Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
ʼULUAKI FAIPALALAU
Pes 1:1, 2 Manuia te tagata ae e mole haele o mulimuli ki te tokoni a te kau agakovi, ae e mole tuu i te ala o te kau agahala, pea e mole heka fakatahi mo te kau fakaagaaga, 2 kae e mau tona fiafia i te lao a te Eteleno, pea e metitasio ki ai i te aho mo te pouli!
LUA ʼAʼAHI
Taa 17:22 Ko te loto ae e fiafia ko he faitoo lelei, kae ko te loto mamahi e ina fakatupu te magemage o te u hui.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 7-9
“ ʼE Tapuakiʼi e Sehova Te Toe Hahaʼi Tokolahi”
it-1-F 1014 ¶2
Te Toe Hahaʼi Tokolahi
ʼE feala ke tou fai te fehuʼi ʼaeni: Kapau ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe haofaki pea mo maʼuʼuli ʼi te kele, kotea te fakaʼuhiga ʼae ʼe “natou tutuʼu ia muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau pea ia muʼa ʼo te Akeno”? (Fkh 7:9) ʼI te Tohi-Tapu, ko te tuʼu ʼa he tahi peʼe ko he kutuga, ʼe tau fakaʼuhiga ʼe ina maʼu te ʼofa ʼo ia ʼae ʼi ʼona muʼa. (Pes 1:5; 5:5; Taa 22:29; Luk 1:19) Koia, ʼi te kapite ʼo Fakaha ki muʼa atu, ʼe ui ai ko “te ʼu hau ʼo te kele, mo te kau lalahi, mo te kau kamutoa, mo te hahaʼi maʼu koloa, mo te hahaʼi malolohi, mo te kau kaugana pea mo te hahaʼi ʼateaina” ʼe natou fia fenonoʼi “mai te fofoga ʼo Ia ʼae ʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau pea mai te hauhau ʼo te Akeno, he ʼe kua hoko mai te ʼaho lahi ʼo tonā hauhau, pea ko ai ʼae ʼe feala ke tuʼu?” (Fkh 6:15-17; vakaʼi ia Luk 21:36.) Koia, ʼe tou mahino ai ʼe fakaʼuhiga te “toe hahaʼi tokolahi” kia natou ʼae ʼe haofaki ʼi te temi ʼo te hauhau ʼo feala ai hanatou “tutuʼu,” ko tona fakaʼuhiga ʼe natou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo ʼae ʼo te Akeno.
Pes 1:5 Koia e mole tuu ai te kau agakovi i te aho o te fakamaau, pee ko te kau agahala i te fakatahi a te kau agatonu
Pes 5:5 Koteuhi e mole ko he Atua ia koe e mau tona fiafia i te kovi; e mole mau e te tagata agakovi tona nofoaga i ou tafa.
Taa 22:29 Kua ke sio ki he tagata faiva ʼi tana gaue? E tuʼu anai ia muʼa ʼo te ʼu hau; ʼe mole tuʼu anai ia muʼa ʼo he ʼu tagata noa.
it-2-F 1104 ¶4
Mamahi
Hili ni taʼu ʼe tolugofulu tupu ki te maumauʼi ʼo Selusalemi, neʼe ui ki te apositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi ʼae ʼe ʼomai mai te ʼu puleʼaga fuli, mo te ʼu telepi fuli, mo te ʼu lanu fuli: “ ʼE ʼomai ia natou ʼaeni mai te toe mamahi lahi.” (Fkh 7:13, 14) Ko te ui ʼae ʼe ʼomai te toe hahaʼi tokolahi mai te mamahi lahi, ʼe ha ai neʼe natou hao mai ai. Pea ʼe fakamoʼoni ki ai ia Gaue 7:9, 10: “Neʼe nofo ia te ʼAtua mo [Sosefo], pea neʼe ina haofaki ia ia mai ʼona mamahi fuli.” Neʼe fakaateainaʼi ia Sosefo mai ʼona mamahi fuli ʼae neʼe ina utakiʼi ʼo hao mai ai.
it-1-F 1014 ¶1
Te Toe Hahaʼi Tokolahi
Ko Ai Ia Natou? ʼE feala ke tou iloʼi pe ko ai te “toe hahaʼi tokolahi,” ʼi te fakamatala ʼae ia Fakaha kapite 7 pea mo ʼihi atu vaega. ʼE ui ia Fakaha 7:15-17 ko te ʼAtua, ‘ ʼe ina fakamalumaluʼi anai ʼi tona fale la te toe hahaʼi tokolahi, ʼe taki anai natou ki te ʼu “matapuna vai ʼo te maʼuli,” pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua “te ʼu loʼimata fuli ʼi ʼonatou mata.” Ia Fakaha 21:2-4, ʼe tuʼu ai te ʼu manatu ʼe tatau, ʼe ui fenei ai: “ ʼE tuʼu te tapenakulo ʼa te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi,” “ ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli mai ʼonatou mata” pea “ ʼe mole toe ʼi ai anai te mate.” ʼE mole fakaʼuhiga te aluʼaga ʼaia neʼe ha ki he ʼu hahaʼi ʼe maʼuʼuli ʼi selo, ʼae ʼe hifo mai ai te Selusalemi Foʼou, kae ki he ʼu hahaʼi ʼe maʼuʼuli ʼi te kele.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
Kua Fakaʼiloga Te Iselaele ʼo Te ʼAtua
4 ʼE mahino ia, ʼe tahi fakatātā e te ʼu ʼāselo ʼaia e fā, ia te ʼu kūtuga ʼāselo e fā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo tāʼofi maʼu ia te fakaʼauha ʼo aʼu ki te temi ʼaē kua fakakatofa. Kā tuku age anai e te ʼu ʼāselo ia te ʼu matagi ʼaia ʼo te hauhau fakaʼatua ke natou havili ki te potu noleto, mo te potu sautē, mo te potu ʼesitē, pea mo te potu ʼuesitē, ʼe lahi ʼaupitō anai te maumau ʼaē kā hoko. ʼE hagē anai ia ko te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sehova ia te ʼu matagi e fā moʼo faka māvetevete ia te ʼu Elamite ʼo te temi muʼa, kae ki te lakaga leva ia ʼaē, ʼe hoko anai te potu ʼaia ʼi te mālamanei kātoa. (Selemia 49:36-38) ʼE lahi age anai te ʼafā ʼaia ʼi te “ ʼafā” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakaʼauha ia te puleʼaga ʼo Amone. (Amosi 1:13-15) ʼE mole feala anai ki he koga ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana ke tuʼu ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova, mokā ina fakatonuhia anai tona pule faʼitaliha ʼo talu ai.—Pesalemo 83:15, 18; Isaia 29:5, 6.
Selemia 49:36-38 E au aumai anai kia Elame te u matagi e fa o te u potupotu e fa o te lagi, e au fakamavetevete anai natou ki te u matagi fuli aena, pea e mole i ai anai he puleaga ae e mole kaku anai ki ai natou ae nee feholaki mai Elame 37 E au fakatete anai te hahai o Elame ia mua o onatou fili, mo mua o natou ae e loto ki tonatou mauli; o tupu ko toku hauhau lahi, e ui e te Eteleno, pea e au kapu anai natou aki te heleta, o kaku ki taku matematehi fuli natou. 38 E au fakatuu anai toku hekaaga fakahau i Elame, pea e au maumaui anai te hau mo te u pule, e ui e te Eteleno.
Amosi 1:13-15 Koia e folafola ai te Eteleno, o ui: O tupu ko te u agakovi e tolu a te u fanau o Amone, pea e fa foki, e mole au toe fetogi taku fakatotonu, koteuhi nee natou fahi te u fatu o te u fafine faitama o Kalaate, o tupu ke fakalahi tonatou fenua. 14 E au tuku anai te afi ki te u kaupa o Lapa, pea e ina kai anai ona fale hau, i lotomalie o ni kalaga tau i te aho o te tau, i lotomalie o te ahiohio i te aho o te afa; 15 Pea e alu anai tonatou hau ki te popula, ia ia mo tana kau pule, e ui e te Eteleno.
Pesalemo 83:15, 18 15 Tuli natou aki tau afa, pea ke fakatete natou aki tau tuani matagi! 18 Ke iloʼi e te hahaʼi ia koe, ʼae ko tou huafa ko Sehova, ko koe tokotahi pe, te Maʼoluga ʼAupito ʼi te kele katoa.
Esaia 29:5, 6 E hage anai te kaugamalie o ou fili ko he ao efu, pea e hage anai te kau solia kaugamalie aena ko he tuuga otaota ae kua mavetevete i te matagi. Kae e hoko fakapunamauli anai te mea aeni i te temi e tahi: 6 E gaue anai te Eteleno o te atu fua tau kia koe i te gugulu o te mana, mo te mafuike, mo he logoaa fakamatakutaku, mo te tuani matagi pea mo te afa, pea mo te ulo o he afi kovi.
it-1-F 12
Apatone
Ko ai ia Apatone, te ʼaselo ʼo te vanu?
Kae, ia Fakaha 9:11, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu “Apatone” ki te higoa ʼo “te ʼaselo ʼo te vanu.” Ko te kupu Fakakeleka Apollyôn ʼe fakaʼuhiga “Ko Ia ʼAe ʼe Ina Fakaʼauha.” ʼI te 19 sekulo, neʼe faigaʼi ʼe ʼihi ke ui ko te vaega ʼaia neʼe fakaʼuhiga ki he ʼu tagata ohage ko Vespasien, Mahometa pea mo Napoléon, pea ko he ʼaselo ʼa “Satana.” Kae ʼe ui ia Fakaha 20:1-3 ko te ʼaselo ʼae ʼe ina maʼu “te kalavi ʼo te vanu” ʼe ko te fakafofoga ʼo te ʼAtua pea ʼe hifo mai te lagi. Koia, ʼe mole feala ke ui ko he ʼaselo ʼa Satana, koteʼuhi ʼe ina haʼi mo li ifo ia Satana ki te vanu. ʼE ui fenei ʼi te tohi The Interpreter’s Bible ʼo ʼuhiga mo Fakaha 9:11: “Ko Apatone ʼe mole ko he ʼaselo ʼa Satana kae ʼa te ʼAtua, pea ko tana gaue ʼe ko te fakaʼaʼuha, ʼae neʼe fakatotonu age e te ʼAtua ke ina fai.”
ʼI te ʼu vaega ʼo te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo ʼae neʼe vakavakaʼi ʼi muʼa atu, ko ʼavaddôn ʼe ko te kupusiga palalau ʼe tatau mo te kupu Faitoka mo te mate. Ia Fakaha 1:18, ʼe ui fenei e Kilisito Sesu: “Kua au maʼuli ʼo talu ai, pea ʼe au maʼu te ʼu kalavi ʼo te mate pea mo te Faitoka.” ʼE fakaha ia Luka 8:31 ko Sesu ʼe pule ki te vanu. ʼE fakamoʼoni ia Hepeleo 2:14 ʼe ina maʼu te malohi moʼo fakaʼauha, tafito ia Satana. ʼE ui ʼi te vaega ʼaia, neʼe liliu ia Sesu ʼo kakano ke feala ai “ ʼaki tona mate, ke ina pulihi ia ia ʼae ʼe feala ke ina fakatupu te mate, ia te Tevolo.” Ia Fakaha 19:11-16, ʼe fakamahino lelei mai ai ko Sesu totonu ʼae neʼe hinoʼi e te ʼAtua ke ina fakaʼauha mo fakahoko ʼana fakamau.—Vakaʼi APOLLYÔN.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 10-12
“Ko Te ʼu Fakamoʼoni ʼe Lua Neʼe Matehi Pea Neʼe Toe Maʼuʼuli”
Te ’u Fehuʼi ’a Te Kau Lautohi
Ko ai te ʼu fakamoʼoni ʼe toko lua ʼae ia Fakaha 11?
