Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 11-14
“ ʼE ke Maʼu Koa he Loto ʼe Fakalogo?”
(Esekiele 11:17, 18) “Koia, ke ke ui fenei: ‘Koʼeni te meʼa ʼae ʼe ui e te Tui ʼAliki ko Sehova: “ ʼE au toe tanaki foki anai koutou mai te hahaʼi, pea mo au fakatahiʼi koutou mai te ʼu fenua ʼae neʼe koutou mavetevete ai, pea ʼe au foaki atu anai kia koutou te kele ʼo Iselaele. 18 Pea ʼe mahino papau ia, ʼe natou ʼomai anai ki ai, pea mo natou toʼo fuli mai ai tana ʼu meʼa fakalialia pea mo tana ʼu meʼa fehiʼaʼinaʼi.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
ʼI te taʼu 612 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, neʼe sio ai ki Selusalemi. ʼE ko he ʼu meʼa fakalialia neʼe sio ia kiai ʼe hoko ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua! ʼI te temi ʼae ʼe fekauʼi ai e Sehova tana ʼu ʼaselo malohi ʼi selo (ʼe fakatata e te ʼu “tagata e toko ono”) moʼo fakaha tona hauhau ki te kau aposita, ʼe gata pe kia natou ʼae neʼe natou maʼu ia te ‘fakailoga ʼi ʼonatou laʼe ʼe mole matehi anai natou. (Esekiele 9:2-6) Koia ʼe tonu muʼa ke fakahoko ki te kolo te “mamala kakaha,” ʼae ʼe fakaʼuhiga ki te logo fakaʼauha ʼa te ʼAtua. (Esekiele 10:2) ʼUhi ko ‘Sehova ʼe ina ʼaumai anai ki te ʼulu ʼo te kau agakovi tanatou ʼu aga,’ ʼe ina fakapapau ʼe ina toe fakamaʼopoʼopo te kau Sutea ʼae kua mavetevete ʼo Iselaele.—Esekiele 11:17-21.
(Esekiele 11:19) Pea ʼe au foaki anai kia natou he loto e tahi, pea ʼe au ʼai anai kia natou he laumalie foʼou; pea ʼe mahino papau ia ʼe au toʼo anai te mafu maka aē i tonatou kakano pea mo foaki kia natou he mafu kakano.
ʼE Feafeaʼi Hau Toʼo He ʼu Tonu?
9 Ohage ko Sesu, ʼe feala ke tou toʼo he ʼu tonu ʼe lelei mo kapau ʼe tou falala ki te takitaki ʼa Sehova. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Falala [kia Sehova] i tou loto katoa, kae aua naa ke falala ki tou poto, ke ke falala kia ia i ou ala fuli, pea e ina fakatokatoka anai ou ala. Aua naa ke poto i ou mata totonu, [“manavasiʼi kia Sehova,” MN ] pea ke tafoki mai te kovi.” (Taaga Lea 3:5-7) Kapau ʼe tou ako te Tohi-Tapu pea mo te ʼu faʼahiga manatu ʼa Sehova, ʼe tou mahino anai ki te meʼa ʼae ʼe ina loto ke tou fai moka tou tau mo he aluʼaga. Pea ka lahi age tatatou ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼa Sehova, ʼe faigafua anai hatatou toʼo he ʼu tonu ʼe fiafia ai tona loto. ʼI tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou ‘tokagaʼi anai te takitaki ʼa te ʼAtua.’—Esekiele 11:19.
(Esekiele 11:20) Ke feala hanatou haʼele ʼi taku ʼu fakatotonu pea mo taupau taku ʼu tonu faifakamau pea mo natou maʼuliʼi moʼoni; pea ke natou liliu moʼoni ko taku hahaʼi pea ke au liliu ko tanatou ʼAtua.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 12:26-28) Nee tuku mai leva te folafola a te Eteleno kia au, o ui: 27 Foha o te tagata, koeni, e ui e te fale o Iselaele: Ko te u sio ae e ina mau e heeki oviovi ke hoko; e kikite ia ia ki ni temi mamao. 28 Koia, ke ke ui kia natou: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: E mole tuai anai te fakahoko o aku folafola; e hoko mooni anai te folafola ae e au fakaha anai, e ui e te Aliki, te Eteleno.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
12:26-28. Maʼiape la mo natou ʼae ʼe natou vaʼi ia tana logo, neʼe ui fenei e Esekiele: ‘ ʼE mole he meʼa ʼi te ʼu folafola [ʼa Sehova] ʼe tuku anai ki he tahi age temi.’ ʼE tonu ke tou fai ia meʼa fuli ʼe tou lavaʼi moʼo tokoni ki te hahaʼi ke natou falala kia Sehova ʼi muʼa ʼo tana tautea te tuʼu ʼaeni.
(Esekiele 14:13, 14) Foha o te tagata, kapau kua agahala mai kia au he fenua, o tauhi ki te u taulaatua, pea kapau nee au faoi toku nima kia ia, pea kapau nee au fasii te akau o te pane kia ia, pea kapau nee au fekaui te hoge kia ia, pea kapau nee au tuusi ia ia te u tagata mo te u manu, 14 “ ‘Pea kana neʼe nofo la te ’u tagata ʼaia e toko tolu ’i te lotolotoiga ʼo ia: ia Noe, mo Taniela pea mo Sopo, ko natou ʼaia neʼe natou haofaki tonatou maʼuli ʼuhi ko tanatou faitotonu,’ ko te ui ʼaia ʼa te Tuʼi ʼAliki ko Sehova.”
Ke Fua Lelei Kia Tatou Te ʼu Fakatuʼutuʼu Fakalaumalie Fuli ʼa Sehova
13 Ohage la, ʼe ui fenei ia Esekiele 14:13, 14: “Kapau kua agahala mai kia au he fenua, o tauhi ki te u taulaatua, pea kapau nee au faoi toku nima kia ia, pea kapau nee au fasii te akau o te pane kia ia, pea kapau nee au fekaui te hoge kia ia, pea kapau nee au tuusi ia ia te u tagata mo te u manu, kae e mau anai i lotomalie o te fenua aia te u tagata aeni e toko tolu, ko Noe, mo Taniela, mo Sopo, e natou haofaki anai onatou laumalie ki tanatou faitotonu, e ui e te Aliki [ko Sehova].” Kapau ʼe tou fai he ʼu fekumi, ʼe tou ako ai neʼe tohi e Esekiele te ʼu palalau ʼaia ia teitei taʼu ʼe 612 ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito. Neʼe kua mamate ia Noe mo Sopo kua hili ki ai te ʼu taʼu ʼe lauʼi teau, kaʼe neʼe kei manatuʼi pe e Sehova ia tanā nonofo agatonu. Kaʼe neʼe kei maʼuli pe ia Taniela. Neʼe lagi taʼu 20 ia Taniela ʼi te temi ʼae neʼe ui ai e Sehova, neʼe faitotonu ia ia ohage pe ko Noe pea mo Sopo. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai ai? Kia mata ʼo Sehova, ʼe maʼuhiga ʼana kaugana agatonu fuli maʼia pe la mo te kau tupulaga.—Pesalemo 148:12-14.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
14:12-23. ʼE ko totatou maʼua takitokotahi ia te haofaki ʼo kita totonu. ʼE mole he tahi ʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia maʼa tatou.—Loma 14:12.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 12:1-10) Nee tuku mai leva te folafola a te Eteleno kia au, o ui: 2 Foha o te tagata, e ke nofo i lotomalie o he famili o ni kau agatuu, ae e natou mau ni foi mata ke sio kae e mole natou sisio pe la, ni taliga ke logo kae e mole natou logo pe la; koteuhi ko he famili o ni kau agatuu. 3 Pea ko koe, foha o te tagata, teuteu au mea ki te fagona, pea ke alu i te aho, i onatou mua! Ke ke alu kae natou sisio ki ai, i te kogamea ae e ke nofo ai ki he tahi ake kogamea kehe: Naa mea age e natou mahihino anai i ai ko he famili natou o ni kau agatuu. 4 Ke ke ave au mea fagona i te aho i onatou mua; pea ko koe, ke ke alu i te afiafi i onatou mua, o hage ko te olo a ni kau popula. 5 I onatou mua, e ke puuhi anai te kaupa, pea e ke fakaulu anai au mea i ai. 6 I onatou mua, e ke hili anai au kavega ki tou fugauma, pea e ke ave anai natou ki fafo i te fakapouli, pea e ke puloui anai ou mata ke aua naa ke sio ki te kele; koteuhi e au loto ke ke liliu ko he fakailoga ki te fale o Iselaele. 7 Nee au fai leva ki te mea ae nee fakatotonu mai kia au: Nee au too leva i te aho te u kavega ki toku fagona, pea nee au puuhi leva te kaupa aki toku nima i te afiafi, pea nee au fakaulu leva aku mea fagona ki fafo i te pouli, pea nee au hili leva natou ki toku fugauma i onatou mua. 8 I te uhu nee tuku mai leva te folafola a te Eteleno kia au, o ui: 9 Foha o te tagata, ko te fale o Iselaele, te famili aena o ni kau agatuu, pe nee mole natou fehui atu kia koe: Kotea e ke fai? 10 Ui kia natou: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Ko te folafola aeni o uhiga mo te pule ae e nofo i Selusalemi, mo te fale katoa o Iselaele ae e nofo i ai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | Esekiele 15-17
“ ʼE Ke Fakahoko Koa ʼAu Fakapapau?”
