Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | AMOSI 1-9
“Kotou Kumi Ia Sehova Pea Kotou Maʼuʼuli Ai”
(Amosi 5:4) Koteuhi e folafola te Eteleno ki te fale o Iselaele, o ui: Koutou kumi au! Pea e koutou mauli anai!
(Amosi 5:6) Koutou kumi te Eteleno, pea e koutou mauli anai! Koutou mataku naa ina too o hage ko he afi te fale o Sosefo, pea naa kai ia ia e te afi aia, kae e mole he tahi i Petele ke ina tamatei te afi!
Tou Kumi Ia Sehova ʼAē ʼe Ina Sivisivi Ia Te ʼu Loto
20 ʼI te temi ʼaia, lagi neʼe mole faigafua ki he tahi ʼe nofo ʼi Iselaele hana nofo agatonu kiā Sehova. Pea mo totatou temi pe la ʼe faigataʼa kiā tatou kau Kilisitiano, peʼe tou tūpulaga peʼe tou mātutuʼa, hatatou nonofo agatonu ʼi te mālama ʼaenī. Kae ko ʼihi Iselaele neʼe nātou maʼuliʼi ia te tauhi moʼoni he neʼe nātou ʼoʼofa pea mo fia fakafiafia ia te ʼAtua. Ko te fakaafe lotoʼofa ʼa Sehova ʼaē ʼe tuʼu ia Amosi 5:4, neʼe fai kiā nātou ʼaia: “Koutou kumi ia au, pea koutou māʼuʼuli ai.” Ia ʼaho nei, ʼe manavaʼofa feiā ia te ʼAtua kiā nātou ʼaē ʼe fakahemala pea mo nātou kumi ia ia, ʼo nātou ako ke nātou maʼu ia te ʼatamai mālama totonu ʼo tana Folafola pea mo nātou fai ia tona finegalo. ʼE mole ko he meʼa faigafua ʼaia, kae kapau ʼe tou fai pea ʼe tou maʼu ai anai ia te maʼuli heʼegata.—Soane 17:3.
(Amosi 5:14, 15) Koutou kumi te lelei, kae aua te kovi, o tupu ke koutou mauli, pea ke nofo te Eteleno, te Atua o te atu fua tau, mo koutou, o hage ko te mea ae e koutou fakaha. 15 Koutou fehia ki te kovi pea koutou oofa ki te lelei, koutou fakamaau i te faitotonu; pea e lagi ofa anai te Eteleno, te Atua o te atu fua tau, ki te u toega o Sosefo.
jd-F p. 90, 91 pal. 16-17
Kotou Tauhi Kia Sehova o Mulimuli ki ʼAna Lekula Maʼoluga
16 Neʼe fai e te ʼuluaki tagata, ia Atama, he tonu ʼe kovi ʼi tana filifili pe ko te ʼu lekula fea ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi. Kae ʼe tou toʼo anai koa he tonu ʼe fakapotopoto? Neʼe fakalotomalohiʼi fenei tatou e Amosi: “Koutou fehia ki te kovi pea koutou oofa ki te lelei” (Amosi 5:15) Neʼe ui fenei e William Rainey Harper, te tagata faiako ʼo te littérature mo te ʼu lea sémites ʼi te univelesite ʼo Chicago, ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaeni: “Ko te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi [kia Amosi], ʼe ko te mulimuli ki te finegalo ʼo Yahweh.” Ko te aluʼaga maʼuhiga ʼaia ʼe akoʼi mai e te ʼu polofeta ʼe 12. ʼE tou lotolelei koa ʼo tali te ʼu lekula ʼo te lelei mo te kovi ʼa Sehova? ʼE tou maʼu te ʼu lekula maʼoluga ʼaia ʼi te Tohi-Tapu. Pea ʼe fakamahino te ʼu lekula ʼaia e te kau Kilisitiano kua fotufotuʼa ʼae ʼe ko te “te tagata faifekau agatonu mo poto.”—Mateo 24:45-47.
17 Ko te fehiʼa ki te meʼa ʼae kovi ʼe tokoni ke tou liʼaki te ʼu meʼa ʼae ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua. Ohage la, ʼe iloʼi e he tagata te ʼu nunuʼa kovi ʼo te sioʼi ʼo he ʼu pāki peʼe ko he ʼu ʼata kovi ʼi te Neti pea ʼe faiga anai ia ke mole ina sioʼi. Kae kotea ʼae ʼe ina logoʼi moʼoni ʼi tona ‘loto pea mo tona ʼatamaiʼ ʼo ʼuhiga mo te ʼu pāki peʼe ko te ʼu ʼata kovi ʼi te Neti? (Efeso 3:16) Kapau ʼe fakalogo ki te fakalotomalohi fakaʼatua ʼae ia Amosi 5:15, pea ʼe faigafua anai kia ia hana fehiʼa ki te meʼa ʼae ʼe kovi. ʼE malo anai ia ʼi te faʼahi fakalaumalie.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Amosi 2:12) Kae nee koutou fakainu te vino ki te kau nasilea!. . . Pea nee koutou tuku ki te kau polofeta te fakatotonu aeni: Aua naa koutou faikikite!