ʼE fakamatala ia Fakaha 11:3 ki he ʼu fakamoʼoni ʼe lua ʼe nā faifakakikite anai lolotoga ni ʼaho ʼe 1 260. Pea ʼi te ʼu vaega ʼae ki muli mai, ʼe ui ai ʼe malo anai ia te manu fekai pea ʼe ina matehi anai ia naua. Kae hili ki ai “ ʼaho ʼe tolu vaelua,” ʼe fakatuʼuake anai te ʼu fakamoʼoni ʼaia ʼe lua, ʼo punamaʼuli ai ia natou ʼae neʼe sisio kia naua.—Fkha. 11:7, 11.
Ko ai te ʼu fakamoʼoni ʼe toko lua ʼaia? ʼE tokoni mai te ʼu vaega Fakatohi-tapu ke tou iloʼi lelei pe ko ai ia naua. ʼUluaki, ʼe ui ai “ ʼe fakata ia naua ʼaia e te ʼu fuʼu oliveto ʼe lua pea mo te ʼu tuʼulaga malama ʼe lua.” (Fkha. 11:4) Koia, ʼe tou manatu ai ki te tuʼulaga malama mo te ʼu fuʼu oliveto ʼe lua ʼi te lea fakapolofeta ʼa Sakalia. ʼI te lea fakapolofeta ʼaia, ʼe fakata e te ʼu fuʼu oliveto te ʼu fakanofo ʼe lua, ʼae ko te Kovana ko Solopapele mo te Pelepitelo Lahi ko Sosue ʼae ʼe nā tutuʼu ia tafa ʼo te ʼAliki ʼo te kele katoa. (Sakl. 4:1-3, 14) Lua, ʼe fakamatala ai ʼe nā fai ni milakulo ohage ko Moisese mo Elia.—Vakaʼi ia Fakaha 11:5, 6 mo Numelo 16:1-7, 28-35 pea mo 1 Hau 17:1; 18:41-45.
Kotea ʼae ʼe tatau ai ʼi te ʼu vaega ʼaia ʼo Fakaha mo Sakalia? ʼE palalau ai ki te ʼu fakanofo ʼa te ʼAtua ʼae neʼe natou takitaki te gaue lolotoga tonatou ʼahiʼahiʼi. Koia, ʼi te hoko moʼoni ʼo te kapite 11 ʼo Fakaha, ko natou ʼae neʼe faifakamafola ʼaki ʼonatou “teu fakapoʼuli” lolotoga taʼu ʼe tolu vaelua, neʼe ko te ʼu tehina fakanofo ʼae neʼe natou takitaki te gaue ʼi te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼi te taʼu 1914.
Hili tanatou faifakamafola ʼaia ʼi ʼonatou teu fakapouli, neʼe matehi fakata te ʼu fakanofo ʼaia, ʼi te temi ʼae neʼe pilisoniʼi ai natou ʼi he kiʼi temi siʼisiʼi, ʼaho fakata ʼe tolu vaelua. Neʼe ko he fiafia lahi ki te ʼu fili ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua he neʼe ko te fakagata ʼaia ʼo te gaue ʼa te ʼu fakamoʼoni ʼe lua.—Fkha. 11:8-10.
Kae ohage pe ko tona fakakikite, hili te ʼu ʼaho fakata ʼe tolu vaelua, neʼe toe maʼuʼuli ake te ʼu fakamoʼoni ʼe lua, koteʼuhi neʼe fakamavae te ʼu tehina fakanofo ʼaia mai te pilisoni. Kae ko natou leva ʼae neʼe nonofo agatonu neʼe natou maʼu mai te ʼAtua ʼaki tonatou ʼAliki ko Sesu Kilisito ia he pilivilesio makehe. Koia, ʼi te taʼu 1919, neʼe natou kau ai ki “te tagata faifekau agatonu mo poto,” ʼae ʼe ina foaki te meʼa kai fakalaumalie ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, lolotoga te ʼu ʼaho fakamuli.—Mat. 24:45-47; Fkha. 11:11, 12.
ʼE alu tahi te ʼu aluʼaga ʼaia mo Fakaha 11:1, 2 te temi ʼae neʼe fakafuafua ai peʼe ʼaʼahi ai te fale lotu fakalaumalie. ʼE toe fakamatala ʼi te kapite 3 ʼo Malakia ki he ʼaʼahi ʼo te fale lotu fakalaumalie pea mo hoko atu ia tona fakamaʼa. (Mala. 3:1-4) Neʼe taʼu fia ia te aʼahi mo te fakamaʼa ʼaia? Neʼe kamata mai te taʼu 1914 ʼo kaku ki te ʼu ʼuluaki mahina ʼo te taʼu 1919. ʼE kau ki te temi ʼaia te ʼu ʼaho ʼe 1260 (mahina ʼe 42) pea mo te ʼu ʼaho fakata ʼe tolu vaelua ʼae ʼe ui ʼi te kapite 11 ʼo Fakaha.
ʼE tou fiafia ʼaupito koteʼuhi ko Sehova ʼae neʼe ina fakatuʼutuʼu te fakamaʼa fakalaumalie ʼo tana hahaʼi, ke natou fai ai ni gaue lelei. (Tito 2:14) Pea ʼe tou fakafetaʼi ki te ʼu fakanofo agatonu ʼaia ʼi tanatou takitaki te gaue ʼa te ʼAtua lolotoga te temi faigataʼa ʼaia, ʼo natou fakata ai te ʼu fakamoʼoni ʼe lua.
Skl 4:1-3, 14 Nee toe hau leva kia au te aselo ae nee palalau mai kia au, o fafagu au o hage ko he tagata ae nee fafagu mai tana moe. 2 Nee ina ui mai leva kia au: Kotea te mea ae e ke sio ki ai? Nee au tali leva: E au sio, pea koeni, e i ai he tuuaga malama ae nee aulo maa katoa, mo he mea tanaki lobo i oluga. Nee maga fitu te tuuaga malama, mo ni tafeaga lobo e fitu ki te u malama e fitu ae i te tumutumu o te tuuaga malama; 3 pea nee tuu ovi i ai ni oliveto e lua, ko te tahi i te fahai matau o te tanakiaga lolo, pea mo te tahi i tona fahai hema.
Skl 4:14 Pea nee ina tali mai leva: Ko te u tagata aia e toko lua ae kua fakatapui ke tuu ia mua o te Aliki o te kele katoa.
Numelo 16:1-7 Pea koeni nee agatuu leva ia Kole, foha o Isa, foha o Keasi, foha o Levi, mo Tatane mo Apilame, foha o Eliape, mo Oni, foha o Peleti, ko te u foha toko tolu natou o Lupeni. 2 Nee natou fakatutuu leva kia Moisese, mo te u tagata e toko luageau nimagofulu o te u fanau a Iselaele, ko ni pule o te fakatahi, ko ni ihi o natou ae nee kau i te fono pea nee kau ki te kau tagata mauhiga o Iselaele. 3 Nee natou fakatahitahi leva o fakatutuu kia Moisese mo Alone, pea nee natou ui leva kia naua: Kua lahi osi takolua fia pule kia matou! Koteuhi e maonioni te fakatahi katoa, e matou maonioni fuli, pea e nofo te Eteleno i te lotolotoga o matou. Kotea e kolua malaga ai i oluga o te fakatahi a te Eteleno? 4 I te logo a Moisese ki te mea aena nee fakato leva ia ia o fakapulou ona mata i te kele. 5 Nee palalau leva ia ia kia Kole mo tana hahai katoa, o ui: I te uhu apogipogi, e fakaha anai e te Eteleno pe ko ai ae kua ina filifili, pe ko ai ae kua ina fakanofo ke fakaoviovi kia ia. E ina fakaovi ake anai kia ia ae ka ina filifili anai. 6 Ke kotou fai te mea aeni, e koe Kole mo tau hahai katoa: Ke kotou too ni ipu tutuaga kaloni. 7 I apogipogi, ke kotou tuku ki ai he afi, pea ke kotou liligi ki oluga he kaloni ia mua o te Eteleno; pea ko te tagata ae e filifili anai e te Eteleno, ko ia ae e maonioni anai. Kua feauga te loto lahi, nai fanau a Levi!
Numelo 16:28-35 Nee ui leva e Moisese: I te mea aeni e kotou iloi ai leva ko te Eteleno totonu ae nee ina fekaui mai au o fai te u mea fuli aeni, pea nee mole pe au fai he mea e tahi i toku loto toko tahi. 29 Kapau e mamate anai te u hahai aeni o hage ko te mate a te u tagata fuli, pea kapau e hoko anai kia natou te mea ae e hoko ki te u hahai fuli, pea nee mole ko te Eteleno ae nee ina fekaui mai au; 30 kae kapau e fai anai e te Eteleno he mea foou, kapau e avahi anai e te kele tona gutu, o folo natou mo anatou mea fuli, pea kapau e natou hihifo mauli anai ki te fenua o te kau mate, pea e kotou iloi anai i ai kua siaki e te hahai aeni te Eteleno. 31 I te osi o tana fakaha te u palalau fuli aena, nee mafaa leva te kele ia vae o Tatane mo Apilame. 32 Nee avahi leva e te kele tona gutu, o folo naua, naua mo ona famili, pea mo te hahai fuli o Kole, mo anatou mea fuli. 33 Nee natou hifo mauli leva ki te fenua o te kau mate, natou mo anatou mea fuli. Nee toe mapunu leva te kele i oluga o natou, pea nee natou pupuli leva i te lotolotoga o te fakatahi. 34 Nee feholaki leva te u fanau fuli a Iselaele, ae nee tutuu o takatakai natou, i te logo ki anatou tagi, koteuhi nee natou ui leva: Tou feholaki naa folo tatou e te kele! 35 Nee hau leva he afi mai te Eteleno, tutu te kau tagata e luageau nimagofulu, ae nee natou momoli te kaloni.
1 Hau 17:1 Ko Elia, te tagata Tisipe, ko he tahi i te hahai o Kalaate, nee ina ui leva kia Akapo: E mauli te Eteleno, te Atua o Iselaele, ae e au tauhi ki ai! E mole toe to anai he ua pee ko he hahau i te u tau aeni, kae e gata tahi anai ki taku palalau.
1 Hau 18:41-45 Pea nee ui leva e Elia kia Akapo: Hake, o kai mo inu; koteuhi e au logo ki te logoaa a te ua. 42 Nee hake leva ia Akapo o kai mo inu, pea nee hake leva ia Elia ki te tumutumu o te mouga o Kalemelo; pea nee punou leva ia ia ki te kele, o fakatuu ona mata ki ona tuli, 43 pea nee ina ui leva ki tana tagata faifekau: Hake, o sio ki te fahai o te tai. Nee hake leva te tagata faifekau o sio, pea nee ina ui leva: E mole he mea. Nee ui leva e Elia o tua fitu: Toe liliu, o sio. 44 I tona tua fitu nee ui leva e te tagata faifekau: Koeni, kua malaga mai he kii ao veliveli pe mai te tai pea e tatau ia mo he alofi nima o te tagata. Nee ui leva e Elia: Hake, o ui kia Akapo: Heka ki tau saliote, pea ke hifo ki tai naa taofi koe e te ua. 45 I he kii temi noa pe nee uli katoa leva te lagi i te u ao, pea nee malaga leva te matagi, pea nee to leva he ua malohi osi. Nee heka leva ia Akapo ki tana saliote, o alu ki Siseleele.
Mala. 3:1-4 Koeni, e au fekaui leva taku tagata avelogo; E ina teuteui anai te ala i oku mua. Pea fokifa pe e ulu leva ki tona fale tapu te Aliki ae e kotou kumi; pea ko te tagata avelogo o te hai ae e koutou holi ki ai, koeni, e hau ia ia, e ui e te Eteleno o te atu fua tau. 2 Ko ai e feala anai ke tuu i te aho o tana haele mai? Ko ai e tuu anai i oluga moka ha mai anai ia ia? Koteuhi e hage anai ia ia ko te afi a te tagata haka ukamea, pee ko te topa a te tagata faifo. 3 E lala anai ia ia ki lalo, e ina haka anai, pea e ina fakamaa anai te siliva; e ina fakamaa anai te u foha o Levi, e ina fakamaa anai natou o hage ko te fakamaa o te aulo mo te siliva, pea e natou fai anai ki te Eteleno ni molaga i te faitotonu. 4 Pea e lelei anai te molaga a Suta mo Selusalemi ki te Eteleno, o hage ko te u aho afea, o hage ko te u tau o te temi afea.