(Esekiele 17:1-4) Nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 2 Foha o te tagata, fai he palalau ke natou haga o kumi, tuku he folafola fakatata ki te fale o Iselaele! 3 E ke ui anai: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Nee hau leva mai Lipane he akuila lahi, nee pakakau lalahi mo loba, pea nee fonu i te u fulu lanu kehekehe, pea nee ina fasii leva te tumutumu o he sete. 4 Pea nee ina too leva te vaa ae nee maoluga osi i te u vaa fuli, o ave ia ia ki he fenua faikoloa, pea nee ina tuku leva ia ia ki he kolo o ni tagata faikoloa.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
17:1-24—Ko ai te ʼu akuila lalahi e lua, ʼe feafeaʼi te toli ʼo te ʼu muko ʼo he fuʼu setele, pea ko ai te “muko lelei” ʼae neʼe hiki e Sehova? ʼE fakatata e te ʼu akuila e lua ia te ʼu pule takitaki ʼo Papiloni pea mo Esipito. Ko te ʼuluaki akuila ʼe haʼu ki te tumutumu ʼo te fuʼu setele, ʼae ko tona fakaʼuhiga ʼe ko te pule takitaki ʼo te puleʼaga ʼi te hologa hau ʼo Tavite. Ko te akuila ʼaia ʼe ina toli te tumutumu ʼo te ʼu muko, ko te fetogi ʼaia e Setesiasi ia te Hau ko Seoiakini ʼo Suta. Logo la te fai ʼo te fuakava hau, ʼe kumi tokoni ia Setesiasi ki te tahi akuila, ko te pule takitaki ʼo Esipito, kaʼe neʼe mole hona fua. Neʼe ʼave popula ia, pea neʼe mate ʼi Papiloni. Neʼe toli foki e Sehova te “muko lelei” ia te Hau Mesianike. Ko Ia ʼaia ʼae neʼe hiki ki “he moʼuga maʼoluga,” ki te Moʼuga ʼo Sione ʼi te lagi, ʼae ʼe liliu ai anai ko “he setele taulekaleka,” ko he matapuna ʼo te ʼu tapuakina ki te kele.—Fakahā 14:1.
(Esekiele 17:7) Nee i ai leva he tahi age akuila, lahi, mo pakakau loloa pea mo fulu matotolu. Pea koeni, i te kele ae nee to ai te vite, nee faoi leva e te vite aia ona aka mo ona vaa ki te kogamea ae nee tuu ai te akuila, o tupu ke ina fakavai natou.
(Esekiele 17:15) Kae nee agatuu ia ia kia ia, o fekau ni ana tagata avelogo ki Esipito, o tupu ke natou aumai mai ai kia ia he faga hosi mo he kau solia hahai. Pe e manuia anai ae nee ina fai te mea aia? Pe e hao anai ia ia? Kua ina maumaui te hai, pea e hao feafeai anai ia ia!
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
17:1-24—Ko ai te ʼu akuila lalahi e lua, ʼe feafeaʼi te toli ʼo te ʼu muko ʼo he fuʼu setele, pea ko ai te “muko lelei” ʼae neʼe hiki e Sehova? ʼE fakatata e te ʼu akuila e lua ia te ʼu pule takitaki ʼo Papiloni pea mo Esipito. Ko te ʼuluaki akuila ʼe haʼu ki te tumutumu ʼo te fuʼu setele, ʼae ko tona fakaʼuhiga ʼe ko te pule takitaki ʼo te puleʼaga ʼi te hologa hau ʼo Tavite. Ko te akuila ʼaia ʼe ina toli te tumutumu ʼo te ʼu muko, ko te fetogi ʼaia e Setesiasi ia te Hau ko Seoiakini ʼo Suta. Logo la te fai ʼo te fuakava hau, ʼe kumi tokoni ia Setesiasi ki te tahi akuila, ko te pule takitaki ʼo Esipito, kaʼe neʼe mole hona fua. Neʼe ʼave popula ia, pea neʼe mate ʼi Papiloni. Neʼe toli foki e Sehova te “muko lelei” ia te Hau Mesianike. Ko Ia ʼaia ʼae neʼe hiki ki “he moʼuga māʼoluga,” ki te Moʼuga ʼo Sione ʼi te lagi, ʼaē ʼe liliu ai anai ko “he setele taulekaleka,” ko he matapuna ʼo te ʼu tapuakina ki te kele.—Fakahā 14:1.
(Esekiele 17:18, 19) O tupu nee nukinuki ia ia ki te fakapapau, o ina motuhi te hai, pea nee ina foaki tona nima, o ina fai te u mea fuli aena, e mole hao anai ia ia! 19 Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: E au mauli! Ko taku hai, ae kua nukinuki ki ai, pea ko taku fakapapau ae nee fai i toku huafa, ae kua ina motuhi. E au fakato anai te u mea fuli aia ki tona ulu.
Ko Takotou ʼIo Ke ʼIo
11 He koʼē neʼe loto e Sehova ke maʼu ia te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ʼi te Tohi-Tapu? Pea he koʼē ʼe maʼuhiga ke tou fakahoko ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua tou ʼio kiai? ʼE fakahā lelei mai ʼi te Tohi-Tapu ko he tahi ʼe “hala taofi fakapapau,” peʼe ko he tahi ʼe mole ina fakahoko ia te meʼa ʼaē neʼe kua fakapapau kiai, ʼe tuha ia mo te mate. (Loma 1:31, 32) Neʼe mole fakahoko e te Falaone ʼo Esipito, mo te Hau ʼo Suta ko Setesiasi pea mo Ananiasi pea mo Safila ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua natou ʼio kiai, pea ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe natou tau mo te ʼu mamahi. Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ʼe ko he ʼu fakatokaga kiā tātou.—Eke. 9:27, 28, 34, 35; Esk. 17:13-15, 19, 20; Gaue 5:1-10.
w88-F 15/9 p. 17 pal. 8
ʼE Tohoʼi e Sehova Tana Heleta!
8 Neʼe toe fakatatau e Sehova te ʼu hau ʼo Papilone pea mo Esipito ki he ʼu akuila ʼe lalahi. Ko te tahi akuila neʼe ina fasiʼi te tumutumu ʼo he sete ʼi tana fakahifo te hau ko Sosakini pea mo fetogi ʼaki ia Setesiasi. Logola neʼe fai te fuakava e Setesiasi mo Nepukatenesale kaʼe neʼe mole ina kakahoko tana fakapapau ʼae mo ia. Neʼe kumi tokoni ki te hau ʼo Esipito, te tahi age akuila. Neʼe fai te fakapapau e Setesiasi ʼo fakamoʼoni ʼaki te huafa ʼo te ʼAtua, kaʼe ʼi tana mole fakahoko tana fakapapau, neʼe ʼulihi ai ia Sehova. Ko tatatou iloʼi ʼae ʼe laukoviʼi anai te huafa ʼo Sehova moka mole tou fakahoko ʼatatou fakapapau, ʼe uga ai tatou ke mole tou fai feia. Ko he toe pilivilesio kia tatou kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te fua ʼo te huafa ʼo te ʼAtua.—Esekiele 17:1-21.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 16:60) Kae e au toe manatui anai taku hai mo koe i te temi o tou veliveli, pea e au toe fai anai mo koe he hai heegata.
w88-F 15/9 p. 17 pal. 7
ʼE Tohoʼi e Sehova Tana Heleta!
7 ʼUhi ko tana mole nofo agatonu, neʼe fakatatau te puleʼaga ʼo Suta ki he fuʼu vite vao, ʼe mole maʼu ai hona ʼu fua ʼe lelei pea neʼe tonu ke tutu (Esekiele 15:1-8). Pea neʼe toe fakatatau ia ia ki he tamasiʼi fafine neʼe liʼakina pea neʼe haofaki ia ia mai Esipito e te ʼAtua mo fafaga ʼo kaku ki tana liliu ko he fafine. Neʼe ʼohoanaʼi e Sehova te fafine ʼaia kaʼe neʼe liliu ʼo tauhi ki te ʼu ʼatua loi. Koia, ʼe tauteaʼi anai ia ia ʼuhi he neʼe tono ʼi te faʼahi fakalaumalie. Kaʼe kia natou ʼae neʼe nonofo agatonu, ʼe fai anai e te ʼAtua mo natou he fuakava ʼo talu ai: te fuakava foʼou ʼe fai mo te Iselaele fakalaumalie.—Esekiele 16:1-63; Selemia 31:31-34; Kalate 6:16.
(Esekiele 17:22, 23) E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Ko au, e au too anai te tumutumu o he sete lahi, pea e au fakatuu anai ia ia; e au tatai anai i ona vaa he kii vaa foou, pea e au to anai ia ia i he mouga maoluga. 23 E au to anai ia ia i he mouga maoluga o Iselaele; pea e toe hohomo anai ni ona vaa pea e toe fua anai ia ia; pea e liliu anai ia ia ko he sete matalelei. E malolo anai te u manulele kehekehe fuli i ona lalo, pea e malolo anai te u manu fuli ae e natou mau ni onatou pakakau i te malu o ona vaa.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
17:1-24—Ko ai te ʼu akuila lalahi e lua, ʼe feafeaʼi te toli ʼo te ʼu muko ʼo he fuʼu setele, pea ko ai te “muko lelei” ʼae neʼe hiki e Sehova? ʼE fakatata e te ʼu akuila e lua ia te ʼu pule takitaki ʼo Papiloni pea mo Esipito. Ko te ʼuluaki akuila ʼe haʼu ki te tumutumu ʼo te fuʼu setele, ʼae ko tona fakaʼuhiga ʼe ko te pule takitaki ʼo te puleʼaga ʼi te hologa hau ʼo Tavite. Ko te akuila ʼaia ʼe ina toli te tumutumu ʼo te ʼu muko, ko te fetogi ʼaia e Setesiasi ia te Hau ko Seoiakini ʼo Suta. Logo la te fai ʼo te fuakava hau, ʼe kumi tokoni ia Setesiasi ki te tahi akuila, ko te pule takitaki ʼo Esipito, kae neʼe mole hona fua. Neʼe ʼave popula ia, pea neʼe mate ʼi Papiloni. Neʼe toli foki e Sehova te “muko lelei” ia te Hau Mesianike. Ko Ia ʼaia ʼae neʼe hiki ki “he moʼuga māʼoluga,” ki te Moʼuga ʼo Sione ʼi te lagi, ʼae ʼe liliu ai anai ko “he setele taulekaleka,” ko he matapuna ʼo te ʼu tapuakina ki te kele.—Fakahā 14:1.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 16:28-42) Nee ke faiaga mo te kau Asilia, koteuhi nee mole ke makona; nee ke faiaga mo natou pea nee mole pe la ke makona. 29 Nee ke fakalahi tau faiaga mo te fenua o Kanaane o kaku ki Kaletea, kae nee mole pe la ke makona. 30 Oie! Ki te lahi o te gaegae o tou loto, e ui e te Aliki, te Eteleno, i tau fai te u mea fuli aia, ae ko te gaue a he fafine pule i te faiaga. 31 I te temi ae nee ke fakatuu ai ou fale faiaga i te u uluaga o te u ala fuli, i te temi ae nee ke teuteui ai ni kogamea maoluga i te u lapalasi fuli, nee mole pe ke fai o hage ko te fafine faiaga ae e ina kumi hona totogi. 32 Nee ke liliu ko te fafine faiaga, ae e ina tali ni tagata kehe kae nee ina siaki tona ohoana totonu. 33 E tuku he totogi ki te u fafine faiaga fuli; kae ko koe, nee ke foaki ni meaofa ki au feauaki fuli, pea nee ke mau natou aki ni meaofa, o tupu ke ke aumai natou kia koe mai te u potu fuli, ke faiaga mo koe. 34 Nee ke kehe mo te u fafine faiaga fuli, koteuhi nee mole kumi ia koe, pea nee ke toe kehe foki, koteuhi ko koe ae nee ke totogi au tagata, kae nee mole ko natou ae nee natou totogi ia koe. 35 Koia, fafine faiaga, fakalogo mai ki te folafola a te Eteleno! 36 E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: O tupu nee maumaui ou koloa, pea nee fakaha tou telefua i au faiaga mo au faifeauaki, mo ou taulaatua fakalialia fuli, pea o tupu ko te toto o au fanau ae nee ke foaki kia natou, 37 Koeni, e au fakatahii anai au feauaki fuli ae nee ke fiafia ai, natou fuli ae nee ke ofa ki ai, mo natou fuli ae nee ke fehia ki ai, e au fakatahii mai anai natou mai te u potu fuli kia koe, pea e au fakaha leva kia natou tou telefua, pea e natou sisio fuli leva ki tou telefua. 38 E au fakamaaui anai ia koe o hage ko te fakamaaui o te u fafine faiaga mo te u fafine ae e natou liligi te toto. E au fakaliliu anai ia koe ko he vikitima kua fonu i te toto, koteuhi e to anai toku hauhau mo toku finenonofo kia koe. 39 E au tuku anai ia koe ki onatou nima; pea e natou maumaui anai ki lalo ou kogamea faiaga, pea e natou maumaui anai ou kogamea maoluga; e natou too anai ou teu, pea e natou too anai tou teu matalelei, kae e natou siaki telefua anai ia koe, io, telefua katoa ia koe. 40 E natou aumai anai te hahai kia koe, pea e natou tuki makai anai ia koe pea e natou hukii anai ia koe aki te heleta; 41 e natou tutu anai ou fale aki te afi, pea e natou tautea anai ia koe i mua o ni fafine toko lahi. E au fakagata anai i ai tau faiaga pea e mole ke toe foaki anai he totogi. 42 E au fakafimaliei anai i ai toku hauhau, pea e au hiki anai kia koe toku finenonofo, pea e au fimalie anai, pea e mole au toe ita anai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 18-20
“Ka Fakamolemole e Sehova ʼAtatou Agahala, ʼe Ina Toe Manatuʼi Koa?”
(Esekiele 18:19, 20) E koutou ui: Kotea e mole amo ai anai e te foha te agahala o tana tamai? Koteuhi nee fai e te foha o mulimuli ki te faitotonu mo te mooni, koteuhi nee ina tauhi pea mo ina fai aku lao fuli; e mauli anai ia ia. 20 Ko te laumalie ae e agahala, ko ia ae e mate anai. E mole amo anai e te foha te agahala o tana tamai, pea e mole amo anai e te tamai te agahala o tona foha. E to anai te faitotonu a te tagata agatonu kia ia, pea ko te agakovi a te tagata agakovi e to anai kia ia.
w12-F 1/7 p. 18 pal. 2
Ka Fakamolemole e Sehova ʼAtatou Agahala, ʼe Ina Toe Manatuʼi Koa?”
Neʼe tala e Sehova he fakamau ki te hahaʼi uigataʼa ʼo Suta pea mo Selusalemi ʼaki tana tagata fakafofoga ʼae ko Esekiele. Neʼe liakī e te puleʼaga katoa ia te tauhi ʼae kia Sehova pea neʼe lahi ai te agakovi. Neʼe fakakikite e Sehova te maumauʼi ʼo Selusalemi e te kau Papilone. Kaʼe neʼe toe maʼu ʼi te fakamau ʼaia he logo ʼo ʼuhiga mo he ʼamanaki. Neʼe tonu kia natou taki tokotahi ke natou fai he puleʼaki pea mo tahi ʼamo pe ʼona fua.—Vaega 19, 20.
(Esekiele 18:21, 22) Kapau e tafoki mai anai te tagata agakovi i ana agahala fuli ae nee ina fai, pea kapau e ina tauhi anai aku lao fuli pea mo ina fai anai te faitotonu mo te mooni, e mauli anai ia ia, e mole mate anai ia ia. 22 E galoi anai te u agahala fuli ae nee ina fai, pea e mauli anai ia ia, o tupu ko te faitotonu ae nee ina fai.
w12-F 1/7 p. 18 pal. 3-7
Ka Fakamolemole e Sehova ʼAtatou Agahala, ʼe Ina Toe Manatuʼi Koa?
Kotea ʼae neʼe hoko mo kapau neʼe fetogi ʼe he tahi tana aga ʼo ina fai te meʼa ʼae ʼe lelei? “Kapau e tafoki mai anai te tagata agakovi i ana agahala fuli ae nee ina fai, pea kapau e ina tauhi anai aku lao fuli pea mo ina fai anai te faitotonu mo te mooni, e mauli anai ia ia, e mole mate anai ia ia.” (Vaega 21). Ei, neʼe lotofakamolemole ia Sehova ki he tahi neʼe ina tuku te fai ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe kovi peʼe neʼe fakahemala moʼoni.—Pesalemo 86:5.
Pea neʼe feafeaʼi ki te ʼu agahala ʼae neʼe ina fai? Neʼe fakamahino e Sehova fenei: “E galoi anai te u agahala fuli ae nee ina fai, pea e mauli anai ia ia, o tupu ko te faitotonu ae nee ina fai.” (Vaega 22). Neʼe kotou tokagaʼi ʼe galoʼi anai ʼana agahala. Kotea tona fakaʼuhiga?
ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu manatuʼi ʼe mole fakaʼuhiga pe ki he meʼa neʼe hoko ki muʼa atu. Kaʼe ʼe ui fenei e te tohi ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaia: “Ko te kupu ʼaia ʼe fakaʼuhiga ki he gaue.” Koia, ʼe feala pe ke fakaʼuhiga te kupu “manatuʼi” ki he meʼa ʼe fai. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu agahala ʼae neʼe fai ʼe he tahi neʼe fakahemala moʼoni: “E galoi anai te u agahala fuli ae nee ina fai”, ko tona fakaʼuhiga ʼe mole fai anai e Sehova he meʼa kia ia ʼuhi ko ʼana agahala ohage ʼe ina tukugakoviʼi pe ʼe ina fakatuʼā ia ia.
Ko te ʼu palalau ʼae ʼe tuʼu ia Esekiele 18:21, 22 ʼe talanoa ki te lotofakamolemole lahi ʼa te ʼAtua. Moka fakamolemole e Sehova ʼatatou agahala,ʼe mole ina toe manatuʼi. ʼE ina liakī ki muli te ʼu agahala ʼa natou ʼae neʼe fakahemala moʼoni. ʼE ina molehi te ʼu agahala.—Gaue 3:19.
ʼI totatou ʼuhiga agahala, ʼe ʼaoga kia tatou te manavaʼofa ʼo te ʼAtua. Koteʼuhi, ʼe tou fai he ʼu agahala tuʼumaʼu (Loma 3:23). Kaʼe ʼe loto ʼe Sehova ke tou iloʼi ka tou fakahemala moʼoni, ʼe ina fakamolemole. Pea moka ʼe ina fakamolemole, ʼe ina galoʼi; ʼe mole ina toe fakamanatuʼi mai ʼatatou agahala moʼo tukugakoviʼi peʼe moʼo fakatuʼā ʼo tatou. Ko he meʼa fakalotomalohi. Ko te manavaʼofa lahi ʼo te ʼAtua ʼe mole ina uga ai koa tatou ke tou fakaovi kia te ia?
(Esekiele 18:23) E ui e te Aliki, te Eteleno: Pe ko toku loto aia ke mate te tagata agahala? Pe e mole ko toku loto ke tafoki ia ia mai tona ala pea ke mauli ia ia?
(Esekiele 18:32) E ui e te Aliki, te Eteleno: E mole au loto ki te mate o ia ae e mate. Koia ke koutou tafoki, pea ke koutou mauli.
Ko Halamaketone—Te Tau ʼa Te ʼAtua ʼAē Kā Ina Fakagata Anai Te ʼu Tau Fuli
Ko te ʼAtua ʼe ko te Tuʼi Fakamau, pea ʼe tou tui papau ʼe faitotonu ia tana ʼu fakamau fuli ʼae ʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo te kau agakovi. Neʼe fehuʼi fenei e Apalahamo: “Ko te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele kātoa ʼe mole ina fai anai koa te meʼa ʼaē ʼe totonu?” Neʼe mahino kie Apalahamo ʼi te tali ki tana fehuʼi, ʼe ko Sehova ʼe faitotonu tuʼumaʼu peia! (Senesi 18:25) Tahi ʼae meʼa, ʼe tou maʼu te fakapapau ʼi te Tohi-Tapu, ko Sehova ʼe mole fiafia ia ki te fakaʼauha ʼo te kau agakovi, ʼe hoki ina fakahoko pe anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe mole fia fakahemala anai ki tana agakovi.—Esekiele 18:32; 2 Petelo 3:9.
Te Faka ʼUhiga ʼo Te ʼOfa Ki Totatou Kāiga
11 Kā tou fakahā totatou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe mole tauhi ki te ʼAtua, ko te faʼifaʼitaki lelei pē e tahi ke tou muliʼi ko ʼaē ʼa Sehova. Logolā ʼe mole manako ki te aga ʼaē ʼe kovi, kae ʼe ina fakahā tona loto manavaʼofa ki te hahaʼi fuli, ʼo foaki he faigamālie ke natou tafoki mai, mai tanatou ʼu aga ʼaē ʼe kovi pea ke natou maʼu te maʼuli heʼegata. (Esekiele 18:23) Ko Sehova “e . . . loto . . . ke tafoki te tagata fuape o fakahemala.” (2 Petelo 3:9) ʼE ko tona finegalo “ke fakamauli te tagata fuape, pea ke natou kaku ki te iloi o te mooni.” (1 Timoteo 2:4) Koia lā ʼaē neʼe fakatotonu ai e Sesu ki tana ʼu tisipulo ke natou faka mafola pea mo ako, mo “[“fai ʼo,” MN ] he u tisipulo i te atu puleaga.” (Mateo 28:19, 20) Kā tou kau ki te gāue ʼaia, pea ʼe tou fakahā totatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo totatou kāiga, ʼeī, ʼo kau ai mo totatou ʼu fili!
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 18:29) E ui te fale o Iselaele: E mole totonu te ala o te Aliki. Pe e ko toku ala ae e mole totonu, fale o Iselaele? Pe e mole ko okotou ala ae e mole totonu?
ʼAua Naʼa Tou Iita Kia Sehova
9 Te mole mahino ki te ʼu aluʼaga fuli. Mai tona tupuʼaga ʼae ko te kau Iselaele ʼo te temi ʼo Esekiele neʼe mole natou mahino ki te ʼu aluʼaga fuli, neʼe natou manatu ai neʼe faihala te ʼAtua. (Esk. 18:29) ʼI tanatou manatu, neʼe tonu ke natou fakamauʼi te ʼAtua pea mo filifili te meʼa ʼe tonu ke fai, logo la neʼe mole natou mahino ki te tupuʼaga ʼo tana aga feia. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi ia te faʼahiga manatu ʼaia? ʼE feala ke mole tou mahino ki he ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu peʼe ko he aluʼaga ʼe hoko kia tatou, ʼo tupu ai tatatou maʼu te manatu ʼae ʼe faihala ia Sehova pea ʼe “mole totonu” ʼona ala.—Sopo 35:2.
(Esekiele 21:5) Nee au ui: Oi Aliki Eteleno! E natou ui kia au: Pe e mole ko he tagata faifolafola fakatata ia ia?
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
20:1; 21:5. Ko te tali ʼa te hahaʼi mātutuʼa ʼo Iselaele, ʼe hā mai neʼe natou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te logo ʼaē neʼe tala e Esekiele. ʼOfa pē ke ʼaua naʼa tou lotolotolua ki te ʼu fakatokaga ʼa te ʼAtua.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 20:1-12) I te fitu tau, i te aho hogofulu o te mahina nima, nee omai leva ni ihi o te kau matua o Iselaele, o kumi te finegalo o te Eteleno, pea nee natou felalai i oku mua. 2 Pea nee folafola mai leva kia au te Eteleno, o ui: 3 Foha o te tagata, palalau ki te kau matua o Iselaele, pea ke ui kia natou: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Pe nee koutou omai o kumi au? E ui e te Aliki, te Eteleno e au mauli! E mole au tali anai ke koutou kumi au. 4 Ko koe, foha o te tagata, e ke fia fakamaaui natou, e ke loto ke ke fakamaaui natou! Fakaha kia natou te u mea fakalialia o anatou tamai! 5 E ke ui anai kia natou: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: I te aho ae nee au filifili ai Iselaele, nee au hiki toku nima ki te hakoga o te fale o Sakopo, pea nee au ha kia natou i te fenua o Esipito; pea nee au hiki toku nima kia natou, o ui: Ko au ko te Eteleno, tokotou Atua. 6 I te aho aia, nee au hiki toku nima kia natou, o fakamavae natou i te fenua o Esipito ki he fenua ae nee au kumi kia natou, fenua e tafe ai te hua manu mo te meli, fenua matalelei kehe i te u fenua fuli. 7 Nee au ui kia natou: Ke koutou tahi siaki te u mea fakalialia ae e natou toho okotou mata ki ai, pea aua naa koutou ulihi koutou ki te u taulaatua o Esipito! Ko au ko te Eteleno, tokotou Atua. 8 Pea nee natou agatuu leva kia au, pea nee mole natou fia fakalogo leva kia au. Nee mole pe siaki e he tahi te u mea fakalialia ae nee pipiki ki ai ona mata, pea nee mole pe natou siaki te u taulaatua o Esipito. Nee au mau te manatu ke liligi toku hauhau kia natou, ke fakato kia natou toku hauhau katoa, i lotomalie o te fenua o Esipito. 9 Kae nee au fakataputapu ki toku huafa, o tupu ke aua naa fakalialia ia ia ia mua o te atu puleaga ae nee natou nonofo ai, ae nee natou iloi au o tupu ko tanatou sio mata ki taku fakahoko o taku fakapapau ke fakamavae natou i Esipito. 10 Koia nee au fakamavae ai natou Esipito, pea nee au taki ai natou ki te toafa. 11 Pea nee au foaki leva kia natou aku lao pea nee au fakahaha leva kia natou aku fakatotonu, ae e tonu ke fai e te tagata, o tupu ke mauli ai. 12 Pea nee au foaki foki kia natou aku sapato o hage ko he fakailoga ia au mo natou, o tupu ke natou iloi ko au ko te Eteleno ae e au fakamaonionii natou.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 21-23
“Ko Te Tuʼulaga Hau ʼe ʼa Ia ʼAe ʼe Maʼua ke Ina Maʼu”
(Esekiele 21:30) Pea ko koe, pule fakalialia mo agahala o Iselaele, kua hoko mai te aho ae e tonu ke fakagata ai tau agakovi.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
ʼI te fitu taʼu ʼo te ʼaunofo ʼi te taʼu 611 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te hahaʼi mātutuʼa ʼo Iselaele neʼe natou ʼomai kiā Esekiele “ ʼo fakafehufehuʼi ia Sehova.” Neʼe natou logo ki te hisitolia ʼo te agatuʼu ʼa Iselaele pea mo he fakatokaga ‘ ʼe tuku anai e Sehova kiā nātou te heletā.’ (Esekiele 20:1; 21:3) ʼI tana palalau ʼaē ki te pule ʼo Iselaele (ia Setesiasi), ʼe ʼui fēnei e Sehova: “Toʼo te pale, pea toʼo te kolona. ʼE mole tatau anai te faʼahi ʼaia. Faka māʼoluga te meʼa ʼaē ʼe mālalo, pea fakamālaloʼi te meʼa ʼaē ʼe māʼoluga. ʼE au fakahoko anai kiai he maumau, he maumau, he maumau. Pea ʼo ʼuhiga pē foki mo te faʼahi ʼaia, ʼe moʼoni ia, ʼe mole ʼa he tahi anai, ʼo aʼu ki te haʼu ʼo ia ʼaē ʼe maʼua ke ina maʼu [ia Sesu Kilisito], pea ʼe au foaki age anai ki ai.”—Esekiele 21:26, 27.
(Esekiele 21:31) E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: E too anai tou pale fakahau, pea e ave anai tou puloga fakahau. E fetogi anai te u mea fuli: Ko te mea ae nee malalo e hiki anai ki oluga, pea ko te mea ae nee maoluga e tuku anai ki lalo.
Neʼe Natou Fakatalitali Ki Te Mēsia
6 Neʼe tonu ke hifo mai ia te Mēsia mai te telepī ʼo Suta, ʼi Iselaele. ʼI te ʼamanaki mate ʼa te pāteliaka ko Sakopo, neʼe ina tapuakiʼi tona ʼu foha, pea neʼe ina fai te ʼu folafola fakakikite ʼaenī: “Ko te tokotoko fakahau ʼe mole maliu kehe anai mai iā Suta, pea ko te tokotoko fakalagiaki ʼe mole maliu kehe anai mai te vaha ʼo tona ʼu vaʼe, ʼo kaku ki te haʼu ʼa Silo; pea ʼe ina maʼu anai te fakalogo ʼa te hahaʼi.” (Sen. 49:10) Tokolahi te hahaʼi sivi Tohi-Tapu Sutea ʼo te temi muʼa, neʼe natou fakaʼuhiga ia te ʼu folafola ʼaia ki te Mēsia. ʼO kamata mai te pule ʼa te Hau Sutea ko Tavite, ko te tokotoko fakahau (te tuʼi fakahau) pea mo te tokotoko fakalagiaki (te pule takitaki) neʼe maʼu ia ʼi te telepī ʼo Suta. Ko te kupu “Silo” ko tona fakaʼuhiga “Ko Ia ʼAē ʼe Ina Maʼu Ia Te Fealagia ʼAia.” ʼE gata anai te hōloga hau ʼo Suta iā “Silo,” ia ia ʼaē kā ina maʼu anai te tofiʼa hau ʼo talu ai, he neʼe ʼui e te ʼAtua kiā Setesiasi, te hau Sutea fakamuli, ko te pule ʼe foaki anai ki he tahi ʼe maʼua ke ina maʼu te tuʼulaga ʼaia. (Esk. 21:26, 27) ʼI te ʼosi mate ʼo Setesiasi, neʼe ko Sesu tokotahi pē ʼaē neʼe hifo mai te hōloga ʼo Tavite, ʼaē neʼe fai ki ai ia te fakapapau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te pule hau. ʼI muʼa ʼo te tupu ake ʼa Sesu, neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo ko Kapeliele: “ ʼE foaki anai e Sehova ʼAtua kiā te ia te hekaʼaga fakahau ʼo Tavite tana tamai, pea ʼe hau anai ia ki te ʼapi ʼo Sakopo ʼo talu ai, pea ko tona puleʼaga, ʼe mole ʼi ai anai hona gataʼaga.” (Luka 1:32, 33) ʼE mahino ia ko Silo neʼe ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe hifo mai te telepī ʼo Suta pea mai te hōloga ʼo Tavite.—Mat. 1:1-3, 6; Luka 3:23, 31-34.
(Esekiele 21:32) E au fakaliliu anai ia Selusalemi ko he kolo maumau, ko he kolo maumau, ko he kolo maumau! Kae hoki hoko anai te mea aia i te hau o ae e ina mau te fakamaau, pea e au tuku anai ia ia kia ia.
Tou Tui Malohi Ki Te Puleʼaga
14 Neʼe fai e Sehova kia Tavite, te Hau ʼo Iselaele, ia he fakapapau ʼe higoa ko te fuakava ʼae neʼe fai mo Tavite. (Lau ia 2 Samuele 7:12, 16.) Neʼe fakapapau e Sehova ʼe hifo mai anai ia te Mesia mai te hologa ʼo Tavite. (Luka 1:30-33) Koia neʼe foaki ai e Sehova ʼihi atu ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te hologa ʼo te Mesia. Neʼe ui e Sehova, ko ia ʼae ʼe “maʼua” ke liliu ko te Hau ʼo te Puleʼaga Fakamesia, ʼe haʼu anai ʼi te hologa ʼo Tavite. (Esekiele 21:25-27, MN ) ʼAki ia Sesu, ko te ʼuhiga hau ʼo Tavite ʼe tuʼu malohi anai ʼo talu ai. Pea ʼe mahino papau ia, ko te hakoga ʼo Tavite, ‘ ʼe tuʼu anai ʼo heʼe gata pea ko tona hekaʼaga fakahau ʼe tuʼu anai ohage ko te laʼa.’ (Pesalemo 89:35-38) ʼE feala hatatou falala ʼe mole agafakakaka anai ia te pule ʼa te Mesia. Pea ko te ʼu tapuakina ʼae ka tou maʼu ʼaki ia tana pule, ʼe heʼe gata anai.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 21:8) E ke ui anai ki te fenua o Iselaele: E folafola te Eteleno, o ui: Koeni, e au mafaia kia koe, e au tohoi anai taku heleta i tona tukuaga, pea e au tuusi anai ia koe te tagata agatonu mo te tagata agakovi.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
21:8—Koteā te “heletā” ʼaē kā toʼo ake e Sehova mai tona ʼaiʼaga? Ko te “heletā” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakahoko tana tautea ki Selusalemi pea mo Suta, neʼe ko te Hau Papiloni ko Nepukanesa pea mo tana kautau. Neʼe feala foki ke toe faka ʼuhiga ki te koga ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼi selō, ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau ʼāselo mālohi.
(Esekiele 23:49) E toe fakato anai takotou agahala kia koutou, pea e koutou amo anai te u agahala o okotou taulaatua. Pea e koutou iloi anai ko au ko te Aliki, te Eteleno.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
23:5-49. Ko te ʼu fuakava faka politike ʼaē neʼe fai e Iselaele mo Suta neʼe tupu ai tanatou tali ia te tauhi hala ʼo tonatou ʼu hahaʼi tokoni. Tou tōkakaga naʼa tou fakakauga ki niʼihi ʼo te mālama ʼo feala ai he maumau ʼo tatatou tui.—Sake 4:4.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 21:6-18) Pea nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 7 Foha o te tagata, fakahaga ou mata ki Selusalemi, pea palalau ki te u potu tapu! Kikite ki te fenua o Iselaele! 8 E ke ui anai ki te fenua o Iselaele: E folafola te Eteleno, o ui: Koeni, e au mafaia kia koe, e au tohoi anai taku heleta i tona tukuaga, pea e au tuusi anai ia koe te tagata agatonu mo te tagata agakovi. 9 Koteuhi, e au loto ke motuhi maia koe te tagata agatonu mo te tagata agakovi, e mavae anai taku heleta i tona tukuaga, o taai te tagata fuli, i te potu saute ki te potu noleto. 10 Pea e iloi anai e te tagata fuli ko au, ko te Eteleno, nee au tohoi taku heleta i tona tukuaga. E mole toe ulu anai ia ia ki ai. 11 Pea ko koe, foha o te tagata, ke ke tagi i te lahi o tou mamahi mo tou mafasia, ke ke tagi i onatou mua! 12 Pea kapau e natou ui atu kia koe: Kotea e ke tagi ai? E ke tali anai kia natou: Koteuhi kua kaku mai he logo . . . E fasifasi anai te u loto fuli, e mamate noa anai te u nima fuli, e gaegae anai te u laumalie fuli, e malu anai te u tuli fuli o hage ko te vai. . . Koeni, e hau ia ia, pea ka hoko anai ia ia! E ui e te Aliki, te Eteleno. 13 Nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 14 Foha o te tagata, kikite, o ui: E folafola te Eteleno. ui: Ko te heleta! Ko te heleta! Kua fakamasila ia ia, pea kua gigila ia ia! 15 Kua fakamasila ia ia ke tamatei, kua gigila ia ia ke ulo. Pe e tou fiafia anai? E fehia te tokotoko o toku foha ki te akau fuli . . . 16 Nee tuku ia ia ke fakamomole, o tupu ke kukumi lelei ia ia e te nima; nee fakamasila te heleta, nee fakagigila ia ia, o tupu ke too ia ia e te nima o ae e ina tamatei. 17 Tagi pea tagi laulau, foha o te tagata! Koteuhi kua tohoi ia ia ki taku hahai, ki te kau pule fuli o Iselaele kua tuku natou ki te heleta mo taku hahai: Koia ke ke pa ki tou kauaga! 18 Io, e fai anai te ahiahii; pea kotea anai ka hoko, mo kapau e puli anai te tokotoko ae e fehia ki te u mea fuli? E ui e te Aliki, te Eteleno.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 31 ʼO SULIO–6 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 24-27
“Ko te Lea Fakapolofeta ʼo ʼUhiga mo te Maumauʼi ʼo Tile ʼe Fakamalohi ai Tatatou Falala ki te Folafola ʼa Sehova”
(Esekiele 26:3, 4) O tupu ko te mea aia, e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au mafaia kia koe, Tile! E au tuku anai ke hake kia koe ni puleaga kaugamalie o hage ko te hake o te u peau o te tai. 4 E natou maumaui anai te u kaupa o Tile, e natou holoi anai ona tule, pea e au keli anai tona efu ia ia; e au fakaliliu anai ia ia ko he utu telefua.
si-F p. 133 pal. 4
Te 26 Tohi ʼo Te Tohi-Tapu—Esekiele
4 Ko te hoko moʼoni ʼo te ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te maumauʼi ʼo te ʼu puleʼaga ko Iselaele, mo Tile, mo Esipito pea mo Etome ʼe ko he tahi fakamoʼoni ʼaia ʼo te ʼuhiga moʼoni ʼo te tohi ʼa Esekiele. Ohage la, neʼe fakakikite e Esekiele ʼe maumauʼi anai ia Tile; neʼe hoko fakakoga te fakakikite ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe maumauʼi ai e Nepukatenesale te kolo ʼaia hili tanatou ʼa takai ia lolotoga taʼu ʼe 13 (Esk. 26:2-21). Neʼe mole ko te katoaʼaga ʼaia ʼo te maumauʼi ʼo te kolo. Kaʼe neʼe fakakikite e Sehova ʼe fakaʼauha katoa anai. Neʼe ina ui fenei ʼaki ia Esekiele: “E au keli anai tona efu ia ia; e au fakaliliu anai ia ia ko he utu telefua; [ . . . ] au maka, mo tau papa, mo tou efu [ʼe liakī anai ki te vai, MN ] (26:4, 12). Neʼe hoko moʼoni te lea fakapolofeta ʼaia hili ki ai taʼu ʼe 250 ki muli age, ʼi te temi ʼae neʼe ʼohofi e Alexandre le Grand te tahi koga ʼo te kolo ko Tile ʼae tuʼu ʼi te tai. Neʼe tae e te kau solia ʼa Alexandre te maumau ʼo te kolo ko Tile ʼae ʼe tuʼu ʼi te fenua lahi ʼo ina faʼu ʼaki he ala ʼe teitei meta 800 ʼo kaku ki te tahi koga ʼo te kolo ko Tile ʼae ʼe tuʼu ʼi te tai. Neʼe faigataʼa ʼaupito te ʼa takai ʼo te kolo ʼaia. Pea hili ki ai, neʼe fekakeʼi te kau solia ʼi te kaupa ʼae neʼe meta 46 tona lahi ʼo natou maumauʼi ai leva te kolo ʼi te tau 332 I.M.T.S. Neʼe mamate te toko lauʼi afe pea ko te tokolahi neʼe ʼave popula. Pea ʼi te tahi fakakikite ʼa Esekiele, ʼe ui ai ʼo ʼuhiga mo Tile neʼe ‘liliu ko he utu telefua pea ko he koga meʼa ʼae ʼe tautau ai te ʼu kupega.’ (26:14.) ʼI te tahi faʼahi ʼo te Kele ʼo te fakapapau, neʼe toe tauteaʼi foki mo te kau Etome ʼae neʼe uigataʼa, ʼo fakahoko moʼoni ai te lea fakapolofeta ʼa Esekiele (25:12, 13 ; 35:2-9) Koia, neʼe hoko moʼoni ai te ʼu lea fakapolofeta ʼa Esekiele ʼo ʼuhiga mo te maumauʼi ʼo Selusalemi pea mo te toe fakatuʼu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.—17:12-21 ; 36:7-14.
(Esekiele 26:7-11) Koteuhi e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au aumai anai ki Tile i te potu noleto ia Nepukatenesale, hau o Papilone, te hau o te u hau fuli, mo ni faga hosi, mo ni fua saliote, mo ni kau tagata heka hosi, pea mo he hahai kaugamalie. 8 Pea e ina tamatei anai aki te heleta au taahine i tou kele totonu; pea e ina keli anai ni nonoaga i te kele, pea e ina fakatuu anai ni palepale tau kia koe, pea e ina taui anai ia koe. 9 E ina maumaui anai ou kaupa aki ana masini tau, pea e ina maumaui anai ou tule aki ana masini. 10 E uufi anai ia koe e te efu o tana faga hosi lahi; pea e galulu anai ou kaupa i te logoaa o te kau heka hosi, mo te teka o te u saliote, moka e ulu anai te hau i ou matapa o hage ko te ulu ki he kolo kua akilaloa. 11 E ina malamalaki anai ou ala fuli ki te u tapuga vae o tana faga hosi, pea e ina tamatei anai tau hahai aki te heleta, pea e holo anai i te kele ou kolo tau malolohi.
ce-F p. 216 pal. 3
ʼE Haʼu Moʼoni Koa Ia Te Tohi-Tapu Mai Te ʼAtua?
3 Ko Tile neʼe ko te kolo maʼuhiga ʼo Fenisia neʼe tuʼu ovi ki te tai. Pea ko te kolo ʼaia neʼe mole kei felogoʼi mo Iselaele, te puleʼaga ʼae neʼe tuʼu ovi ki ai ʼi te potu saute pea neʼe natou tauhi kia Sehova. ʼAki te polofeta ko Esekiele, neʼe fakakikite e Sehova te maumauʼi katoa ʼo te kolo ʼaia ia teitei taʼu ʼe 250 ki muʼa atu ʼo tona hoko. Neʼe ina ui fenei: “E au tuku anai ke hake kia koe ni puleaga ( . . . ). E natou maumaui anai te u kaupa o Tile, e natou holoi anai ona tule, pea e au keli anai tona efu ia ia; e au fakaliliu anai ia ia ko he utu telefua. E liliu anai ia ia i te tai ko he kogamea e tautau ai anai te u kupega.” Pea neʼe toe fakaha lelei mai e Esekiele te higoa ʼo te puleʼaga pea mo te hau ʼae ʼe ina ʼuluaki ʼa takai ia Tile. Neʼe ina ui fenei: “Koeni, e au aumai anai ki Tile ( . . . ) ia Nepukatenesale, hau o Papilone.”—Esekiele 26:3-5, 7.
(Esekiele 26:4) E natou maumaui anai te u kaupa o Tile, e natou holoi anai ona tule, pea e au keli anai tona efu ia ia; e au fakaliliu anai ia ia ko he utu telefua.
(Esekiele 26:12) E too anai ou koloa, pea e kaihaa anai ou fale koloa, pea e holoi anai ou kaupa, pea e maumaui anai ou fale malolo, pea e laku anai ki te tai au maka, mo tau papa, mo tou efu.
it-1-F p. 74
ALEXANDRE
ʼI te ʼu malo ʼe lua ʼa Alexandre ʼi te kau Pelesia ʼae neʼe hoko ʼi te potu ko Asia Veliveli (ko te tahi neʼe hoko ʼi Granique pea ko te tahi ʼi te malaʼe ko Issus ʼae neʼe ina tauteaʼi ai te toe kau solia ʼe teitei nima geau tupu), neʼe mole tuli e Alexandre ia te kau Pelesia ʼae neʼe feholaki kaʼe neʼe haga ia ki te kolo ko Tile. ʼI he lauʼi sekulo ki muʼa atu, neʼe fakakikite ko te ʼu kaupa, mo te tule pea mo te ʼu fale maʼia mo te efu ʼe liakī anai ki te vai. (Esk. 26:4, 12, MN ). ʼE mahino ai neʼe toʼo e Alexandre te maumau ʼo te kolo ko Tile ʼae neʼe tuʼu ʼi te fenua lahi, ʼae neʼe maumauʼi e Nepukatenesale he ʼu taʼu ki muʼa atu, moʼo faʼu he ala neʼe meta 800 tona loa ke kaku ki te tahi koga ʼo te kolo ko Tile ʼae neʼe tuʼu ʼi te tai. ʼI te taʼu 332 ʼo Sulio I.M.T.S., ko te ʼu vaka pea mo te ʼu mahafu tau ʼa Alexandre neʼe natou maumauʼi te kolo fiatuʼu ko Tile.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 24:6) Koia e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Malaia ki te kolo fakapo, foi kulo ukaukamea, ae e mole toe puli tona ukaukamea! Too taki tahi te u inasi fuli i ai, pea aua naa toe filifili o fai ki te loto.
(Esekiele 24:12) E alu noa te kinakina! E mole feala anai ke pulihi e te afi te ukaukamea katoa ae kua fonu i ai.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
24:6-14—Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ukaukamea ʼo te kulo? ʼE fakatatau te ʼātakai ʼo Selusalemi ki he kulo lahi. Ko tona ukaukamea ʼe fakatātā ki te aga heʼeʼaoga ʼo te kolo—te aga heʼemaʼa, te agakovi, pea mo te ligitoto ʼaē ʼe tonu ke tauteaʼi. ʼI te lahi fau ʼo tana aga heʼemaʼa, heʼe logolā te tuku ʼaē ʼo te kulo gaʼasi ʼi te mamala pea mo fai ke vela, ʼe mole tō pē lā te ukaukamea.
(Esekiele 24:16, 17) Foha o te tagata, koeni, e au too ia koe i he mate fakapunamauli te mea ae e fakatupu ia te u fiafia o ou mata. Aua naa ke tagi laulau anai, aua naa ke tagi anai, pea aua naa hali anai ou loimata. 17 Mamahi fakalogologo, pea aua naa fai he putu; hai tou kie ki tou ulu, pea tui ou sulie ki ou vae o hage ko te mahani, aua naa ke uufi tou kaukava, pea aua naa ke kai te pane a ni ihi.
w88-F 15/9 p. 21 pal. 24
ʼE Tohoʼi e Sehova Tana Heleta!
24 Pea neʼe tonu kia Esekiele ke ina fai he aga ʼe kehe. (Lau ia Esekiele 24:15-18). He koʼe neʼe mole fakaha e Esekiele hona lotomamahi ʼi te mate ʼo tona ʼohoana? Koteʼuhi ke ha ai te punamaʼuli ʼo te kau Sutea ʼi te temi ʼae ʼe tauteaʼi ia Selusalemi, mo tana hahaʼi pea mo tana fale lotu. Neʼe kua ʼosi talanoa ia Esekiele ki te ʼu aluʼaga ʼaia pea neʼe mole ʼaoga ke ina toe tala te logo fakaʼatua ʼaia, ʼo kaku ki tana logo ʼae kua to ia Selusalemi. ʼO Toe feia aipe, ko te ʼu lotu ʼa natou ʼae ʼe natou ui ʼe natou mulimuli kia Kilisito pea mo ʼana hahaʼi, ʼe natou punamaʼuli anai ʼi temi ʼae ʼe tauteaʼi natou. Hili te kamata ʼo te “mamahi lahi”, ko te kau fakanofo ʼae ʼe hage ko he ʼu tagata leʼo kua natou ʼosi fakaha te maumauʼi ʼo te ʼu lotu hala pea ʼe mole ʼaoga anai ke natou toe tala (Mateo 24:21). Kaʼe moka tohoʼi anai e Sehova tana “heleta” ki te lotu hala, ʼe punamaʼuli anai te hahaʼi ʼae ʼe natou lagolago ki ai pea ʼe natou iloʼi anai pe ko ai ia Sehova.—Esekiele 24:19-27.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 25:1-11) Nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 2 Foha o te tagata, maliu ou mata ki te u fanau o Amone, pea kikite kia natou! 3 E ke ui anai ki te u fanau o Amone: Koutou fakalogo ki te folafola a te Aliki, te Eteleno! E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: O tupu nee ke ui: Kaitoa! Kaitoa! Ki toku sagatualio ae nee ke ulihi ki te kele o Iselaele ae nee maumaui, pea mo te fale o Suta ae nee alu ki te popula, 4 Koeni, e au tuku anai ia koe ke mau e te u foha o te potu esite; e natou fakatuu anai i lotomalie o ou onatou lotoa manu, pea e natou fakatuu anai i ai onatou nofoaga; e natou kai anai au fuai akau, e natou inu anai tau hua huhu. 5 E au fakaliliu anai ia Lapa ko he lotoa ki te u kamelo, pea mo te fenua o te u fanau o Amone ko he lotoa ki te u ovi fafine. Pea e koutou iloi anai ko au ko te Eteleno. 6 Koteuhi e folafola te Aliki, te Eteleno: O tupu nee ke pasipasi ou nima, pea nee tukituki ou vae, o tupu nee ke fakafiafia ki te u malaia o te kele o Iselaele; o ke fakaha ai tou fehia ki taku hahai, 7 Koeni, e au faoi toku nima kia koe, pea e au tuku ia koe ke kai e te atu puleaga; e au tuusi ia koe mai lotomalie o te atu hahai, e au too ia koe ke aua naa toe lau ia koe i te atu fenua, e au maumaui ia koe, pea e ke iloi anai ko au ko te Eteleno. 8 E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: o tupu nee ui Moape mo Seili: Koeni, e hage te fale o Suta ko te u puleaga fuli! 9 O tupu ko te mea aia, koeni, e au avahi te fenua o Moape, i te fahai o ona kolo, i ona kolo tuakoi, i te u kolo ae ko te u mataga o te fenua, 10 e au avahi ia ia ki te u foha o te potu esite, ae e haele o fehagai ki te u fanau o Amone, pea e au tuku ke natou mau ia ia o tupu ke aua naa toe lau te u fanau o Amone i te atu puleaga. 11 E au fai anai aku fakamaau ki Moape. Pea e natou iloi anai ko au ko te Eteleno.