Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 6-7
“Kotou Fonu ʼi Te Lotofoaki”
(Luka 6:37) “Tahi ʼae, tuku takotou fakamau, pea ʼe mole fakamauʼi anai koutou, tuku takotou fakatuʼā, pea ʼe mole fakatuʼā anai koutou. Kotou fakamolemole, pea ʼe fakamolemole atu anai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 6:37
Kotou fakamolemole, pea ʼe fakamolemole atu anai: peʼe “Kotou fakamavae, pea ʼe fakamavae anai kotou.” Ko te kupu Fakakeleka “fakamolemole “ ʼe fakaʼuhiga “tuku age ke alu, fakaʼateainaʼi (ohage la ko he tahi neʼe pilisoniʼi).” Ko te aluʼaga ʼaia ʼe kehe ia mo ʼae ʼi he faifakamau peʼe ko he fakatuʼā. Kae ʼe fakaʼuhiga ia ke fakamolemole maʼia pe la moka neʼe tuha mo he tautea.
Tou Haga Fai Ia Te Meʼa ʼAe ʼe Lelei
13 Ko te Evaselio ʼa Mateo ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼe ina ui fenei: “Tuku takotou fakamāu, koteʼuhi ke ʼaua naʼa fakamāuʼi koutou.” (Mat. 7:1) ʼI te Evaselio ʼa Luka, neʼe ui fenei e Sesu: “Tuku takotou fakamāu, pea ʼe mole fakamāuʼi anai koutou; pea tuku takotou fakalakahalaʼi, pea ʼe mole fakalakahalaʼi anai koutou. Kotou haga fakamolemole, pea ʼe fakamolemole atu anai kia koutou.” (Luka 6:37) Ko te kau Faliseo ʼo te ʼuluaki sekulo neʼe fefeka ia tanatou fakamāu te hahaʼi, ʼo natou fai ʼaki te ʼu talatisio ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu. Ko natou ʼae neʼe fagono ki te akonaki ʼa Sesu, ʼae neʼe natou fai ia te aga ʼaia, neʼe tonu ke natou ‘tuku tanatou fakamāu’ ʼo niʼihi, kae ke natou “haga fakamolemole,” ko tona fakaʼuhiga ke natou loto fakamolemole ki te ʼu vaivaiʼaga ʼa ʼihi. Neʼe fai e te apositolo ko Paulo ia te tokoni feia ʼo ʼuhiga mo te fakamolemole, ohage ko te meʼa neʼe kua tou talanoa kiai.
14 Kapau ʼe lahi te fakamolemole ʼa te ʼu tisipulo ʼa Sesu, pea ʼe tupu ʼaki ai anai ʼo hanatou uga ia te hahaʼi ke natou toe loto fakamolemole mo natou. Neʼe ʼui fenei e Sesu: “Heʼe fakamāuʼi anai koutou ʼaki te fakamāu ʼae ʼe kotou fakamāuʼi ʼaki; pea ʼe fua anai maʼa koutou ʼaki te fua ʼae ʼe kotou fua ʼaki.” (Mat. 7:2) ʼO ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tou fai ki te hahaʼi, ʼe tou utu pe anai te meʼa ʼae neʼe kita tō.—Kal. 6:7.
(Luka 6:38) “Kotou haga foaki, pea ʼe foaki atu anai e te hahaʼi kia koutou. ʼE natou huaʼi anai ki ʼakotou taga he fua ʼe lahi, ʼe lulu anai, mo lomi pea ʼe fonu gutugutu anai. He ʼe fakafuafua anai koutou ʼo mulimuli ki takotou faʼahiga fakafuafua.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 6:38
haga foaki: Peʼe “Foaki tuʼumaʼu.” Ko te kupu Fakakeleka ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ʼe fakaʼuhiga “foaki” pea ʼe ko he aga ʼe tonu ke fai tuʼumaʼu.
(Luka 6:38) “Kotou haga foaki, pea ʼe foaki atu anai e te hahaʼi kia koutou. ʼE natou huaʼi anai ki ʼakotou taga he fua ʼe lahi, ʼe lulu anai, mo lomi pea ʼe fonu gutugutu anai. He ʼe fakafuafua anai koutou ʼo mulimuli ki takotou faʼahiga fakafuafua.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 6:38
ʼakotou taga: Ko te kupu Fakakeleka ʼe fakaʼuhiga ki “ ʼokotou fatafata.” Kae ʼi te vaega ʼaeni, ʼe fakaʼuhiga ki he taga neʼe fai ʼaki te peluki ʼo te kofu tuʼa fa lahi. Ko te ‘huaʼi ki he taga’ ʼe lagi fakaʼuhiga ki te agamahani ʼa te kau faifakatau, ʼae neʼe ko te fakafonu te kofu tuʼa ʼaia ʼo he tahi ʼaki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina totogi.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 6:12, 13) ʼI te ’u ʼaho ʼaia, neʼe hake ai ki te moʼuga ʼo faikole, pea neʼe faikole ai ki te ʼAtua ʼi te po katoa. 13 Pea ʼi te ʼaho ake, neʼe ina pauʼi ʼana tisipulo kia te ia pea mo filifili ia natou he toko 12, ʼae neʼe ina toe fakahigoaʼi ko te kau apositolo:
w07-F 1/8 p. 6 pal. 1
ʼE Maʼu Feafeaʼi He ʼu Felogoi Lelei Mo Te ʼAtua?
Neʼe maʼu pe e Sesu he ʼu temi feʼauga ki te faikole (Soane 17:1-26). Ohage la, ʼi muʼa ʼo tana filifili te toko 12 ʼae ka liliu anai ko he ʼu apositolo, neʼe “hake ia Sesu ki te moʼuga ʼo faikole, pea neʼe faikole ai ki te ʼAtua ʼi te po katoa”. (Luk 6:12.) ʼE mole fakamaʼua mai ke tou faikole ʼi he po katoa. Kae ko natou ʼae ʼe natou maʼu he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua, ʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu. ʼI muʼa ʼo he fai ʼo he ʼu tonu ʼe maʼuhiga, ʼe ʼaoga he temi faikole ʼe feʼauga ki te ʼAtua pea mo kumi te takitaki ʼo tona laumalie maʼoniʼoni ke natou toʼo ai he ʼu tonu ʼe fakamalohiʼi ʼaki anai tanatou tui.
(Luka 7:35) “Kaʼe ʼe ha te poto ʼi ʼana fanau fuli.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 7:35
ʼana fanau: Peʼe “ ʼona fua.” ʼI heni, ʼe fakata te poto ki he tahi ʼe maʼu fanau. Ia Mat 11:19, ʼe toe ui ai ʼe fakahoko e te poto he ʼu “gaue.” Ko te ʼu fanau ʼa te poto peʼe ko ʼana gaue ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu gaue lelei ʼae neʼe fakahoko e Soane Patita pea mo Sesu, ʼo fakamoʼoni ai ko te ʼu tukugakovi ʼae neʼe fai kia naua neʼe mole ko he moʼoni. Koia neʼe hage pe neʼe ui fenei mai e Sesu: ‘Kotou sisio ki te ʼu gaue mo te ʼu aga faitotonu pea ʼe kotou iloʼi ai ko te ʼu tukugakovi neʼe mole moʼoni.’
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 8-9
“Muli Mai Ia Te Au—ʼO Feafeaʼi?”