Ko Te ʼu Fakamoʼoni ʼe Lua Neʼe Matehi Pea Neʼe Toe Maʼuʼuli
Malakia 3:1-3 Koeni, e au fekaui leva taku tagata avelogo; E ina teuteui anai te ala i oku mua. Pea fokifa pe e ulu leva ki tona fale tapu te Aliki ae e kotou kumi; pea ko te tagata avelogo o te hai ae e koutou holi ki ai, koeni, e hau ia ia, e ui e te Eteleno o te atu fua tau. 2 Ko ai e feala anai ke tuu i te aho o tana haele mai? Ko ai e tuu anai i oluga moka ha mai anai ia ia? Koteuhi e hage anai ia ia ko te afi a te tagata haka ukamea, pee ko te topa a te tagata faifo. 3 E lala anai ia ia ki lalo, e ina haka anai, pea e ina fakamaa anai te siliva; e ina fakamaa anai te u foha o Levi, e ina fakamaa anai natou o hage ko te fakamaa o te aulo mo te siliva, pea e natou fai anai ki te Eteleno ni molaga i te faitotonu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
it-2-F 821
Takaiga tohi
Tona Fakata. ʼI te Tohi-Tapu ʼe tuʼa lahi te fakaʼaogaʼi te kupu “takaiga tohi” ʼi he aluʼaga fakata. Ohage la neʼe sio ia Esekiele mo Sakalia ki he takaiga tohi neʼe tohi ʼi ʼona faʼahi ʼe lua. ʼI te agamahani, neʼe tohi ʼi he faʼahi pe ʼe tahi. Kae ko tona tohi ʼi ʼona faʼahi ʼe lua, ʼe fakaʼuhiga ki te maʼuhiga mo te mamafa ʼo te ʼu fakamau ʼae ʼe tohi ʼi ai. (Esk 2:9–3:3; Skl 5:1-4) ʼI te aluʼaga ʼae neʼe ha ia Fakaha, ko ia ʼae neʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau neʼe ina toʼo ʼi tona nima mataʼu he takaiga tohi neʼe fakamaʼu ʼaki te ʼu fakamaʼu ʼe fitu ke mole feala hona lau ʼo kaku ki te temi ʼae ka avahi ai anai e te Akeno ʼa te ʼAtua. (Fkh 5:1, 12; 6:1, 12-14) Ki muli age, neʼe fakatoʼo kia Soane te takaiga tohi mo fakatotonu age ke ina kai. Maʼa Soane neʼe malie kae neʼe kona ia ki tona fatu. Neʼe mole fakamaʼu ia te takaiga tohi kae neʼe tuku ava, ko tona fakaʼuhiga neʼe ko he logo ʼe tonu ke mahino gafua ki ai. Neʼe “malie” kia Soane ia tana maʼu te logo ʼo te takaiga tohi ʼaia, kae neʼe toe maʼu ai te ʼu logo “kona” neʼe tonu ke ina fakakikite. (Fkh 10:1-11) Neʼe kua hoko te aluʼaga feia kia Esekiele. Neʼe fakatoʼo age ki ai he takaiga tohi neʼe tohi ai ni “tagi, mo ni mamahi, mo ni malaia.”—Esk 2:10.
Esk 2:9 Nee au sio leva, pea koeni, nee falo mai he nima kia au, pea nee ina too he kii tohi e takatakai. 10 Nee ina folahi leva te tohi i oku mua, pea nee tohi i loto mo tua o te tohi; nee tohi i ai ni tagi, mo ni mamahi, mo ni malaia.
Esk 3:1-3 Nee ina ui mai leva kia au: Foha o te tagata, kai te mea ae e ke mau, kai te tohi aena, pea ke alu, pea ke palalau ki te fale o Iselaele! 2 Nee au fakamaga leva toku gutu, pea nee ina fafaga leva au aki te takaiga tohi aia. 3 Nee ina ui mai leva kia au: Foha o te tagata, fafaga tou fatu pea ke fakafonu ou tootooga aki te takaiga tohi ae e au foaki atu kia koe! Nee au kai leva ia ia pea nee hua malie leva ia ia ki toku gutu o hage ko te hua meli.
Skl 5:1-4 Nee au toe hiki ake leva oku mata, o sio: Koeni, nee i ai he takaiga tohi ae nee lele. 2 Pea nee ui mai leva e te aselo kia au: Kotea te mea ae e ke sio ki ai? Nee au tali leva: E au sio ki he takaiga tohi ae e lele; nee meta hogofulu tona loa, pea nee meta nima tona laulahi. 3 Nee ina ui mai leva kia au: Ko te tohi aena o te malaia ae e mafola anai ki te fenua katoa. Koteuhi e tuu i te tahi fahai e kapu anai te u tagata kaihaa fuli mai te fenua aeni, pea e tuu i te tahi fahai e toe kapu foki natou fuli ae nee faifakapapau loi mai te fenua aeni. 4 E ui e te Eteleno o te atu fua tau: E au liligi ia ia, o tupu ke ulu ia ia ki te fale o te tagata kaihaa pea mo ia ae e fakapapau loi i toku huafa, o tupu ke ina fakatuu i ai tona nofoaga, pea ke ina maumaui ia ia mo te papa pea mo te u maka.
Esk 2:10 Nee ina folahi leva te tohi i oku mua, pea nee tohi i loto mo tua o te tohi; nee tohi i ai ni tagi, mo ni mamahi, mo ni malaia.
it-1-F 673 ¶5-7
TE ʼU MAMAHI FANAU
ʼI te aluʼaga ʼae neʼe ha ia Fakaha, neʼe sio te apositolo ko Soane ki he fafine ʼi selo neʼe kalaga “ ʼuhi ko ʼona mamahi fanau.” Pea ko te kiʼi toe ʼae neʼe fanauʼi neʼe ko he ‘kiʼi tama, he tamasiʼi tagata, ʼe ina takitaki anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaki he toko ukamea’. Logo la te faiga ʼa te talakone ke ina kai te kiʼi tamasiʼi, ‘neʼe ʼave fakavilivili te tamasiʼi ki te ʼAtua mo tona hekaʼaga fakahau.’ (Fkh 12:1, 2, 4-6) Ko tona ave ʼaia e te ʼAtua, ʼe fakamoʼoni ai e te ʼAtua ko hona foha. Neʼe toe feia te agaʼi fenua ʼo te temi muʼa, neʼe tonu ke ave he kiʼi toe ʼe kei meamea ki tana Tamai ke ina fakamoʼoni. (Vakaʼi FANAU.) Pea ko te “fafine” ʼaia ʼe ko te “ohoana” ʼo te ʼAtua, te “Selusalemi ʼae ʼi ʼoluga,” te “faʼe” ʼa Kilisito mo ʼona tehina fakalaumalie.—Kal 4:26; Hep 2:11, 12, 17.
Ko te “fafine” ʼa te ʼAtua ʼae ʼi te lagi ʼe haohaoa, pea ʼe mole mamahi fanau moʼoni anai. Kae ko te ʼu mamahi ʼaia ʼe fakata ki tana ʼamanaki fanau.—Fkh 12:2.
Ko ai anai te ‘kiʼi tama, te tamasiʼi tagata’ ʼaia? ʼE tonu anai ke ‘pule ki te hahaʼi ʼaki he toko ukamea.’ Neʼe toe fakakikite te aluʼaga ʼaia ʼo ʼuhiga mo te Hau Fakamesia ʼa te ʼAtua ia Pesalemo 2:6-9. Kae neʼe sio ia Soane ki te aluʼaga ʼaia kua fualoa hili te tupu ʼa Kilisito ʼi te kele, mo tona mate pea mo tona fakatuʼuake. Koia, ko te aluʼaga ʼaia neʼe ko te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga Fakamesia ʼae neʼe foaki e te ʼAtua ki tona ʼAlo ko Sesu Kilisito ʼae, ʼi tana fakatuʼuake neʼe “heka leva ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua, pea talu mai ai ʼe talitali ʼo kaku ki te tuku ʼo ʼona fili ki ʼona lalo vaʼe.”—Hep 10:12, 13; Pes 110:1; Fkh 12:10.
Pesalemo 2:6-9 Ko au ae nee au pani lolo toku hau, I Sione, toku mouga maonioni! 7 E au fakaha anai te fono; nee ui mai e te Eteleno kia au: Ko toku alo ia koe! Nee au fakatupu ia koe i te aho nei. 8 Kole mai kia au pea e au foaki atu anai kia koe te atu puleaga ko tou tofiga, mo te u taupoto o te kele maa au. 9 E ke fasifasii anai natou aki he tokotoko ukamea, e ke fasifasii anai natou o hage ko he ipu a he tagata fau ipu.
Pesalemo 110:1 Folafola a te Eteleno ki toku Aliki: Nofo ia koe i toku fahai matau, o kaku ki taku fai ki ou fili tou hiliaga vae.
Neʼe ‘Folo e Te Kele Ia Te Vai Tafe’
Ese 6:1-12 Pea nee fakatotonu leva e te hau ko Taliusi ke fai ni fekumi i te fale tanaki tohi, ae nee tanaki ai te u koloa o Papilone. 2 Pea nee mau leva i Akemeta, kolo mua o te fenua o Meti, he takaiga tohi ae nee tohi ai te mea aeni: 3 I te uluaki tau o te hau ko Silusi, nee tuku e te hau ko Silusi te fakatotonu aeni o uhiga mo te fale o te Atua i Selusalemi: Ke toe lagai te fale, ke liliu ko he koga mea ae e momoli ai ni sakilifisio, pea ke malolohi ona fakatafito. Ko tona maoluga ko meta e tolugofulu, ko tona laulahi ko meta e tolugofulu, 4 mo ni atu maka lalahi e tolu, pea mo he atu papa foou e tahi. E totogi anai tona laga e te fale o te hau. 5 Pea ko te u ipu aulo mo te u ipu siliva o te fale o te Atua, ae nee ave e Nepukatenesale mai te fale tapu o Selusalemi ki Papilone, e toe liufaki anai ki te fale tapu o Selusalemi i te kogamea ae nee tuku ai, i te fale o te Atua. 6 Pea koeni, ko koe Tatenai, kovana o te fahai aena o te vaitafe, mo SetalePosenai, pea mo okolua tehina i Afalesake, ae e nonofo i te fahai aena o te vaitafe, ke kotou fakamamao mai te kogamea aena. 7 Kotou tuku ke hoko atu te u gaue o te fale aena o te Atua; ke toe laga e te kovana o te kau Sutea mo te kau matua te fale i tona tuuaga mahani. 8 Koeni te fakatotonu ae e au tuku o uhiga mo te mea ae e tonu ke kotou fai ki te kau matua aena o te kau Sutea o uhiga mo te fakatuu o te fale aena o te Atua: E kotou too anai te paaga ki te gaue i te koloa o te hau, ae e mau mai te u tukuhau i te fahai aena o te vaitafe, o tuku tonu kia nima o te u tagata aena, o tupu ke aua naa toe tuu te gaue. 9 Ko te u mea ae e aoga ki te u failaulau ki te Atua o te atu lagi, te u pipi tagata, mo te u ovi tagata mo te u akeno, mo te fulumeto, mo te masima, mo te vino, pea mo te lolo, e tonu ke foaki natou o fakalogo ki te mea ae e natou loto ki ai, ki te kau faisakilifisio o Selusalemi i te aho fuli pea ke aua pe naa puli he mea, 10 o tupu ke natou momoli ni sakilifisio magoni lelei ki te Atua o te atu lagi pea ke natou hufaki te mauli o te hau mo ona foha. 11 Pea koeni te fakatotonu ae e au tuku o uhiga mo ae e agatuu ki te fakatotonu aena: E too anai mai tona fale he foi akau, pea e fakatuu ia ia, pea ke tautau ia ia ki ai, pea ke maumaui tona fale. 12 Ke maumaui e te Atua, ae e afio tona huafa i te kogamea aena, te u hau fuli mo te hahai fuli ae e faoi anai onatou nima ke maumaui taku fakatotonu, pea mo maumaui te fale aena o te Atua i Selusalemi! Ko au, Taliusi, nee au tuku te fakatotonu aeni, ke fakahoko katoa ia.
