo te Palatiso ʼaē neʼe fakapapauʼi mai ʼi te kele. Koteā te ako kia tatou? Neʼe fakapipiki e te ʼapositolo ko Paulo te ʼaluʼaga ʼo te kau Iselaele ki te tokoni ʼaenī: “Koia, ke tou faiga mālohi ke tou hū ki te mālōlō ʼaia, naʼa tō he tahi ki te talagataʼa ʼaia.”​—Hepeleo 3:16–4:11, MN.

13, 14. (a) Koteā te puleʼaki lelei neʼe fai e te kau Kipeonite? (b) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te kau Kipeonite, pea koteā te ako kia tatou?

13 Neʼe kehekehe te kau Iselaele mo te kau Kipeonite ʼaē neʼe nātou falala ki te ʼAtua ʼo nātou fai ia tona finegalo. ʼI te ʼosi taki e Sosue te kau Iselaele ke nātou fakalaka ʼi te Vaitafe ʼo Solotane ki te fenua ʼaē neʼe fakapapauʼi age e te ʼAtua ki te famili ʼo Apalahamo, neʼe ko te temi ʼaia ke kapu ai te kau Kanaane. (Teutalonome 7:1-3) ʼO kau ai mo te kau Kipeonite. Neʼe fakaʼauha e te kau Iselaele ia Seliko pea mo Ai, pea neʼe nātou nonofo ʼi Kilekale. Neʼe mole fia mamate te kau Kipeonite ohage ko te kau Kanaane fai fakapō, koia neʼe nātou fekauʼi ai tanatou ʼu hahaʼi fakafofoga ke ʼolo kia Sosue ʼi Kilekale. Ke feala hanatou kaumeʼa mo te kau Hepeleo, neʼe nātou loi ʼe nātou ʼōmai mai te fenua ʼe mamaʼo atu ʼi Kanaane.

14 Neʼe ʼui e te kau fakafofoga ʼaia: “ ʼE ʼōmai tau kaugana mai te fenua mamaʼo ʼaupito ʼuhi ko te huafa ʼo Sehova tou ʼAtua.” (Sosue 9:3-9) Neʼe hage ʼe moʼoni tanatou ʼōmai mai mamaʼo ʼuhi ko tonatou ʼu mutuʼi meʼa pea mo tanatou meʼa kai kua kovi, kae ko te kau Kipeonite neʼe nātou nonofo pe ia kilometa e 30 mai Kilekale. [gl 19] Neʼe tui ia Sosue pea mo tana ʼu hahaʼi takitaki, koia neʼe nātou fai ai te fuakava mo te kau Kipeonite pea mo te ʼu kolo ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki Kipeone. Neʼe fia hāo pe koa te kau Kipeonite mai te fakaʼauha, koia ʼaē neʼe nātou fai ai te puleʼaki fakakākā ʼaia? Kailoa, neʼe nātou fia maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼo Iselaele. Neʼe tali leleiʼi te kau Kipeonite e Sehova pea neʼe nātou liliu ko te “kau tagata tae fafie pea mo he kau ōhu vai maʼa te fakatahi pea mo te ʼaletale ʼo Sehova.” (Sosue 9:11-27) Neʼe hoko atu e te kau Kipeonite tanatou tali lelei ʼaē ke nātou fai te ʼu gāue ʼe mole faʼa maʼuhiga ʼi te tauhi kia Sehova. Lagi ko ʼihi ia nātou neʼe nātou kau ʼi te kau Netinime ʼaē neʼe toe liliu mai Papiloni pea neʼe nātou kau ki te toe laga ʼo te fale lotu. (Esitalasi 2:1, 2, 43-54; 8:20) ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi tanatou aga ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo tou tali lelei ke tou fai he ʼu gāue ʼi te tauhi ʼaē kia te ia logola ʼe mole faʼa maʼuhiga.

Koutou Maʼu He Manatu Faka Sakilifisio

15. He koʼe ʼe lelei ke tou ʼiloʼi te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu ʼi te Tauhi Foʼou?

15 ʼE tuʼu te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu fakamatala ʼo te Tauhi Foʼou, ohage la ko te ʼu feʼaluʼaki pea mo te minisitelio ʼo Sesu, pea mo te ʼapositolo ko Paulo. (Maleko 1:38; 7:24, 31; 10:1; Luka 8:1; 13:22; 2 Kolonito 11:25, 26) Ka tou lau te ʼu fakamatala ʼaia, tou fakakaukauʼi te ʼu fagona ʼaē neʼe fai.

16. Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau Kilisitiano ʼo Pelea ia tonatou ʼofa kia Paulo?

16 ʼI tana lua folau misionea (laini huʼa lotuma ʼi te mape), neʼe tau ia Paulo ki Filipe, ʼi te temi nei ko Keleka. [gl 33] Neʼe fai faka mafola ai, pea neʼe pilisoniʼi ai pea ki muli age neʼe faka ʼāteaina, ʼo ʼalu ai ki Tesalonika. (Gaue 16:6–17:1) ʼI te temi ʼaē neʼe lagaʼi ai te maveuveu e te kau Sutea, neʼe uga e te ʼu tēhina ʼo Tesalonika ia Paulo ke ʼalu ki Pelea, ʼaē ʼe mamaʼo ia kilometa e 65. Neʼe fua lelei te minisitelio ʼa Paulo ʼi Pelea, kae neʼe ʼōmai ia te kau Sutea, ʼo fai he meʼa ke maveuveu ai te hahaʼi. Koia, “nee fakahola atu aipe [ia] Paulo e te u tehina ke [fagona] ki te tai,” pea “kia natou nee natou taki Paulo, nee natou ave ia ki [“Ateni,” MN ].” (Gaue 17:5-15) ʼE lagi ko ʼihi poloselite neʼe nātou tali lelei ke nātou haʼele mo ia ki te tai ʼo Égée ia kilometa e 40, ʼo nātou totogi ai te vaka, ke nātou folau ai ia kilometa e 500 ki Ateni. Neʼe feala pe ke nātou tuʼutāmaki ʼi tanatou ʼolo ʼaia, kae neʼe tali e te ʼu tēhina te ʼu tuʼutāmaki ʼaia pea neʼe lahi te temi neʼe nātou fakatahi ai mo te taupau feʼaluʼaki ʼaia ʼa te ʼAtua.

17. Koteā ʼaē ʼe malave kia tatou ʼi te haʼele mamaʼo ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea mai Efeso ki Mile?

17 ʼI tana tolu folau (laini fuluʼi hega ʼi te mape), neʼe tau ia Paulo ki te ʼuafu ʼo Mile. Neʼe ina fekauʼi ke ʼolo age te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Efeso, ʼaē neʼe mamaʼo ia kilometa e 50. Koutou fakafuafua age ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaia neʼe nātou tuku muʼa tanatou ʼu gāue kae nātou ʼolo kia Paulo. Lagi ʼi tanatou ʼolo ʼaia, neʼe nātou palalau fakafiafia ʼo ʼuhiga mo te fono ʼaē ka nātou fai anai mo ia. ʼI tanatou ʼosi fono mo Paulo pea mo tanatou fakalogo ki tana faikole, “nee natou fai fetagihi fuli, mo faufua ki te kia o Paulo o fekita kia te ia.” Ki muli age “nee natou tukufolau leva mo ia ki te vaka” ʼe ʼalu ki Selusalemi. (Gaue 20:14-38) ʼE mahino ia neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou manatuʼi pea mo palalau kiai ʼi tanatou toe liliu ki Efeso. ʼE mole malave koa ia koutou te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e te ʼu tēhina ʼaia, ʼi tanatou haʼele mamaʼo ʼaia ke nātou ʼolo ki te taupau feʼaluʼaki ke nātou maʼu mai ia ia he ʼu logo pea mo he ʼu fakaloto mālohi? ʼE ʼi ai koa he meʼa ʼi te fakamatala ʼaia ʼe feala ke koutou fakaʼaogaʼi ʼi tokotou maʼuli pea mo koutou metitasioʼi?

Tou Mahino Ki Te Fenua ʼAia Pea Mo Te Meʼa Ka Hoko Kiai

18. Koteā te ako ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu?

18 ʼE hā lelei ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tou vakaʼi ia te maʼuhiga ke tou ʼiloʼi lelei te fenua ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ki te kau Iselaele pea ʼe pipiki tāfito ki te ʼu tuʼuga fakamatala ʼo te Tohi-Tapu. (Pea ʼe feala ke tou toe fakalahi tatatou mahino ʼaki hatatou ako mo te ʼu fenua ʼaē neʼe tuʼu ʼi ʼona tafaʼaki ʼaē ʼe talanoa kiai te ʼu fakamatala ʼo te Tohi-Tapu.) Kapau ʼe tou fakalahi ia totatou ʼatamai mālama pea mo tatatou mahino ki te Kele ʼo Te Fakapapau, pea ʼe feala anai hatatou manatuʼi te fakatotonu maʼuhiga ʼaē neʼe fai ki te kau Iselaele ke feala hanatou hū pea mo maʼu te fenua ʼo te “huʼa pipi pea mo te meli.” Neʼe tonu ke nātou manavasiʼi kia Sehova pea mo taupau tana ʼu fakatotonu.​—Teutalonome 6:1, 2; 27:3.

19. Koteā te ʼu palatiso e lua ʼaē ʼe tonu ke tou mahino kiai?

19 ʼE tonu mo tatou ia ʼaho nei ke tou manavasiʼi kia Sehova pea mo maʼuliʼi tana ʼu lao. Kapau ʼe tou fai feiā, ʼe tou lagolago anai ki te fakatuputupu ʼo te fakamataleleiʼi ʼo te palatiso fakalaumālie ʼaē ʼe nofo ai te kokelekasio faka malamanei ʼa te kau Kilisitiano. ʼE lahi age anai te ʼu meʼa ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu agaaga pea mo te ʼu tapuakina ʼo te palatiso fakalaumālie. Pea ʼe mole gata aipe heʼe kei toe age te tahi ʼu tapuakina. Neʼe taki e Sosue te kau Iselaele ke nātou fakalaka ʼi Solotane ki te fenua ʼe kele lelei. Koia ʼe tonu ai ke tou fakatalitali ʼaki he loto falala ki te Palatiso ʼaē ka fakatuʼu ʼi te ka haʼu, te fenua lelei ʼaē ka tou maʼu anai.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

• He koʼe ʼe tonu ke tou hikihiki tatatou ʼatamai mālama pea mo tatatou mahino ki te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu?

• Ko te fenua fea neʼe koutou vakaʼi ʼi te alatike ʼaenī neʼe koutou leleiʼia ʼaupito?

• Koteā te ako neʼe malave mālohi kia koutou ʼi te lahi ʼo takotou mahino ki te ʼu fenua neʼe hoko ai te ʼu meʼa?

[Talanoa/Paki ʼo te pasina 14]

‘Koutou Sio Ki Te Fenua Lelei’

ʼI te ʼu fakatahi ʼo te taʼu 2003 pea mo te taʼu 2004, neʼe tali fiafia e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te kaupepa lahi ‘ Voyez le bon pays ’ (Koutou Sio Ki Te Fenua Lelei). Ko te kaupepa foʼou ʼaia neʼe tā ia lea e 80, ʼe lanu kehekehe te ʼu mape pea mo te ʼu fakaʼiloga ʼo te ʼu koga meʼa kehekehe ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, tāfito la te Kele ʼo Te Fakapapau lolotoga te ʼu temi kehekehe.

Ko te ʼu mape ʼe fakaʼiloga ʼaki te ʼu numelo lanu ʼuli mātolu, ohage la ko te numelo ʼaenī [gl 15]. Kapau ʼe koutou maʼu te kaupepa foʼou ʼaia, koutou fakamāmāhani mo tona ʼu paki pea mo tona ʼu fakamatala, heʼe feala ai ke koutou hikihiki tokotou ʼatamai mālama pea mo takotou mahino ki te Folafola ʼa te ʼAtua.

(1) ʼE lahi te ʼu mape mo tona ʼu fakamatala peʼe ko te ʼu talanoa ʼaē ʼe ʼātakai ʼe tuʼu ai te ʼu fakaʼiloga ke faigafua takotou maʼu ʼi te ʼu mape [gl 18]. (2) ʼE teitei pe ki te ʼu mape fuli ʼe ʼi ai tonatou ʼu meʼa lau kilometa ke koutou ʼiloʼi peʼe lahi feafeaʼi he fenua pea mo te mamaʼo ʼo te ʼu fenua [gl 26]. (3) ʼE ʼi ai mo te kiʼi fakaʼiloga ʼo te tuʼulaga ʼo te potu noleto [gl 19]. (4) Neʼe tautau ʼai te ʼu lanu ki te ʼu mape ke feala hakotou ʼiloʼi te ʼu koga meʼa māʼoluga [gl 12]. (5) ʼI te ʼu tafaʼaki ʼo te paki, ʼe ʼi ai tona ʼu mataʼi tohi mo tona ʼu numelo ke koutou maʼu ai te tuʼuʼaga ʼo te kolo peʼe ko te ʼu higoa [gl 23]. (6) ʼI te ʼu pasina e lua fakamuli ʼe koutou maʼu ai te ʼu higoa ʼo te ʼu koga meʼa [gl 34-5], pea ʼe lanu ʼuli mātolu te numelo ʼo te pasina, pea ʼe māhani ʼe hoa mai kiai te mataʼi tohi pea mo te numelo fēnei ohage ko te E2. Kapau kua koutou fakamāmāhani ʼi te fakaʼaogaʼi ia te ʼu meʼa ʼaia, ʼe koutou punamaʼuli anai ki tonatou ʼaoga ʼaē moʼo fakalahi tokotou ʼatamai mālama pea mo fakaloloto ia takotou mahino ki te Tohi-Tapu.

[Mape ʼo te pasina 15]

Neʼe fakalaka ia Apalahamo ʼi te fenua

Mekito

Totane

Sikeme

KANAANE

Petele (Luse)

Selusalemi (Salemi)

Petelehemi (Efalata)

Mameli

Kelale

Leopote?

KILEATE

Solotane

Ai

Molia

Tai Kona

Hepelone

(Makepela)

Peele-Sepa

Sotoma?

NEKEPE

[Mape ʼo te pasina 15]

Te ʼu Koga Kehekehe ʼo Te Fenua

A. Te Matapapa ʼo Te Tai Lahi

B. Te ʼu Malaʼe ʼo Te Potu Uesite ʼo Solotane

1. Te Matāfaga ʼo Asele

2. Te Matāfaga ʼo Tole

3. Te ʼu Kele Lelei ʼo Salone

4. Te Matāfaga ʼo Filisitini

5. Te Malaʼe ʼo Te Lotomalie ʼo Te Potu Esite-Uesite

a. Te Malaʼe ʼo Mekito

b. Te Malaʼe Mālālō ʼo Siseleele

C. Te ʼu Moʼuga ʼo Te Potu Uesite ʼo Solotane

1. Te ʼu Sia ʼo Kalilea

2. Te ʼu Sia ʼo Kalemeli

3. Te ʼu Sia ʼo Samalia

4. Te Sefela (te ʼu sia mālālō)

5. Te Potu Fenua Moʼugaʼia ʼo Suta

6. Te Toafa ʼo Suta

7. Nekepe

8. Te Toafa ʼo Palane

D. Alapa (Rift Valley)

1. Te Malaʼe ʼo Ula

2. Koga Meʼa ʼo Te Tai ʼo Kalilea

3. Matāfaga ʼo Solotane

4. Tai Kona (Tai Mate)

5. Alapa (potu saute ʼo te Tai Kona)

E. Te ʼu Moʼuga/Te ʼu Fuga Moʼuga Tokalelei ʼo Te Potu Esite ʼo Solotane

1. Pasani

2. Kileate

3. Amone pea mo Moape

4. Te ʼu Fuga Moʼuga Tokalelei ʼo Etome

F. Te ʼu Moʼuga ʼo Lipani

[Mape ʼo te pasina 16]

Moʼuga ʼo Helemone

Selusalemi

Peele-Sepa

Mole

Apele-meola

Petele

Kipeone

Kasa

Sukote

Kilekale

Hepelone

Sotoma?

Katesi

Sokepea

[Mape ʼo te pasina 18]

Filipe

Amafipoli

Pelea

Ateni

Kolonito

Neapoli

Tesalonika

SAMOTALAKENE

Toloasi

Mile

LOTONE

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae