Ke Taupau Maʼu
Koteā Taku Manatu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Kihiʼi Koga ʼAē ʼe Toʼo Mai Te ʼu Koga Tāfito ʼo Te Toto Pea Mo Te ʼu Faitoʼo ʼAē ʼe Fakaʼaogaʼi Kiai Toku Toto?
ʼE fakatotonu ʼi te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano ke natou “fakaʼateaina mai . . . te toto.” (Gaue 15:20) Koia, ʼe fakafisi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu foʼi huki toto peʼe ko te ʼu koga tāfito e fā ʼo te toto—ʼaē ko te ʼu globules kula, mo te ʼu globules hina, mo te ʼu plaquettes, pea mo te plasma. Tahi ʼaē, ʼe mole natou foaki tonatou toto peʼe natou tānaki moʼo fai ʼaki he ʼu foʼi huki toto.—Lev. 17:13, 14; Gaue 15:28, 29.
Koteā te ʼu kihiʼi koga ʼaē ʼe toʼo mai te ʼu koga tāfito ʼo te toto, pea he koʼe ʼe tonu ki te kau Kilisitiano takitokotahi ke natou fai he tonu ʼo ʼuhiga mo tonatou fakaʼaogaʼi?
Ko te toʼo ʼo te ʼu kiʼi koga ʼaia mai te ʼu koga tāfito ʼo te toto ʼe fakahigoa ko te vaevae liki. Ohagē lā, ko te plasma, ʼaē ʼe kau ʼi te ʼu koga tāfito e fā ʼo te toto, ʼe feala ke vaevae liki ke maʼu ai te tahi ʼu kihiʼi koga ʼaenī: te vai, ko te teitei 91 ʼi te teau; ko te ʼu protéines, ohagē ko te albumine, te ʼu globulines, pea mo te fibrogène, ko te teitei 7 ʼi te teau; pea mo te tahi ʼu koga, ohagē ko te ʼu nutriments, te ʼu hormones, te ʼu kasa, te ʼu vitamines, mo te ʼu déchets, pea mo te ʼu électrolytes, ko te teitei 1,5 ʼi te teau.
ʼE ʼi ai koa he pikipikiga ʼo te ʼu kihiʼi koga kehekehe ʼaia pea mo te fakatotonu ʼaē ke mole fakaʼaogaʼi ia te toto? ʼE mole feala hatatou fai he tali fakahagatonu ki te faʼahi ʼaia. ʼE mole tuku mai ʼi te Tohi-Tapu he ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kihiʼi koga kehekehe ʼaia ʼaē ʼe toʼo mai te ʼu koga tāfito ʼo te toto.a ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu kihiʼi koga feiā ʼo te toto ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼaki ni ʼu faitoʼo. ʼE tonu ke fai e te kau Kilisitiano takitokotahi he tonu ki te faʼahi ʼaia, ʼo mulimuli pē ki tonatou leʼo ʼo loto, peʼe ina tali anai peʼe ina fakafisi anai ki te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu kihiʼi koga kehekehe ʼaia.
Kā kotou fai he tonu, pea kotou vakaʼi te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE au mahino koa ko taku fakafisi ki te ʼu kihiʼi koga ʼaia ʼo te toto, ko tona faka ʼuhiga ʼe au fakafisi anai ki he ʼu faitoʼo, ohagē ko te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe natou haofaki tātou mai te tahi ʼu faʼahiga mahaki, peʼe ko he ʼu faitoʼo ʼe natou tokoni ki te totoka vave ʼo te toto? ʼE feala koa ke au fakamahino ki he tōketā pē koʼe ʼe au fakafisi peʼe au tali ʼihi age kihiʼi koga ʼo te toto?
He koʼe ʼe tonu ke au fai e au totonu he tonu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo toku toto ki hoku faitoʼo?
Logolā ʼe mole foaki peʼe tānaki e te kau Kilisitiano tonatou toto moʼo fai ʼaki ʼo he ʼu foʼi huki toto, kae ʼe ʼi ai te tahi age ʼu fakaʼaogaʼi ʼo totatou toto peʼe ko he ʼu sivisivi ʼe fai ʼaki totatou toto, ʼe mole fakafeagai ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. Koia, ko tātou takitokotahi ʼe tonu ke tou fai he tonu ʼo mulimuli ki tokita leʼo ʼo loto, peʼe tou tali peʼe tou fakafisi ki ʼihi age ʼu faitoʼo ʼe fakaʼaogaʼi kiai tokita toto.
Kā kotou fai he tonu, kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: Kapau lā ʼe tonu ke fakaʼalu he koga ʼo toku toto ki he foʼi masini pea lagi fakagata faka temi tona fakaʼalu, pea ʼe fakagafua anai koa e toku leʼo ʼo loto ke au faka ʼuhiga te toto ʼaia ʼe kei nofo pē ia ʼi toku sino, pea ʼe mole tonu ia ke ‘liligi ki te kele’? (Teu. 12:23, 24) ʼE hoha anai koa toku leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi ʼaki te Tohi-Tapu, mo kapau lolotoga toku faitoʼo, ʼe fakaʼalu he koga ʼo toku toto ki he foʼi masini, moʼo fai kiai he ʼu fetogi pea toe fakaliliu mai ki toku sino? ʼE au mahino koa ko taku fakafisi ki te ʼu faʼahiga faitoʼo fuli ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi kiai toku toto, ʼe au fakafisi ai ki te ʼu faitoʼo ohagē ko te tialisi peʼe ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu foʼi masini ʼaē ʼe natou fetogi toku mafu peʼe ko toku ʼu ʼatefēfē? Neʼe au faikole koa ki te ʼAtua ke tokoni mai kiā au moʼo vakavakaʼi ia te ʼu faʼahi ʼaenī ʼi muʼa ʼo haku fai he tonu?b
Koteā te ʼu tonu ʼaē kā au fai?
Kotou vakaʼi te ʼu lisi e lua ʼi te ʼu pāsina ʼaē kā hoa mai. ʼI te Lisi 1 ʼe tuʼu ai he ʼu kihiʼi koga ʼe toʼo mai te ʼu koga tāfito ʼo te toto pea mo tonatou fakaʼaogaʼi māhani e te kau tōketā. Kotou tohi te ʼu tonu ʼaē ʼe kotou fai takitokotahi, peʼe kotou tali anai peʼe kotou fakafisi anai kiai. ʼI te Lisi 2 ʼe tuʼu ai te tahi age ʼu faitoʼo ʼe fakaʼaogaʼi ai tokotou toto. Kotou tohi peʼe kotou tali anai peʼe kotou fakafisi anai kiai. Ko te ʼu lisi ʼaia ʼe mole ko he ʼu lisi mai te ʼu fale mahaki, kae ʼe kotou lava fakaʼaogaʼi takotou ʼu tali ki te fakakātoa ʼo takotou foʼi kate ʼo te toto.
ʼE ko koutou totonu ʼaē ʼe kā kotou fai anai he tonu ki te faʼahi ʼaia kae ʼe mole tonu anai ke kotou mulimuli ki te leʼo ʼo loto ʼo he tahi kehe. Pea ʼe mole tonu anai ke valokiʼi e he tahi te ʼu tonu ʼaē ʼe fai e he Kilisitiano. ʼI te ʼu faʼahi ʼaia, “e tahi fua’pe anai e te tagata tana kavega totonu.”—Kal. 6:4, 5.
[Kiʼi nota]
a ʼE feala hakotou maʼu he tahi ʼu manatu ʼaoga ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 2004, ʼi te pāsina 29 ki te 31.
b ʼE kotou maʼu anai he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼOketopeli 2000, ʼi te pāsina 30 ki te 31, pea mo te foʼi ʼata DVD ʼaē ko tona kupu tāfito Des alternatives à la transfusion — Documentaires.
[Paki ʼo te pasina 5]
Lisi 1
TE ʼU KOGA ʼAĒ ʼE MOLE TALI E TE KAU KILISITIANO
TE TOTO
TE PLASMA
TE ʼU GLOBULES KULA
TE ʼU GLOBULES HINA
TE ʼU PLAQUETTES
TE TONU ʼAĒ ʼE KOTOU FAI E KOUTOU TAKITOKOTAHI TE ʼU KIHIʼI KOGA ʼAĒ ʼE TOʼO MAI TE ʼU KOGA TĀFITO ʼO TE TOTO Te ʼu Faʼahi ʼAē ʼe Tonu Ke Kotou Filifili
TE ALBUMINE—ʼE MAʼU ʼO AʼU KI TE 4 ʼI TE TEAU ʼI TE PLASMA
ʼE ko he protéine ʼe toʼo mai te plasma. ʼE ʼi ai te tahi ʼu faʼahiga albumines ʼe toe maʼu ʼi te ʼu fuʼu ʼakau, pea mo te meʼa kai ohagē ko te huʼa pipi pea mo te ʼu foʼi moa, pea mo te huʼa pipi ʼa te faʼē. Ko te albumine ʼaē ʼe toʼo mai te toto, ʼe fakaʼaogaʼi ʼi ʼihi temi moʼo faitoʼo ʼaki te ʼu lavea kovi pea mo te ʼu vela kovi. Ko te ʼu faʼahiga faitoʼo ʼaia ʼe feala ke maʼu ai te 25 ʼi te teau ʼo te albumine. ʼE lahi te tahi ʼu faitoʼo ʼe fakaʼaogaʼi ai he ʼu kihiʼi koga ʼo te albumine, ohagē lā ko te érythtopoïétine (EPO). (Nota: ʼI te temi nei, ko te faitoʼo ʼaē ko te EPO ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi Falani, ʼe mole maʼu ai te albumine.)
TE ʼU IMMUNOGLOBULINES—ʼE MAʼU ʼO AʼU KI TE 3 ʼI TE TEAU ʼI TE PLASMA
ʼE ko he protéine ʼe toʼo mai te plasma, pea ʼe feala ke fakaʼaogaʼi moʼo tauʼi ʼo te ʼu mahaki, ohagē lā ko te mahaki ʼo te moga, mo te tanosi, mo te hépatite virale, pea mo te mahaki ʼaē ʼe kita maʼu mokā uʼusi kita e te ʼu manu ohagē lā ko he kulī. ʼE feala ke toe fakaʼaogaʼi moʼo puipui ʼo te tuputupu ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼi te fatu ʼo tana faʼē, mokā ina fakaʼaogaʼi he ʼu faitoʼo ʼe feala ke lave kovi ki ai, pea mo te kafo kona ʼo te gata peʼe ko ʼaē ʼo te ʼu kavelevele ʼusiʼusi.
TE ʼU KOGA ʼAĒ ʼE NATOU FAKA TOTOKA TE TOTO—ʼI LALO IFO ʼI TE 1 ʼI TE TEAU ʼI TE PLASMA
ʼE ʼi ai te ʼu protéines kehekehe ʼe natou tokoni ke faka totoka te toto ke faka malu ai te toto. Ko ʼihi protéines ʼe foaki ki te hahaʼi ʼaē ʼe hali hoholo tonatou toto. ʼE toe fakaʼaoga te ʼu protéines ʼaia ʼi te ʼu meʼa pulusi lavea pea moʼo tāʼofi te hahali fau ʼo te toto mokā ʼosi he fai tafa. Ko te tahi faitoʼo moʼo faka totoka ʼo te toto ʼe higoa ko te cryoprécipité. (Nota: ʼE mole fakaʼaogaʼi te faitoʼo ʼaia ʼi Falani. Kae ʼe maʼu te tahi faitoʼo, ʼaē ko te complexe prothrombinique ʼe fakahigoaʼi ko te PPSB, ʼaē ʼe toe maʼu ai foki ia te ʼu kiʼi koga ʼaē ʼe natou faka totoka ia te toto.) Fakatokaga: ʼI te temi nei, kua ʼi ai te tahi ʼu faʼahiga faitoʼo moʼo faka totoka ʼo te toto, ʼe mole toʼo mai te toto.
TE HÉMOGLOBULINE—ʼE MAʼU ʼI TE ʼU GLOBULES KULA ʼO AʼU KI TE 33 ʼI TE TEAU
ʼE ko he protéine ʼe ina ʼave ki totatou sino kātoa te faʼahiga kasa ʼaē ʼe tou mānava kiai, pea mo ina ʼave ki te ʼu ʼatefēfē te kasa ʼaē ʼe tou liʼaki. Ko te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe fai ʼaki te ʼu hémoglobulines ʼo te tagata peʼe ko ʼaē ʼo te manu, ʼe feala ke fakaʼaogaʼi moʼo faitoʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole lahi tonatou toto (anémiés) pea mo nātou ʼaē ʼe hali lahi tonatou toto.
TE HÉMINE—ʼE MAʼU ʼI TE ʼU GLOBULES KULA ʼI LALO IFO ʼI TE 2 ʼI TE TEAU
Ko he enzime neʼe toʼo mai te hémoglobuline ʼo fakaʼaogaʼi ki te faitoʼo ʼo te ʼu mahaki ʼo te toto ʼe maʼu tahitahiga (ʼe higoa ko te porphyrie) pea ʼe fakatupu mahaki ki te ʼu toʼotoʼoga, mo te ʼu ivi pea mo te feʼaluʼaki ʼa te toto ʼi tota sino.
TE ʼU INTERFÉRONS—ʼE KO HE KIHIʼI KOGA ʼE TOʼO MAI TE ʼU GLOBULES HINA
ʼE ko he ʼu protéines ʼe natou tauʼi te ʼu faʼahiga mahaki sino pea mo te ʼu kosea. ʼE lahi te ʼu interférons ʼe mole toʼo mai te toto. Ko ʼihi ʼe toʼo mai te ʼu kihiʼi koga ʼo te ʼu globules hina.
ʼO aʼu mai ki te temi nei, neʼe mole heʼeki toʼo he ʼu kihiʼi koga mai te ʼu plaquettes moʼo fakaʼaogaʼi ki te ʼu faitoʼo.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te albumine
peʼe
ʼE au fakafisi ki te albumine
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te ʼu immunoglobulines
peʼe
ʼE au fakafisi ki te ʼu immunoglobulines
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te ʼu koga ʼaē neʼe toʼo mai te toto moʼo faka totoka ʼo te toto
peʼe
ʼE au fakafisi ki te ʼu koga ʼaē neʼe toʼo mai te toto moʼo faka totoka ʼo te toto
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te hémoglobuline
peʼe
ʼE au fakafisi ki te hémoglobuline
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te hémine
peʼe
ʼE au fakafisi ki te hémine
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au tali te ʼu interférons ʼaē ʼe toʼo mai te toto
peʼe
ʼE au fakafisi ki te ʼu interférons ʼaē ʼe toʼo mai te toto
[Paki ʼo te pasina 6]
LISI 2 TE TONU ʼAĒ ʼE KOTOU FAI E KOUTOU TOTONU TE ʼU FAITOʼO ʼE FAKAʼAOGAʼI KIAI TOKOTOU TOTO *Fakatokaga: Ko te faʼahiga fai ʼo te ʼu faitoʼo ʼaenī ʼe tahi ʼalu pē te tōketā mo tana faʼahiga fai. ʼE tonu anai ke fakamahino lelei atu e te tōketā he faʼahiga faitoʼo pē ʼe ina fai anai kiā koutou, ke kotou ʼiloʼi papau peʼe ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, pea mo te ʼu tonu ʼaē kā kotou fai ʼo mulimuli ki tokotou leʼo ʼo loto.
TE HIGOA ʼO TE FAITOʼO
TANA GĀUE
Te ʼu Faitoʼo ʼAē ʼe Tonu Ke Kotou Filifili
(ʼE lagi kotou fia palalau anai mo takotou tōketā ʼi muʼa ʼo hakotou tali peʼe fakafisi ia he faitoʼo.)
ʼE fakasiʼisiʼi ai te puli ʼo te toto. ʼE fakaʼaogaʼi te toto ʼaē neʼe puli lolotoga te tafa ʼo he lavea peʼe ko he koga ʼo te sino. ʼE fufulu peʼe fakaoʼo pea lagi fai hoholo tona toe fakaliliu ki te sino.
ʼE fakasiʼisiʼi ai te puli ʼo te toto. Lolotoga te tafa, ʼe fakaʼalu te toto ʼi he ʼu kiʼi tuio ki he ʼu pepa palasitike pea ʼe fetogi ʼaki he vai ʼe mole ʼi ai he toto. Koia, lolotoga te tafa, ʼe fio ai te toto ʼaē ʼe kei nofo ʼi te sino ʼo ia ʼaē ʼe tafa, pea kua siʼisiʼi tona ʼu globules kula. Lolotoga peʼe ʼi te ʼosi ʼo te tafa, ko te toto ʼaē neʼe fakaʼalu ʼe toe fakaliliu kiā ia ʼaē ʼe mahaki.
ʼE ina haga taupau ia te feʼaluʼaki ʼa te toto. ʼE fakaʼalu te toto ki he masini ʼe ina fai te gāue ʼa te mafu peʼe ko ʼaē ʼa te ʼu ʼatefēfē, pea ʼe ʼai kiai te kasa ʼaē ʼe lelei pea ʼe toe fakaliliu kiā ia ʼaē ʼe mahaki.
Ko he masini ʼe gāue ohagē ko he koga ʼo totatou sino. Kā fai e he tahi he tialisi, pea ʼe fakaʼalu tona toto ki te masini ʼe fakaoʼo ai pea mo fakamaʼa ai ʼi muʼa ʼo tona toe fakaliliu kiā ia ʼaē ʼe mahaki.
ʼE ina tāʼofi te hahali ʼo te huhuʼa ʼo te hui tuʼa tofu. Ko he kihiʼi koga ʼo te toto ʼo ia ʼaē e mahaki ʼe fakahū ʼaki he foʼi huki ki te ʼu koga ʼaē ʼe natou ʼātakai ia te hui tuʼa tofu. ʼE fakaʼaogaʼi moʼo pulusi ia te lavea ʼaē ʼe hali mai ai te huhuʼa ʼo te hui tuʼa tofu.
ʼE ʼaoga moʼo faitoʼo te ʼu faʼahiga mahaki. ʼE toʼo he moʼi toto pea ʼe fakaoʼo ke toʼo ia te plasma. ʼE hilifaki ki te toto ʼaia te faitoʼo moʼo fetogi ʼo te plasma, pea toe fakaliliu te toto kiā ia ʼaē ʼe mahaki. ʼE lagi fia fakaʼaogaʼi e ʼihi tōketā ia te plasma ʼa he tahi age tagata moʼo fetogi ia te plasma ʼo te toto ʼo ia ʼaē ʼe mahaki. Kapau koia, pea ʼe fakafisi anai ia te Kilisitiano ki te faitoʼo ʼaia.
ʼE feala ke ʼiloʼi ai he ʼu mahaki pea mo faitoʼo ia te ʼu mahaki ʼaia. ʼE toʼo he moʼi toto, ʼo fio ʼaki he vai faitoʼo, pea ʼe toe fakaliliu kiā ia ʼaē ʼe mahaki. ʼE mole tatau tuʼumaʼu te temi loaloaga ʼaē ʼe tuku ai te toto ʼo he tahi ʼi tuʼa.
ʼE ina māpunuʼi he ʼu mataʼi lavea, mo faka malu te toto. ʼE toʼo he moʼi toto ʼo ia ʼe tafa, pea ʼe taupau pē anai ia te ʼu plaquettes pea mo te ʼu globules hina. Pea ʼe fakaʼaogaʼi atu aipē te faitoʼo ʼaia ki te ʼu mataʼi tafa peʼe ki te ʼu mataʼi lavea. Fakatokaga: ʼI ʼihi faʼahiga faitoʼo feiā, ʼe ʼi ai te koga ʼo te totoʼi pipi, ʼe fakaʼaogaʼi moʼo faka totoka ia te toto.
[Paki ʼo te pasina 6]
TE FAKAʼAOGA ʼO TE TOTO ʼAĒ NEʼE PULI LOLOTOGA TE TAFA
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
TE HÉMODILUTION
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
KO HE MASINI ʼE INA FETOGI TE GĀUE ʼO TE MAFU PEA MO TE ʼU ʼATEFĒFĒ
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
TE TIALISI
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
BLOOD PATCH (PANSEMENT SANGUIN) ÉPIDURAL
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
TE PLASMAPHÉRÈSE
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
TE MARQUAGE À LʼAIDE DʼUN TRACEUR
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi
[Paki ʼo te pasina 6]
TE GEL PLAQUETTAIRE AUTOLOGUE
(KO TONA FAKA ʼUHIGA “NEʼE FAʼU ʼAKI TOKITA TOTO”)
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au tali
ʼE lagi au tali anai*
ʼE au fakafisi