Esa 8:10-13 Koutou fai ni fakatuutuu, pea e natou alu noa anai; koutou tuku ni fakatotonu, pea e mole natou aoga anai: Koteuhi e kau te Atua mo matou. 11 Koeni te folafola a te Eteleno kia au, i te aho ae nee kapa ai tona nima kia au, pea nee ina fakaha fakatomua mai kia au ke aua naa au haele i te ala o te hahai aeni: 12 Aua naa koutou fakahigoa ko te tau te u mea fuli ae e fakahigoa e te hahai aeni ko te tau; aua naa koutou matataku ki te mea ae e natou matataku ki ai, pea aua naa koutou tete. 13 Ko te Eteleno o te atu fua tau ae e tonu ke koutou iloi ko te Maonioni, pea ko ia ae e tonu ke koutou matataku ki ai, pea ke koutou tete ki ai.
Pes 68:20 Kia matou, ko te ʼAtua moʼoni ʼe ko he ʼAtua ʼe ina fai he ʼu gaue moʼo haofaki.
Taa 21:1 Ko te loto ’o he hau ’e ko he ’u ki’i vai ’i te nima ’o Sehova. ’I te ’u potu fuli pe ʼae ’e ina loto ke tafe ai, ’e ina fakatafe ai.
Sen 39:21-23 Nee nofo leva te Eteleno mo Sosefo, pea nee ina fakaha leva tona agalelei kia ia. Nee ina tuku leva kia ia he kalasia ia mua o te pule o te fale pilisoni. 22 Pea nee fakanofo leva e te pule o te fale pilisoni ia Sosefo ke leoleo ki te kau pilisoni katoa ae nee nonofo i te fale pilisoni. Ko ia ae nee ina taki te u gaue fuli ae nee fai e te kau pilisoni. 23 Nee mole toe tokaga leva te pule o te fale pilisoni ki te u mea fuli ae kua tuku kia nima o Sosefo, koteuhi nee nofo te Eteleno mo ia. Pea nee fakamanuia leva e te Eteleno te u mea fuli ae nee ina fai.
Pes 105:17-20 Nee ina fekaui leva i onatou mua he tagata ko Sosefo nee fakatau o hage ko he tagata popula. 18 Nee fakamamahii ona vae aki ni hai, nee hai he seini ukamea ki tona kia, 19 o kaku ki te temi ae nee hoko ai leva te mea ae nee ina fakaha fakatomua, pea nee ahiahii ai leva ia ia e te folafola a te Eteleno. 20 Nee fakatotonu e te hau ke veteki ona hai, io nee fakaateaina leva ia ia e te pule o te atu hahai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 13-16
“ ʼAua Naʼa Kotou Matataku Ki Te ʼu Manu Fekai”
Ko Sehova ʼAē ʼe Ina “Fakaha Te u Mea Ae e Fufu”
6 ʼI te teitei taʼu 96 H.T.S., neʼe fakahā e Sesu ʼaē kua fakatuʼuake he ʼu meʼa fakaofoofo ki te ʼapositolo ko Soane. (Apk. 1:1) Neʼe sio ia Soane ki he gata, ʼaē ʼe ina fakatā te Tiapolo, ʼe tuʼu ʼi te ʼone ʼo te tai. (Lau ia Apokalipisi 12:18–13:2.) Neʼe toe sio foki ia Soane ki he manu ʼe malaga ake ʼi te tai ʼaia pea neʼe foaki ki ai e te Tiapolo he pule lahi. Ki muli age neʼe fakamahino e te ʼāselo kiā Soane ko te ʼu foʼi ʼulu e fitu ʼo te manu kula, ʼaē ko te fakatā ʼo te manu ʼaē iā Apokalipisi 13:1, ʼe ko “hau . . . e fitu” peʼe ko he ʼu puleʼaga. (Apk. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e Soane te tohi ʼo Apokalipisi, neʼe kua tō te ʼu puleʼaga e nima, pea neʼe kei lolotoga pule te tahi kae neʼe “heeki hau” te tahi. Ko ai te ʼu puleʼaga peʼe ko te ʼu mālohi fakamālamanei ʼaia? Tou vakaʼi te ʼu foʼi ʼulu takitahi ʼo te manu ʼaē ʼe fakamatalatala iā Apokalipisi. ʼE tou maʼu anai te tahi ʼu manatu neʼe tohi e Taniela ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga ʼaia, pea ko ʼihi manatu neʼe tohi ʼi ni taʼu e lauʼi teau ʼi muʼa ʼo tanatou hā ki mālamanei.
