Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | GAUE 9-11
“Neʼe Ko He Tagata Fakataga Pea Neʼe Liliu Ko He Fakamoʼoni ʼe Faʼafai”
(Gaue 9:1, 2) Kaʼe neʼe kei fakamatakuʼi e Saulo ia te ʼu tisipulo ʼa te ʼAliki pea mo ina fia matehi natou. Koia, neʼe alu ai ki te pelepitelo lahi 2 ʼo ina kole age he ʼu tohi ke ina ʼave ki te ʼu sinakoka ʼi Tamaso, ke feala hana ʼaumai haʼihaʼi ki Selusalemi ia natou ʼae ʼe ina maʼu atu ʼe natou kau ʼi Te Ala, tagata mo fafine.
bt-F 60 ¶1-2
‘Neʼe Maʼuli Te Kokelekasio ʼi Te Tokalelei’
KUA vave ovi pe ia te kau fai fakataga ʼae neʼe faifagona mai ki Tamaso. Ko tanatou fakatuʼutuʼu ke puke te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼae ʼe fehiʼaʼinaʼi. Koia ʼe natou olo ʼo kapu mai te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼi ʼonatou ʼapi ʼo haʼi mo fakalainoaʼi natou pea mo ʼave ki Selusalemi ke fakamauʼi natou e te Sanetualio.
2 Ko te pule ʼo te kutuga ʼaia ʼe higoa ko Saulo, neʼe kua ʼuli ʼona nima ʼi te toto. He ʼe mole faʼa fualoa ki ai, neʼe sio pea mo lagolago ki te taumakaʼi e ʼona kaumeʼa fai fakataga ia Setefano, te tisipulo faʼa fai ʼa Sesu. (Gaue 7:57–8:1) Neʼe mole gata pe tana fakatagaʼi te ʼu tisipulo ʼi Selusalemi, kae neʼe loto ia ke fakatagaʼi te hahaʼi fuli ʼae mulimuli ki te magaʼi lotu kovi ʼae ʼe higoa ko “Te Ala.”—Gaue 9:1, 2; vakaʼi te ʼa takai “Te Tohi Fakagafua ʼa Saulo ki Tamaso,” ʼi te pasina 61.
(Gaue 9:15, 16) Kaʼe neʼe ui fenei e te ʼAliki ki ai: “Alu, koteʼuhi ʼe ko te tagata ʼaia neʼe au filifili ke ina ʼave toku huafa ki te ʼu puleʼaga, ki te ʼu hau pea ki te ʼu foha ʼo Iselaele. 16 Pea ʼe au fakaha fakalelei anai ki ai te ʼu mamahi fuli ʼe tonu ke tau mo ia ʼuhi ko toku huafa.”
Tou Fakamaʼuhigaʼi Ia Sehova, Totatou Tufuga Faʼu Ipu
4 ʼE mole tatau te faʼahiga sio ʼa Sehova ki te hahaʼi mo tatatou faʼahiga sio. ʼE ina sivisivi te loto pea ʼe ina iloʼi te ʼuhiga moʼoni ʼo tatou takitokotahi. (Lau ia 1 Samuele 16:7, lua koga.) Neʼe ina fakaha te faʼahi ʼaia ʼi tana faʼufaʼu te kokelekasio Fakakilisitiano. Neʼe ina taki mai kia te ia pea mo tona ʼAlo ia te hahaʼi kaugā malie. Pea tokolahi ia natou neʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga. (Soane 6:44) Ohage la, ko te tagata Faliseo ʼae ko Saulo, neʼe ko “he tagata laukovi . , ko he tagata fakataga, ko he tagata pauu.” (1 Timoteo 1:13) Kaʼe neʼe sivisivi e Sehova ia tona loto pea neʼe mole manatu ia ko he kele ʼe mole hona ʼuhiga. (Taaga Lea 17:3) Neʼe sio ia Sehova neʼe feala ke ina fakaliliu ia Saulo ko he ipu kua ina filifili ke alu ʼo faifakamafola ‘ki te ʼu puleʼaga, ki te ʼu hau, pea ki te ʼu foha ʼo Iselaele.’ (Gaue 9:15) Neʼe toe filifili e Sehova ʼihi ʼae neʼe feala ke ina faʼufaʼu ke liliu ko “he ipu mauhiga,” ʼo kau ai ia natou ʼae neʼe inu kava fakavale, mo te hahaʼi aga heʼe ʼaoga pea mo te kau kaihaʼa. (Loma 9:21; 1 Kolonito 6:9-11) ʼI tanatou ako te Tohi-Tapu, neʼe natou fakamalohiʼi ai tanatou tui kia Sehova pea neʼe natou tuku ke ina faʼufaʼu natou.
(Gaue 9:20-22) pea neʼe kamata atu aipe tana faifakamafola ʼi te ʼu sinakoka, ʼo ina tala ʼe ko Sesu te ʼAlo ʼo te ʼAtua. 21 Kaʼe ko natou fuli ʼae neʼe fagono ki ai neʼe natou punamaʼuli pea mo ui fenei: “ ʼE mole ko te tagata koa la ʼaeni neʼe ina gaohi koviʼi ʼaupito ia natou ʼae ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sesu ʼi Selusalemi? Pea neʼe mole koa la haʼu ki heni ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼae ke ina puke pea mo taki natou ki te ʼu pelepitelo pule?” 22 Kaʼe neʼe ʼaʼasili malohi age ia Saulo ʼi te faifakamafola, pea ʼi tana fakamoʼoni fakalelei ʼae ʼe ko Sesu ia Kilisito, neʼe mole feala ki te kau Sutea ʼae ʼe nonofo ʼi Tamaso ke natou fakafeagai ki ai.
bt-F 64 ¶15
‘Neʼe Maʼuli Te Kokelekasio ʼi Te Tokalelei’
15 Kotou fakakaukauʼi age muʼa ki te punamaʼuli mo te iita ʼa te hahaʼi ʼi tanatou sisio ki te faifakamafola ʼa Saulo ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼi te ʼu sinakoka. Neʼe natou feʼekeʼaki fenei: “ ʼE mole ko te tagata koa la ʼaeni neʼe ina gaohi koviʼi ʼaupito ia natou ʼae ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sesu ʼi Selusalemi?” (Gaue 9:21) ʼI tana fakamahino age kua fetogi tana aga ʼo ʼuhiga mo Sesu, neʼe ‘fakamoʼoni fakalelei ai e Saulo ko Sesu ia Kilisito.’ (Gaue 9:22) Kae ki te tokolahi neʼe mole tui natou. Neʼe mole feala ke malave kia natou he neʼe kua tauaka te ʼu talatisio peʼe ko te fia tuʼu ʼi ʼonatou loto. Kae neʼe hoko atu pe te faʼa kataki ʼa Saulo.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Gaue 9:4) pea neʼe to ifo ki te kele mo logo ki he leʼo ʼe ina ui fenei ki ai: “Saulo, Saulo, he koʼe ʼe ke fakatagaʼi au?”