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Soele Pea Mo Amosi
2:12. ʼE mole tonu ke tou faka lotovaivaiʼi ia te kau pioniē ʼaē ʼe gāue kinakina, mo te ʼu taupau feʼoloʼaki, mo te kau misionea, te fāmili ʼo te Petele ʼo tou fakaloto mālohiʼi nātou ke natou fakafisi ki tanatou gāue temi kātoa, ʼaē maʼa te tokolahi ʼe natou faka ʼuhiga ko he ʼaluʼaga māhani ʼo te maʼuli. Kae ʼe tonu ke tou fakaloto mālohiʼi ia nātou ke natou haga hoko atu tanatou gāue lelei.
(Amosi 8:1, 2) Nee fakaha mai leva e te Aliki, te Eteleno, te sio aeni kia au: Koeni, ko he kato fuai akau. 2 Nee ina ui leva: Kotea e ke sio ki ai, Amosi? Nee au tali leva: Ki he kato fuai akau. Pea nee ui mai leva e te Eteleno kia au: Kua hoko mai te fakaosi ki taku hahai ko Iselaele; e mole au toe fakamolemole anai kia ia.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Soele Pea Mo Amosi
8:1, 2—Koteā ia te faka ʼuhiga ʼo “te kato fuaʼi ʼakau ʼo te fasigā taʼu mātala”? Ko tona faka ʼuhiga kua ovi mai ia te ʼaho ʼo Sehova. Ko te fua ʼo te fasigā taʼu mātala ʼe tae ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo te temi taʼukai, ʼaē ko te fakaʼosiʼosi ʼo te taʼu gāue kele. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahā age ai e Sehova kiā Amosi ke sio ki “te kato fuaʼi ʼakau ʼo te fasigā taʼu mātala,” neʼe ko tona faka ʼuhiga, neʼe kua ovi mai ia te fakaʼosi ʼo Iselaele. Koia lā ʼaē neʼe ʼui ai e te ʼAtua kiā Amosi: “Kua hoko mai ia te fakaʼosi ki taku hahaʼi Iselaele. ʼE mole hoko atu anai ia taku fakamolemole kiā nātou.”
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Amosi 4:1-13) Koutou fakalogo mai ki te folafola aeni, pipi fafine mui o Pasani ae e nonofo i te u mouga o Samalia, koutou ae e natou fakamamahii te kau masiva, pea e natou malamalaki te kau fakaofaofa, koutou ae e kotou ui ki okotou ohoana: Koutou aumai, pea ke tou inu! 2 Kua fakapapau e te Aliki, te Eteleno i tona maonioni: Koeni, e hoko mai anai kia koutou ni aho Ae e too ai anai koutou aki ni matau lalahi, pea mo tokotou hakoga aki ni matau liliki; 3 E kotou ulu anai ki fafo i te u pu o te u kaupa, o tahi sio pe ki ona mua, pea e si anai koutou ki te potu noleto, e ui e te Eteleno. 4 Koutou olo ki Petele, pea koutou agahala! Koutou olo ki Kilikale, pea koutou asilisili agahala! Koutou momoli akotou sakilifisio i te u uhu fuli, pea mo akotou vaega hogofulu i tona tolu aho! 5 Koutou fai akotou sakilifisio fakafetai ki he pane fakatupu! Koutou fakaha, koutou fagonogono akotou molaga ae e koutou fai, koteuhi ko te mea aia e koutou loto ki ai, fanau o Iselaele, e ui e te Aliki, te Eteleno. 6 Pea ko au, nee au tuku atu kia koutou te hoge ki okotou kolo fuli, te hoge i te meakai ki okotou nofoaga fuli. Kae logo ai te mea aia, e mole koutou toe liliu mai kia au, e ui e te Eteleno. 7 Pea ko au, nee au fakafisi te ua kia koutou, kae kei toe mahina e tolu ki te temi tuusi o te fulumeto; nee au fakato te ua ki he kolo, kae nee mole au fakato ia ia ki te tahi age kolo; nee tali e te gaueaga te ua, kae nee mole to ia ia ki he tahi gaueaga, ae nee magemage. 8 Nee olo ni kolo e lua, e tolu foki, ki he tahi age kolo o iinu i ai he moi vai, kae nee mole natou malie foki. Kae logo ai te mea aia, nee mole koutou toe liliu mai kia au, e ui e te Eteleno. 9 Nee au tautea koutou ki te mamate mo te mahunu, nee kai e te u hee okotou oloto tapuke mo okotou vite, mo okotou fiki, mo okotou oliveto. Kae logo ai te mea aia, nee mole koutou toe liliu mai kia au, e ui e te Eteleno. 