Te Fehōkosi Mo Te ʼu Manu Fekai e Lua
26 Ko ai ia te mālohi ʼaia? ʼE ko te Mālohi Faka Mālamanei ʼo Pilitānia pea mo Amelika, ʼaē ʼe toe fakafofoga e te fitu ʼulu ʼo te ʼuluaki manu fekai, kae ʼe ina fai te tahi age gāue! ʼI tana ʼasi mai ʼi te ʼu agaaga ʼo te tahi manu fekai, ʼe tou mahino ai ʼe gāue faʼifaʼitaliha ʼi te mālamanei. Ko te manu fekai fakatātā ʼaē e tala lua, ʼe ina fakatātā ia te ʼu mālohi faka politike e lua ʼe nā māʼuʼuli ʼi te temi e tahi pea mo faʼifaʼitaliha, kae ʼe nā gāue fakatahi. Ko tona ʼu tala e lua “ohagē he ʼakeno,” ʼe ina fakatātā tana fia hagē ʼe agalelei pea mo agavaivai, pea ʼe ʼi ai tona puleʼaga poto ʼe ina fakaafe ia te mālamanei kātoa ke natou falala kiai. Kae ʼe palalau “ohagē he talakone” ko tona faka ʼuhiga ʼe ina fai te ʼu fakamatakutaku pea mo agamālohi mo kapau ʼe mole tali tana faʼahiga takitaki. ʼE mole ina fakaloto mālohiʼi ia te fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe takitaki e te ʼAkeno ʼo te ʼAtua, kae ʼe lagolago ia ki te ʼu gāue ʼa Satana, ia te talakone lahi. ʼE ina fakaloto mālohiʼi ia te ʼu maveuveu pea mo te ʼu fehiʼa faka puleʼaga, ʼaē ʼe lagolago ki te ʼatolasioʼi ʼo te ʼuluaki manu fekai.
Te Fehōkosi Mo Te ʼu Manu Fekai e Lua
30 ʼE fakahā mai ʼi te hisitolia, ko te fakatātā ʼaia ʼe ko te kautahi ʼaē neʼe fakatuʼu, mo fakaloto mālohiʼi pea mo lagolago kiai ia Pilitānia pea mo Amelika, pea neʼe ʼuluaki fakahigoaʼi ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga. Ki muli mai, iā Fakahā kāpite 17, ʼe hā mai anai te kautahi ʼaia ʼi hona tahi fakatā, ʼi te ʼu agaaga ʼo te manu fekai ʼe lanu kula ʼahoʼaho ʼe maʼuli, ʼe mānava, pea ʼe maʼuli faʼitaliha. ʼE ‘palalau’ ia te kautahi faka mālamanei ʼaia, ko tona faka ʼuhiga, ʼe ina lau ʼaki hona loto fiahā, ʼe ko ia tokotahi pē ʼaē ʼe feala ke ina ʼaumai ia te tokalelei pea mo te fīmālie ki te mālamanei. Kae ʼi tona fakahagatonu, neʼe liliu ia ko te fakatahiʼaga ʼe felau koviʼaki ai ia te ʼu fenua ʼaē ʼe kau kiai. ʼE ina fakamatakuʼi pea mo ina kapu anai ia te puleʼaga peʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole fakalogo ki tana takitaki. Ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga neʼe ina kapu ia te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe mole natou tali tana ʼu manatu. ʼI te kamata ʼo te mamahi lahi, ko “te ʼu tala” faka sōlia ʼo te fakatātā ʼo te manu fekai, ʼe natou fakahoko anai he fakaʼauha.—Fakahā 7:14; 17:8, 16.
31 Talu mai te Lua Tau Faka Mālamanei, neʼe mate ai ia te fakatātā ʼo te manu fekai—ʼaē ʼi te temi nei ʼe ko te kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Ohagē lā, ʼi te taʼu 1950, neʼe kau ia te ʼu kautau ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ki te fetauʼaki ʼo Kolea Noleto pea mo Kolea Sautē. ʼE fakafuafua, ko te ʼu kautau ʼo fakatahi mo te ʼu kautau ʼo Kolea Sautē, neʼe natou matematehi te toko 1 420 000 kau Kolea Noleto pea mo te kau Siaina. ʼO toe fēia aipē, mai te taʼu 1960 ʼo aʼu ki te taʼu 1964, neʼe gāue te ʼu kautau ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼi Kogo (Kinshasa). Tahi ʼaē meʼa, ko te kau takitaki ʼo te mālamanei, ʼo kau ki ai ia te ʼu tuʼi tapu ko Paulo 6 pea mo Soane Paulo 2, ʼo ʼui tuʼumaʼu pē ko te fakatātā ʼaia ʼe ko te ʼamanaki tāfito pea mo lelei tokotahi moʼo fakatuʼu ia te tokalelei. ʼE natou ʼui, kapau ʼe mole fakalogo kiai ia te mālamanei, pea ʼe natou fematematehiʼaki pē anai. Koia, ʼi hona ʼaluʼaga fakatā, ko te kau takitaki ʼe natou uga ke matematehi ia te hahaʼi fuli ʼaē ʼe mole fia gāue tahi pea mo ʼatolasio ki te fakatātā.—Teutalonome 5:8, 9.
Teutalonome 5:8, 9 E mole ke fai anai he fakatata, pee ko he paaki o he mea pe e tahi i te u mea ae e mau i oluga o te atu lagi, mo ae e mau i lalo i te kele, pea mo ae e mau i te atu vai o malalo age i te kele. 9 E mole ke punou anai ia mua o te u mea aia, pea ke aua naa ke tauhi kia natou; koteuhi ko au ko te Eteleno, tou Atua, ko au ko he Atua finenonofo, ae e au tauteai te agahala o te u tamai ki te u foha o kaku ki te tolu mo te fa taitupu o natou ae e fehihia kia au.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Fakahā—Lua Koga
13:16, 17. Logolā ia te faigataʼa ʼaē ʼe lagi tau mo tātou ʼi tatatou fai ia totatou ʼu maʼua ʼaia ʼi te ʼaho fuli, ohagē lā ko te ‘totogi peʼe ko te fakatau,’ ʼe mole tonu anai ke tou tuku ia tātou totonu ke tou taʼomia, ʼo tou tuku ke takitaki totatou maʼuli e te manu fekai. Ko te tali ia ‘te fakaʼiloga ʼo te manu fekai ʼi ʼotatou nima mataʼu peʼe i ʼotatou laʼe,’ ʼe fakaʼuhiga anai ʼe tou fakagafua ki te manu fekai ʼaia ke ina takitaki tatatou ʼu gāue peʼe ke ina fakahalaʼi tatatou ʼu manatu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Fakahā—Lua Koga
16:13-16. Ko “te ʼu palalau heʼemaʼa” ʼe natou fakatātā te ʼu feʼāveʼaki loi ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ko te ