Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 28-31
“Neʼe Fakapale e Sehova Ia He Puleʼaga Pagani”
(Esekiele 29:18) Foha o te tagata, ko Nepukatenesale, hau o Papilone, nee ina tuku ki tana solia ke ina fai he gaue faigataa ki Tile; kua tula fuli te u ulu, kua makamulemule fuli te u fugauma; kae nee mole ina mau he totogi i Tile, e ia mo tana kau solia, o uhiga mo te gaue ae nee ina fai ki Tile.
it-2-F p. 1125 pal. 3
TILE
Te Maumauʼi ʼo Te Kolo. Neʼe ʼa takai e Nepukatenesale ia Tile lolotoga he temi loaloaga. Pea lolotoga te temi ʼaia, neʼe ulu tula fuli te kau solia,ʼuhi ko te kilisia ʼo ʼonatou puloga tau ki ʼonatou ulu. Pea neʼe makamulemule fuli ʼonatou fugaʼuma ʼuhi ko te fefataʼaki ʼo te ʼu meʼa gaue ʼae neʼe ʼaoga ai ki te ʼa takai ʼo Tile. Logo la neʼe mole totogi ia Nepukatenesale ʼuhi ko tana gaue maʼa Sehova ʼi tana maumauʼi ia Tile, kaʼe neʼe fakapapauʼi age e Sehova ʼe ina foaki age te ʼu koloa ʼo Esipito (Esk 29:17-20). Neʼe ui e te tagata faihisitolia sutea ko Josèphe neʼe taʼu 13 te ʼa takai (Contre Apion, I, 156 [XXI]) pea neʼe lahi ai te puli ʼa te kau Papilone. ʼE mole fakamatala e te hisitolia ʼo te tagata pe ʼe feafeaʼi te malohi ʼo te maumauʼi ʼo te kolo ʼaki ia Nepukatenesale. Kaʼe neʼe lahi te kau matea pea mo te puli ʼo te ʼu koloa ʼa te kau Tile.—Esk 26:7-12.
(Esekiele 29:19) Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au tuku kia Nepukatenesale, hau o Papilone, te fenua o Esipito; e ina too anai ona koloa, e ina maumaui anai ia ia e ina ave anai ni hahai ke totogi ai tana kau solia.
it-1-F p. 713 pal. 5
ESIPITO, TAGATA ESIPITO
Neʼe maʼu pe te tohi ʼe tahi Fakapapilone ’o te taʼu 37 ʼae ʼo Nepukatenesale (588 I.M.T.S.), ʼe talanoa ai ki te ʼohofi ʼo Esipito. ʼE mole feala ke tou ui pe neʼe ko he ʼuluaki ʼohofi ʼaia ʼo te fenua peʼe ko he tahi age ʼohofi neʼe fai ki muli age. Kaʼe, neʼe hoko moʼoni te maʼu ʼae e Nepukatenesale te ʼu koloa ʼo Esipito ʼi tana maumauʼi te kolo ko Tile, te fili ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Pea neʼe ko te fakamau ʼaia mai ia Sehova.—Esk 29:18-20 ; 30:10-12.
(Esekiele 29:20) E au foaki kia ia te fenua ko Esipito, Ke totogi ai te gaue nee ina fai ki Tile, koteuhi nee natou gaue kia au, e ui e te Aliki, te Eteleno.
g86-F 8/11 p. 27pal. 4, 5
Te ʼu Tukuhau: ʼE Tonu Koa Ke Tou Totogi Fuli?
Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi pe neʼe feafeaʼi te totogi e te Tupuʼaga totonu ia he puleʼaga fakatagata ʼuhi ko te gaue neʼe ina fai maʼa ia. ʼI tana ita ʼae ki te kolo ʼafeā ko Tile, neʼe ina fakatotonu ai ʼe maumauʼi anai te kolo ʼaia. Koia neʼe ina fakaʼaogaʼi te foʼi kau tau malohi ʼae neʼe taki e te hau ʼo Papilone ko Nepukatenesale. ʼEi neʼe moʼoni, neʼe malo te kau Papilone. Kaʼe ʼi te ʼohofi ʼaia neʼe lahi ai tanatou puli. Koia, neʼe manatu ai e Sehova ʼe tonu ke totogi ia natou ki te gaue ʼae neʼe natou fai maʼa ia. Neʼe ina ui fenei ia Esekiele 29:18, 19: “Foha o te tagata, ko Nepukatenesale, hau o Papilone, nee ina tuku ki tana solia ke ina fai he gaue faigataa ki Tile. ( . . . ) Kae nee mole ina mau he totogi i Tile, e ia mo tana kau solia, o uhiga mo te gaue ae nee ina fai ki Tile. Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au tuku kia Nepukatenesale, hau o Papilone, te fenua o Esipito; e ina too anai ona koloa, e ina maumaui anai ia ia e ina ave anai ni hahai ke totogi ai tana kau solia.”
ʼE iloʼi lelei e te kau ako ʼo te Tohi-Tapu ko Nepukatenesale neʼe ko he hau fiatuʼu mo pagani pea neʼe ko he tahi neʼe manatu pe kia ia totonu. Pea ko Papilone pea mo ʼana kau tau neʼe natou iloa ʼaki tanatou gaohi koviʼi ʼanatou kau pilisoni. Neʼe mole ko he aga neʼe tali e Sehova kaʼe kia ia ko he maʼua ʼe ko he maʼua, pea neʼe tonu ke ina totogi.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 28:12-19) Foha o te tagata, fai he tagi laulau ki te hau o Tule! E ke ui anai kia ia: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Nee ke liliu ko he paaki totonu o te lelei tukupau, nee ke fonu i te poto, nee ke lelei tukupau i te matalelei. 13 Nee ke nofo i Eteni, i te oloto o te Atua, Nee kofu ia koe aki te u maka mauhiga fuli, aki te saletuane, mo te topasi, mo te taimane, aki te kilisolite, mo te onise, mo te sasepe, aki te safile, mo te kelenate, mo te emelote pea mo te aulo: I te aho ae nee fakatupu ai ia koe: Nee ke teu aki ni mea fakateuteu mauhiga. 14 Nee ke nofo ko he selupino leoleo ae nee ina folahi ona pakakau; nee au fakanofo ia koe i te mouga maonioni o te Atua, nee ke haele i lotomalie o te u maka gigila. 15 Nee ke haohaoa i ou ala, mai te aho ae nee fakatupu ai ia koe, o kaku ki te aho ae nee mau ai te agakovi ia koe. 16 O tupu ko te lahi o tau faikoloa nee ke fonu i te agamalohi, pea nee ke agahala; e au si ia koe ki lalo mai te mouga maonioni o te Atua, pea e au kapu ia koe, selupino leoleo, i lotomalie o te u maka gigila. 17 Nee malaga ki oluga tou loto o tupu ko tou matalelei, nee ke ulihi tou poto aki tou kololia; e au si ia koe ki te kele, e au tuku ia koe kia mua o te u hau ke natou sisio kia koe. 18 I te lahi o au agakovi, i te kovi o tau faikoloa, nee ke ulihi ou sagatualio, e au fakamavae anai mai lotomalie o ou he afi ae e ina kai anai ia koe. E au fakaliliu anai ia koe ke lefulefu i te fuga kele, ia mata o natou fuli ae e sisio kia koe. 19 Ko natou fuli ae e natou iloi ia koe i te atu hahai e punamauli o tupu ko koe; kua ke puli, e mole toe mau anai ia koe i he aho!