10 Nee au tuku i lotomalie o koutou te taimahaki kovi ae nee mau i Esipito; nee au tamatei akotou tagata tupulaga aki te heleta, pea nee au tuku ke too akotou hosi; nee au fakamamanu okotou pogaihu ki te manu ku o okotou nofoaga solia. Kae logo ai te mea aia, nee mole koutou toe liliu mai kia au, e ui e te Eteleno. 11 Nee au veuki te u mea fuli ia koutou o hage ko Sotoma mo Komola, ae nee maumaui e te Atua; pea nee koutou hage ko he moi motumotu ae nee too mai te vela. Kae logo ai te mea aia, nee mole koutou toe liliu mai kia au, e ui e te Eteleno . . . 12 Koia ae e au fai feia anai kia koe, Iselaele; pea e tupu e au fai feia anai kia koe, ke ke teuteu ki te felavei mo tou Atua, oi Iselaele! 13 Koteuhi koeni ia ia ae nee ina fau te u mouga pea nee ina fakatupu te matagi, ae e ina fakaha ki te tagata ana manatu, Ae e ina fetogi te mafoata o fakapouli, pea e haele i te u potu maoluga o te kele: Ko tona higoa ko te Eteleno, te Atua o te atu fua tau.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | APETIASI 1–SONASI 4
“Kotou Taʼofi Ni Ako Mai ʼAkotou Lakahala”
(Sonasi 3:1-3) Nee fakaha leva te folafola a te Eteleno kia Sonasi, ko tona tua lua aia, o ui: 2 Tuu ki oluga, alu ki Ninive, te kolo lahi, pea ke fakaha i ai te mea ae e au fakatotonu atu anai kia koe! 3 Pea nee tuu ake leva ia Sonasi, o alu ki Ninive, o mulimuli ki te folafola a te Eteleno. Kae ko Ninive ko he kolo lahi osi ia ia, nee aho tolu te haele i ai.
ia-F p. 114 pal. 22, 23
Neʼe Ina Ako Mai ʼAna Lakahala
22 Neʼe ako koa e Sonasi ke ina fakaha tona lotofakafetaʼi kia Sehova ʼaki tana fakalogo kia te ia? ʼEi. Hili ʼaho ʼe tolu mo po ʼe tolu, neʼe fakaovi leva te ika ki te mataʼone, pea neʼe ina ‘luai leva ia Sonasi ki te kele moamoa.ʼ (Sonasi 2:11) Neʼe mole ʼaoga pe la ke toe kaugā ia Sonasi ki te mataʼone. Neʼe tonu pe ke ina toe maʼu tona ʼala. Kae neʼe toe ʼahiʼahiʼi leva tona lotofakafetaʼi. ʼE ui fenei ia Sonasi 3:1, 2: “Nee fakaha leva te folafola a te Eteleno kia Sonasi, ko tona tua lua aia, o ui: Tuu ki oluga, alu ki Ninive, te kolo lahi, pea ke fakaha i ai te mea ae e au fakatotonu atu anai kia koe!” Kotea anai ka fai e Sonasi?
23 Neʼe mole kei lotolotolua ia. ʼE tou lau fenei: “Pea nee tuu ake leva ia Sonasi, o alu ki Ninive, o mulimuli ki te folafola a te Eteleno.” (Sonasi 3:3) Neʼe fakalogo ia Sonasi. ʼO ha mai ai, neʼe ina ako mai ʼana lakahala. Koia, ʼe tonu ke tou toe faʼifaʼitakiʼi te tui ʼa Sonasi. ʼE tou agahala fuli pea ʼe tou fai fuli ni lakahala. (Lom. 3:23) Kae ʼe tou lotovaivai koa? Peʼe ʼe tou ako mai ʼotatou lakahala mo tou tauhi mo fakalogo ki te ʼAtua?
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Apetiasi 1:10) O tupu ko tau agamalohi ki tou tehina ko Sakopo, e ke fonu anai i te ufiufi, pea e motuhi anai ia koe o heegata.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Opatia, Mo Sonasi Pea Mo Mikea
1:10—Neʼe feafeaʼi te ‘fakaʼauha ʼo Etome ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga’? Ohagē ko tona fakakikite, neʼe molehi te fenua ʼo Etome, ʼaē neʼe ʼi ai tona puleʼaga moʼoni pea mo tana hahaʼi ʼi he potu ʼo te kele. Ko te Hau ʼo Papiloni ko Naponite, neʼe ina ʼohofiʼi ia Etome ʼi te teitei vaelua ʼo te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te telituale ʼo Etome neʼe nofoʼi e te kau Napate, pea neʼe tonu ke ʼolo te kau Etome ʼo nonofo ʼi te potu sautē ʼo Suta, te koga meʼa ʼo Nekepe ʼaē neʼe higoa ki muli age ko Itumea. Hili ki te fakaʼauha e te ʼu kautau Loma ia Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe molehi ai te hahaʼi ʼo Etome.
(Apetiasi 1:12) Nee mole tonu ke ke sio fakafiafia ki te aho o tou tehina, te aho o tona malaia; nee mole tonu ke ke fakafiafia ki te u fanau o Suta i te aho o tonatou maumaui, pea nee mole tonu ke ke laukovi kia natou i tou gutu i te aho o tonatou mamahi.
jd-F p. 112 pal. 4, 5
Ke Lelei Tokotou Aga Ki ʼIhi Ohage Ko Tona Loto e Te ʼAtua
4 ʼE feala ke kotou ako mai te tautea ʼae neʼe fai e te ʼAtua ki Etome, te fenua ʼe ovi ki Iselaele: “Nee mole tonu ke ke sio fakafiafia ki te aho o tou tehina, te aho o tona malaia; nee mole tonu ke ke fakafiafia ki te u fanau o Suta i te aho o tonatou maumaui.” (Apetiasi 1:12) ʼI tanatou gaue faifakatau koloa, neʼe hage pe te kau Tile ko ni “tehina” maʼa te kau Iselaele. Kae ko te kau Etome neʼe ko ni “tehina” moʼoni ʼo te kau Iselaele, he neʼe natou hifo mai te hologa ʼo Esau, te mahagā ʼo Sakopo. Maʼia mo Sehova neʼe ina fakahigoaʼi natou ko ni “tehina” ʼo Iselaele. (Tetelonome 2:1-4) Kae neʼe natou fiafia ʼi te gaohi koviʼi ʼo te kau Sutea e te kau Papiloni. ʼO ha mai ai tonatou fehihiʼa kia natou.—Esekiele 25:12-14.
5 Neʼe mole leleiʼia e te ʼAtua te aga ʼa te kau Etome ki ʼonatou tehina Sutea. Koia, ʼe feala ke tou fai te fehuʼi ʼaeni: “Kotea anai te manatu ʼa te ʼAtua ki taku aga mo ʼoku tehina mo tuagaʼane?” ʼE lelei ke tou fakakaukauʼi totatou faʼahiga manatu mo totatou aga ki he Kilisitiano neʼe ina fakamamahiʼi tatou peʼe tokakovi mo he tahi ʼo totatou famili. ʼE tou taupau anai koa he loto ita, ʼo mole tou galoʼi peʼe fakatokatoka te fihifihia? (Kolose 3:13; Sosue 22:9-30; Mateo 5:23, 24) Kapau ʼe tou fai feia, ʼe malave anai ki totatou aga mo te tehina. ʼE tou aga fefeka anai mo ia, ʼe mole kei tou fia fakatahi anai mo ia pea ʼe tou fatufatuʼi anai ia ia. Pea kapau la ʼe fai e te tehina ʼaia he agahala ki ʼamuli, ʼe lagi ʼaoga ke tokoniʼi peʼe ke fakatonutonuʼi e te kau tagata ʼafeā. (Kalate 6:1) Koia, ʼe tou maʼu anai koa te faʼahiga manatu ʼa te kau Etome, ʼo tou fakafiafia ki te aluʼaga ʼae ʼe tau mo te tehina? Kotea ʼae ʼe loto e te ʼAtua ke tou fai?
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Sonasi 3:1-10) Nee fakaha leva te folafola a te Eteleno kia Sonasi, ko tona tua lua aia, o ui: 2 Tuu ki oluga, alu ki Ninive, te kolo lahi, pea ke fakaha i ai te mea ae e au fakatotonu atu anai kia koe! 3 Pea nee tuu ake leva ia Sonasi, o alu ki Ninive, o mulimuli ki te folafola a te Eteleno. Kae ko Ninive ko he kolo lahi osi ia ia, nee aho tolu te haele i ai. 4 Nee fai mua e Sonasi he aho haele i te kolo; pea nee kalaga ia ia, o ui: Kei toe pe ni aho e fagofulu, pea e maumaui anai ia Ninive! 5 Pea nee tui leva te hahai o Ninive ki te Atua, pea nee natou fakaha leva he sesunio, pea nee natou kofu leva ni taga, mai te kau lalahi o kaku kia natou ae e liliki osi. 6 Nee kaku leva te logo ki te hau o Ninive; pea nee tuu ake leva ia ia i tona hekaaga fakahau, o hui tona pulupulu, kae ina tui leva he taga, pea nee lala leva ia ia i te lefulefu. 7 Pea nee ina fakatotonu leva ke fagonogono mo fakaha i Ninive te mea aeni kua fonoi e te hau mo tana kau lalahi: Aua naa ahiahii he meakai, pee kai he luna, pee inu he vai, e te u tagata mo te u manu, mo te u pipi, mo te u ovi! 8 Ke kofu e te u tagata mo te u manu ni taga, pea ke natou tagi ki te Atua i tonatou malohi katoa, pea ke natou tafoki fuli mai onatou ala kovi mo anatou gaue fakamalohi ae nee agahala ai onatou nima! 9 Ko ai e ina iloi, pe e mole toe tafoki anai te Atua o fakahemala, pea mo fakafisi anai ia ia ki tona hauhau lahi, pea e feala anai ke aua naa tou mamate? 10 Pea nee sio leva te Atua kua natou fai feia, pea kua natou tafoki mai onatou ala kovi. Pea nee fakahemala leva te Atua ki te kovi ae nee ina fakatotonu ke fai kia natou, pea nee mole ina fakahoko leva ia ia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MIKEA 1-7
“Kotea ʼAe ʼe Kole Mai e Sehova Ke Tou Fai?”
(Mikea 6:6, 7) Kotea te mea ke alu mo au kia mua o te Eteleno, ke au fakamalalo ai ia mua o te Atua maoluga? Pe e au alu anai ki ona mua mo ni failaulau, mo ni uhii pipi tau tahi? 7 Pe e tali anai e te Eteleno ni ovi tagata e afe mo afe, mo ni vaitafe lolo e miliate mo miliate? Pe e au foaki anai toku foha uluaki ki aku agatuu? Te fua o toku fatu ki te agahala o toku laumalie?
ʼE Tonu Ke Feafeaʼi Tatatou Aga Ki Te Hahaʼi?
20 ʼI te manatu ʼa te ʼAtua, ko tatatou ʼu felōgoi mo totatou ʼu tehina ʼe ko he koga maʼuhiga ʼaia ʼo te tauhi moʼoni. Neʼe mole maʼuhiga kiā Sehova te ʼu sākilifisio manu mo kapau ko nātou ʼaē neʼe natou momoli age ʼe natou agakovi ki tonatou ʼu tehina. (Mik. 6:6-8) Koia, neʼe tokoniʼi ai e Sesu tana ʼu tisipulo ke natou “foimo fakatokatoka vave” te fihifihia. (Mat. 5:25) ʼO toe fēia mo Paulo, neʼe ina ʼui fēnei: “Kotou ʼiʼita, kae ʼaua naʼa kotou agahala; ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita, pea ʼaua naʼa kotou tuku he faigamālie ki te Tēvolo.” (Efe. 4:26, 27) Kapau ʼe matatonu hota ʼita ki he tahi, pea ʼe tonu ke tou foimo fakatokatoka vave te fihifihia ʼaia mo tota tehina, ke ʼaua naʼa tou nonofo mo hota ʼita, naʼa liliu ko he faigamālie ki te Tēvolo moʼo fakahiga ʼo tātou.—Luka 17:3, 4.
(Mikea 6:8) Nee fakaha kia koe, oi tagata, te mea ae e lelei; pea ko te mea ae e kole atu e te Eteleno kia koe, ke ke fai te mea ae e totonu, ke ke ofa ki te manavaofa, pea ke ke haele mo tou Atua i te agamalu.
w12-F 1/11 p. 22 pal. 4-7
“Kotea ʼAe ʼe Kole Mai e Sehova Ke Ke Fai?”
“Gaueʼi te faitotonu.” Ko te kupu Fakahepeleo “faitotonu,” ʼe “fakaʼuhiga ke mole tou aga kaka mo te hahaʼi pea ke tou faitotonu mo natou.” ʼE kole mai e Sehova ke mulimuli ʼatatou aga ki ʼana lekula faitotonu. ʼE tou fakaha te faitotonu ʼo mole tou fakapalatahi, kae tou agatonu mo te hahaʼi. (Levitiko 19:15; Esaia 1:17; Hepeleo 13:18) Kapau ʼe tou faitotonu mo ʼihi, ʼe natou toe fia fakaha mai anai te faitotonu.—Mateo 7:12.
“ ʼOfa ki te agalelei.” Neʼe mole kole mai pe e te ʼAtua ke tou fakaha te agalelei kae ke tou ʼoʼofa ki ai. Ko te kupu Fakahepeleo (ḥèsèdh) ʼae neʼe fakaliliu “agalelei,” ʼe toe feala pe ke fakaliliu fenei: “lotoʼofa” peʼe “ ʼofa agatonu.” ʼE ui fenei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “ ʼE mole feʼauga te ʼu kupu ʼofa, manavaʼofa mo agalelei ki te fakaliliu ʼo [ḥèsèdh]; ʼe mole fakaʼuhiga ki he kalitate pe ʼe tahi kae ki te ʼu kalitate tolu ʼaia fakatahi.” ʼE tou lotolelei anai ʼo fakaha te agalelei mo kapau ʼe tou ʼofa ki ai. Pea ʼe tou fiafia anai ʼi te tokoni ki ʼihi. ʼE hoki tou logoʼi ai anai te fiafia ʼae ʼe haʼu mai te foaki ʼo he meʼa.—Gaue 20:35.
“Haʼele mo te ʼAtua, ʼaki te agamalū.” ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼuhiga te kupu “haʼele” ki te “mulimuli ki he faʼahiga aga.” ʼE tou haʼele mo te ʼAtua ʼi totatou mulimuli ki te faʼahiga maʼuli ʼae ʼe ina fakatotonu mai ʼi te Tohi-Tapu. Kae ʼe tonu ke tou fai te faʼahi ʼaia, ʼaki te “agamalū.” ʼO feafeaʼi? Moka ʼe tou agamalū ia muʼa ʼo te ʼAtua, ʼe tou fakamoʼoni ai ki totatou ʼuhiga agahala, mo ʼotatou tuʼakoi. Koia, moka tou “haʼele ʼaki te agamalū” ʼe tou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe kole mai e Sehova ke tou fai mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou lava fai.
Meʼa lelei foki, ʼe mole kole mai e Sehova ke tou fai he meʼa ʼe mole tou lava fai anai. ʼE ina leleiʼia ʼotatou faiga ʼae ke tou tauhi kia te ia. (Kolose 3:23) ʼE toe mahino foki ki ʼotatou tuʼakoi. (Pesalemo 103:14) Pea kapau, ʼaki te agamalū, ʼe tou tali ʼotatou tuʼakoi, ʼe tou maʼu anai te fiafia ʼi te haʼele mo Sehova. ʼE kotou fia ako koa ke kotou haʼele mo te ʼAtua? Kapau koia, ʼe kotou maʼu anai he ʼu tapuakina lahi mai ai.—Taaga Lea 10:22
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mikea 2:12) E au fakatahii fuli anai ia koe, oi Sakopo! E au fakatahii anai te u toega fuli o Iselaele, e au fakatahii anai natou o hage ko ni ovi o he fale manu o hage ko he faga manu i tonatou lotoa manu; e i ai anai he logoaa lahi o tupu ko te lahi o te u tagata.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Opatia, Mo Sonasi Pea Mo Mikea
2:12—Neʼe hoko ʼanafea ia te lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo ‘te fakatahiʼi ʼo te toe ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele’? Neʼe ʼuluaki hoko ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te toe liliu ki tonatou fenua ia te toe ʼo te kau Sutea mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni. ʼI totatou temi, ʼe hoko te lea faka polofetā ʼaia ki “te Iselaele ʼa te ʼAtua.” (Kalate 6:16) Talu mai te taʼu 1919, ko te ʼu Kilisitiano fakanofo neʼe fakatahiʼi “ohagē ko he faga ovi ʼi te lotoʼā.” ʼE fakatahiʼi mai kiā nātou ia “te toe hahaʼi tokolahi” ʼo “te tahi ʼu ovi,” tāfito lā talu mai te taʼu 1935 kua natou ‘kaugamālie ko he hahaʼi.ʼ (Fakahā 7:9; Soane 10:16) ʼE natou faʼafai ʼi tanatou faka mafola fakatahi ia te tauhi moʼoni.
(Mikea 7:7) Kia au, e au maliu anai ki te Eteleno, e au tuku anai taku amanaki lelei ki te Atua o toku fakamauli; e tali anai toku Atua ki aku kole.
Koteā ʼAē ʼe Kole Mai e Sehova Kia Tatou?
20 Ko tatatou maʼu te ʼu tapuakina mai ia Sehova, ʼe ina uga ai tatou ke tou faʼifaʼitaki te manatu ʼa Mikea. ʼE ina tala fēnei: “ ʼE ʼau fia fakatalitali ki te ʼAtua ʼo toku hāofaki.” (Mikea 7:7) Koteā te pikipikiga ʼo te ʼu palalau ʼaia mo tatatou haʼele mo te ʼAtua ʼaki he fia mālalo? Ko te kātaki ʼo fakatalitali, ʼe tokoni mai kia tatou ke ʼaua naʼa tou lotovaivai ʼi te mole heʼeki hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova. (Tāʼaga Lea 13:12) ʼI tona fakahagatonu, ʼe tou loto fuli ke hoko mai la te fakaʼosi ʼo te mālama agakovi ʼaenī. Kae ʼi te vāhaʼa fuli ko te ʼu lauʼi afe hahaʼi ʼe nātou kamata haʼele mo te ʼAtua. ʼI tatatou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tou maʼu ai he tupuʼaga ke tou fia fakatalitali. Ko te tēhina ko te Fakamoʼoni talu mai fualoa, neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “ ʼI taku toe manatuʼi te ʼu taʼu e 55 ʼi te gāue fai faka mafola, ʼe ʼau tui papau neʼe mole ʼau hala ʼi he meʼa ʼi taku fakatalitali ʼaē kia Sehova. Kailoa ia, neʼe ʼau hāo mai te ʼatu ʼu ʼaluʼaga fakaloto mamahi.” Neʼe kua hoko koa kia koutou te ʼaluʼaga ʼaia?
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Mikea 4:1-10) E hoko anai, i he temi ki amuli, e lagai anai te mouga o te fale o te Eteleno i te tumutumu o te atu mouga, e malaga anai ia ia i oluga o te atu mouga liliki, pea e holo mai anai ki ai te hahai. 2 E alu anai ki ai ni hahai kaugamalie, pea e natou ui anai: Koutou omai, pea ke tou hahake ki te mouga o te Eteleno, ki te fale o te Atua o Sakopo, o tupu ke ina ako mai kia tatou ona ala, pea ke tou haele i ona ala liliki. Koteuhi e hau anai te lao mai Sione, pea mai Selusalemi te folafola a te Eteleno. 3 E liliu anai ia ia ko te tui fakamaau a ni hahai kaugamalie, ko te alapiti a ni puleaga malolohi, ae e nofo mamao. E natou fai anai aki anatou heleta ni huo mataloa pea aki anatou tao ni hele tuusi fulumeto; e mole toe tau anai he tahi puleaga ki he tahi puleaga, pea e mole toe akoi anai te tau. 4 E natou nonofo anai te tagata i lalo o tona fuu vite mo tona fuu fiki, pea e mole toe fakamamahii anai natou e he tahi; koteuhi kua palalau te gutu o te Eteleno o te atu fua tau. 5 Koteuhi e haele anai te hahai fuli pe i te huafa o tona atua, ko matou, e matou haele anai i te huafa o te Eteleno, tomatou Atua, i te taitupu mo te taitupu, o heegata. 6 I te aho aia, e ui e te Eteleno: E au tali anai te kau ketu, e au fakatahii anai natou ae nee kapu, natou ae nee au gaohi kovii. 7 E au fai anai ki te kau ketu he toega, kia natou ae nee kapu e he puleaga malohi; pea e hau anai te Eteleno kia natou, i te mouga o Sione, i te temi aia, o heegata. 8 Pea ko koe, tule o te faga manu, mouga veliveli o te taahine o Sione, kia koe e hau anai, kia koe e hoko anai te pule afea, te puleaga o te taahine o Selusalemi. 9 Kotea e ke kalaga ai i te temi nei? Kotea e ke mapelu ai i te mamahi, o hage ko he fafine ae e fanau? Pe e mole kei ke mau he hau, pee ko he tokoni? 10 Taahine o Sione, mamahi mo tagi o hage ko he fafine ae e fanau! Koteuhi i te aho nei e ke mavae anai i te kolo, pea e ke nofo anai i te u gaueaga, pea e ke alu anai o kaku ki Papilone; i ai e haofaki anai ia koe, i hena e totogi anai ia koe e te Eteleno mai te nima o ou fili.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO NOVEPELI– 3 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NAUME 1–HAPAKUKE 3
“Tou Nonofo Tokaga ʼi Te Faʼahi Fakalaumalie Pea Mo Faʼa Fai”
(Hapakuke 2:1-4) ʼI toku tule leʼo ʼe ʼau haga tuʼu ai anai, pea ʼe ʼau fia leʼoleʼo ʼi te kaupā; pea ʼe ʼau leʼoleʼo anai moʼo vakaʼi pe koteā anai te ʼu palalau ʼaē ka ina ʼui mai ke ʼau tala, pea koteā anai taku tali ki toku fakatonutonuʼi. 2 Pea neʼe tali mai e Sehova ʼo ina ʼui mai: “Tohi te meʼa ʼaē neʼe hā, pea tohi fakalelei ki he ʼu maka, ke feala kia ia ʼaē ʼe ina laʼu leʼolahi ke faigafua tana lau. 3 Heʼe ko te meʼa ʼae neʼe ha ʼe kei tuku ia ki te temi ʼae neʼe fakakatofa ki ai, pea ʼe haʼele ia ʼo aʼu ki te fakaʼosi, pea ʼe mole loi anai ia. Tatau aipe pe ʼe tuai, haga fakatalitali ki ai; heʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mole tauhala anai ia. 4 Koʼeni! Ko tona nefesi neʼe fufula; neʼe mole faitotonu ʼi tona loto. Kae ki te faitotonu, ʼe maʼuli anai ʼuhi ko tana agatonu.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia
2:1. Ohagē ko Hapakuke, ʼe tonu ke tou nonofo tōkakaga ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tou gāue. Pea ʼe tonu ke tou tali ke tou fetogi tatatou fakakaukau ʼo mulimuli ki he “fakatonutonuʼi,” peʼe ko he akonakiʼi ʼo tātou.
2:3; 3:16. ʼI tatatou ʼatalitali ʼaki te tui ki te hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova, ʼaua naʼa galo kiā tātou te maʼuhiga ʼo te temi ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai.
2:4. Ke tou hao ʼi te ʼaho fakamāu ʼo Sehova kā hoko mai, ʼe tonu ke tou kātaki ʼo nofo agatonu.—Hepeleo 10:36-38.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Naume 1:8) Kae e ina maumaui anai te kolo aki ni galu o te malaia, pea e ina tuli anai ona fili o kaku ki te u fakapouli.
(Naume 2:7) Kae fokifa kua ava te u matapa o te u vaitafe lalahi, pea kua holo te fale hau!