bt-F 60-61 ¶5-6
‘Neʼe Maʼuli Te Kokelekasio ʼi Te Tokalelei’
5 ʼI tana taʼofi ia Saulo ʼi te ala ki Tamaso, neʼe mole ui age e Sesu: “He koʼe ʼe ke fakatagaʼi ʼaku tisipulo?” Kae ohage pe ko tona ui: “He koʼe ʼe ke fakatagaʼi au?” (Gaue 9:4) Koia, ʼe malave ʼaupito kia Sesu te ʼu ʼahiʼahi ʼae ʼe hoko ki ʼana tisipulo.—Mat. 25:34-40, 45.
6 Kapau ʼe ʼahiʼahi koe ʼuhi ko tau tui kia Kilisito, manatuʼi koe ʼe iloʼi lelei pe e Sehova mo Sesu te faigataʼaʼia ʼae ʼe ke tau mo ia. (Mat. 10:22, 28-31) ʼE mole nā fakagata nei te ʼahiʼahi. Kae ke manatuʼi, neʼe sio ifo ia Sesu ki te lagolago ʼa Saulo ki te matehi ʼo Setefano; ki te puke ʼo te ʼu tisipulo agatonu ʼi Selusalemi. (Gaue 8:3) Kae ʼi te moʼi temi ʼaia, neʼe mole fai e Sesu he meʼa. Logo la te aluʼaga ʼaia, ʼaki ia Kilisito, neʼe foaki e Sehova kia Setefano pea mo te ʼu tisipulo ia te malohi ʼae ʼe ʼaoga ke natou nonofo agatonu ai.
(Gaue 10:6) ʼE fakaʼapi te tagata ʼaia e Simone, te tagata fai kiliʼi manu, ʼae ʼe nofo ovi ki te tai.”
nwtsty tokoni ki te ako Gau 10:6
Simone, te tagata fai kiliʼi manu: Ko he tagata fai kiliʼi manu ʼe ina gaueʼi te ʼu kiliʼi manu, ʼaki tana fakaʼaogaʼi te huʼa lahe ke to ai te fuluʼi manu peʼe ko te kakano mo te gako ʼae ʼe pipiki ki te kiliʼi manu. Hili ia, neʼe ina fakavai ki he huʼa vai neʼe fai ʼaki ni lau ʼakau ke liliu ai ko te kiliʼi manu. Neʼe ʼaoga ki ai he vai ʼe lahi he neʼe kovi ʼosi te mamanu ʼo te kiliʼi manu. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te nofo ovi ia Simone ki te tai, ʼi tuʼa ʼo te kolo ko Sope. ʼI te Lao ʼa Moisese, ko he tahi ʼe fāfā ki he manu mate neʼe liliu ia ʼo heʼe maʼa. (Le 5:2; 11:39) Koia ʼae neʼe fehihiʼa ai te kau Sutea kia natou ʼae ʼe fai kiliʼi manu pea mole natou fia nonofo mo natou. Ki muli age, neʼe ui ʼi te tohi ko te Talmud ko te gaue ʼa te tagata fai kiliʼi manu ʼe malalo age ia ʼi te gaue ʼae ko te tae ʼo te ʼu fekauʼi manu. Kae, neʼe mole tuku e Petelo te ʼu manatu fakapalatahi ʼaia ke taʼofi tana fia nofo io Simone. Ko Petelo neʼe aga mo te hahaʼi pea neʼe ha ai tana kua tokalelei ki tana gaue ʼae ki te ka haʼu, ia tana alu ʼo ʼaʼahi te Senitile ʼi tona ʼapi. Ko ʼihi kau sivi tohi ʼe natou ui ko te kupu Fakakeleka “tagata fai kiliʼi manu” (byr·seusʹ) ko te higoa fakakaka ʼo Simone.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | GAUE 12-14
“Neʼe Fai e Palenapa Mo Paulo Ni Tisipulo ʼi Te ʼu Potu Mamaʼo”
(Gaue 13:2, 3) Neʼe natou tauhi kia Sehova mo natou sesunio, pea neʼe ui fenei leva e te laumalie maʼoniʼoni: “Kotou tuku keheʼi maʼaku ia Palenapa mo Saulo ke nā fakahoko te gaue ʼae neʼe au hinoʼi naua ki ai.” 3 Koia, ʼi tanatou ʼosi sesunio pea mo faikole, neʼe natou hili ʼonatou nima kia naua pea mo natou fekauʼi leva ke nā olo.
bt-F 86 ¶4
“Fiafia Mo Fonu ʼi Te Laumalie Maʼoniʼoni”
4 Kae he koʼe neʼe fakatotonu e te laumalie maʼoniʼoni ke tuku kehe ia Palenapa mo Saulo ke nā fakahoko te gaue? (Gaue 13:2) ʼE mole fakamahino mai ʼi te Tohi-Tapu. Kae ʼe tou iloʼi neʼe ko te laumalie maʼoniʼoni ʼae neʼe ina takitaki te tonu ʼa te ʼu tagata ʼaia. Pea neʼe mole fakafeagai te ʼu polofeta mo te kau faiako ʼo Atiokia ki te tonu ʼaia. Kae neʼe natou lagolago katoa ki te fakanofo ʼo Palenapa mo Paulo. Kotou fakakaukauʼi age muʼa ki te meʼa ʼae neʼe logoʼi e Palenapa mo Paulo ʼi te temi ʼae neʼe natou ‘ ʼosi sesunio pea mo faikole, neʼe hili leva ʼonatou nima kia naua pea mo natou fekauʼi leva ke nā olo.’ Neʼe mole natou maheheka kia naua. (Gaue 13:3) ʼE toe feia mo tatou, tou lagolago kia natou ʼae neʼe tuku ki ai te ʼu gaue fakaʼatua, tafito ia te ʼu taupau ʼo te kokelekasio. ʼE mole tou maheheka anai kia natou ʼae ʼe maʼu pilivilesio, kae ʼe tonu ke tou ‘ ʼoʼofa lahi pea mo fakamaʼuhigaʼi natou ʼuhi ko ʼanatou gaue.’—1Te. 5:13.
(Gaue 13:12) ʼI te sio ʼa te kovana ki te meʼa ʼaia, neʼe tui koteʼuhi neʼe punamaʼuli ʼi te ʼu meʼa neʼe ina ako ʼo ʼuhiga mo Sehova.
(Gaue 13:48) ʼI te logo ʼa natou ʼae ʼe mole Sutea ki te faʼahi ʼaia, neʼe natou fakafiafia pea mo fakakololiaʼi ia te folafola ʼa Sehova, pea ko natou fuli ʼae neʼe lelei ʼonatou loto ke natou maʼu te maʼuli heʼe gata, neʼe natou tui leva.
(Gaue 14:1) ʼI Ikoniome, neʼe nā hu fakatahi ki te sinakoka ʼo te kau Sutea. ʼI te lelei ʼo tanā faiakonaki, neʼe tui leva te hahaʼi tokolahi, Sutea mo Keleka.
bt-F 95 ¶5
‘Neʼe Foaki Age e Sehova Te Malohi Ke Natou Palalau Mo He Lototoʼa’
5 Neʼe tuʼu muʼa ia Paulo mo Palenapa ʼi Ikoniome, te kolo maʼuhiga Keleka ʼo te potu fenua Loma ʼo Kalate. ʼI te kolo ʼaia neʼe maʼuʼuli ai he kau Sutea ʼe maʼu tuʼulaga pea neʼe toe hahaʼi ai mo te kau poloselite kae mole ko ni Sutea. Ohage pe ko tanā fai mahani, neʼe fehufi ia Paulo mo Palenapa ki te sinakoka ʼo nā faifakamafola ai. (Gaue 13:5, 14) ‘ ʼUhi ko te lelei ʼo tanā faiakonaki, tokolahi te hahaʼi Sutea mo Keleka neʼe tui.’—Gaue 14:1.
(Gaue 14:21, 22) ʼI tanā ʼosi tala te logo lelei ʼi te kolo ʼaia pea mo fai ni tisipulo kaugā malie, neʼe nā toe liliu ki Lisitia, mo Ikoniome pea mo Atiokia. 22 ʼI ai, neʼe nā fakalotomalohiʼi te ʼu tisipulo mo uga natou ke natou nonofo ʼi te tui pea mo nā ui fenei: “ ʼE lahi te ʼu mamahi ʼe tonu ke tou fakalaka ai ke tou hu ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.”
4 ʼI te ʼosi ʼaʼahi ʼae e Paulo mo Palenapa ia te kolo ko Telepe, “nee na liliu leva ki Lisitia, mo Ikonia pea mo Atiokia, nee na fakamalohii te u loto o te kau tisipulo ke natou hoko atu aipe tanatou taofi malohi o te tui, pea nee na ui age: E lahi te u mamahi e tonu ke tou fakalaka ai ki te puleaga o te Atua.” (Gaue 14:21, 22) ʼE moʼoni ia, ʼe mole tou lotomalohi anai moka tou tau mo he ʼu mamahi. Kaʼe neʼe ‘fakamalohiʼi feafeaʼi e Paulo pea mo Palenapa ia te ʼu tisipulo,’ ʼaki tanā ui age ʼae ʼe natou felaveʼi anai mo he ʼu mamahi ʼe lahi age?
5 ʼE feala hatatou maʼu ia tona tali ʼi te ʼu palalau ʼaeni ʼa Paulo. Koteʼuhi neʼe ina ui fenei: “E lahi te u mamahi e tonu ke tou fakalaka ai ki te puleaga o te Atua.” Neʼe mole ina ui fenei age pe: “ ʼE lahi te ʼu mamahi ʼae ʼe tonu ke tou katakiʼi.” Kaʼe neʼe fakaha lelei e Paulo ia te fakapale fakaofoofo ʼae ka maʼu e natou ʼae ʼe nonofo agatonu ki te ʼAtua. Pea ʼe mole ko he moemisi ia. Neʼe ui fenei e Sesu: “Ko ae e kataki fualoa anai o kaku ki te fakaosi e haofaki anai.”—Mateo 10:22.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Gaue 12:21-23) ʼI te ʼaho makehe, neʼe tui e Helote ʼona teu fakahau, ʼo heka ʼi te fakamauʼaga pea mo palalau leva ki te hahaʼi. 22 Ko te hahaʼi ʼae neʼe fakatahitahi neʼe natou kalaga fenei: “ ʼE ko te leʼo ʼo he ʼatua, kaʼe mole ko te leʼo ʼo he tagata!” 23 “ ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe fakato e te ʼaselo ʼa Sehova kia ia he mahaki, koteʼuhi neʼe mole ina fakakololiaʼi te ʼAtua. Neʼe kai ia e ʼugaga pea neʼe mate leva.”
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Gaue
12:21-23; 14:14-18. Neʼe tali e Helote ia te kololia ʼae ʼe tuha pe mo te ʼAtua. ʼE kehekehe ʼosi ia mo Paulo pea mo Palenapa ʼae neʼe nā foimo tekeʼi te laupisi pea mo te fakavikiviki ʼae neʼe fai age kia naua! ʼE mole tonu ke tou holi ki he faʼahiga kololia, logo la he faʼahiga gaue neʼe feala ke tou fai ʼi te tauhi ʼae kia Sehova.
(Gaue 13:9) Ko Saulo, ʼae ʼe toe higoa ko Paulo, neʼe fonu leva ʼi te laumalie maʼoniʼoni pea neʼe sio fakamamaʼu ki ai,
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 13:9
Ko Saulo, ʼae ʼe toe higoa ko Paulo: ʼO kamata ʼaki pe te vaega ʼaeni ʼe fakaʼuhiga ia Saulo ko Paulo. Ko te apositolo ko Paulo neʼe ko he Hepeleo kae neʼe toe fakalogo ki te puleʼaga ʼo Loma. (Gau 22:27, 28; Flp 3:5) Koia, lagi talu mai tana kei veliveli neʼe ina toʼo te ʼu higoa Fakahepeleo ko Saulo mo Loma ko Paulo. Pea neʼe ko te agamahani ʼa te kau Sutea ʼi te temi ʼaia te toʼo ʼo ni higoa ʼe lua, tafito kia natou ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi tuʼa atu ʼo Iselaele. (Gau 12:12; 13:1) Ko ʼihi kaiga ʼo Paulo neʼe ʼi ai ʼonatou higoa Loma mo Keleka. (Lom 16:7, 21) ’I tona ʼuhiga ‘apositolo ki te ʼu puleʼaga kehekehe,’ neʼe fekauʼi ia ia ke ina tala te logo lelei kia natou ʼae mole Sutea. (Lom 11:13) Neʼe ina filifili ke toʼo tona higoa Loma; lagi neʼe manatu ia ʼe tali lelei anai ia ia e te hahaʼi. (Gau 9:15; Kal 2:7, 8) Neʼe ui e ʼihi neʼe ina toʼo te higoa Loma ʼaia moʼo fakamanatuʼi ia Selesio Paulo. Lagi neʼe mole koia, he neʼe hoko atu pe te toʼo e Paulo te higoa ʼaia, logo la tana kua mavae ʼi Sipele. Ko ʼihi ia, neʼe manatu natou neʼe mole fia fakaʼaogaʼi e Paulo tona higoa Fakahepeleo koteʼuhi, ko tona faʼahiga puʼaki ʼi te Fakakeleka ko he tahi (peʼe ko he manu) ʼe haʼele nekenekea.—Vakaʼi te tokoni ʼo te ako ʼo Gau 7:58.
Paulo: ʼI te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano, ko te higoa Paulos, ʼae ʼe haʼu mai te Fakalatina Paulus, ʼe fakaʼuhiga “Veliveli,” ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa 157 moka talanoa ki te apositolo ko Paulo kae tuʼa tahi pe moka ʼe talanoa ki te kovana ʼo Sipele ʼae ko Selesio Paulo.—Gau 13:7.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | GAUE 15-16
“Ko He Tonu Neʼe Toʼo Fakatahi Pea Neʼe Fakatafito Ki Te Folafola ʼo Te ʼAtua”
(Gaue 15:1, 2) Neʼe hihifo mai Sutea ʼihi tagata pea neʼe natou akonaki fenei ki te ʼu tehina: “Kapau ʼe mole kotou silikosisio ʼo mulimuli ki te Lao ʼa Moisese ʼe mole feala ke haofaki koutou.” 2 Neʼe hoko leva he maveuveu mo he fihi lahi, ʼo fakafeagai ia Paulo mo Palenapa kia natou ʼaia. Koia, neʼe fakatuʼutuʼu ai ke hake ia Paulo, mo Palenapa pea mo ʼihi ia natou ʼaia ki te kau apositolo mo te kau tagata ʼafeā ʼi Selusalemi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
bt-F 102-103 ¶8
“Neʼe Hoko Leva He Maveuveu Mo He Fihi Lahi”
8 Pea ʼe talanoa fenei e Luka: “Neʼe hoko leva he maveuveu mo he fihi lahi, ʼo fakafeagai ia Paulo mo Palenapa kia natou ʼaia. Koia, neʼe fakatuʼutuʼu ai ke hake ia Paulo, mo Palenapa pea mo ʼihi ia natou ʼaia ki te kau apositolo mo te kau tagata ʼafeā ʼi Selusalemi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.” (Gaue 15:2) Neʼe tupu te maveuveu mo te fihi lahi ʼaia ʼuhi ko he ʼu manatu neʼe kua tauaka ʼi te ʼu loto ʼo te kau Sutea mo te kau poloselite pea neʼe mole lava fakatokatoka e te kokelekasio ʼo Atiokia. Ke taupau te tokalelei mo te logo tahi, neʼe natou toʼo te tonu ʼae ke ʼave te fihifihia ki “te kau apositolo mo te kau tagata ʼafeā ʼi Selusalemi” ʼae neʼe ko te kolesi pule. Kotea te ako kia tatou mai te kau tagata ʼafeā ʼaia ʼo Atiokia?
(Gaue 15:13-20) ʼI tanā ʼosi palalau, neʼe ui fenei leva e Sakopo: “ ʼU tagata, ʼu tehina, kotou fagono mai. 14 Kua fakamatala fakalelei mai e Simioni te hoki tokaga ʼae ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼae ʼe mole Sutea, ke ina filifili mai ia natou he hahaʼi ke natou fua tona huafa. 15 Pea ʼe alu tahi te faʼahi ʼaia mo te ʼu folafola ʼaeni neʼe tohi e te kau Polofeta: 16 ‘Hili te ʼu meʼa ʼaia, ʼe au toe liliu mai anai pea ʼe au toe fakatuʼu anai te fale la ʼo Tavite ʼae kua holo. ʼE au toe gaohi anai te ʼu faʼahi ʼae kua maumau pea ʼe au toe laga anai, 17 ke feala ki te ʼu tagata ʼae ʼe kei toe, ke natou kumi fakamalotoloto ia Sehova fakatahi mo te hahaʼi fuli ʼe mole Sutea, ʼae ʼe natou fua toku huafa, ko te ui ʼaia ʼa Sehova, ʼae ʼe ina fai te ʼu meʼa ʼaia, 18 pea neʼe ina fakatuʼutuʼu talu mai te temi muʼa.’ 19 Koia, ko taku tonu ke ʼaua naʼa fakahohaʼa kia natou ʼe mole Sutea ʼae ʼe tafoki ki te ʼAtua, 20 kaʼe ke tou faitohi kia natou ke natou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼae ʼe pipiki ki te tauhi taula ʼatua, mo te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga, mo te ’u manu ʼae neʼe tege pea mo te toto.
ʼE Fakaʼapaʼapa Te Kau Kilisitiano Moʼoni Ki Te Folafola ʼa Te ʼAtua
6 Ko te vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe tokoni ki te fakatokatoka ʼo te fihifihia, neʼe ko Amosi 9:11, 12. Ohagē ko tona tuʼu iā Gaue 15:16, 17, ʼe tohi fēnei ai: “E au toe liliu mai anai, pea e au toe lagai anai te falela o Tavite nee holo, e au toe fakafoou anai te u mea nee maumau, pea e au toe fakatuu anai ia, o tupu ke kumi te Aliki e te toega o te u tagata, pea mo te u puleaga fuli e puaki ai toku huafa. E ui e te Eteleno.”
7 ʼE lagi ʼui fēnei anai e he tahi: “Kae ʼe mole tuʼu ʼi te vaega ʼaia ʼe mole ʼaoga ki te kau Kilisitiano Senitile ke natou silikosisio.” ʼE moʼoni, kae neʼe mahino te kau Kilisitiano Sutea ki te manatu ʼo te vaega. Kiā nātou, ko te kau Senitile ʼaē neʼe kua silikosisioʼi neʼe ko ʼonatou tehina, kae neʼe mole ko te hahaʼi ʼo “te u puleaga fuli” ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te vaega. (Eke. 12:48, 49) Ohagē lā, ʼo mulimuli ki te Tohi-Tapu La Septante, ʼaē neʼe fakaliliu e Bagster, ʼe tou lau fēnei iā Esitele 8:17: “Neʼe kaugamālie te kau Senitile neʼe silikosisio, pea neʼe natou liliu ko te kau Sutea.” Koia, neʼe mahino lelei te kau Kilisitiano Sutea ki te ʼui ʼaē ʼi te Tohi-Tapu, ko nātou ʼaē neʼe toe ʼi te ʼapi ʼo Iselaele (te kau Sutea pea mo te kau poloselite Sutea ʼaē neʼe silikosisio) ʼo fakatahi mo “te u puleaga fuli,” (te kau Senitile ʼaē neʼe mole silikosisio) ʼe natou liliu anai ko he hahaʼi e tahi maʼa te huafa ʼo te ʼAtua. Ko te kau Senitile ʼaē neʼe fia liliu ko he kau Kilisitiano, neʼe mole fakamaʼua ke natou silikosisio.
(Gaue 15:28, 29) Neʼe tokoni mai te laumalie maʼoniʼoni ke matou fai te tonu ʼae ke ʼaua naʼa hilifaki atu he tahi age kavega ki te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaeni: 29 ke kotou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼae neʼe sakilifisioʼi ki te ʼu taula ʼatua, mo te toto, mo te ʼu manu ʼae neʼe tege pea mo te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. Kapau ʼe kotou tokakaga ʼo fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaia, ʼe fua lelei anai kia koutou. ʼE matou ʼoʼofa mamahi atu!”
(Gaue 16:4, 5) ʼI te fakalaka ʼa Paulo mo ʼona kaugā fagona ʼi te ʼu kolo, neʼe natou fakaha age kia natou te ʼu tonu ʼae neʼe fai e te kau apositolo pea mo te ʼu tagata ʼafeā ʼi Selusalemi, ke natou mulimuli ki ai. 5 Koia, ko te ʼu kokelekasio neʼe haga malolohi aipe ʼi te tui pea mo tuputupu ʼo kaugā malie ʼi te ʼaho fuli.
bt-F 123 ¶18
“Ke Fakalotomalohiʼi Te ʼu Kokelekasio”
18 Neʼe gaue fakatahi ia Paulo mo Timoteo lolotoga ni taʼu. ʼI tonā ʼuhiga taupau feoloʼaki, neʼe lahi te ʼu gaue neʼe nā fakahoko ki te kolesi pule. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼI te fakalaka ʼa Paulo mo ʼona kaugā fagona ʼi te ʼu kolo, neʼe natou fakaha age kia natou te ʼu tonu ʼae neʼe fai e te kau apositolo pea mo te ʼu tagata ʼafeā ʼi Selusalemi, ke natou mulimuli ki ai.” (Gaue 16:4) ʼE mahino ai, neʼe mulimuli te ʼu kokelekasio ki te ʼu fakatotonu ʼa te kau apositolo pea mo te kau tagata ʼafeā ʼo Selusalemi. ʼUhi ko tanatou fakalogo ‘neʼe haga malolohi aipe te ʼu kokelekasio ʼi te tui pea mo tuputupu ʼo kaugā malie ʼi te ʼaho fuli.’—Gaue 16:5.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Gaue 16:6-9) Neʼe natou fakalaka leva ʼi Filisia pea mo te fenua ʼo Kalate, koteʼuhi neʼe tapuʼi age kia natou e te laumalie maʼoniʼoni ke ʼaua naʼa natou fakaha ia te folafola ʼa te ʼAtua ʼi te potu fenua ʼo Asia. 7 Pea ʼi tanatou hifo ki Misia, neʼe natou faigaʼi ke natou hu ki Pitinia, kaʼe ko Sesu, ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, neʼe mole ina fakagafua age kia natou. 8 Koia neʼe natou fakalaka ai ʼi Misia ʼo hifo ki Toloasi. 9 ʼI te poʼuli, neʼe sio ia Paulo ki te meʼa neʼe ha age, neʼe ko te tagata Masetonia neʼe tuʼu ʼi ʼona muʼa ʼo ina kole mamahi fenei age: “Haʼu ki Masetonia ʼo tokoni mai.”
Tou Ako Te Nofo ʼAlaʼala Mai Te Faʼifaʼitaki ʼa Te Kau Apositolo ʼa Sesu
8 Koteā te ako ʼe tou lava tāʼofi mai te fakamatala ʼaia? Kotou fakatokagaʼi, neʼe tāʼofi e te laumālie ʼo te ʼAtua ia Paulo ʼi te temi ʼaē neʼe kua ʼalu ai ki Asia. Pea neʼe tāʼofi e Sesu ia Paulo ʼi te temi pē ʼaē neʼe kua ovi ai ki Pitinia. Pea ki muli age, neʼe taki e Sesu ia Paulo ki Masetonia ʼi te temi pē ʼaē neʼe kua kaku ai ki Toloasi. ʼE feala ke toe fai fēia Sesu kiā tātou, ʼuhi he ko ia te Pule ʼo te kōkelekāsio. (Kol. 1:18) Ohagē lā, ʼe lagi kotou manatu ke kotou pioniē peʼe ke kotou ʼolo ki he koga meʼa ʼe ʼaoga lahi kiai he kau fai fakamafola. Kae ʼe lagi takitaki anai koutou e Sesu ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼi te temi pē ʼaē kua kotou ʼamanaki fakahoko ai takotou fakatuʼutuʼu. Tou vakaʼi he kiʼi faʼifaʼitaki: ʼE feala pē ke ofe he motokā ki te faʼahi hema peʼe ki te faʼahi mataʼu ʼi te temi pē ʼaē kua ʼalu ai ʼi te ala. ʼO toe fēia pē, ʼe feala ke takitaki tātou e Sesu moʼo fakalahi tatatou minisitelio, ʼi te temi pē ʼaē kua tou faiga lahi ai ke tou fakahoko tatatou fakatuʼutuʼu.
(Gaue 16:37) Kaʼe neʼe ui fenei e Paulo kia natou: “Neʼe natou ta maua ia muʼa ʼo te hahaʼi kaʼe neʼe heʼeki fakamauʼi maua, logo la ko maua ko he ʼu tagata Loma pea neʼe tuku maua ʼi te fale pilisoni. Pea ʼi te temi leva ʼaeni ʼe natou fia fakamavae fakafufu maua? Kailoa ia, kaʼe ke natou ʼomai ia natou totonu ʼo taki maua ki tuʼa.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 16:37
ko maua ko he ʼu tagata Loma: Ko Paulo mo Silasi neʼe ko he ʼu tagata Loma. ʼE ui ʼi te lao ʼo Loma, moka fakamauʼi he Loma neʼe tonu ke fai ʼo mulimuli ki te Lao pea neʼe tapu te tauteaʼi ʼo he tahi ia muʼa ʼo te hahaʼi kae neʼe heʼeki fakamauʼi. Neʼe ina maʼu te ʼu fealagia mo te ʼu pilivilesio ʼi te ʼu kolo mo te ʼu koga meʼa ʼae ʼe puleʼi e Loma. Pea neʼe tonu foki ke mulimuli ki te Lao ʼo Loma kae mole ki te ʼu lao ʼo te ʼu kiʼi kolo. Kapau neʼe tukugakoviʼi ia ia, neʼe feala pe hona fakamauʼi ʼi te telepinale ʼo te koga meʼa ʼae ʼe maʼuli ai. Kae neʼe toe feala ke tagi ki he telepinale Loma. Kapau ko he tuʼa ki te mate, neʼe fakagafua ke fai hana tagi ki te hau. Neʼe lahi te faifakamafola ʼa te apositolo ko Paulo ʼi te ʼu potu ʼae neʼe puleʼi e Loma. Neʼe ina fakaʼaogaʼi ʼona fealagia ʼi tona ʼuhiga tagata Loma, ia aluʼaga ʼe tolu: ʼUluaki aluʼaga, ʼi te vaega ʼaeni, neʼe hoko ʼi Filipe ʼi tana ui age ki te ʼu tuʼi fakamau ʼo Filipe, neʼe mole natou fakaʼapaʼapa ki tona ʼuhiga Loma ʼi tanatou ta ia ia.—Ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe lua, vakaʼi te ʼu tokoni ʼo te ako ʼo Gau 22:25; 25:11.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | GAUE 17-18
“Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Apositolo Ko Paulo ʼi Te Faifakamafola Pea Mo ʼAna Faiakonaki”
(Gaue 17:2, 3) Pea ohage ko tana fai mahani, neʼe ulu ia Paulo ki tonatou sinakoka. Lolotoga sapato ʼe tolu, neʼe faipalalau mo natou ʼo fakatafito ki te ʼu Tohi Taputapu, 3 ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu tohi ʼaia moʼo fakamahino pea mo fakamoʼoni neʼe tonu ke mamahi ia Kilisito pea ke fakatuʼuake mai te kau mate. Pea neʼe ina ui fenei: “Ko Sesu ʼae ʼe au talanoa atu ki ai, ʼe ko ia ia Kilisito.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 17:2, 3
faipalalau: Neʼe mole fakamatala feia pe e Paulo te logo lelei kia natou. Kae neʼe ina fakamahino mo foaki age he ʼu fakamoʼoni mai te ʼu Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo. Pea neʼe faiga ke mahino gafua te hahaʼi ki ai. Ko te kupu Fakakeleka dialegomai ʼe fakaʼuhiga ko he faipalalau, peʼe ko he fevaevaeʼaki ʼo he ʼu manatu. Pea ʼe toe fakaʼaogaʼi te kupu Fakakeleka ʼaia ʼi te ʼu vaega ʼaeni: Gau 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
fakaʼaogaʼi te ʼu tohi . . . moʼo . . . fakamoʼoni: ʼE toʼo mai te kupu Fakakeleka, ko tona fakaʼuhiga: “ ʼe tuku ia tafa.” Koia neʼe lagi fakatatau e Paulo te ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo pea mo te maʼuli ʼo Sesu. Neʼe ina fakaha ai pe neʼe fakahoko feafeaʼi e Sesu te ʼu lea fakapolofeta ʼaia.
(Gaue 17:17) Koia neʼe faipalalau ʼi te sinakoka mo te kau Sutea pea mo ʼihi hahaʼi neʼe atolasio ki te ʼAtua, pea mo faipalalau ʼi te ʼaho fuli mo natou ʼae neʼe ʼi te fakatauʼaga koloa.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 17:17
te fakatauʼaga koloa: Neʼe tuʼu te fakatauʼaga koloa ʼo Ateni ʼi te potu Noleto Uesite ʼo te koga meʼa ko Acropolis. Pea neʼe teitei 5 hectares tona laulahi. Neʼe mole ko he koga meʼa pe neʼe feala ke fakatau mo toʼo ai ni meʼa. Kae neʼe ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo te maʼuli fakaekonomika mo fakapolitike ʼo te fenua. Neʼe faʼa fakatahi ki ai te hahaʼi ke natou kau ki te ʼu faipalalau ʼa ni hahaʼi popoto.
(Gaue 17:22, 23) Neʼe tuʼu leva ia Paulo ʼi te lotomalie ʼo te Aleopasi pea neʼe ina ui fenei: “ ʼU tagata ʼo Ateni, ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼe au sio ʼe hage ʼe lahi age takotou manavasiʼi ki te ʼu ʼatua ʼi ʼihi age hahaʼi. 23 Ohage la, ʼi taku taka ʼi tokotou kolo pea mo au fakasiosio lelei te ʼu meʼa ʼae ʼe kotou tauhi ki ai, neʼe au tokagaʼi he ʼaletale neʼe tohi fenei ai: ‘Ki He ʼAtua ʼe Mole Matou Iloʼi.’ Koia, ko te ʼatua ʼaia ʼe kotou atolasio ki ai kaʼe ʼe mole kotou iloʼi, ʼe ko ia ʼae ʼe au tala atu.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 17: 22, 23
Ki He ʼAtua ʼe Mole Matou Iloʼi: Neʼe tohi te kupu Fakakeleka Agnostoi theoi ʼi te ʼaletale ʼo te kolo ʼo Ateni. Neʼe faʼu e te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia ni tuʼuga ʼaletale mo ni fale lotu he neʼe natou matataku ʼi te ʼu ʼatua. Neʼe toe ʼi ai mo te ʼu ʼaletale neʼe natou fai ki te ʼu ʼatua ʼo te Logologona, ʼo te Agamalū, ʼo te Malohi, ʼo te Fakalotoʼi mo te Fakaʼofaʼofa. Neʼe lagi natou tuʼania naʼa neʼe natou galoʼi he ʼatua, koia ʼae neʼe natou fai ai he ʼaletale ki he ʼatua ʼe mole natou iloʼi. Koia neʼe kamata tui ai leva te hahaʼi ʼe maʼuli moʼoni te ʼAtua ʼaia logo la neʼe mole natou iloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo ia. Pea neʼe fakaʼaogaʼi fakapotopoto e Paulo te faʼifaʼitaki ʼo te ʼaletale ʼaia ki tana faiakonaki. Neʼe palalau ai ki te ʼAtua, te ʼAtua moʼoni ʼae neʼe mole heʼeki natou iloʼi.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Gaue 18:18) Neʼe haga nofo fualoa ia Paulo ʼi ai, hili leva, neʼe tauʼine ki te ʼu tehina pea neʼe folau vaka ki Silia, fakatahi mo Pilisila mo Akila. Neʼe kosi mumutu tona ʼulu ʼi Senikelea, koteʼuhi neʼe ina fai he fakapapau.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Gaue
18:18—Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Paulo? Ko ʼihi hahaʼi fai sivi Tohi-Tapu neʼe natou ʼui ko Paulo neʼe ina fai te fakapapau ke nofo ohagē ko he Tagata Nasilea. (Fkau. 6:1-21) Kae ʼe mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu peʼe koteā ia te fakapapau ʼaē neʼe fai e Paulo. Tahi ʼaē, ʼe mole talanoa ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo he fakapapau neʼe fai e Paulo ʼi muʼa peʼe ki muli age ʼo tana tafoki mai ki te moʼoni. Pea ʼe mole toe fakahā mai i te Tohi-Tapu pe neʼe ina kamata peʼe kua ina fakaʼosi te fakapapau. Pe koteā pē te faʼahi ʼaē neʼe ina fai, kae ko he fakapapau fēia neʼe mole ko he agahala ia.
(Gaue 18:21) kaʼe neʼe tauʼine mo natou pea mo ina ui fenei: “ ʼE au toe liliu mai anai mo kapau ʼe ko te finegalo ʼaia ʼo Sehova.” ʼI Efeso, neʼe heka ʼi he vaka
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 18:21
mo kapau ʼe ko te finegalo ʼaia ʼo Sehova: ʼE ha ʼi te palalau ʼaeni ʼe maʼuhiga ke tou manatuʼi te finegalo ʼo Sehova ʼi muʼa ʼo hatatou toʼo he tonu mo tou fai he meʼa. Pea neʼe taupau maʼu e te apositolo ko Paulo te manatu ʼaia. (1Ko 4:19; 16:7; Hep 6:3) Neʼe toe ʼekenaki tatou e te tisipulo ko Sakopo ke tou ui fenei: “Kapau ʼe loto ki ai ia Sehova, ʼe tou maʼuʼuli anai pea ʼe tou fai anai te meʼa ʼaeni peʼe ko te meʼa ʼae.” (Skp 5:15) Kae ʼe mole tonu ke tou fai feia pe te ʼu palalau ʼaia. Kapau ʼe tou fakamalotoloto, pea ʼe tou mulimuli moʼoni anai ki te finegalo ʼo Sehova. ʼE mole ʼaoga ke logo te hahaʼi ki ʼatatou palalau, ʼe feala pe ke tou fai fakalogologo ʼi ʼotatou loto.—Vakaʼi te ʼu tokoni ki te ako ʼo Gau 21:14; 1Ko 4:19; Skp 4:15 mo Sgd 2.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 31 ʼO TESEPELI- 6 ʼO SANUALIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | GAUE 19-20
“Kotou Tokakaga Kia Koutou Totonu Pea Mo Te Faga Ovi Fuli”
(Gaue 20:28) Kotou tokakaga kia koutou totonu pea mo te faga ovi fuli, ʼae neʼe fakanofo koutou e te laumalie maʼoniʼoni ke kotou leʼoleʼo ki ai, pea ohage ko he tauhi ovi kotou taupau ia te kokelekasio ʼa te ʼAtua, ʼae neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo.
‘Kotou Tokakaga Ki Te Faga Ovi ʼa Te ʼAtua ʼAe Neʼe Tuku Atu Ke Kotou Taupau’
5 Neʼe tohi ʼe te ʼapositolo, ʼe tonu ki te ʼu tagata ʼāfea ke natou ‘tōkakaga ki te faga ovi ʼa te ʼAtua.’ Neʼe ʼaoga tāfito ke mahino kiā nātou, ʼe ʼa Sehova pea mo Sesu Kilisito ia te faga ovi. Neʼe feala pē ke fakaʼuhiga ʼe tonu ke fakamatala e te ʼu tagata ʼāfea ki te ʼAtua ia tanatou faʼahiga tokaga ʼaē ki tana faga ovi. Ohagē lā, kotou fakakaukauʼi age muʼa te faʼifaʼitaki ʼaenī: ko hokotou kaumeʼa ʼe ina kole atu ke kotou taupau ia tana ʼu tamaliki ʼi te temi ʼaē ʼe puli ai. ʼE lagi kotou tokaga fakalelei anai kiā nātou pea mo kotou fafaga nātou. Kapau neʼe mahaki he tahi, ʼe lagi kotou tokaga anai ki ai ke ina maʼu hona faitoʼo lelei. ʼE toe fēia pē ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio, ʼe tonu ke natou “fafaga te kōkelekāsio ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo totonu.” (Gāue 20:28) ʼE manatuʼi e te ʼu tagata ʼāfea neʼe totogi ia te ovi takitahi e te taʼataʼa maʼa ʼo Kilisito Sesu. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina tuku ki te ʼu tagata ʼāfea te maʼua ʼaē ke natou tōkakaga ki te faga ovi, koia ʼe natou fafaga ai te faga ovi, mo puipui nātou pea mo taupau ia nātou.
(Gaue 20:31) “Koia, kotou nonofo ʼalaʼala pea mo kotou manatuʼi, lolotoga taʼu ʼe tolu, ʼi te ʼaho mo te po, neʼe au faitokoni tuʼumaʼu kia koutou takitokotahi pea mo tagi.
Te Kau Tagata ʼAfeā Kilisitiano ʼe Ko He Kau Gaue Ki Totatou Fiafia
15 ʼE gaue kinakina te kau tagata ʼafeā. ʼI ʼihi temi, ʼe mole feala hanatou momoe ʼuhi ko tanatou manatu ʼae ki ʼonatou tehina mo tuagaʼane, pea ʼe natou faikole ʼo ʼuhiga mo natou peʼe ko te foaki ʼo he tokoni kia natou. (2 Ko. 11:27, 28) Ohage ko Paulo, ʼe fiafia te kau tagata ʼafeā ʼi te fakahoko ʼo ʼonatou maʼua. Neʼe ina tohi fenei ki te kau Kolinito: “E au fiafia lahi anai i te foaki o te u mea fuli ae e au mau mo toku mauli totonu o uhiga mo okotou laumalie.” (2 Ko. 12:15) Neʼe ina “foaki” ia ia totonu, tona malohi katoa moʼo fakamalohiʼi ʼo natou ʼuhi ko tona ʼofa lahi ʼae ki ʼona tehina mo tuagaʼane. (Lau ia 2 Kolinito 2:4; Filp. 2:17; 1 Tes. 2:8) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼofa mamahi ʼa te ʼu tehina kia Paulo.—Gaue 20:31-38.
(Gaue 20:35) Ia meʼa fuli, neʼe au fakaha atu ʼe tonu ke kotou gaue kinakina feia moʼo tokoni kia natou ʼae ʼe vaivai. Pea ʼe tonu ke kotou manatuʼi te ʼu folafola ʼaeni ʼa te ʼAliki ko Sesu: ‘ ʼE lahi age te fiafia moka kita foaki, ʼi takita tali.’ ”
bt-F 172 ¶20
“ ʼE Au Maʼa Mai Te Toto ʼo Te Tagata Fuli”
20 Neʼe makehe ʼosi te maʼuli ʼo Paulo ʼi te ʼu tagata ʼae ki muli mai ʼae neʼe natou gaohi koviʼi te faga ovi. Ko Paulo neʼe gaue kinakina ke ina maʼu he meʼa ʼe ʼaoga ki tona maʼuli ke mole liliu ko he kavega ki te kokelekasio. Ko tana faiga ʼae ke tokoni ki ʼona tehina mo tuagaʼane ʼae ʼi te tui neʼe mole ko he faigamalie ia ke ina maʼu he meʼa mai ia natou. Neʼe ina fakalotomalohiʼi te kau tagata ʼafeā ʼo Efeso ke natou maʼuʼuli fakasakilifisio, ʼo ina ui fenei: “ ʼE tonu ke kotou gaue kinakina feia moʼo tokoni kia natou ʼae ʼe vaivai. Pea ʼe tonu ke kotou manatuʼi te ʼu folafola ʼaeni ʼa te ʼAliki ko Sesu: ‘ ʼE lahi age te fiafia moka kita foaki, ʼi takita tali.’ ”—Gaue 20:35.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Gaue 19:9) Kaʼe ʼi te fakafisi moʼoni ʼa ʼihi ke natou tui, ʼo natou laukoviʼi Te Ala ia muʼa ʼo te hahaʼi, neʼe fakamamaʼo mai ia natou pea neʼe ina toʼo te ʼu tisipulo mo ia, ʼo faiakonaki ʼi te ʼaho fuli ʼi te fale ako ʼo Tilano.
bt-F 161 ¶11
‘Neʼe Haga Mafola Aipe Te Folafola Mo Malohi Age’
11 Neʼe lagi fai e Paulo ni akonaki ʼi te fale ako ʼaia ʼi te ma tahi uhu ki te teitei hola 4 hili hoʼata ʼi te ʼaho fuli. (Gaue 19:9, nota) Lagi ko te ʼu hola ʼaia neʼe mole logoaʼa kae neʼe vevela ʼosi. Pea neʼe fakatuʼu ai te gaue ʼa te hahaʼi kae natou olo ʼo kakai mo malolo. Kapau la neʼe faiakonaki ia Paulo ʼo mulimuli ki te ʼu hola ʼaia, lolotoga taʼu ʼe lua, ʼe feala leva ke ui neʼe faiakonaki ia hola ʼe 3 000 tupu. Ko te tahi tupuʼaga la ʼaia ʼo te mafola ʼa te Folafola ʼa Sehova mo malohi age. Ko Paulo neʼe gaue kinakina mo fai ni fakatuʼutuʼu fakapotopoto. Neʼe ina fai ni fetogi ʼi tana polokalama ke feala ʼi tana faifakamafola ke ina maʼu ni hahaʼi ʼo te koga meʼa ʼaia. Neʼe kotea ʼona fua? Ko ‘te hahaʼi fuli, te kau Sutea mo te kau Keleka ʼae neʼe nonofo ʼi te potu fenua ʼo Asia, neʼe natou logo ki te folafola ʼa te ʼAliki.” (Gaue 19:10) Koia, ʼe ha ai neʼe fakamoʼoni katoa ia Paulo ki te logo lelei.
(Gaue 19:19) Tokolahi ia natou ʼae neʼe gaohi meʼa fakamanamana, neʼe natou ʼaumai ʼanatou tohi ʼo tutu ia muʼa ʼo te hahaʼi fuli. Pea neʼe natou fakafuafua te totogi ʼo te ʼu tohi ʼaia, ʼo natou maʼu neʼe ko foʼi piesi siliva ʼe 50 000.
bt-F 162-163 ¶15
‘Neʼe Haga Mafola Aipe Te Folafola Mo Malohi Age’
15 Ko te fakalainoaʼi ʼo te ʼu foha ʼa Seva neʼe mafola ai te manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo tupu ai te tui ʼa te tokolahi pea natou situʼa ki te faifakalauʼakau. Neʼe malohi te ʼu meʼa fakamanamana ʼi te agaʼi fenua ʼo Efeso. Neʼe tau fakaʼaogaʼi te ʼu faitutuku mo te ʼu meʼa taupau mo he ʼu faikole momoli, neʼe tohi. Tokolahi ʼo te kau Efeso neʼe natou fakatahiʼi ʼanatou tohi ʼae ʼe tuʼu ai te ʼu meʼa fakamanamana ʼo tutu ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, logo la neʼe totogi kovi te ʼu tohi ʼaia. ʼE ui fenei e Luka: “Koia, ʼi hona aluʼaga fakaofoofo, neʼe haga mafola aipe te folafola ʼa Sehova pea mo malohi age.” (Gaue 19:17-20) Neʼe ko he malo fakaofoofo ʼaia ʼa te moʼoni ki te loi mo te ʼu meʼa fakatemonio. Ko he faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e te kau Efeso kia tatou. ʼE tou maʼuʼuli foki ʼi he malama ʼe malohi ai te faifakalauʼakau. Kapau ʼe maʼu io tatou he meʼa faifakalauʼakau, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi anai te kau Efeso, ʼo tou foimo tutu te ʼu meʼa ʼaia. Koia, tou fakamamaʼo mai te ʼu aga fakalialia ʼaia tatau aipe pe ʼe faigataʼa ʼaupito.