it-2-F p. 550 pal. 3, 4
Te haohaoa
Ko ia ʼae neʼe ʼuluaki agahala pea mo te hau ʼo Tile. Ko te agahala pea mo te heʼe haohaoa ʼa te tagata neʼe hoko hili te agahala pea mo te heʼe haohaoa ʼa ʼihi ʼu laumalie ohage ko tona ui e Sesu ia Soane 8:44 pea mo te fakamatala ʼae ʼi te kapite 3 ʼo Senesi. Ko te tagilaulau ʼae ʼe talanoa ki ai ia Esekiele 28:12-19, logo la neʼe fakahagahaga ki te “hau ʼo Tile”, ʼae neʼe ko he tagata, kaʼe neʼe toe fakatatau ki te aga ʼae neʼe fai e he foha ʼo te ʼAtua, he laumalie ʼae neʼe ko te ʼuluaki agahala. Ko te ui ʼae ʼo ʼuhiga mo te fiatuʼu ʼo te hau ʼo Tile mo tana ui ko ia ko he ʼatua, mo he kelupimi pea mo te talanoa ʼae ki te ‘Eteni, te ʼoloto ʼa te ʼAtua,’ ʼe fakaʼuhiga totonu ia kia Satana te Tevolo, ʼae neʼe fiameʼalahi. Pea ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te gata ʼo Eteni ʼae ʼe higoa ko “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaeni.”—1Ti 3:6; Sen 3:1-5, 14, 15; Fkh 12:9; 2 Ko 4:4.
Ko te hau ʼo Tile ʼae neʼe mole iloʼi tona higoa, neʼe maʼuli ʼi te kolo ʼae neʼe ui ʼe ‘matalelei tukupau,’ neʼe “fonu i te poto,” pea neʼe taulekaleka pea mo haohaoa ʼi ʼona ʼala talu mai tona fakatupu ʼo kaku ki te temi ʼae neʼe maʼu ai ia ia te heʼe faitotonu (Esk 27:3 ; 28:12, 15). Ko te tagilaulau ʼae ʼe talanoa ki ai ʼi te tohi ʼo Esekiele ʼe mole fakahagahaga tafito ki he hau pe ʼe tahi, ʼe lagi fakaʼuhiga ki te hologa hau ʼo Tile (fakatatau mo te te lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te hau ʼo Papilone ʼae ʼe mole iloʼi tona higoa ia Es 14:4-20). ʼI te aluʼaga ʼaia, ʼe lagi talanoa ki te logotahi ʼae ʼi te kamata ʼo te ʼu hau ʼo Tile, lolotoga te ʼafio hau ʼa Tavite mo Salomone, ʼi te temi ʼae neʼe kau ai ia Tile ki te laga ʼo te fale lotu ʼo Sehova ʼi te moʼuga ko Molia. Koia, ʼi te kamata, neʼe lelei te aga ʼa te kau Tile ki Iselaele, te hahaʼi ʼa Sehova (1Hau 5:1-18 ; 9:10, 11, 14 ; 2 Kol 2:3-16). Kaʼe ko te ʼu hau ʼae neʼe muli mai neʼe mole kei agatonu. Koia ʼaki te ʼu polofeta ʼ a te ʼAtua ko Soele mo Amosi pea mo Esekiele neʼe ʼaumai ai te fakamau ki Tile (Soe 3:4-8 ; Amo 1:9, 10). ʼI te talanoa ʼae ki te fakatatau ʼo te aga ʼa te hau ʼo Tile mo ʼae ʼo te Fili lahi ʼo te ʼAtua, ʼe toe fakaha e te lea fakapolofeta ʼaia, ko te ʼu kupu haohaoa mo agatonu ʼe ʼi ai ʼona tuʼakoi ʼi tona fakaʼaogaʼi.
(Esekiele 30:13, 14) Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: E au fakapuli anai te u taulaatua, pea e au fakapuli anai i Nofi te u fakatata noa; e mole toe mau anai he pule i te fenua o Esipito, koteuhi e au fakamafola anai te mataku i te fenua o Esipito. 14 E au maumaui anai ia Patolosi, e au tutu anai aki te afi ia Tesoane, pea e au fai anai aku fakamaau ki No.
Kotea ʼae Neʼe Hoko Kia Nofe Mo No?
KO NOFE mo No, ʼe ko te ʼu higoa fakatohi-tapu ʼaia ʼo te ʼu kolo hau ʼo Esipito ʼo te temi muʼa, ʼae ko Memphis mo Thèbes. Ko Nofe (Memphis) neʼe tuʼu ia kilometa e 23 ʼi te potu saute ʼo te kolo ko Le Caire, pea ʼi te potu uesite ʼo te Vaitafe ko te Nile. Kaʼe ʼaki te temi, neʼe mole kei liliu leva ia Memphis ko te kolo hau ʼo Esipito. ʼI te kamataʼaga ʼo te taʼu 1 500 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ʼi ai te kolo hau foʼou ʼo Esipito, ko No (Thèbes), ʼae neʼe tuʼu ia kilometa e 500 ʼi te potu saute ʼo Memphis. ʼI te ʼu toega kaupa ʼo te ʼu fale lotu ʼo Thèbes, ʼe ʼi ai te ʼu toega kaupa ʼo te fale lotu ʼo Karnak, ʼae neʼe lau ko te fale lahi ʼaupito ʼaia neʼe laga mo ʼona pou lalahi. Ko te kolo ko Thèbes mo tona fale lotu ko Karnak, neʼe fakatuʼu maʼa te tauhi kia Amone, te ʼatua maʼuhiga ʼo te kau Esipito.
Kotea ʼae neʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo Memphis pea mo Thèbes? Neʼe fakamauʼi ia te Falaone ʼo Esipito mo tona ʼu ʼatua, kaʼe tafito ia tonatou ʼatua maʼuhiga, ia “Amone mai No.” (Selemia 46:25, 26) Ko te kau atolasio ʼae neʼe fakatahitahi ʼi ai neʼe tonu ke “taʼaki” ia natou. (Esekiele 30:14, 15) Pea neʼe ko te faʼahi ʼaia ʼae neʼe hoko. Ko te meʼa pe ʼae ʼe kei toe ʼi te tauhi kia Amone ʼe ko he ʼu toega kaupa ʼo te fale lotu. Ko te kolo ʼo te temi nei ko Louxor ʼe ʼi ai tona koga ʼe tuʼu ʼi te kolo ʼafeā ko Thèbes, mo te tahi ʼu kolo liliki ʼe tuʼu nei ʼi te ʼu toega ʼo te kolo ʼafeā ʼaia.
ʼO ʼuhiga mo Memphis, ko te meʼa pe ʼe kei toe mai te kolo ʼaia ko tona ʼu tanuma. ʼE ui fenei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Louis Golding: “Lolotoga te ʼu lauʼi sekulo neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Alape ʼae neʼe natou ʼohofiʼi ia Esipito ia te ʼu toega kaupa lalahi ʼo te kolo ko Memphis moʼo laga ʼaki tonatou kolo hau ko [Le Caire] ʼi te tahi kauvai ʼo te vai tafe. ʼI te lelei ʼaupito ʼo te fetuku ʼi te Vai tafe ko te Nile pea mo te gaue ʼa te kau laga fale Alape, moka kita foli ʼi he ʼu kilometa ʼo te kolo ʼafeā ʼe mole maʼu he maka e tahi ʼe tula age ʼi te kele.” Ohage ko tona fakakikite ʼi te Tohi-Tapu, neʼe liliu moʼoni ia Memphis “ko he meʼa ʼe fakatupu punamaʼuli . . . ʼe mole ʼi ai hona hahaʼi nofo.”—Selemia 46:19.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 29:1-12) I te tau hogofulu, i te aho hogofulu ma lua o te mahina hogofulu, nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 2 Foha o te tagata, mafuli ou mata kia Falaone, hau o Esipito, pea kikite kia ia mo Esipito katoa! 3 Palalau, pea ke ui: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au mafaia kia koe, Falaone, hau o Esipito, Kolokotile la hi, ae e moe i lotomalie o ou vaitafe, ae e ui: Ko toku vaitafe, ko au ae nee au fai ia ia! 4 E au tuii anai he matau ki ou kaugao, e au fakapipiki anai ki ou uno te u ika o ou vaitafe, pea e au toho anai la koe mai lotomalie o ou vaitafe mo te u ika fuli ae e mau i ai pea nee pipiki leva ki ou uno. 5 E au si anai ia koe ki te toafa, ia koe mo te u ika fuli o ou vaitafe. E ke to anai ki loto o au gaueaga, e mole toe fakatuu ake anai ia koe pee tanu anai ia koe; koteuhi e au tuku anai ia koe ke kai e te u manu o te kele mo te u manulele o te lagi. 6 Pea e iloi anal e te hahai katoa o Esipito ko au ko te Eteleno, koteuhi ko tanatou tokoni ki te fale o Iselaele ko he foi kaho gaegae. 7 I tanatou too ia koe i te nima, nee ke fasi, pea nee ke haei tonatou fugauma katoa; i tanatou falala kia koe, nee ke fasi, pea nee ke fakapalalisiai onatou ifiifi. 8 Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni e au aumai anai kia koe te heleta, pea e au tuusi anai i lotomalie o ou te u tagata mo te u manu. 9 Pea e lavaki anai mo vaoa anai te fenua o Esipito. Pea e natou iloi anai ko au ko te Eteleno, Koteuhi nee ina ui: Ko te vaitafe a aku, ko au ae nee au fakatupu ia ia! 10 Koia e au mafaia ai kia koe mo ou vaitafe, pea e au fakaliliu anai te fenua o Esipito ke toafa mo vaoa, mai Niketoli o kaku ki Siene pea mo te u tuakoi o Etiopia. 11 E mole toe alu anai i ai he vae o he tagata, e mole toe alu anai i ai he vae o he manu, pea e mole nofoi anai ia ia e he hahai ia tau e fagofulu. 12 E au fakaliliu anai te fenua o Esipito ko he fenua toafa o lahi age i te u fenua fuli kua toafa, pea e au maumaui anai ona kolo o lahi age i te u kolo fuli kua maumaui, i te lotolotoga o te u tau e fagofulu. E au veteki anai te kau Esipito i te atu puleaga, e au fakamavetevete anai natou i te u fenua kehekehe.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 32-34
“Ko Te Gaue ʼa He Tagata Leʼo ʼe Ko He Toe Maʼua Lahi”
(Esekiele 33:7) Pea ko koe, foha o te tagata, nee au fakanofo ia koe ko te tagata leo i te fale o Iselaele. E tonu ke ke fakalogo ki te folafola ae e mavae atu i toku gutu, pea ke ke valoki natou.
it-1-F p. 1044 pal. 3
Tagata Leʼo
Fakaʼaoga Fakata. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia he ʼu polofeta ohage ko he ʼu tagata leʼo ki te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi he aluʼaga fakata (Sel 6:17). Pea ko te ʼu polofeta ʼaia neʼe natou tautau palalau mo natou ki he ʼu tagata leʼo ʼi hona aluʼaga fakata (Es 21:6, 8 ; 52:8 ; 62:6 ; Ose 9:8). Ko te ʼu polofeta ʼaia ʼi tonatou uhiga tagata leʼo neʼe maʼua ke natou fakatokaga te kau agakovi ki te fakaʼauha ʼae ka hoko mai. Kapau ʼe mole natou fakahoko tanatou gaue pea ʼe tukugakoviʼi anai natou. Pea kapau ʼe mole fakalogo te hahaʼi ki te fakatokaga, pea ʼe ko te hala pe leva ʼa natou. (Esk 3:17-21 ; 33:1-9). Koia, ko he polofeta heʼe agatonu ʼe tatau pe mo he tagata leʼo ʼe kivi peʼe ko he kuli ʼe mole hona leʼo.—Is 56:10.
(Esekiele 33:8, 9) Kapau e au ui ki te tagata agahala: Tagata agahala, e ke mate anai! Kapau e mole ke palalau ke tafoki te tagata agahala i tona ala, e mate anai te tagata agahala aia i tana agahala, pea e au kumi anai tona toto kia koe. 9 Pea kapau e ke valoki te tagata agahala ke tafoki mai tona ala, kae e mole tafoki ia ia i ai, e mate anai ia ia i tana agahala, pea ko koe, e ke haofaki anai tou laumalie.
w88-F 1/1 p. 28 pal. 13
Tou Haga Fakamafola Te Puleʼaga
Ke ʼAua Naʼa Mate He Tahi ʼUhi Ko Tatou
13 Ko te maʼua ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼae ko te fakatokaga ʼo te hahaʼi ki te ovi mai ʼo te fakamau ʼa te ʼAtua, ʼe feala ke fakatatau ki te gaue ʼae neʼe fakahoko e Esekiele. ʼI te hinoʼi ʼo ia ko te tagata leʼo ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe tonu ke ina fakalotomalohiʼi te kau Iselaele ke natou liliu mai tonatou ala ʼae ʼe kovi, naʼa fakahoko e te ʼAtua tana fakamau kia natou. Kapau ʼe mole ina fai te fakatokaga ʼaia, ʼe fakaʼauha pe anai te kau agakovi, kaʼe ʼe tukugakoviʼi anai te tagata leʼo, ʼuhi he neʼe mole ina fakahoko tana gaue. ʼE ha ai te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakamau ʼae ka hoko mai ki te kau agakovi. ʼE ina ui fenei: “Ko te mea ae e au loto ki ai, e mole ko te mate a te tagata agahala, kae ke fetogi tona mauli pea ke mauli ia ia. Koutou toe liliu mai, koutou toe liliu mai i tokotou ala kovi; kotea e koutou mamate ai anal, fale o Iselaele?”—Esekiele 33:1-11.
(Esekiele 33:11) Ui kia natou: E au mauli! E ui e te Aliki, te Eteleno, ko te mea ae e au loto ki ai, e mole ko te mate a te tagata agahala, kae ke fetogi tona mauli pea ke mauli ia ia. Koutou toe liliu mai, koutou toe liliu mai i tokotou ala kovi; kotea e koutou mamate ai anai, fale o Iselaele?
(Esekiele 33:14-16) Pea kapau e au ui ki te tagata agakovi: E ke mate anai! Kae kapau e tafoki anai ia ia mai tana agakovi, o fai te mea ae e totonu mo mooni, 15 Kapau e ina liufaki anai te mea fakamooni, pea e ina liufaki anai te mea ae nee ina kaihaa, pea kapau e mulimuli anai ia ia i te u pelesepeto ae e natou foaki te mauli, kae e mole ina toe fai anai te agakovi, e mauli anai ia ia, kae e mole mate anai ia la. 16 E galoi anai te u agahala fuli ae nee ina fai; kua ina fai te faitotonu mo te mooni, e mauli anai ia ia.
Kotou Taupau Te ʼu Faigamalie Fuli ʼUhi Ko Te Temi
HE KO’ʼ ʼE MAʼUHIGA KE TOU TAUPAU TE ʼU FAIGAMALIE FULI ʼI TE FAI FAKAMAFOLA?
3 Moka ʼe kotou manatuʼi ko takotou gaue fai fakamafola ʼe feala ke ina haofaki he ʼu maʼuli, pea ʼe lagi kotou lotomalohi anai ʼi te tala ʼo te logo lelei ki te hahaʼi. (Loma 10:13, 14) ʼE ui fenei ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “Kapau e au ui ki te tagata agakovi: E ke mate anai! Kae kapau e tafoki anai ia mai tana agakovi, o fai te mea ae e totonu mo mooni, . . . e mauli anai ia ia, kae e mole mate anai ia ia. E galoi anai te u agahala fuli ae nee ina fai.” (Esk. 33:14-16) ʼI tona fakahagatonu, ʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu ki te kau fai fakamafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga: “E ke haofaki ai anai ia koe totonu, pea e ke haofaki ai foki ia natou ae e fakalogo atu kia koe.”—1 Tim. 4:16; Esk. 3:17-21.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 33:32, 33) Koeni, e ke hage kia natou ko he tagata hiva malie, ae e leo lelei, pea e poto i te fai musika. E natou fakalogo ki au palalau, kae e mole pe natou fai natou. 33 I te aho ae e hoko ai anai te u mea aia, pea kua ovi pe! E natou iloi anai nee i ai he polofeta i lotomalie o natou.
w91-F 15/3 p. 17 pal. 16-17
Tou Haʼele Fakatahi Mo Te Saliote ʼa Sehova ʼAe ʼi Selo
ʼAua Naʼa Tou Lotovaivai ʼUhi Ko Te Mole Fia logo ʼa Te Hahaʼi
16 Neʼe tuku e Esekiele he faʼifaʼitaki lelei ʼi tana talagafua pea mo tana mole lotovaivai ʼi te mole fia logo peʼe ko te manukinuki ʼa te hahaʼi. ʼO toe feia pe, ʼi tatatou muliʼi lelei te tuputupu ʼo te lea maʼa, ʼe tou mulimuli ai ki te takitaki ʼae ʼe foaki mai e te hau Pailate ʼo te saliote. Koia, ʼe feala ai ke tou fakalogo ki tana ʼu pelesepeto pea mo tou lotomalohi moka ʼe mole fia fakalogo peʼe nukinukiʼi tatou e te hahaʼi ʼae ʼe tou fakaha ki ai te fakamau ʼa Sehova. Ohage pe ko tona fakatokaga e Sehova kia Esekiele, ko ʼihi ’e loto pea mo ’ulu fefeka, ʼe fakafeagai malohi anai kia tatou. Pea ko ʼihi ʼe mole natou fia fakalogo anai ʼuhi he ʼe mole pe natou loto ki ai (Esekiele 3:7-9). Pea ko ʼihi ʼe natou malualoi ohage pe ko tona ui fenei ia Esekiele 33:31, 32: “E natou omai kaugamalie kia koe, pea e nonofo taku hahai i ou mua; e natou fakalogo ki au folafola, kae e mole pe natou fai natou, koteuhi e kata onatou gutu ki ai, pea e manumanu koloa onatou loto. Koeni, e ke hage kia natou ko he tagata hiva malie, ae e leo lelei, pea e poto i te fai musika. E natou fakalogo ki au palalau, kae e mole pe natou fai natou.”
17 Neʼe kotea tona fua? ʼE ui fenei ʼi te vaega 33: “I te aho ae e hoko ai anai te u mea aia, pea kua ovi pe! E natou iloi anai nee i ai he polofeta i lotomalie o natou.” ʼE tou ako mai te ʼu palalau ʼaeni, neʼe mole tuku e Esekiele tana gaue logola te fakafisi ʼa te hahaʼi. Neʼe mole fakatupu lotovaivai kia ia tanatou aga. Peʼe fakalogo te hahaʼi peʼe kailoa kaʼe neʼe mulimuli pe ia Esekiele ki te ʼAtua pea mo fakahoko tana gaue.
(Esekiele 34:23) E au tuku anai ki te ulu o taku faga manu he tagata tauhi manu e tahi, ae e poto anai i tona fafaga, pea ko te tagata aena ko taku tagata faifekau ko Tavite; ko ia ae e ina fafaga anai natou, pea e liliu anai ia la ko te tagata tauhi ovi mooni kia natou.
Tou Agavaivai ʼo Fakalogo Ki Te Kau Tauhi Ovi ʼOfa
3 Keo te lea fakapolofeta ʼo Isaia 40:10, 11 ʼe ina fakaha lelei te ʼofa ʼae ʼe maʼu e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana ʼu kaugana. (Pesalemo 23:1-6) Lolotoga te minisitelio ʼae ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe ina fakaha mo ia tana tokaga ʼae ki tana ʼu tisipulo pea mo te hahaʼi fuli. (Mateo 11:28-30; Maleko 6:34) Ko Sehova pea mo Sesu neʼe na tauteaʼi te aga fefeka ʼa te kau tauhi ovi, peʼe ko te kau takitaki ʼo Iselaele, he neʼe mole natou gaohi fakalelei te faga ovi pea neʼe natou aga fakakaka kiai. (Esekiele 34:2-10; Mateo 23:3, 4, 15) Neʼe fakapapau fenei e Sehova: “ ʼE au haofaki anai ʼaku ovi, pea ʼe mole toe kaihaʼa anai natou; pea ʼe au fakamau anai te ovi pea mo te ovi. Pea ʼe au foaki anai kia natou he tauhi ovi e tahi, pea ʼe tonu anai ke ina fafaga ia natou, ʼeī, taku kaugana ko Tavite. Ko ia anai ka ina fafaga natou, pea ko ia anai ka liliu ko tonatou tauhi ovi.” (Esekiele 34:22, 23) ʼI te temi fakaʼosi ʼaenī, ko Sesu Kilisito ia te Tavite Lahi, ʼe ko ia te “tagata tauhi ovi pʼ e tahi” ʼae neʼe fakanofo e Sehova ki Tana ʼu kaugana fuli ʼi te kele, ia te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te “tahi ʼu ovi.”—Soane 10:16, MN.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 32:1-16) I te tau hogofulu ma lua, i te uluaki aho o te mahina hogofulu ma lua, nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 2 Foha o te tagata, fai he tagi laulau kia Falaone, hau o Esipito! E ke ui anai kia ia: Nee ke hage ko he laione mui i lotomalie o te atu puleaga; nee ke hage ko he kolokotile i te atu tai, nee ke alu i loto o ou vaitafe, nee ke fakaepu onatou vai aki ou vae, nee ke fakafiho onatou galu. 3 Kola e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: E au aau anai toku puleaga kia koe, I he fakatahiga a ni hahai toko lahi, pea e natou toho anai ia koe i toku kupega ki te matatai. 4 E au siaki anai ia koe i te kele, e au si anai ia koe ki te u gaueaga; e au aumai anai kia koe te u manulele fuli o te lagi pea e au fafaga anai te u manu fuli o te kele kia koe. 5 E au tuku anai tou kakano i oluga o te u mouga, pea e au fakafonu anai te u vaevaeliua aki ou eveeve. 6 E au fakavai anai aki tou toto te fenua ae e ke kauga ai, o kaku ki te u mouga, pea e fonu anai te u vanu fuli ia koe. 7 te aho ae e au tamatei ai anai ia koe, e au uufi anai te atu lagi aki he kie, e fakapouli anai te u fetuu, e au mapunui anai te laa aki te u ao, e mole toe ha anai te malama o te mahina. 8 E au matehi anai o tupu ko koe te malama fuli o te atu lagi, pea e au liligi anai te fakapouli ki tou fenua, e ui e te Aliki, te Eteleno. 9 E au fakamamahii anai te loto o ni hahai toko lahi, moka au fakaha anai tou maumau i te atu puleaga, ki ni fenua ae nee mole ke iloi. 10 E au taai anai ki te fakapunamauli lahi ni hahai kaugamalie o tupu ko koe, pea e tete anai onatou hau i te mataku o tupu ko koe, moka au hiki anai taku heleta i onatou mua; e natou tete anai te tagata taki toko tahi o tupu ko tona mauli, i te aho o tou to. 11 Koteuhi e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: E oho anai te heleta a te hau o Papilone kia koe. 12 E au tamatei anai tau hahai toko lahi aki te heleta a ni tagata toa ae ko ni tagata agamalohi i te u hahai fuli; e natou fakagata anai te fiamealahi o Esipito, pea e maumaui anai tana hahai kaugamalie. 13 E au fakamate anai tana faga manu katoa ia tafa o tona vaitafe lahi; e mole toe fakaepu anai te u vai e te vae o te tagata, e mole toe fakaepu anai natou e te u vae o te u manu. 14 E au fakamalolo anai te u vai i te aho aia, pea e au fakatafe anai ona vaitafe o hage ko te lolo, e ui e te Aliki, te Eteleno. 15 Ka au fakaliliu anai te fenua o Esipito ko he toafa, pea ka too anai te u mea fuli ae nee ina mau, ka au tautea anai natou fuli ae e nonofo i ai, e natou iloi anai ko au ko te Eteleno. 16 Koena he tagi laulau ae e tonu ke hiva; e hivai anai ia ia e te u taahine o te atu puleaga; e natou hivai anai ia ia ki Esipito mo tana hahai katoa.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO ʼAUKUSITOK
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 35-38
“Kua Vave Fakaʼauha Pe Anai Ia Koke ʼo Makoke”
(Esekiele 38:2) Foha o te tagata, mafuli ou mata ki Koke, i te fenua o Makoke, ki te hau o oseke, mo Meseke, mo Pupale, pea kikite kia ia!
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Kaʼe ko ai ia Koke ʼo Makoke? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tonu ke tou kumi ʼi te Tohi-Tapu pe ko ai ʼae ʼe ina ʼohofi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼE talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼohofi ʼo ‘Koke ʼo Makoke,’ mo te ʼohofi ʼo “te hau o te noleto” pea mo te ʼohofi ʼo “te u hau o te kele.” (Esekiele 38:2, 10-13; Taniela 11:40, 44, 45; Fakaha 17:14; 19:19) ʼE kehekehe koa ia te ʼu ʼohofi ʼaia? ʼE mole tou iloʼi papau ia te faʼahi ʼaia. Kaʼe ʼe feala ke fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu he ʼu higoa kehekehe moʼo talanoa ki he ʼohofi ʼe tahi. He koʼe ʼe tou ui ia te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi ʼe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu ʼe kau anai ia te ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele ki te ʼohofi fakaʼosi ʼaia ʼae ko te kamataʼaga ʼo te tau ʼo Halamaketone.—Fakaha 16:14, 16.
Moka tou fakatatau ia te ʼu vaega Tohi-Tapu fuli ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼohofi fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe ha lelei mai ai ko te higoa Koke ʼo Makoke ʼe mole fakaʼuhiga kia Satana. Kaʼe ʼe fakaʼuhiga ia Koke ʼo Makoke ki he ʼu puleʼaga. ʼE takitaki anai koa e “te hau o te noleto” ia te ʼu puleʼaga ʼaia? ʼE mole tou lava fakamoʼoni ia te faʼahi ʼaia. Kaʼe ʼe feala ke alu tahi ia te fakamahino ʼaia mo te faʼahi ʼaeni ʼe ui e Sehova ʼo ʼuhiga mo Koke: “E ke mavae anai i tou fenua, i te potupotu o te noleto, ia koe mo tau hahai kaugamalie ae e kau mo koe, ae e heheka fuli i ni hosi, ko he hahai lahi osi, ko he solia malohi osi.”—Esekiele 38:6, 15.
(Esekiele 38:14-16) Koia ke ke kikite, foha o te tagata, pea ke ui kia Koke: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Io, ko te aho ae e mauli ai anai taku hahai ko Iselaele i te tokalelei, e ke iloi anai ia ia. 15 Pea e ke mavae anai i tou fenua, i te potupotu o te noleto, ia koe mo tau hahai kaugamalie ae e kau mo koe, ae e heheka fuli i ni hosi, ko he hahai lahi osi, ko he solia malohi osi. 16 E ke haele anai ki taku hahai ko Iselaele, o hage ko he ao ae ka ina uufi anai te fenua. Moka ke fakaha anai, e koe, oi Koke, ko au ko te Atua maonioni ki onatou mata! O tupu ke iloi au e te atu puleaga, moka ke fakaha anai, e koe, oi Koke, ko au ko te Atua maonioni ki onatou mata!
ʼE Fakaʼosi Feafeaʼi Anai Te Malamanei?
8 ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo te ʼu lotu hala, ʼe kei nofo pe anai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo “fimalie i onatou nofoaga” ʼae ʼe “hala kaupa.” (Esk. 38:11, 14) Kotea ʼae ka hoko anai ki te kutuga ʼaia ʼae ʼe tauhi kia Sehova kaʼe ʼe hage ʼe mole honatou puipui? ʼE mahino ia ʼe ʼohofi anai natou e te “hahai kaugamalie.” ʼE fakamatala te aluʼaga ʼaia ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼohofi ʼa “Koke, i te fenua o Makoke.” (Lau ia Esekiele 38:2, 15, 16.) ʼE tonu koa ke feafeaʼi kia tatou te ʼohofi ʼaia?
9 ʼE tou iloʼi ʼe ʼohofi anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua, kaʼe ʼe mole tou tuʼania fau. Ko te fakatapuha ʼo te huafa ʼo Sehova pea mo te fakatonuhia ʼo tana pule faʼitaliha ʼe maʼuhiga age ia kia tatou ʼi hatatou maʼu te haofaki. ʼI te tohi ʼa Esekiele, neʼe ui tuʼa 60 tupu fenei e Sehova: “E koutou iloi anai ko au ko [Sehova].” (Esk. 6:7) Kua tou fakaʼamu la ke tou sio pe hoko feafeaʼi anai te koga maʼuhiga ʼaia ʼo te lea fakapolofeta ʼa Esekiele. ʼE tou tui papau “e iloi e [Sehova] te fakamauli o te u tagata maonioni mai te ahiahi.” (2 Pet. 2:9) Pea ʼe tou toe fia fai ia meʼa fuli moʼo fakamalohi tatatou tui ke feala hatatou taupau maʼu tatatou agatonu kia Sehova, logo la te ʼu fihifihia ʼae ʼe feala ke tou tau mo ia. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai? ʼE tonu ke tou faikole, mo ako mo metitasio ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo tala te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi. ʼI tatatou fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tokoni mai anai ke malohi tatatou ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata. Ko te ʼamanaki ʼaia ʼe hagʼ anai ko “he taula” ʼe tokoni mai ke tou nofo agatonu ki te ʼAtua.—Hep. 6:19; Pes. 25:21.
(Esekiele 38:21-23) E au kalagai anai te heleta kia Koke i oku mouga fuli, e ui e te Aliki, te Eteleno; e maliu anai te heleta a te tagata ki tona tehina. 22 E au fai anai aku fakamaau kia ia aki te taimahaki pea mo te toto, aki he ua malohi pea mo he ua aisi; e au fakato anai te afi pea mo te sufele kia ia pea mo ana kau solia katoa pea mo te hahai kaugamalie ae e kau mo ia. 23 E au fakaha anai toku lahi pea mo toku maonioni, e au fakaha anai ia au kia mata o te atu puleaga pea e natou iloi anai ko au ko te Eteleno.
‘ ʼI Te Temi Nei Ko Koutou Ko Te Hahaʼi ʼa Te ʼAtua’
16 Hili ʼo te fakaʼauha ʼo Papilone Lahi, ʼe ʼohofi anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kapau ʼe tou fia hao mai te ʼaho ʼaia pea ʼe ʼaoga kia tatou ia te puipui ʼa Sehova. ʼI tona temi totonu, ʼe takitaki anai e Sehova ia te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko ʼi te kele ʼae ʼe iku anai ki te ʼohofi ʼo tana hahaʼi. Pea ʼe hoko mai ai leva te koga fakaʼosi ʼo te “mamahi lahi,” ia Halamaketone. (Mateo 24:21; Esekiele 38:2-4) Koia ʼe ʼohofi anai e Koke ia “he hahaʼi neʼe tanaki mai te ʼu puleʼaga.” (Esekiele 38:10-12, MN ) Ka hoko te faʼahi ʼaia, ʼe haʼu fakavilivili anai ia Sehova ʼo haofaki tana hahaʼi pea ʼe tau anai kia Koke mo tana kau tau. ʼE fakaha anai e Sehova tana pule faʼitaliha pea ʼe ina fakatapuha anai tona huafa. ʼE ina ui fenei: “E au fakaha anai toku lahi pea mo toku maonioni, e au fakaha anai ia au kia mata o te atu puleaga pea e natou iloi anai ko au ko [Sehova].”—Esekiele 38:18-23.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 36:20, 21) Nee natou kaku ki te u puleaga ae nee natou olo ki ai, pea nee natou ulihi toku huafa maonioni, o tupu ai te ui kia natou: Ko te hahai aena a te Eteleno, pea kua natou mavae mai tonatou fenua. 21 Pea nee au mamahi ki toku huafa maonioni, ae nee ulihi e te fale o Iselaele i te u puleaga ae nee natou olo ki ai.
Tou Ako Pea Mo Akoʼi Ki Te Hahaʼi Te ʼu Pelesepeto Fakaʼatua
12 Neʼe faka maʼuhigaʼi e te ʼapositolo te tupuʼaga tafito ʼae ke koutou ako pea mo maʼuliʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua ʼae ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu. Ko te aga kovi ʼa te kau Sutea neʼe ko he moamoagaʼi ʼo Sehova: “Ia koe e ke fiameamea i te lao, kae e ke maumaui te lao a te Atua. Koia, o hage ko tona tohi: Uhi ko koe e moamoagaʼi te huafa o te Atua i te hahai pagani.” (Loma 2:23, 24) ʼE toe feia ia ʼaho nei, kapau ʼe mole tou tokagaʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua, pea ʼe tou fakalainoaʼi te Matapuna ʼo te ʼu pelesepeto ʼaia. Kaʼe kapau ʼe tou mulimuli fakalelei ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua, pea ʼe hikihiki anai ia ia, pea mo fakaʼapaʼapaʼi. (Isaia 52:5; Esekiele 36:20) Ko takotou iloʼi te faʼahi ʼaia ʼe ina fakalotomalohiʼi koutou, mo kapau ʼe hoko kia koutou he ʼu fakahala peʼe ko he ʼu aluʼaga ʼe feala ke faigafua ai hakotou meʼa noaʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua. ʼE ʼi ai te tahi ako ʼe tou toe taʼofi ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo. Kua koutou iloʼi ʼe malave takotou aga ki te ʼAtua, koia ka koutou akoʼi te hahaʼi, pea koutou tokoni kia natou ke natou mahino peʼe malave feafeaʼi anai kia Sehova tanatou maʼuliʼi te ʼu lekula ʼo te ʼu pelesepeto fakaʼatua ʼae ʼe natou ako. Ko te ʼu pelesepeto fakaʼatua ʼe mole natou foaki pe te fiafia pea mo puipui ai he tahi. ʼE toe malave ki Ia ʼae neʼe ina fakatuʼutuʼu pea mo fakalotomalohiʼi ke muliʼi te ʼu pelesepeto ʼaia.—Pesalemo 74:10; Sakopo 3:17.
(Esekiele 36:33-36) E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui i: I te aho ae e au fakamaa ai anai koutou i akotou agakovi fuli, e au fakahahai anai te u kolo, pea e toe lagai anai ki oluga te u kolo ae nee maumaui. 34 E toe gauei anai te kele ae nee maumaui, pea e mole toe sio anai natou ae nee fakalaka ki he kele ae nee siaki; 35 Pea e ui anai: Kua hage pe ko he oloto o Eteni te kele aeni nee maumaui; pea kua toe fakamalohii mo toe nofoi te u kolo aeni nee maumaui pea nee siaki. 36 Pea e iloi anai e te u puleaga ae e nonofo anai i okotou tafatafa, ko au, te Eteleno, nee au toe fakatuu te mea ae nee maumaui, pea nee au toe to te kele ae nee siaki. Ko au te Eteleno, kua au palalau, pea e au fai anai ia ia.
w88-F 15/9 p. 24 pal. 11
“Pea e Natou Iloi Anai Ko Au Ko [Sehova]”
11 ʼI te liliu ʼo te toe ʼo te kau Iselaele ki Sutea, ko te fenua ʼaia ʼae neʼe maumauʼi neʼe liliu ko he “oloto o Eteni” maʼuli. (Lau ia Esekiele 36:33-36.) ʼO toe feia pe, talu mai te taʼu 1919 neʼe fakaliliu e Sehova te aluʼaga fakaʼofaʼofa fakalaumalie ʼo te toe ʼo te kau fakanofo ko he palatiso fakalaumalie maʼuli, pea ʼe toe maʼuli ai foki mo te “hahaʼi tokolahi” ʼi te temi nei. ʼE tonu ki te kau Kilisitiano takitokotahi ke natou haga taupau maʼa te palatiso fakalaumalie ʼaia koteʼuhi neʼe Ina fakafonu ʼaki he hahaʼi maʼoniʼoni.—Esekiele 36:37, 38.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 35:1-15) Nee tuku mai leva kia au te folafola a te Eteleno, o ui: 2 Foha o te tagata, hiki ou mata ki te mouga o Seili, pea kikite kia ia! 3 E ke ui anai kia ia: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni, e au mafasia kia koe, mouga o Seili! E au faoi toku nima kia koe, pea e au fakaliliu ia koe ko he potu lavaki pea ko he toafa. 4 E au maumaui anai ou kolo, e ke liliu anai ko he potu lavaki, pea e ke iloi anai ko au ko te Eteleno. 5 O tupu nee ke nofo fualoa mo tou fehia, o tupu nee ke tamatei aki te heleta te u fanau o Iselaele, i te aho o tonatou mamahi, i te aho ae nee kaku ai te agakovi ki tona gataaga, 6 E au mauli, e ui e te Aliki, te Eteleno, e au tuku anai ke liligi tou toto, pea e tuli anai ia koe e tou toto; o tupu nee mole ke fehia ki te toto, e tuli anai ia koe e te toto. 7 E au fakaliliu anai te mouga o Seili ko he potu lavaki pea ko he toafa, pea e au tamatei anai natou ae e olo i ai. 8 E au fakafonu anai aki te u mate ona mouga; i ou mouga liliki, mo ou vaevaeliua, mo ou vanu fuli, e fetooki anai i ai natou fuli ae e tamatei anai e te heleta. 9 E au fakaliliu anai ia koe ko he potu lavaki o heegata, e mole toe nofoi anai ou kolo, pea e koutou iloi anai ko au ko te Eteleno. 10 O tupu nee ke ui: Ko te u puleaga aena e lua o Iselaele mo Suta, ko te u fenua aena e lua, a aku anai naua, pea e matou mau anai naua, pe e nofo foki te Eteleno i ai. 11 E au mauli! E ui e te Aliki, te Eteleno, e au gaue anai mo te ita pea mo te hauhau ae nee ke fakaha, i tou fehia kia naua; Pea e au fakaha anai ia au i lotomalie o naua, moka au fakamaaui anai ia koe. 12 E ke iloi anai ko au, te Eteleno, nee au logo ki te u laukovi fuli ae nee ke fai ki te u mouga o Iselaele, o ui: Kua na maumau, kua tuku mai naua ko he meakai kia matou. 13 Nee koutou malaga kia au i akotou palalau, nee koutou liuliuga akotou palalau kovi kia au: Nee au logo. 14 Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno: I te aho ae e fiafia ai anai te fenua katoa, e au fakaliliu anai ia koe ko he fenua lavaki. 15 O tupu ko te fiafia ae nee ke mau Koteuhi kua maumau te tofiga o te fale o Iselaele, e au fai fakatatau anai kia koe; e ke liliu anai ko he potu lavaki, mouga o Seili, ia koe mo Etome katoa. Pea e natou iloi anai ko au ko te Eteleno.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO ʼAUKUSITO –3 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 39-41
“Te Fale Lotu ʼAe Neʼe Ha Kia Esekiele Pea Mo Tona Fakaʼuhiga Kia Koe”
(Esekiele 40:2) Nee ina ave leva au ki ai i ni sio fakaatua, pea nee ina tuku leva au i te tumutumu o he mouga maoluga lahi osi, ae nee tuu ai, i te potu saute, he mea ae nee hage ko he kolo kua laga.
“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!
16 Moʼo tali ki ai, tou toe vakaʼi te meʼa ʼaia neʼe ha. Neʼe tohi fenei e Esekiele: “ ʼI te ʼu ha ʼo te ʼAtua neʼe ina ʼave ʼau ki te fenua ʼo Iselaele pea neʼe ina tuku ʼau ʼi te tumutumu ʼo te moʼuga maʼoluga ʼaupito, pea neʼe ʼi ai te meʼa ʼe hage ko te agaaga ʼo he kolo ʼi te potu toga.” (Esekiele 40:2) ʼI te meʼa ʼae neʼe ha, ko te “moʼuga maʼoluga ʼaupito,” ʼe ina fakamanatuʼi mai kia tatou te vaega ʼo Mikea 4:1: “ ʼE mahino papau ia, ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi, ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova ʼe tuʼu malohi anai ʼi te fuga tumutumu ʼo te ʼu moʼuga, pea ʼe maʼoluga anai ʼi te ʼu kiʼi moʼuga liliki; pea ʼe tonu anai ke olo ki ai te ʼu puleʼaga fuli pe.” Ko te temi fea ʼae ʼe hoko ai te lea fakapolofeta ʼaia? ʼE fakaha mai ia Mikea 4:5 ʼe kamata te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼae ʼe kei tauhi ai te ʼu puleʼaga ki te ʼu ʼatua hala. ʼI tona fakahagatonu, neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi totatou temi, ʼi “te ʼu ʼaho fakaʼosi,” ʼae kua maʼoluga ai te tauhi maʼa, pea mo te toe fakatuʼu ʼo te tauhi maʼa ʼaia ʼi tona tuʼulaga totonu ʼi te maʼuli ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua.
(Esekiele 40:3) Nee ina taki leva au ki ai; pea koeni, nee i ai he tagata, ae nee gigila o tatau mo te sila; pea nee ina too i tona nima he fua hina, mo he foi kaho ke fua, pea nee tuu ia ia i te matapa.
(Esekiele 40:5) Pea koeni, nee i ai he kaupa ae nee ina takatakai te fale i ona fahai fuli. Pea nee i ai i te nima o te tagata he foi kaho meta tolu ke fuafua ai. Pea nee ina fuafua leva te matolu o te kaupa ae nee meta tolu, mo te maoluga, ae nee meta tolu.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—Lua Koga
40:3–43:17—Kotea te fakaʼuhiga ʼo te fakafuafua ʼo te fale lotu? Ko te fakafuafua ʼo te fale lotu ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tauhi maʼa ʼe hoko moʼoni anai.
(Esekiele 40:10) Ko te u kogafale leo e ono o te matapa o te potu esite nee tatau fuli: Nee tuu te u kogafale e tolu i te tahi fahai pea nee tolu i te tahi ake faahi o te ala loto. Pea nee matotolu tatau te u kaupa fuli ae nee natou vae natou.
(Esekiele 40:14) Pea nee ina fua foki te laulahi o te kogafale, ae nee meta hogofulu. Nee takatakai e te malae o te fale tapu te kogafale aia.
(Esekiele 40:16) Nee i ai ni matapa fakamalama ukamea vagavaga i te kaupa tua o te u kogafale, i te u kaupa ae e natou vae te u kogafale pea mo te u kaupa o te kogafale; nee alu fakalaulahi ki loto te u matapa fakamalama aia, pea nee i ai foki ni ihi i te takatakai o te matapa; pea nee paaki ni laui palemie i te u kaupa loto.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—Lua Koga
40:14, 16, 22, 26. Ko te togi ʼo he ʼu fuʼu palema ʼi te kaupa ʼi te ʼu huʼaga ʼo te fale lotu, ʼe fakaha ai ʼe gata pʼ ko natou ʼae ʼe maʼa tanatou ʼu aga ʼae ʼe feala ke hu ki ai. (Pesalemo 92:12) ʼE tou mahino ai ʼe tali e Sehova tatatou tauhi gata pe mo kapau ʼe tou faitotonu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Esekiele 39:7) E au fakaha anai toku huafa maonioni i lotomalie o taku hahai ko Iselaele, pea e mole au toe tuku anai ke ulihi toku huafa maonioni; pea e iloi anai e te atu puleaga ko au ko te Eteleno, ko te Maonioni o Iselaele.
w12-F 1/9 p. 21 pal. 2
“Pea e Natou Iloi Anai Ko Au Ko [Sehova]”
ʼE ui fenei e Sehova: “E mole au toe tuku anai ke ʼulihi toku huafa maonioni”. Moka tukugakoviʼi e te tagata ia te ʼAtua ʼuhi ko he ʼu aluʼaga ʼe mole natou loto ki ai, ʼe natou ʼulihi ai tona huafa. Kotea tona fakaʼuhiga? ʼI te Tohi-Tapu, ko te “huafa” ʼo he tahi ʼe tau fakaʼuhiga ki tona matagafua. ʼE fakamahino mai ʼi he tikisionalio fakatohi-tapu ko te huafa ʼa te ʼAtua ʼe ina fakata “ia ia totonu, ia tona ʼuhiga moʼoni, mo tana iloa pea mo tona fakaʼapaʼapa”. Ko te matagafua ʼo Sehova ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo tona huafa. Kaʼe kotea ʼae neʼe ui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te heʼe faitotonu? ʼE fehiʼa ki ai! Pea ʼe manavaʼofa ki te hahaʼi ʼae ʼe natou mamahi ʼuhi ko te aluʼaga ʼaia. (Eke 22:22-24). Ka tukugakoviʼi e te hahaʼi ia te ʼAtua, ʼuhi ko he aluʼaga ʼe mole natou loto ki ai, ʼe natou ʼulihi ai tona matagafua. ʼE natou ‘nukinukiʼi tona huafa.’—Ps 74:10.
(Esekiele 39:9) Pea e ulu anai ki fafo te u hahai o te u kolo o Iselaele, e natou tae anai pea e natou tutu anai te u mahafu tau, te u paletau liliki mo te u paletau lalahi, te u nahau mo te u kaui nahau, te u huki mo te u tao. E natou tafu anai he afi aki te u mea aia ia tau e fitu.
w89-F 15/8 p. 14 pal. 20
Te Avahi ʼo Te Ala Ki Te Palatiso
20 Kotea anai ʼae ka fai ʼaki te ʼu mahafu tau ʼa te ʼu puleʼaga? Moka ʼe tou fakakaukauʼi te loaloaga ʼo te temi ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ai ke tutu te ʼu mahafu tau, ʼe mahino ia ko he tuʼuga mahafu ʼae ʼe tutu anai. (Esekiele 39:8-10). Ko natou ʼae ʼe hao mai ia Alamaketone ʼe lagi natou fakaliliu te ʼu mahafu tau ʼaia ʼo te ʼu puleʼaga ko he ʼu meʼa gaue ʼe aoga.—Esaia 2:2-4.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Esekiele 40:32-47) Pea nee ina taki leva au ki te malae loto i te matapa o te potu esite. Pea nee ina fua leva te matapa, pea nee sio leva ia ia nee tatau ia ia mo te u matapa ake ae i mua. 33 Ko te u kogafale leo, mo te u kaupa, mo te kogafale, nee tatau osi mo te u matapa ake ae. Nee i ai foki ni matapa fakamalama ia tafatafa o te matapa mo te kogafale. Ko te loa o te kogafale ko meta e uafulu ma nima, pea ko te laulahi o te kogafale ko meta e hogofulu ma lua vaelua. 34 Nee avahi te kogafale ki te malae i fafo. Pea nee togi i te u kaupa loto, i te u fahai o te ala loto, ni laui palemie fakateuteu, pea nee hake ki ai ni foi matatuuga e valu. 35 Pea nee ina taki leva au ki te matapa o te potu noleto. Nee ina fua leva ia ia, pea nee tatau ia ia mo te u matapa ake ae. 36 Nee i ai ni kogafale leo, mo ni kaupa, mo te kogafale, mo ni matapa fakamalama i te kaupa takatakai o te u kogafale. Ko te loa o te kogafale ko meta e uafulu ma nima, pea ko tona laulahi ko meta e hogofulu ma lua vaelua. 37 Nee avahi te kogafale ki te malae i fafo; pea nee tuu i te u kaupa loto, i ae fahai mo ae fahai o te ala loto, ni laui palemie fakateuteu, pea nee hake ki ai ni foi tuuga e valu. 38 Nee i ai he kogafale nee avahi ki te kogafale o te matapa o te potu noleto; ko te kogamea aia nee fakamaa ai te u manu ae nee momoli ki te u failaulau. 39 I te u potupotu e lua o te kogafale nee tuu ai ni laupapa e lua. Pea nee tamatei i ai te u manu ae nee momoli ki te u failaulau: Te u failaulau mo te u sakilifisio kehekehe ki te fakamolemole o te u agahala. 40 I fafo o te kogafale aia nee tuu ai foki ni ihi laupapa e fa, o lua i te tahi fahai, pea lua i te tahi fahai, moka alu fakahaga ki te matapa o te potu noleto. 41 Koia nee tuu i te matapa ni laupapa e fa i te tahi fahai, pea fa i te tahi fahai, o fakatahi fuli ko laupapa e valu, ke tamatei ai te u manu o te u failaulau. 42 Ko te u laupapa e fa ae nee fakaaoga ki te teuteu o te u failaulau, nee fau aki ni maka ta, pea nee tatau tona loa mo tona laulahi, ko satimeta e fitugofulu ma nima, pea nee satimeta nimagofulu tona maoluga; nee hili ki ai te u mea gaue ae nee aoga ki te teuteui o te u manu ki te u failaulau mo te u sakilifisio ake ae. 43 Pea nee fai foki i te tapatapa o te u laupapa ni tafeaga vai nee satimeta valu tona laulahi ke fakatali ai te toto, nee hili leva te u inasi o te u failaulau i te u laupapa aia. 44 Pea nee ave leva au e te tagata ki te malae loto. Nee i ai ni kogafale e lua i te kogamea aia: nee tuu te tahi kogafale ia tafa o te matapa noleto, o hagahaga ki te potu saute, pea nee tuu te kogafale ake ae ia tafa o te matapa saute, o hagahaga ki te potu noleto. 45 Pea nee ui mai leva e te tagata kia au: Ko te kogafale aia e hagahaga ki te potu saute, ko te kogafale aia ki te u tagata faisakilifisio ae e tauhi ki te fale tapu; 46 pea ko te kogafale ae e hagahaga ki te potu noleto ko te kogafale aia ki te u tagata faisakilifisio ae e tauhi ki te aletale. I te u foha fuli o Levi, e gata anai ki te u foha o Satoke ae e feala anai ke ulu ki te sagatualio o fai te tauhi. 47 Pea nee ina fua leva te malae loto: nee tapa fa tatau ia ia pea nee meta nimagofulu tona loa, pea nee meta nimagofulu tona laulahi. Pea nee tuu te aletale ia mua o te fale tapu.