ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lute
ʼE KO he fakamatala ʼo te agatonu fakaofoofo neʼe maʼu e te ʼu fafine e toko lua. ʼE ko he fakamatala ʼo te faka maʼuhigaʼi ia Sehova ʼAtua pea mo te falala ki tana fakatuʼutuʼu. ʼE ko he hisitolia ʼe ina faka maʼuhigaʼi ia te tokaga moʼoni ʼa Sehova ki te hāko ʼo te Mesia. ʼE ko he fakamatala ʼo te ʼu fiafia pea mo te ʼu mamahi ʼo te famili. ʼE maʼu fuli te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Lute.
ʼE fakamatala ʼi te tohi ʼo Lute ia te ʼu meʼa neʼe hoko lolotoga te ʼu taʼu e 11 “ ʼi te temi ʼaē neʼe fai fakamāu te kau tuʼi fakamāu” ʼi Iselaele. (Lute 1:1) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala ʼi te tohi ʼaia neʼe lagi hoko ʼi te kamataʼaga ʼo te temi ʼo te Kau Tuʼi Fakamāu, koteʼuhi ko te tagata maʼu kele ko Poase, ʼe kau ki te fakamatala ʼaenī, neʼe ko te tama ʼa Laape ʼo te temi ʼo Sosue. (Sosue 2:1, 2; Lute 2:1; Mateo 1:5) ʼE mahino ia neʼe lagi tohi te fakamatala ʼaia e te polofeta ko Samuele ʼi te taʼu 1090 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE ko te tohi faka Tohi-Tapu pe ʼaia e tahi ʼe tuʼu ki te higoa ʼo he fafine ʼe mole Iselaele. Ko te logo ʼaē ʼe maʼu ai “e mauli . . . pea e gaue.”—Hepeleo 4:12.
“KO TE FAʼAHI ʼAĒ ʼE KE ʼALU ANAI KIAI ʼE AU ʼALU ANAI MO AU KIAI”
ʼI te temi ʼaē neʼe tau ia Naomi mo Lute ki Petelehemi, neʼe tokagaʼi ia nāua e te hahaʼi. ʼI tanatou palalau ki te fafine ʼaē kua finematuʼa ia nāua, neʼe feʼekeʼaki fēnei e te hahaʼi fafine ʼo te kolo: “ ʼE ko Naomi koa ʼaenī?” Pea ʼui fēnei age e Naomi: “ ʼAua naʼa koutou fakahigoa au ko Naomi. Koutou fakahigoa au ko Mala, he neʼe fakahoko e te Māfimāfi te ʼu meʼa fakaloto mamahi ʼaupito kiā te au. Neʼe au mahu ʼi taku ʼalu, pea neʼe fakaliliu ʼatea mai au e Sehova.”—Lute 1:19-21.
ʼI te temi ʼaē neʼe hoge ai ia Iselaele, ko te famili ʼo Naomi neʼe mavae mai Petelehemi ʼo ʼolo ki te fenua ʼo Moape, pea ko Naomi neʼe ‘lahi tana ʼu meʼa,’ he neʼe ʼi ai tona ʼohoana mo tana ʼu tama e toko lua. Kae hili te temi ʼi tanatou kua nonofo ʼi Moape, neʼe mate tona ʼohoana ko Elimeleke. Ki muli age, neʼe ʼohoanaʼi e tana ʼu tama ia te ʼu fafine Moapite ko Olepa mo Lute. Hili te ʼu taʼu e hogofulu, neʼe mamate te ʼu tama ʼaia e toko lua kae mole maʼu hanā fānau, ʼo liliu ai tonā ʼu ʼohoana, ko te ʼu fafine vītua. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatotonu ai e Naomi ke toe liliu ki Suta, neʼe kaugā ʼolo mo te ʼu fafine vītua ʼaia. ʼI tanatou ʼolo ʼaia, neʼe fakatotonu e Naomi ki te ʼu fafine ke nā toe liliu ki Moape, pea ke nā ʼohoanaʼi he ʼu tagata ʼi tonā fenua. Neʼe fakalogo ia Olepa ki te fakatotonu ʼaia. Kae neʼe fia nofo ia Lute mo Naomi ʼo ina ʼui fēnei age ki ai: “Ko te faʼahi ʼaē ʼe ke ʼalu anai kiai ʼe au ʼalu anai mo au kiai, pea ko te faʼahi ʼaē ka ke moe ai ʼe au moe ai anai mo au. Ko tau hahaʼi ʼe liliu anai ko taku hahaʼi, pea ko tou ʼAtua ʼe liliu anai ko toku ʼAtua.”—Lute 1:16.
Neʼe tau te ʼu fafine vītua ko Naomi mo Lute ki Petelehemi ʼi te kamata tānaki ʼo te olose. ʼO mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼi te Lao ʼa te ʼAtua, neʼe kamata tae e Lute ia te ʼu toega olose ʼi te gāueʼaga tonu ʼo te kāiga ʼo Elimeleke—ko te matuʼa Sutea ko Poase. Neʼe tali leleiʼi ia Lute e Poase, pea hoko atu tana tae te ʼu toega olose ʼi tana gāueʼaga “ ʼo aʼu ki te ʼosi tānaki ʼo te olose mo te fulumeto.”—Lute 2:23.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:8—He koʼe koa neʼe ʼui e Naomi ki te ʼu ʼohoana ʼo tana ʼu tama ke “tahi liliu ki te ʼapi ʼo tanā faʼē” kae mole ʼolo ki te ʼapi ʼo tanā tāmai? ʼE mole fakahā ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe kei maʼuli te tāmai ʼo Olepa ʼi te temi ʼaia. Kae ko te tāmai ʼo Lute neʼe kei maʼuli. (Lute 2:11) Neʼe palalau ia Naomi ʼo ʼuhiga mo te ʼapi ʼo te faʼē, he neʼe lagi manatu ki te fakaloto fīmālie ʼaē ka nā maʼu anai ʼaki tanā ʼu faʼē. ʼE mahino ia, ʼe ko he meʼa fakafimālie ki te ʼu fafine ʼaē ʼe mamahi ʼi tanā tau mavete mo te faʼē ʼo tonā ʼu ʼohoana. ʼE lagi toe ʼasi foki ʼi tana palalau, ko te ʼu faʼē ʼa Lute mo Olepa neʼe ʼi ai tonā ʼapi, kae ko ia Naomi neʼe mole ʼi ai hona ʼapi.
1:13, 21—Neʼe haʼu koa mai iā Sehova ia te maʼuli mamahi mo te malaʼia ʼaē neʼe tau mo Naomi? Kailoa ia, pea neʼe mole tukugakoviʼi e Naomi ia te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he faʼahiga meʼa kovi neʼe hoko. Kae ʼaki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko kiā ia, neʼe manatu ia ʼe fakafeagai ia Sehova kiā ia. Neʼe mamahi tona loto pea neʼe pulinoa tona loto falala. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaia ko te maʼu fānau neʼe faka ʼuhiga ko he tapuakina mai te ʼAtua, pea ko te paʼa neʼe faka ʼuhiga ko he malaʼia. ʼI te mole ʼi ai ʼo hona ʼu mokopuna pea mo te kua mamate ʼo tana ʼu tama, neʼe hage ai kiā Naomi neʼe tonu tana manatu ʼaē neʼe fakalainoaʼi ia ia e Sehova.
2:12—Koteā te “te totogi kātoa” ʼaē neʼe maʼu e Lute mai iā Sehova? Neʼe maʼu e Lute tana tama pea mo te pilivilesio ʼaē ke pipiki ki te hōloga ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te hisitolia—te hōloga ʼaēʼo Sesu Kilisito—Lute 4:13-17; Mateo 1:5, 16.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:8; 2:20. Logope te ʼu malaʼia ʼaē neʼe hoko kiā ia, kae neʼe haga falala aipe ia Naomi ki te manavaʼofa ʼo Sehova. ʼE toe feiā pe mo tatou, ʼe tonu ke tou taupau maʼu tatatou falala mokā tou tau mo he ʼu ʼahiʼahi faigataʼa.
1:9. Ko he ʼapi ʼe mole ko he koga meʼa pe ʼe fakatahi ai te famili ki te kakai pea mo te moe. ʼE tonu ko he nofoʼaga ʼe maʼu ai te tokalelei pea mo te fīmālie.
1:14-16. Ko Olepa “neʼe toe liliu ki tana hahaʼi mo tona ʼu ʼatua.” Kae neʼe mole muliʼi ia e Lute. Neʼe lītuʼa ki tona fakafimālieʼi e tona famili pea neʼe nofo agatonu kiā Sehova. Ka tou fakatuputupu te ʼofa agatonu ki te ʼAtua pea mo tou maʼuli faka sākilifisio, ʼe puipui anai ai tatou mai te higa ki te manatu ʼaē kiā kita totonu, pea mo ‘tou holomuli ki te fakaʼauha.’—Hepeleo 10:39.
2:2. Neʼe fia fakaʼaogaʼi e Lute ia te fakatuʼutuʼu ʼaē ko te tae ʼo te ʼu toega ʼi te ʼu gāueʼaga, ko he fakatuʼutuʼu neʼe fai maʼa te hahaʼi matāpule pea mo te hahaʼi māsisiva. Neʼe ko te fafine agavaivai. Ko he Kilisitiano ʼe maʼuli fakaʼofaʼofa ʼe mole tonu ke fiatuʼu ʼo fakafisi ki he tokoni ʼofa mai ʼona tēhina peʼe ko he tokoni faka puleʼaga ʼe lagi feala ke ina maʼu.
2:7. Logope neʼe gafua ke ina tae te ʼu toega ʼi te ʼu gāueʼaga, kae neʼe kole e Lute ke fakagafua age ʼi muʼa ʼo tana fai ia te faʼahi ʼaia. (Levitike 19:9, 10) Neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tana agavaivai. ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou “kumi te agavaivai,” koteʼuhi “ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”—Sofonia 2:3; Pesalemo 37:11.
2:11. Ko Lute neʼe mole ko he kāiga pe ʼo Naomi. Kae neʼe ko te kaumeʼa moʼoni. (Tāʼaga Lea 17:17) Neʼe mālohi tanā fakakaumeʼa, koteʼuhi neʼe fakatafito ki te ʼofa, mo te agatonu, mo te fetokagaʼaki, mo te agalelei, pea mo te maʼuli faka sākilifisio. Ko te faʼahi ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito, neʼe fakatafito tanā fakakaumeʼa ki tonā maʼuli fakalaumālie—ko tanā fia tauhi kiā Sehova pea mo kau ki tana kau atolasio. ʼE tou maʼu mo te faigamālie lelei ke tou fakakaumeʼa lelei mo he kau atolasio moʼoni.
2:15-17. Logola neʼe kua fakamaʼamaʼa te gāue ʼa Lute e Poase, kae “neʼe haga tae pulapula ʼi te gāueʼaga ʼo aʼu ki te afiafi.” Neʼe faʼa gāue ia Lute. ʼE tonu ke ʼiloa te Kilisitiano ko he tahi ʼe faʼa gāue.
2:19-22. Neʼe lelei te ʼu fai palalau ʼa Lute mo Naomi ʼi te ʼu afiafi; neʼe fia ʼiloʼi e te finematuʼa te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te fafine, pea neʼe fakahā faʼifaʼitaliha e te fafine tana ʼu manatu mo te ʼu meʼa ʼi tona loto. ʼE mole koa la tonu ke feiā ʼi te famili faka Kilisitiano?
2:22, 23. Ko Lute neʼe mole hage ko Tina, te ʼofafine ʼo Sakopo, he neʼe fakatahi mo te hahaʼi ʼe tauhi kiā Sehova. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei kiā tatou!—Senesi 34:1, 2; 1 Kolonito 15:33.
KUA “LAHI TE ʼU MEʼA” KUA MAʼU E NAOMI
Neʼe kua fakalaka te ʼu taʼu ʼo Naomi ke maʼu fānau. Koia neʼe ina fakahinohino age kiā Lute te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai, ke ina fetogi ia ia ke ʼohoanaʼi e he kāiga ʼo tona ʼohoana. ʼI tana mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa Naomi, neʼe kole e Lute kiā Poase ke liliu ko hana tagata fai totogi. Neʼe tali e Poase te kole ʼaia. Kae neʼe ʼi ai te tahi kāiga pea ko ia ʼaē neʼe tonu ke ina fakahoko ʼuluaki ia te faigamālie ʼaia.
Neʼe foimo fai atu aipe e Poase te puleʼaki ki te faʼahi ʼaia. ʼI te uhu ake, neʼe ina fakamaʼopoʼopo te kau tagata ʼāfea e toko hogofulu ʼo Petelehemi iā muʼa ʼo te kāiga ʼaia, pea neʼe ina fehuʼi age peʼe ina lava fakahoko te totogi. Neʼe fakafisi kiai te tagata. Koia neʼe liliu ai ia Poase ko te tagata fai totogi pea neʼe ʼohoana ai mo Lute. Neʼe tupu ai tanā tama, ko Opete, te kui tagata ʼa te Hau ko Tavite. Neʼe ʼui fēnei age e te hahaʼi fafine ʼo Petelehemi kiā Naomi: “Ke tapuakiʼi ia Sehova . . . [Ko tou mokopuna] kua liliu ia ko ia ʼaē kua ina toe fakatuʼu tou nefesi pea mo taupau anai tou ʼuhiga finematuʼa, koteʼuhi ko tau taʼahine ʼaē neʼe ina fānauʼi, ia ia ʼaē ʼe ʼofa mamahi kiā te koe pea ʼe lelei ʼaupito age kiā koe ʼi he ʼu foha e toko fitu.” (Lute 4:14, 15) Ko te fafine ʼaē neʼe liliu mai ki Petelehemi neʼe ‘mole kei ʼi ai hana meʼa,’ kua liliu ia kua ‘lahi tana ʼu meʼa’ kua ina maʼu!—Lute 1:21.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
3:11—Koteā ʼaē neʼe ʼiloa ai ia Lute “ko te fafine lelei ʼaupito”? Neʼe mole ko “he fī ʼo te lauʼulu,” peʼe ko he “ ʼai he ʼu meʼa fakateuteu aulo peʼe ko he ʼai ʼo he ʼu kofu tuʼa” ʼaē neʼe tupu ai te leleiʼia ʼo Lute e te hahaʼi. Kae neʼe ko te “ ʼuhiga fufū ʼo te loto”—ʼaē ko tana agatonu mo tona ʼofa, mo tana agavaivai, mo tana faʼa gāue pea mo tona maʼuli faka sākilifisio. Ko te fafine fuli pe ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo ina fia maʼu he ʼulugaaga ohage ko Lute, ʼe tonu ke ina faigaʼi mālohi ke ina maʼu te ʼu kalitātē ʼaia.—1 Petelo 3:3, 4, MN; Tāʼaga Lea 31:28-31.
3:14—He koʼe neʼe tutuʼu ake ia Lute mo Poase iā muʼa ʼo te mafoa te ʼaho? Neʼe mole nā tutuʼu ake he neʼe nā aga heʼeʼaoga ʼi te pōʼuli, ohage ko he meʼa neʼe nā fia fufū. ʼE ʼiloga ia ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Lute ʼi te po ʼaia neʼe ko te agaʼi fenua, ʼo ʼuhiga mo he fafine vītua ʼe ina kole ke ʼohoanaʼi ia ia e he kāiga ʼo tona ʼohoana. Neʼe mulimuli ia Lute ki te ʼu fakatotonu ʼa Naomi. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼiloga ʼi te tali ʼa Poase neʼe mole ina faka ʼuhiga te meʼa ʼaē neʼe fai e Lute ko he aga ʼe kovi. (Lute 3:2-13) ʼE ʼiloga ia, neʼe tutuʼu ake ia Lute mo Poase kei māfoatā ke ʼaua naʼa hoʼi fakatupu ai he ʼu palalau loi.
3:15—ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te fakatoʼo e Poase kiā Lute ia te ʼu lite ʼolose e ono? Ko tona lagi faka ʼuhiga ʼaenī, ohage pe ko te hili ʼo te ʼu ʼaho gāue e ono pea ʼe ʼi ai te ʼaho mālōlō, pea kua ōvi mai te ʼaho mālōlō ʼa Lute. Ko Poase ʼe tokaga anai ke ʼi ai “he nofoʼaga mālōlō” ʼa Lute, ʼi te ʼapi ʼo tona ʼohoana. (Lute 1:9; 3:1) Neʼe lagi ko lite ʼolose pe foki e ono ʼaē neʼe lava ʼamo e Lute ʼi tona ʼulu.
3:16—He koʼe neʼe fehuʼi age e Naomi kiā Lute: “Pe ko ai ia koe, taku taʼahine?” Neʼe mole ina ʼiloʼi koa tana taʼahine? ʼE mahalo pe ʼi te temi ʼaē neʼe liliu mai ai ia Lute kiō Naomi, neʼe lagi kei fakapōʼuli. Kae ʼe lagi toe faka ʼuhiga foki te fehuʼi ko he fakalavelave ʼa Naomi peʼe ko ai te higoa ʼo te tagata ʼaē ka ina totogi ia ia.
4:6—ʼE lava “pulinoa” feafeaʼi he tofiʼa ʼo he tagata ʼe ina fakahoko te totogi ʼo te kele ʼo tona kāiga kua mate? ʼUluaki, kapau kua liliu he tahi ʼo masiva pea ʼe ina fakatau tona kele ʼaē ko tona tofiʼa, neʼe tonu ke toʼo te kele ʼaia e hona kāiga ʼo mulimuli tona fakatau ki te ʼu taʼu ʼe kei toe ki te Supileo ʼe teuteu kiai. (Levitike 25:25-27) Kapau ʼe ina totogi te kele ʼaia, ʼe siʼisiʼi leva anai tana paʼaga. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te tama ʼaia ʼaē ka tupu mai iā Lute, ko ia ka ina maʼu anai te kele ʼaē neʼe fakatau, kae mole ko he tahi ʼo te ʼu foha ʼo te tagata ʼaē neʼe ina fai te totogi.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
3:12; 4:1-6. Neʼe mulimuli fakalelei ia Poase ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. ʼE tou mulimuli fakalelei koa ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka teokalatike?—1 Kolonito 14:40.
3:18. Neʼe falala ia Naomi kiā Poase. Mo tatou foki, ʼe tonu ke tou falala feiā ki ʼotatou tēhina agatonu. Neʼe kua lotolelei ia Lute ke ina ʼohoanaʼi he kāiga ʼo tona ʼohoana, ko he tagata ʼe mole pe la ina ʼiloʼi pe ko ai, ko he tagata ʼe mole fakahā mai tona higoa ʼi te Tohi-Tapu. (Lute 4:1) He koʼe neʼe ina tali lelei ia te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi neʼe falala ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. ʼE tou falala feiā koa mo tatou? Ohage la, mokā tou kumi hotatou hoa, ʼe tou fakalogo koa ki te tokoni ʼaē ke ʼohoana pe “i te Aliki”?—1 Kolonito 7:39.
4:13-16. Logope ko Lute neʼe ko te fafine Moapite pea ʼi muʼa atu neʼe tauhi ki te ʼatua ko Kemose, kae neʼe ina maʼu te pilivilesio maʼuhiga ʼaupito! ʼE fakahā ʼaki ai te pelesepeto ʼaē “e mole fakalogo kia ia ae e loto ki ai, pe kia ia ae e lele, kae ki te manavaofa o te Atua.”—Loma 9:16.
Ko Te ʼAtua ʼe Ina “Hikihiki Ake Koutou Moka Hoko Mai Tona Temi”
ʼE fakahāhā ʼi te tohi ʼo Lute ko Sehova ʼe ko te ʼAtua manavaʼofa, ʼe fai puleʼaki maʼa tana kau kaugana agatonu. (2 Fakamatala 16:9) Ka tou fakakaukau ki te tapuakina ʼo Lute, ʼe tou sio ai ki te maʼuhiga ʼo te falala ki te ʼAtua mo he tui papau, ʼo tou tui “e mauli pea e ina fakapale natou e natou kumi iaʼia.”—Hepeleo 11:6.
Ko Lute mo Naomi, mo Poase neʼe nātou falala kātoa ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, pea mo nātou tui ʼe tō lelei anai kiā nātou te fakahoahoa ʼo te ʼu ʼaluʼaga. ʼO toe feiā pe, “e [“fakagāueʼi,” MN ] tahi e te Atua te meafuape ki te lelei o natou e ofa kia te ia, ia natou kua pauiʼi o fai ki tona finegalo.” (Loma 8:28) Koia tou fakaʼaogaʼi te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “Koia, koutou fiavaivai ifo i te nima mafimafi o te Atua, koteuhi ke ina hikihiki ake koutou moka hoko mai tona temi; koutou huaki autou hoha fuape kia te ia koteuhi e tokaga ia kia koutou.”—1 Petelo 5:6, 7.
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE koutou ʼiloʼi koa pe koʼe neʼe mole lītuʼa ia Lute kiā Naomi?
[Paki ʼo te pasina 27]
He koʼe neʼe ʼui ko Lute neʼe “ko te fafine lelei ʼaupito”?
[Paki ʼo te pasina 28]
Neʼe koteā “te totogi kātoa” ʼaē neʼe maʼu e Lute mai iā Sehova?