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia
2:6—Koteā ia “te ʼu matapā ʼo te ʼu vaitafe” ʼaē neʼe ʼavahi? Ko te ʼu matapā ʼaia ʼe ko te mafahi ʼo te ʼu kaupā ʼo Ninive neʼe fai e te ʼu vai ʼo te Vaitafe ʼo Tikeli. ʼI te taʼu 632 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatahiʼi ai te ʼu kautau mālohi ʼo Papiloni pea mo Metia ke natou tauʼi ia Ninive, neʼe mole ina tokagaʼi pē lā te tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kiā ia. Neʼe nofo fīmālie ʼi tona ʼu tuʼa kaupā māʼoluga, ʼo manatu ʼe ko he kolo ʼe faigataʼa tona hūfi. Kae, neʼe fakatupu e te ʼu ʼua lalahi ia te hake ʼo te vaitafe ʼo Tikeli ʼo hoko ai te puvai. Ohagē pē ko tona ʼui e te tagata fai hisitolia ko Diodore, ʼaki te ʼua ʼaia neʼe “lōfia ai te koga ʼo te kolo pea mo holo ifo ai ia te ʼu kaupā.” Neʼe ʼavahi ai te ʼu matapā ʼo te vaitafe, pea ohagē ko tona fakakikite, neʼe ʼohofi fakavilivili ia Ninive ohagē ko te tutu fakavilivili ʼo te fisiʼi fulumeto e te afi.—Naume 1:8-10.
(Hapakuke 3:17-19) Tatau aipē peʼe mole fisi te fuʼu fiku, pea mole fua te ʼu fuʼu vite; ʼeī tatau aipē pe noa te gāue ʼa te fuʼu oliveto, pea mo te mole he meʼa kai ʼi te ʼu gāueʼaga; tatau aipē mo kapau ʼe tō tuʼa ia te kiʼi faga manu mai te lotoʼā, pea mole he ʼu pipi lalahi ʼi te ʼu lotoʼā; 18 Kae kiā te au, ʼe au fiafia anai iā Sehova totonu; ʼe au fiafia anai ʼi te ʼAtua ʼo toku fakamaʼuli. 19 Ko Sehova te Tuʼi ʼAliki ʼe ko toku mālohi; pea ʼe ina fai anai ke hage toku ʼu vaʼe ko te ʼu vaʼe ʼo te ʼu tia, pea ʼi toku ʼu potu māʼoluga ʼe ina fakahaʼele anai ʼau.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia
3:17-19. Tatau aipē peʼe hoko mai kiā tātou he ʼu faigataʼaʼia ʼi muʼa pea lolotoga ʼo Halamaketone, ʼe feala ke tou falala ʼe foaki mai anai e Sehova te “mālohi” ke tou haga tauhi kiā te ia ʼaki te fiafia.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Hapakuke 2:15–3:6) Malaia ki ae e ina fakainu tona oloi, kia koe ae e ina liligi tau hina vino ke fakainu ai ia ia ke kona, o tupu ke sio ki tona telefua! 16 E ke makona anai i te ufiufi o lahi age i te kololia; ke ke inu foki mo koe totonu, pea ke ke nofo telefua! E maliu anai kia koe te ipu o te nima matau o te Eteleno, pea e ulihi anai tou kololia e te ufiufi. 17 Koteuhi e to anai kia koe te u agamalohi ae nee fai ki Lipane, pea e fakamatakutakui anai ia koe e te u maumau o te u manu, o tupu nee ke liligi te toto o ni tagata, pea nee ke fai ni agamalohi i te fenua, ki te kolo mo tana hahai fuli. 18 Kotea te aoga o he fakatata togi, ke tupu ai tona ta e he tagata tufuga? Kotea te aoga o te fakatata ukamea haka ae e ina ako te loi, ke tupu ai te tuku e te tagata tana falala kia ia, kae ko te mooni e ina lolotoga fau ni taulaatua gutu mate? 19 Malaia ki ae e ui ki te akau: Tuu ki oluga! Ki he foi maka gutu mate: Alaala! Pe e ina fakaha anai he mea? Koeni, e teuteui ia ia aki te aulo mo te siliva, kae e mole mau ia ia he laumalie ae e ina fakamauli ia ia. 20 E nofo te Eteleno i tona fale tapu maonioni. Ke fakalologo te kele katoa i ona mua!
3 Ko te kole a te polofeta ko Hapakuke, ae nee faufau o hage ko he hiva mate. 2 Eteleno, nee au logo ki te mea ae nee ke fakaha, pea kua au fonu i te mataku. Oi Eteleno, fakahoko tau gaueaga lolotoga te u tau ka hoko mai! Io, fakaha ia ia i te u tau ka hoko mai! Kae i tou hauhau, manatui ou manavaofa! 3 E hau te Atua mai Temane, e hau te Sagato mai te mouga o Palani. . .Mamanava. E fakafonu e tana afio te atu lagi, pea e fakafonu e tona kololia te kele. 4 E hage ko te gigila o te malama; e mavae ni kave gigila i tona nima, i hena e nofo ai tona malohi. 5 I ona mua e haele ai te taimahaki, pea e muli ia ia te taimahaki. 6 E tuu ia ia, pea e ina fuafua te kele aki ona mata; e sio ia ia, pea e ina fakatete te atu puleaga. E mafahifahi te u mouga lalahi afea, e holo te u mouga liliki afea, e avaava te u ala afea i ona mua.