(Luka 9:57, 58) ʼI tanatou olo ʼi te ala, neʼe ui age e he tahi kia te ia: “ ʼE au muli anai ia te koe ʼi te potu fuli pe ʼe ke alu ki ai.” 58 Kaʼe neʼe tali fenei age e Sesu kia ia: “ ʼE maʼu e te ʼu lenato ʼonatou nofoʼaga pea mo te ʼu manulele ʼonatou moeʼaga, kaʼe ʼe mole maʼu pe la e te Foha ʼo te tagata he faʼahi ke malolo ai.
it-F-2 p. 399-400 pal. 10
Moeʼaga
ʼI te ui fenei ʼa te sekelipa kia Sesu: “ ʼAliki, ʼe au muli anai ia te koe ʼi te potu fuli pe ʼe ke alu ki ai,” neʼe tali fenei age e Sesu: “ ʼE maʼu e te ʼu lenato ʼonatou nofoʼaga pea mo te ʼu manulele ʼonatou moeʼaga, kaʼe ʼe mole maʼu pe la e te Foha ʼo te tagata he faʼahi ke malolo ai.” (Mat 8:19, 20; Luk 9:57, 58). ʼI heni, neʼe fakatokaga e Sesu ki te sekelipa, ke liliu ko hana tisipulo, neʼe tonu ke situʼa ki te kumi ʼo te ʼu fealagia maʼuli fimalie ʼae ʼe tou kumi mahani kae ke falala katoa kia Sehova. Pea ko te pelesepeto ʼaia, ʼe tou maʼu ʼi te faikole faʼifaʼitaki ʼae neʼe akoʼi e Sesu ki ʼana tisipulo. Neʼe ina ui fenei: “Foaki mai hamatou meʼa kai ʼi te ʼaho nei”, pea mo tana ui ʼae: “ ʼO toe feia pe, ko ʼae ia koutou ʼe mole tauʼine ki ʼona koloa fuli, ʼe mahino papau ia, ʼe mole feala ia ke liliu ko haku tisipulo.”—Mat 6:11; Luk 14:33.
(Luka 9:59, 60) Neʼe ina ui fenei age ki te tahi kehe: “Mulimuli mai ia te au.” Neʼe tali fenei age e te tagata: “ ʼAliki, fakagafua mai muʼa ke au alu ʼo ʼavaifo taku tamai.” 60 Kaʼe neʼe ina ui fenei age ki ai: “Tuku te kau mate ke natou ʼavaifo ʼanatou mate, kaʼe alu koe ʼo fakamafola ʼi te potu fuli pe te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 9:59, 60
ʼavaifo taku tamai: Ko te palalau ʼaeni ʼe mole fakaʼuhiga leva neʼe hoki mate age pe te tamai ʼa te tagata ʼo ina kole ai ʼae ke alu muʼa ʼo teuteuʼi tona ʼavaifo. Kapau la neʼe koia pea neʼe mole feala ʼi te temi ʼaia ke faipalalau pea mo Sesu. ʼI te ʼu fenua ʼo te potu saute uesite ʼo Asia ʼafeā, ka mate he tahi ʼi he famili pea neʼe foimo tanu atu aipe ʼi te ʼaho ʼaia. Koia, neʼe lagi mahaki peʼe kua matuʼā vaivai kae neʼe mole heʼeki mate. Ka na ʼaua la neʼe mole ui age leva e Sesu ki te tagata ke ina tuku tokotahi tana tamai ʼae ʼe mahaki, he neʼe feala pe ki tona famili ke tokakaga ki ai. (Mko 7:9-13) Neʼe hage pe neʼe ui fenei age e te tagata: ‘ ʼE mole au muliʼi anai koe mo kapau ʼe kei maʼuli pe taku tamai. Talitali pe muʼa ke hoki mate pea ke au fai mo tona ʼavaifo pea hoki au muliʼi koe.’ Koia, neʼe tokagaʼi e Sesu, neʼe mole toʼo e te tagata te faiga malie ʼae ke ina fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi tona maʼuli.—Luk 9:60, 62.
Tuku te kau mate ke natou ʼavaifo ʼanatou mate: Ohage ko tona ui ʼi te tokoni ki te ako ʼo Luk 9:59, ko te tamai ʼa te tagata ʼae neʼe faipalalau mo Sesu neʼe lagi mahaki peʼe kua matuʼā vaivai kae neʼe mole heʼeki mate ia. Koia, neʼe fia ui fenei age e Sesu: ‘Ko natou ʼae kua mamate ʼi te faʼahi fakalaumalie ʼe tonu ke natou ʼavaifo ʼanatou mate.’ Ko tona fakaʼuhiga, neʼe tonu pe ki te tagata ke ina tuku tona famili ke tokakaga ki tana tamai ʼo kaku ki tana mate pea mo tona ʼavaifo. ʼI tana muliʼi ia Sesu, neʼe feala ai ke ina maʼu te maʼuli heʼe gata kae mole ko tana kau mo natou ʼae kua mamate ʼi te faʼahi fakalaumalie ia mata ʼo te ʼAtua. ʼI tana tali, neʼe fia fakaha age e Sesu ko te fakamuʼamuʼa ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi totatou maʼuli pea mo tona fakamafola ki te ʼu potu fuli, ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te maʼuli fakalaumalie.
(Luka 9:61, 62) “Pea neʼe ui fenei age e te tahi kehe: “ ʼAliki, ʼe au mulimuli anai ia te koe, kaʼe fakagafua mai muʼa ke au tauʼine kia natou ʼo toku loto fale.” 62 “Neʼe tali fenei age e Sesu ki ai: “Ko he tahi ʼe kapa ki te saliote fuli kele pea mo sio ki te ʼu meʼa ʼae ʼi muli, ʼe mole tuha ia mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.”
nwtsty pāki mo ʼata viteo
Te fuli ʼo te kele
Ko te fuli ʼo te kele ʼe fai mahani ʼi te temi ʼae ʼe kamata momoko ai, ʼae ʼe malū ai te kele fefeka ʼuhi ko te ʼu temi vevela ʼi te ʼua. (Vakaʼi sgd 19.) Ko ʼihi saliote fuli kele neʼe faʼu ʼaki he moʼi ʼakau mata masila, pea neʼe lagi fakaukamea te muliʼi ʼakau. Pea neʼe haʼi ki he koga ʼakau pea toho e he manu ʼe tahi peʼe e he ʼu manu. Hili te fuli ʼo te kele, neʼe feala leva ke nunusi. ʼI te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo, neʼe tau fakaʼaogaʼi te gaue fuli kele ʼi te ʼu lea fakata. (Tfm 14:18; Esa 2:4; Sel 4:3; Mik 4:3) Neʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu e Sesu te ʼu gaue ʼo te kele ke tou taʼofi ai he ʼu ako maʼuhiga. Ohage la, neʼe talanoa ia Sesu ki te gaue fuli kele moʼo fakaha te maʼuhiga ʼae ke tou liliu ko he ʼu tisipulo ʼe katoa. (Luk 9:62) Kapau neʼe fakaleluʼi te gaue ʼa he tagata fuli kele, ʼe pikopiko anai tana keli. ʼO toe feia pe, ko te tisipulo ʼa Kilisito ʼae ʼe fakaleluʼi peʼe mole ina fakahoko ʼana gaue fakaʼatua, ʼe mole tuha ia mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
Tou Haga Tauhi Kia Sehova ʼAki He Loto Katoa
11 ʼE lelei ke tou hilifaki ia he ʼu fakamahino ki te lea fakata ʼa Sesu ke feala hatatou mahino kiai. ʼE lahi te ʼu gaue ʼae ʼe tonu ke fai e te tagata fuli kele. Kae ʼi tana lolotoga gaue ʼe manamanatu pe ia ki tona loto fale ʼae ʼe maʼuli ai tona famili, mo ʼona kaumeʼa pea mo fiafia ai. Pea ʼe fakaʼamu ia kiai. ʼI te hili ʼo tana fai ia te koga ʼo tana gaue, ʼe holi ia te tagata fuli kele ke “sio ki muli,” ki te ʼu meʼa ʼae ʼe fiafia ai tona maʼuli. Logo la ʼe kei lahi te gaue ʼe tonu ke fai ʼi muʼa ʼo te tō ʼo te pulapula, kae ʼe lelu tana fakakaukau pea ʼe haʼele kovi tana gaue. Pea ʼe mole toe fiafia te pule ʼo te tagata fuli kele ʼi tana mole faʼa kataki ʼo fakahoko fakalelei tana gaue.
12 Tou vakaʼi ia he aluʼaga ʼe tatau ʼe feala ke hoko ia ʼaho nei. ʼE feala ke tou fakatatau te tagata fuli kele ki te kau Kilisitiano ʼe malolohi ʼi te faʼahi fakalaumalie kae ʼe lolotoga tuʼutamakiʼia tonatou loto. Ohage la ko he tehina ʼe kau ki te ʼu fono mo te gaue fai fakamafola. Kae ʼi te tahi faʼahi ʼe nofo ʼo fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe ina leleiʼia ʼi te malama, pea ʼe fakaʼamu lahi tona loto kiai. Ki muli age, ʼi te hili ʼo tana gaue ʼi te minisitelio lolotoga ni taʼu, kua loto leva ia ke “sio ki muli,” ki te ʼu meʼa ʼae neʼe fakaʼamu kiai. Logo la te kei lahi ʼo te gaue ʼae ʼe tonu ke fakahoko ʼi te minisitelio, kae neʼe mole ina “taofi mau te folafola o te mauli,” ʼo tōtō ai tana kau ki te ʼu gaue Fakateokalatike. (Flp. 2:16) Pea ko Sehova, “te pule o te taʼukai,” ʼe mole fiafia mo kapau ʼe mole kei faʼa kataki he tahi ʼi tana kau gaue.—Luka 10:2.
13 ʼE mahino gafua kia tatou te ako ʼaeni. Ko te tauhi ʼae kia Sehova ʼaki he loto katoa ʼe mole gata ʼaki pē te kau ki te ʼu fono pea mo te gaue fai fakamafola. (2 Klk. 25:1, 2, 27) Kapau ʼe kei nofo he tehina ʼo fakaʼamu ke “sio ki muli,” ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kau ki te faʼahiga maʼuli ʼo te malamanei, pea ko tana tauhi agatonu ki te ʼAtua ʼe tuʼutamakiʼia. (Luka 17:32) Kae kapau leva ʼe tou fakapapau ʼe tou “fakalialia ki te kovi” mo “pipiki fakamalohi ki te lelei” pea ʼe tou ʼaoga anai “ki te puleaga o te Atua.” (Loma 12:9; Luka 9:62) Koia la ʼae ʼe ʼaoga ai kia tatou fuli ke tou vakavakaʼi fakalelei peʼe mole ʼi ai he meʼa ʼi te malama ʼa Satana, ʼe hage ʼe ʼaoga kiā tātou peʼe tou leleiʼia, ʼe ina taʼofi tatatou tauhi ʼaki he loto katoa kia Sehova.—2 Ko. 11:14; lau ia Filipe 3:13, 14.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 8:3) mo Soana te ʼohoana ʼo Kusa, ʼae neʼe tokaga ki te ʼapi ʼo Helote, mo Susana, pea mo ʼihi atu fafine ʼe kaugā malie, ʼae neʼe natou tauhi ia natou ʼaki ʼonatou koloa.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 8:3
neʼe natou tauhi ia natou: Peʼe “neʼe natou lagolago (peʼe foaki) kia natou.” ʼE feala ke fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka diakonos ki te tokaga ki te maʼuli fakasino ʼo ʼihi, ohage ko te toʼo meʼa kai, te fai kuka pea mo te tufaki ʼo te meʼa kai mo ʼihi atu meʼa. ʼE toe fakaʼaogaʼi feia ia Luk 10:40 (‘fai te ʼu gaue’) mo Luk 12:37 (“tauhi”) mo Luk 17:8 (“tauhi”) pea mo Gau 6:2 (“tufa te meʼa kai”). Kae ʼe feala pe ke fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki te tahi atu ʼu gaue ʼe tatau. ʼI heni, ʼe talanoa ai ki te tokoni ʼae neʼe fai e te ʼu fafine ʼae ʼe tuʼu ʼi te ʼu vaega 2 mo 3 kia Sesu pea mo ʼana tisipulo, ke natou fakahoko te gaue ʼa te ʼAtua. ʼI tanatou fai ʼaia, neʼe fakakololia ai e te ʼu fafine ia te ʼAtua. Pea neʼe fakaha e te ʼAtua tana lotofakafetaʼi ʼo ina taupau ʼi te Tohi-Tapu te fakamatala ʼo tanatou lotofoaki ki te taʼiake ʼo te ka haʼu ke natou lau. (Taa 19:17; Hep 6:10) Ko te kupu ʼaia ʼi te lea Fakakeleka ʼe fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼae ʼe tuʼu ia Mat 27:55 mo Mko 15:41.
(Luka 9:49, 50) Pea neʼe ui fenei age e Soane: “ ʼAliki, neʼe matou sisio ki he tahi neʼe ina kapu te ʼu temonio ʼaki tou huafa, pea neʼe matou faigaʼi ke matou taʼofi ia ia, he ʼe mole mulimuli ia tatou.” 50 Kaʼe neʼe tali fenei age e Sesu kia ia: “ ʼAua naʼa kotou faigaʼi ke kotou taʼofi ia ia, he ʼe ko ʼae ʼe mole fakafeagai kia koutou, ʼe kau ia mo koutou.”
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Luka
9:49, 50He koʼe neʼe mole taʼofi e Sesu ia te tagata ʼae neʼe ina kapu te ʼu temonio, kae neʼe mole muli age ia te ia? Neʼe mole taʼofi e Sesu ia te tagata koteʼuhi neʼe heʼeki fakatuʼu ia te kokelekasio Fakakilisitiano. Koia, neʼe heʼeki fakamaʼua ki te tagata ʼaia ke kaugā fagona mo Sesu, ke feala ai hana tui ki te huafa ʼo Sesu pea mo kapu te ʼu temonio.—Mko. 9:38-40.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 10-11
“Te Lea Fakata ʼo Te Tagata Samalitana”
(Luka 10:29-32) Kaʼe ʼi tana fia fakaha tona faitotonu, neʼe fehuʼi fenei age e te tagata kia Sesu: “Ko ai moʼoni koa toku tatau?” 30 Neʼe tali fenei age e Sesu: “Neʼe hifo ifo te tagata mai Selusalemi ki Seliko ʼo ʼohofi e te kau kaihaʼa. Neʼe natou kaihaʼa ia ia, mo ta, pea natou olo ai kaʼe tuku ia ia kua meihiʼi mate. 31 “Neʼe to tonu mo te hifo mai ʼa he pelepitelo ʼi te ala ʼaia, kaʼe ʼi tana sio ki ai, neʼe fakalaka ia ki te tahi kauala. 32 Neʼe toe feia mo te tagata Levite. ʼI tana tau mai ki te koga meʼa ʼaia, neʼe sio ki ai kaʼe neʼe fakalaka ia ki te tahi kauala.
nwtsty pāki mo ʼata viteo
Te Ala ʼAe Mai Selusalemi Ki Seliko
Ko te ala (1) ʼae ʼe ha ʼi te kiʼi ʼata viteo ʼaeni ʼe mulimuli ki te ala ʼafeā ʼae neʼe haʼu mai Selusalemi ki Seliko. Neʼe 20 kilometa tupu tona loaloaga pea neʼe mahifo ʼi te 1 kilometa, pea neʼe pikopiko te ala mai Selusalemi ki Seliko. Neʼe lahi te ʼu kaihaʼa neʼe hoko ʼi te ala ʼaia, koia ʼae neʼe fakatuʼu ai te nofoʼaga solia moʼo puipui ʼo te kau faifagona. Ko te kolo Loma ko Seliko (2) neʼe tuʼu ia ʼi te faʼahi ala ʼo te Toafa ʼo Sutea. Ko te kolo ʼafeā ko Seliko (3) neʼe tuʼu ia teitei kilometa ʼe 2 mai te kolo Loma ʼafeā.
“Neʼe Mole Palalau Age Kia Natou Ka Mole ʼi Ai Hana Lea Fakatata”
14 Lua, koutou manatuʼi te lea fakatata ʼo te tagata Samalitana agalelei. Neʼe kamata fenei e Sesu: “Nee hifo he tagata mai Selusalemi ki Seliko, pea nee to kia nima o te kau kaihaa, o natou kaihaasia pea nee natou ta ia, pea nee natou olo kae natou tuku ai kua teitei mate.” (Luka 10:30) Neʼe maʼuhiga te talanoa ʼa Sesu ki te ala “mai Selusalemi ki Seliko” moʼo fakaha lelei ai tana manatu. ʼI te temi ʼae neʼe ina fakamatala ai tana lea fakatata, neʼe mole vaha mamaʼo ia Sutea pea mo Selusalemi, koia neʼe lagi iloʼi e te hahaʼi te ala ʼaia. Ko te ala ʼaia neʼe feala ke kita tuʼutamaki ai, tafito ki he tahi ʼe folau tokotahi. Neʼe lahi te ʼu pikoga ʼi te ala, ʼo lahi ai te ʼu koga meʼa ke fenonoʼi ai te hahaʼi kaihaʼa.
15 ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe feala ke tou tokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te talanoa ʼa Sesu ki te ala ʼae “mai Selusalemi ki Seliko.” Ohage ko tona ui ʼi te lea fakatata, neʼe ʼuluaki fagona ʼi te ala ʼaia te pelepitelo pea mo te Levite—kae neʼe mole he tahi ia naua neʼe tuʼu moʼo tokoni ki te tagata ʼae neʼe tuku lavea ʼi te ala. (Luka 10:31, 32) Neʼe tauhi te kau pelepitelo ʼi te fale lotu ʼi Selusalemi, pea neʼe tokoni te kau Levite kia natou. Neʼe tokolahi te kau pelepitelo pea mo te kau Levite neʼe nonofo ʼi Seliko ʼi te temi ʼae neʼe mole natou gaue ai ʼi te fale lotu, heʼe ko Seliko pea mo Selusalemi neʼe vaha ia kilometa e 23. Koia ʼe mahino ia neʼe natou tau fagona ʼi te ala ʼaia. Pea koutou toe fakatokagaʼi, neʼe hihifo te pelepitelo pea mo te Levite “mai Selusalemi,” neʼe nā mavae mai te fale lotu. ʼE mole tou lava maʼu he takuʼaki ki te mole tokoni ʼa te ʼu tagata ʼaia e toko lua ki te tagata ʼae neʼe tamateʼi, ʼo tou ui fenei: ‘Neʼe mole nā tokoni ki ai he neʼe hage ia kua mate, pea kapau neʼe nā fāfā ki te sino kua mate, pea neʼe mole feala anai lolotoga he temi ke nā tauhi ʼi te fale lotu.’ (Levitike 21:1; Numelo 19:11, 16) ʼE ha lelei mai neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ʼi tana ʼu lea fakatata, te ʼu meʼa neʼe iloʼi e te hahaʼi ʼae neʼe fakalogo.
(Luka 10:33-35) Kaʼe neʼe fagona mai leva te Samalitana ʼi te ala ʼaia, ʼo kaku mai ki ai pea ʼi tana sio ki te tagata, neʼe ʼofa mamahi ai. 34 Koia neʼe fakaovi age ki ai pea mo ina takaī lolo mo vino ʼona mataʼi lavea, pea ina haʼi. Neʼe ina fakaheka leva ki tana manu ʼo ʼave ia ia ki he fale tali fagona pea mo taupau ia ia. 35 ʼI te ʼaho ake, neʼe ina toʼo leva tenalio ʼe lua ʼo ʼavage ki te pule ʼo te fale tali fagona pea mo ui fenei age: ‘Tokaga kia ia, pea ko te falā ʼae ka ke fakaʼaogaʼi maʼa ia, ʼe au liufaki atu anai moka au toe liliu mai.’
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 10:33, 34
te Samalitana: Neʼe fehihiʼa te kau Sutea ʼi te kau Samalitana pea neʼe mole natou fia felogoi mo natou. (Soa 4:9) Maʼia mo ʼihi kau Sutea neʼe natou fakaʼaogaʼi te kupu “Samalitana” ohage ko he kupu moʼo laukoviʼi pea mo fehiʼaʼinaʼi. (Soa 8:48) ʼE talanoa te lapi ʼi te Mishna ʼo ui fenei: “Ko he tahi ʼe ina kai he moʼi pane ʼa te kau Samalitana ʼe hage pe ko hana kai he moʼi puaka.” (Shebith 8:10) Tokolahi ʼo te kau Sutea, neʼe mole natou tui ki he fakamoʼoni ʼa he Samalitana, peʼe mole natou tali he gaue peʼe ko he tokoni mai ia ia. ʼI tana tokagaʼi te fehiʼa ʼa te kau Sutea ki te kau Samalitana, neʼe fia foaki mai ai e Sesu he ako maʼuhiga ʼaki te lea fakata ʼaeni, ʼae ʼe tau fakahigoaʼi ko te lea fakata ʼo te tagata Samalitana agalelei.
takaī lolo mo vino ʼona mataʼi lavea, pea ina haʼi: ʼI heni, ʼe fakamatala e te toketa ko Luka ʼi te lea fakata ʼa Sesu, te faʼahiga faitoʼo ʼo he ʼu mataʼi lavea pea ʼe tatau pe mo ʼae ʼo te temi ʼaia. Ko te lolo pea mo te vino neʼe ko te ʼu meʼa faitoʼo mahani ʼaia ʼo te ʼu lavea. Ko te lolo neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakafimalieʼi te mamahi ʼo te ʼu lavea (vakaʼi mo Esa 1:6), pea ko te vino neʼe ko he faitoʼo fakamaʼa ʼo te mataʼi lavea. ʼE toe fakamatala e Luka te faʼahiga takaī peʼe haʼi ʼo te ʼu lavea ke ʼaua naʼa kovi.
te fale tali fagona: Ko te kupu Fakakeleka ʼe fakaʼuhiga ki “he koga meʼa ʼe tali fuli ki ai te hahaʼi.” Neʼe feala ai ki te kau faifagona mo ʼanatou manu ke taupau ai. Neʼe foaki age ai e te tagata ʼo te ʼapi te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te kau faifagona. Pea neʼe feala ke tokaga kia natou ʼae neʼe tuku age ke ina taupau kae totogi ʼaki he foʼi fala.
(Luka 10:36, 37) Kia koe, ko ai ʼi te toko tolu ʼaeni neʼe ina fakaha ʼaki tana aga, ʼe ko ia te tatau ʼo te tagata ʼae neʼe gaohi koviʼi?” 37 Neʼe ina ui fenei age: “Ko ia ʼae neʼe manavaʼofa kia ia.” Neʼe tali fenei age e Sesu ki ai: “Alu la pea ke fai feia mo koe.”
Ko Te Tagata Samalitana Neʼe Agalelei
Ko te lea fakatata ʼa Sesu ʼe ina fakaha mai ko te tagata ʼae ʼe faitotonu, ʼe mole gata ʼaki pe ki tana fakalogo ki te ʼu lao ʼo te ʼAtua, kae ʼe ina toe faʼifaʼitakiʼi foki mo tona ʼu kalitate. (Efesi 5:1) Ohage la, ʼe fakaha mai e te Tohi-Tapu “ko te ʼAtua ʼe mole fakapulepule.” (Gaue 10:34) ʼE tou faʼifaʼitakiʼi koa te ʼAtua ʼi te faʼahi ʼaia? Ko te lea fakatata fakalave loto ʼa Sesu, ʼe ha mai ai ko te ʼofa ki totatou kaiga ʼe mole tonu ke ina fakakeheʼi he lanu, mo he puleʼaga pea mo he ʼu lotu. ʼE ina akoʼi ki te kau Kilisitiano ke natou “fai te meʼa ʼae ʼe lelei ki te hahaʼi fuli”—kae mole natou fai pe ki te hahaʼi ʼae ʼe tatau tonatou maʼuli faka sosiale mo natou, pe ki te hahaʼi ʼae ʼe natou lanu tahi peʼe kia natou ʼae ʼe natou puleʼaga tahi, pea mo ʼaua naʼa natou fai pe ki te hahaʼi ʼae ʼe natou lotu tahi.—Kalate 6:10.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 10:18) Neʼe ina tali fenei age kia natou: “Kua au sio ki te to ifo ʼa Satana ohage ko he hila mai te lagi.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 10:18
Kua au sio ki te to ifo ʼa Satana ohage ko he hila mai te lagi: ʼE palalau fakakikite ia Sesu ki tana sio ki te li ifo anai ʼo Satana mai te lagi ohage kua ʼosi hoko. ʼE fakamatala ʼi te Fakaha 12:7-9 ia te tau ʼae neʼe hoko ʼi selo, te pikipikiga ʼo te to ifo ʼa Satana pea mo te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga Fakamesia. ʼI heni, neʼe fia fakatokagaʼi mai e Sesu te to moʼoni ʼa Satana mo ʼana temonio ʼi te tau ʼae ka hoko anai. He neʼe ko te toko 70 tisipulo heʼe haohaoa pe ʼae neʼe kua fakafealagia e te ʼAtua ke natou kapu te ʼu temonio.—Luk 10:17.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Luka
10:18—Kotea ʼae neʼe manatu kiai Sesu ʼi tana fai te ʼu palalau ʼaeni ki te ʼu tisipulo e toko 70: “Neʼe kua au mamata kia Satana kua ʼosi tō mai te lagi ohage ko he ʼuhila”? Neʼe mole ui e Sesu ko Satana kua lī ifo ki te kele. He neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te ʼosi pe ʼo te fakanofo Hau ʼo Kilisito ʼi te taʼu 1914. (Fkh. 12:1-10) Logo la ʼe mole feala ke tou ui papau te faʼahi ʼaia, kae ʼi tana talanoa ki te faʼahi ʼaia ohage ko he meʼa kua hoko ia, ʼe mahino ia neʼe fia fakaha tafito e Sesu ʼe hoko moʼoni anai.
(Luka 11:5-9) Pea neʼe ina ui fenei age kia natou: “Kapau ʼe ʼi ai hou kaumeʼa pea ʼe ke alu age ki ai ʼi te maʼupo ʼo ui fenei age: ‘Kaumeʼa, foaki mai haku ʼu foʼi pane ʼe tolu, 6 koteʼuhi neʼe hoki tau folau mai pe toku kaumeʼa pea ʼe mole haku meʼa ke au ʼavage ki ai.’ 7 Kaʼe ʼe ina tali fenei age anai mai loto: ‘Tuku tau fakakinakinaʼi au. Kua fakamaʼu te matapa, pea kua matou momoe mo taku fanau. ʼE mole feala ke au tuʼu atu pea ʼe mole haku meʼa ke au ʼavatu.’ 8 ʼE au tala atu, logope la ʼe mole tuʼu ake anai pea mo foaki age he meʼa ʼuhi he ʼe ko tona kaumeʼa, kaʼe ʼe mahino papau ia, ʼe tuʼu ake anai pea mo ʼavage te meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki ai ʼuhi ko tana haga kole fakakinau. 9 Koia ʼe au ui atu kia koutou, kotou haga kole, pea ʼe foaki atu anai. Kotou haga kumi, pea ʼe kotou maʼu anai. Kotou haga tukituki, pea ʼe avahi atu anai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 11:5-9
Kaumeʼa, foaki mai haku ʼu foʼi pane ʼe tolu: ʼI te ʼu fenua ʼo te potu saute uesite ʼo Asia, ko te tali kaiga neʼe ko he maʼua neʼe fakalalahiʼi e te hahaʼi, ohage ko tona ha ʼi te lea fakata ʼaeni. Maʼia pe la moka ʼe tau fakapunamaʼuli mai he tahi ʼi te maʼu po, ʼo ha mai ai neʼe feala pe ke hoko he ʼu aluʼaga fakafokifa lolotoga he faifolau ʼi te ʼu temi ʼaia. Neʼe fakamaʼua kia ia ʼae ʼe tali kaiga ke ina foaki he meʼa kai ʼa ia ʼae neʼe folau mai. Tatau aipe pe neʼe tonu ke alu ʼo fakahohaʼa tona vahaʼa fale ʼi te hola pe ʼaia ke ina foaki age he meʼa kai.
Tuku tau fakakinakinaʼi au: Neʼe mole fia tokoni age te kaumeʼa ʼo te lea fakata, ki te tagata ʼae neʼe haʼu ʼo kole moʼi pane. Neʼe mole ko hana aga kovi, koteʼuhi he neʼe kua ʼosi moe ia. Ko te ʼu ʼapi ʼo te temi ʼaia, tafito ʼo natou ʼae neʼe masisiva, neʼe ko he koga fale lahi pe ʼe tahi. Kapau neʼe mafuta ake te tagata ʼo te ʼapi ʼi tana moe, neʼe feala pe ke ʼaʼala fuli ai te famili katoa, ʼo kau ai mo te ʼu tamaliki.
haga kole fakakinau: Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ʼi heni ʼe fakaʼuhiga ʼe “mole hona tuʼakoi” peʼe ʼe “mole ufiufi.” Kae ʼi te aluʼaga ʼaeni, ʼe fakaʼuhiga ʼe matasoka peʼe fakakinau. Ko te tagata ʼo te lea fakata ʼa Sesu neʼe mole ufiufi peʼe tuku tana haga kole fakakinau te ʼu meʼa ʼae neʼe loto ki ai. Pea neʼe ui e Sesu ki ʼana tisipulo ka natou faikole, ʼe tonu ke natou haga faikole tuʼumaʼu.—Luk 11:9, 10.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 12-13
“ ʼE Kotou Maʼuhiga Age ʼi He Faga Misi”
(Luka 12:6) ʼE mole fakatau koa la he ʼu misi ʼe nima ki he ʼu foʼi piesi ʼe lua ʼe mole faʼa maʼuhiga? Kaʼe ʼe mole he tahi ia natou ʼe galoʼi e te ʼAtua.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 12:6
he ʼu misi: Ko te kupu Fakakeleka strouthion ’e ko te kupu fakanounou ʼaia ʼo te ʼu kiʼi manulele fuli. Kae ʼe tautau fakaʼaogaʼi ki te ʼu kiʼi misi. Ko te ʼu manulele ʼaia ʼe totogi lelei age ʼi te ʼu manulele fuli ʼae ʼe fakatau moʼo kai.
(Luka 12:7) Kaʼe ʼo ʼuhiga mo koutou, kua lau fuli ʼokotou fuluʼi ʼulu. ʼAua naʼa kotou matataku, ʼe kotou maʼuhiga age ʼi he faga misi.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 12:7
ʼo ʼuhiga mo koutou, kua lau fuli ʼokotou fuluʼi ʼulu: ʼE fakafuafua ʼe lagi maʼu e te tokotahi fuluʼi ʼulu ʼe teitei 100 000 tupu. ’E iloʼi lelei e Sehova pe ko fuluʼi ʼulu ʼe fia ʼe maʼu e he tahi. Koia ʼe tou iloʼi papau ai ʼe tokaga moʼoni ki te ʼu tisipulo takitahi ʼa Kilisito.
(Luka 12:7) Kaʼe ʼo ʼuhiga mo koutou, kua lau fuli ʼokotou fuluʼi ʼulu. ʼAua naʼa kotou matataku, ʼe kotou maʼuhiga age ʼi he faga misi.
cl-F p. 241 pal. 4-5
ʼE Mole Feala Ke “Fakamavae Tatou Mai Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
4 ʼUluaki, ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe maʼuhiga ki te ʼAtua ʼana kaugana takitokotahi. Ohage la ko te ui fenei ʼa Sesu: “ ʼE mole fakatau koa la he ʼu misi ʼe lua ki he foʼi piesi ʼe mole faʼa maʼuhiga? Kaʼe ʼe iloʼi e takotou Tamai moka to he misi ki te kele. Kaʼe ʼo ʼuhiga mo koutou, kua lau fuli ʼokotou fuluʼi ʼulu. Koia, ʼaua naʼa kotou matataku, ʼe kotou maʼuhiga age ʼi he faga misi.” (Mateo 10:29-31) Neʼe kotea te fakaʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu ki te nofoʼaki?
5 ʼE lagi kotou feʼekeʼaki pe koʼe neʼe fia totogi e te hahaʼi te ʼu misi. ʼI te temi ʼo Sesu, ko te ʼu manulele ʼae neʼe totogi lelei age neʼe ko te ʼu misi. ʼAki pe he foʼi piesi ʼe tahi, neʼe feala ke totogi ʼaki he ʼu misi ʼe lua. Pea neʼe ui e Sesu, ʼaki he ʼu foʼi piesi ʼe lua, neʼe mole ko misi pe ʼe fa kae ko misi ʼe nima. Neʼe foaki noa age te nima misi. Koia, neʼe mole faʼa maʼuhiga te ʼu misi ki te tagata kae ʼe feafeaʼi ki te Tupuʼaga? Neʼe tala fenei e Sesu: “ ʼE mole he tahi ia natou [maʼia mo ia ʼae neʼe foaki noa] ʼe galoʼi e te ʼAtua.” (Luka 12:6, 7) ʼE lagi kua kotou mahino leva ki te ʼu palalau ʼa Sesu. Kapau ʼe maʼuhiga he kiʼi misi pe ʼe tahi kia Sehova, pea ʼe toe lahi age la te maʼuhiga ʼo te tagata. Ohage pe ko tona ui e Sesu, ʼe iloʼi lelei tatou e Sehova, maʼia mo ʼotatou fuluʼi ʼulu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 13:24) “Ke kotou faiga malohi ke kotou hu ʼi te matapa faveliveli, koteʼuhi ʼe au tala atu kia koutou, ʼe faiga anai te tokolahi ke natou hu ai kaʼe ʼe mole natou lavaʼi anai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 13:24
Ke kotou faiga malohi: ʼE ha ʼi te fakatokaga ʼaeni ʼa Sesu, ʼe maʼuhiga ke tou faiga fakamalotoloto ke tou hu ai ʼi te matapa faveliveli. ʼI ʼihi atu tohi, neʼe fakaliliu fenei te kupuʼi palalau: “Fai he ʼu faiga malohi ke lahi age; Fai te ʼu faiga fuli.” ʼE pipiki tahi te kupu Fakakeleka agônizomaï mo te kupu agôn, ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu fakahaoga faigaoʼi. Ia Hep 12:1, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki te “lele” ʼa te kau Kilisitiano, ki te maʼuli. ʼE toe feala pe ke fakaʼuhiga ki he ʼu “ ʼahiʼahi” (Flp 1:30; Kol 2:1), ki he “tau” (1Ti 6:12; 2Ti 4:7), ki he “fakataupiepie” (1Ko 9:25), ki he ʼu ‘faiga fakamalotoloto’ (Kol 1:29; 4:12; 1Ti 4:10), pea mo he “tau” (1Ti 6:12). Koia, ʼe ui e ʼihi neʼe fakalotomalohiʼi tatou e Sesu ke tou faiga malohi, ohage ko he tagata faigaoʼi ʼe faiga malohi ke ina maʼu te fakapale.
(Luka 13:33) Kaʼe ʼe tonu ke hoko atu taku fagona ʼi te ʼaho nei, mo apogipogi, pea mo te ʼaho ʼae ka hoa mai, koteʼuhi ʼe mole feala ke matehi he polofeta ʼi tuʼa atu ʼo Selusalemi.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 13:33
ʼe mole feala: Neʼe mole he lea fakapolofeta Fakatohi-tapu neʼe fakamahino fakahagatonu ʼai ʼe mate anai te Mesia ʼi Selusalemi. Kae, ʼe feala pe ke tou manatu feia moka tou lau ia Tan 9:24-26. Pea tahi, kapau neʼe tonu ke matehi he polofeta e te kau Sutea, tafito la ia te Mesia pea neʼe fakahoko pe ʼi Selusalemi. ʼI te kolo pe ʼaia, neʼe toe fakatahitahi ai te toko 71 ʼo te Sanetualio, te telepinale lahi ki te fakamauʼi ʼo natou ʼae neʼe tukugakoviʼi ko ni polofeta loi. Pea neʼe lagi manatuʼi e Sesu, ko te ʼu sakilifisio fuli ʼae neʼe fai ki te ʼAtua, neʼe fai pe ʼi Selusalemi. ʼO toe feia pe ki te akeno ʼo te Pasikate, neʼe matehi ai. Neʼe hoko moʼoni fuli pe te ʼu palalau ʼaeni ʼa Sesu. Neʼe fakamauʼi ʼi te Sanetualio ʼi Selusalemi. Pea neʼe mate pe ʼi ai, ʼi tona ʼuhiga “akeno ʼo te Pasikate.”—1Ko 5:7.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO SULIO –5 ʼO ’AUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 14-16
“Te Lea Fakata ʼo Te Foha Maumau Koloa”
(Luka 15:11-16) Pea neʼe ina ui fenei: “Neʼe maʼu e he tagata ʼona foha ʼe toko lua. 12 Pea neʼe ui fenei e ia ʼae ʼe veliveli ki tana tamai: ‘Tamai, foaki mai te vahe ʼo te tofiʼa ʼae ʼe tonu ke au maʼu.’ Koia neʼe ina vahe ai ʼona koloa kia naua. 13 Hili ki ai ni ʼaho, neʼe tanaki e te foha muli ʼana meʼa fuli ʼo fagona ki he fenua mamaʼo. Pea ʼi ai neʼe ina maumauʼi ʼona koloa ʼi he maʼuli heʼe ʼaoga. 14 ʼI tana ʼosi maumauʼi ʼona koloa fuli, neʼe hoge lahi te fenua katoa, pea neʼe ina logoʼi tona fakaʼofaʼofa. 15 Pea neʼe alu leva ʼo gaue maʼa he tahi ʼo te fenua ʼaia, ʼae neʼe ina fekauʼi ia ia ki ʼana gaueʼaga ke fagai puaka. 16 Pea neʼe ina fakaʼamu ke ina kai te meʼa kai ʼa te ʼu puaka he neʼe mole foaki age e he tahi hana meʼa kai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 15:11-16
Neʼe maʼu e he tagata ʼona foha ʼe toko lua: ʼE makehe ʼaupito te fakamatala ʼo te foha maumau koloa. Ko te hisitolia ʼaeni ʼo Sesu ʼe loaloaga tokotahi. ʼE ʼi ai te tahi faʼahi maʼuhiga ʼo te lea fakata ʼe palalau ki ai ia Sesu, ʼe ko te ʼu felogoi fakafamili. ʼI te tahi ʼu faʼifaʼitaki, neʼe palalau pe ia Sesu ki he ʼu meʼa ʼe mole maʼuli. Ohage ko te ʼu pulapula mo te ʼu kele kehekehe, pe ko te ʼu felogoi ʼa he pule mo ʼana tagata faifekau. (Mat 13:18-30; 25:14-30; Luk 19:12-27) Kae ʼi te hisitolia ʼaeni, ʼe palalau tafito ai ia Sesu ki te ʼu felogoi ʼa he tamai mo hona ʼu foha. Pea, ʼe lagi ko te tokolahi ʼo natou ʼae ʼe logo ki te fakamatala ʼaeni, neʼe mole manavaʼofa lahi feia ʼanatou tamai. Koia, ʼe ha ʼi heni, ia te ʼofa lahi ʼo tatatou Tamai ʼae ʼi selo ki ʼana fanau ʼi te kele. Pea ʼe ʼofa fakatatau pe kia natou ʼae neʼe nonofo agatonu kia te ia, pea mo natou ʼae neʼe kua mamaʼo kae kua natou toe liliu mai.
e ia ʼae ʼe veliveli: ʼI te Lao ʼa Moisese, ko te foha ʼuluaki neʼe ina maʼu vahe ʼe lua ʼo te tofiʼa. (Te 21:17) ʼI te hisitolia ʼaeni, ko te ʼuluaki foha neʼe ko te muʼa ʼaia. Ko tona fakaʼuhiga, neʼe vahe tahi pe te tofiʼa ʼo te foha veliveli.
maumauʼi: ʼE haʼu mai te kupu Fakakeleka, ko tona fakaʼuhiga ʼe “mavetevete (ki he ʼu potu kehekehe).” (Luk 1:51; Gau 5:37) Ia Mat 25:24, 26, neʼe fakaliliu fenei ai: “haha.” Kae ʼi te vaega ʼaeni, ʼe fakaʼuhiga ia ki he tahi ʼe ina fakaʼaogaʼi fakavalevale he ʼu koloa.
he maʼuli heʼe ʼaoga: Peʼe ko he “maʼuli fakalaluvale.” ʼE tatau mo te ʼu kupuʼi palalau ʼae ia Efe 5:18; Tit 1:6; mo 1Pe 4:4. ʼI ʼihi atu ʼu fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu, neʼe fakaʼaogaʼi te kupusiga palalau ʼaeni: “maumau koloa.”
ke fagai puaka: ʼI te Lao, ko te puaka neʼe kau ki te ʼu manu heʼe maʼa. Koia, ka fagai puaka he Sutea, neʼe ko he gaue fakaufiufi ʼaupito.—Le 11:7, 8.
te meʼa kai ʼa te ʼu puaka: Neʼe ko te ʼu fuaʼi ʼakau ʼe hage ko te ʼu fuaʼi ʼohai. Pea ʼe hage tona agaaga ko he ʼu talaʼi manu (ʼe fakaʼuhiga tona higoa Fakakeleka ki he “kiʼi tala”). Ia ʼaho nei, ʼe kei fakaʼaogaʼi pe moʼo fafaga ʼo te ʼu hosi, te ʼu pipi pea mo te ʼu puaka. Koia, ʼi te fakaʼofaʼofa ʼaupito ʼo tona maʼuli neʼe mole ufiufi ai te foha ʼi tana kai te meʼa kai ʼa te ʼu puaka.—Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Luk 15:15.
(Luka 15:17-24) “ ʼI tana toe maʼu tona ʼatamai, neʼe ina ui fenei: ‘ ʼE lahi te kau gaue ʼo taku tamai, ʼe mahu tanatou pane pea ʼe maumau, kaʼe ko au ʼe au pakupaku ʼi heni. 18 ʼE au tuʼu ake anai ʼo alu ki taku tamai ʼo ui fenei age kia ia: “Tamai, neʼe au agahala ki te lagi pea mo koe. 19 ʼE mole kei tau mo au ke fakahigoaʼi au ko hou foha. Koia gaohi au ohage ko he tahi ʼo tau kau gaue.” ’ 20 Pea neʼe tuʼu ake leva ʼo alu ki tana tamai. ʼI tana kei mamaʼo, neʼe sio tana tamai ki ai mo ʼofa mamahi ai, pea neʼe lele ki ai ʼo faʼufua pea mo ʼuma mamahi ki ai. 21 Neʼe ui fenei age e te foha ki ai: ‘Tamai, neʼe au agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tau mo au ke fakahigoaʼi au ko hou foha. 22 Kaʼe neʼe ui fenei age e te tamai ki ʼana kaugana: ‘Kotou fakavilivili ʼo ʼaumai te teu ʼae ʼe matalelei ʼosi, ʼo fakatui age ki ai pea mo ʼai he mama ki tona nima pea mo he ʼu taka ki ʼona vaʼe. 23 Pea kotou ʼaumai mo te vitulo sino, ʼo tamateʼi, pea ke tou kakai mo fakafiafia, 24 he ʼe ko toku foha ʼaeni neʼe mate kaʼe kua toe maʼuli, neʼe puli kaʼe kua toe maʼu.’ Pea neʼe natou kamata fakafiafia ai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 15:17-24
mo koe: ʼE haʼu mai te kupu Fakakeleka énôpion. Ko tona fakaʼuhiga: “ia muʼa; ia mata ʼo.” ʼE maʼu te kupuʼi palalau ʼaia ʼi te Septante, ia 1Sa 20:1. ʼI te vaega ʼaia, neʼe fehuʼi fenei ai e Tavite kia Sonatane: “Kotea taku agahala kia mata o tau tamai?”
kau gaue: ʼI tana toe liliu ki tona ʼapi, neʼe loto te foha ke fakatalitali e tana tamai ohage ko he tagata gaue. Ko he tahi neʼe kau ʼi te kau gaue ʼae neʼe mole nonofo ia ʼi te nofoʼaga ohage ko te ʼu tagata kaugana ʼo te ʼapi. Kae, neʼe ko he tahi ia ʼe haʼu mai tuʼa, neʼe fakahu gaue ki he ʼaho pe ʼe tahi.—Mat 20:1, 2, 8.
ʼuma mamahi ki ai: ʼE haʼu mai te kupu Fakakeleka ʼe tatau mo te kupu philéô, ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te “ ʼuma” (Mat 26:48; Mko 14:44; Luk 22:47). Kae, ʼe toe feala pe ke fakaliliu ʼaki te “ ʼofa” (Soa 5:20; 11:3; 16:27). Koia, ʼi tana faʼufua feia ki tona foha, ʼe ha ai te fakaʼamu ʼa te tamai ke toe liliu mai la tona foha.
ke fakahigoaʼi au ko hou foha: ʼI ʼihi fakaliliu, neʼe toe hilifaki mo te falasisi ʼaeni: “Gaohi au ohage ko he tahi ʼo tau kau gaue.” Kae ʼi te Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou neʼe mole hilifaki ki ai te falasisi ʼaia. Koteʼuhi ʼi ʼihi tohi ʼafeā ʼe tuha mo te falala, ʼe mole tuʼu ai te ʼu palalau ʼaia. ʼE ui e ʼihi kau poto, neʼe ʼai te falasisi ʼaia ke alu tahi mo te vaega ʼo Luk 15:19.
teu . . . mama . . . taka: Neʼe mole ko he teu feia pe, kae neʼe ko te teu ʼae neʼe matalelei tokotahi. Neʼe lagi lelei kehe tona faʼahiga tui pea neʼe hage ko te ʼu kofu ʼae neʼe foaki ki te kau fakaafe maʼuhiga. ʼI te ʼai e te tamai te foʼi mama ki te nima ʼo tona foha, neʼe ina fakaha ai ʼe ina tali ia ia, ʼe ʼofa pea ʼe fakaʼapaʼapa kia ia. ʼI te agamahani, neʼe mole tui e te ʼu kaugana ni sulie, peʼe natou ʼai mama. Koia, ʼe ha lelei mai ai, neʼe tali e te tamai ke toe kau tona foha ki te famili.
(Luka 15:25-32) “Kaʼe ko tona ʼuluaki foha neʼe ʼi te gaueʼaga. Pea ʼi tana toe liliu mai mo fakaovi mai ki te ʼapi, neʼe logo ki te musika mo te ʼu meʼe. 26 Koia neʼe ina pauʼi he tahi ʼi te ʼu kaugana ʼo fakalavelave age pe kotea ʼae kua hoko.27 Neʼe ina ui fenei age ki ai: ‘Kua haʼu tou tehina, pea neʼe tamateʼi e tau tamai te vitulo sino he ʼe kua toe liliu mai pea ʼe maʼuli lelei.’ 28 Kaʼe neʼe ita ia ʼo fakafisi ke hu ki loto. Pea neʼe haʼu ai tana tamai ki tuʼa ʼo kole mamahi age ki ai ke hu ki fale. 29 Pea neʼe ina tali fenei age ki tana tamai: ‘Kua lauʼi taʼu nei taku gaue kinakina maʼa koe, pea neʼe heʼeki au talagataʼa ki ʼau fakatotonu, kaʼe neʼe heʼeki ke foaki mai he ʼuhiʼi tao ke au fakafiafia mo ʼoku kaumeʼa. 30 Kaʼe ʼi te tau mai pe ʼo tou foha ʼaeni ʼae neʼe ina maumauʼi ʼou koloa ʼaki te ʼu fafine paomutu, neʼe ke tamateʼi te vitulo sino maʼa ia.’ 31 Pea neʼe ina tali fenei age ki ai: ‘Siʼoku foha, neʼe ke nofo tuʼumaʼu pe koe mo au, pea ko ʼaku meʼa fuli ʼe ʼa koe. 32 Kaʼe neʼe tonu pe ke tou fakafiafia, he neʼe mate tou tehina kaʼe kua toe maʼuli, neʼe puli kaʼe kua toe maʼu.’ ”
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 14:26) “Kapau ʼe haʼu he tahi kia te au kaʼe ʼe mole fehiʼa ki tana tamai, mo tana faʼe, mo tona ʼohoana, mo tana fanau, mo ʼona tehina, mo ʼona tuagaʼane, ʼo feia mo tona maʼuli, ʼe mole feala ia ke liliu ko haku tisipulo.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 14:26
fehiʼa: ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi te ʼu fakaʼuhiga ʼo te kupu “fehiʼa”. ʼE feala ke fakaʼuhiga ki he tahi ʼe agakovi pea ʼe ina gaohi koviʼi te hahaʼi. Pe ko he tahi ʼe fehiʼa likoliko ki he tahi peʼe ki he meʼa, ʼo tupu ai hana mole fia fakaovi ki ai. Pe ʼe fakaʼuhiga ki te kua veliveli ʼo te ʼofa. Ohage la, ʼe tohi ʼi te Tohi-Tapu neʼe “mole ofa” ia Sakopo ia Lea kae neʼe ʼofa ia ia Lasele. Ko tona ʼuhiga, neʼe veliveli age tana ʼofa kia Lea ʼi tana ʼofa kia Lasele (Sen 29:31; Te 21:15). Pea ʼe maʼu ʼi ʼihi tohi Fakasutea te fakamahino ʼaia. Koia, neʼe mole fia ui age e Sesu ke fehihiʼa ʼana tisipulo ki ʼonatou famili peʼe kia natou totonu. Kailoa, heʼe mole alu tahi leva mo te manatu ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua. (Vakaʼi ia Mko 12:29-31; Efe 5:28, 29, 33.) ʼI te vaega ʼaeni, ko te fakaʼuhiga ʼo te kupu “fehiʼa” ke “veliveli age tona ʼofa.”
(Luka 16:10-13) Ko he tahi ʼe agatonu ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe liliki ʼe toe agatonu ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe lalahi. Pea ko he tahi ʼe heʼe faitotonu ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe liliki ʼe toe heʼe faitotonu ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe lalahi. 11 Koia, kapau ʼe mole kotou fakaʼaogaʼi te ʼu koloa heʼe faitotonu ʼaki he agatonu, ko ai koa ʼae ka ina tuku atu anai te ʼu koloa moʼoni? 12 Pea kapau ʼe mole kotou fakaʼaogaʼi te ʼu koloa ʼo he tahi ʼaki he agatonu, ko ai koa ʼae ka ina foaki atu anai he meʼa maʼa koutou? 13 ʼE mole feala ke kaugana he tahi ki he ʼu pule ʼe toko lua. Koteʼuhi ʼe fehiʼa anai ki te tahi kaʼe ʼofa ia ki te tahi, peʼe pipiki anai ki te tahi kaʼe ina meʼa noaʼi te tahi. ʼE mole feala ke kotou kaugana ki te ʼAtua pea mo te Paʼaga.”
Kotou Kumi Ia Te ʼu Koloa Moʼoni
7 Lau ia Luka 16:10-13. Ko te tagata tauhi ʼapi ʼi te fakamatala ʼa Sesu neʼe ina maʼu hona ʼu kaumeʼa neʼe feala ke natou tokoni age kia ia. Kaʼe, neʼe loto e Sesu ke maʼu e ʼana tisipulo honatou ʼu kaumeʼa ʼi te lagi pea ke mole natou manatu pe kia natou totonu. ʼE fia fakamahino mai e Sesu, ko tatatou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼotatou koloa heʼe faitotonu, ʼe feala ai ke ha peʼe tou nonofo agatonu ki te ʼAtua. ʼO feafeaʼi?
8 ʼE ʼi ai te aluʼaga ʼe tou fakaha ai ʼe tou agatonu ki te ʼAtua ʼaki ʼotatou koloa. Ko tatatou foaki he meʼa ʼofa ki te gaue faifakamafola fakamalamanei ʼae neʼe fakakikite e Sesu. (Mateo 24:14) Ohage la, ko te kiʼi taʼahine ʼe maʼuli ʼi Initia neʼe mole kei ina toʼo hana ʼu meʼa gaoʼi. Koteʼuhi neʼe ina tanaki ʼana foʼi piesi ki te kiʼi puha. Pea ʼi te kua fonu leva ʼo te kiʼi puha, neʼe ina foaki te falā katoa ke fakaʼaogaʼi ki te gaue faifakamafola. Ko te tehina ʼi Initia ʼe ina fakatau te ʼu niu matuʼu. Pea ʼi tana mole loto ʼae ke totogi e te fale faifakaliliu ʼo Malayalam hanatou ʼu niu matuʼu, neʼe foaki ai e te tehina te ʼu niu matuʼu ki te fale faifakaliliu. Heʼe ʼi tana manatu ʼe lelei age tana foaki he ʼu foʼi niu matuʼu ʼi tana foaki he foʼi falā. Ko te “aga fakapotopoto” ʼaia. ʼO toe feia pe mo te ʼu tehina ʼo Keleka, ʼe natou foaki tuʼumaʼu pe ki te Petele ia te lolo oliveto, mo te folomasi pea mo te tahi atu ʼu meʼa kai.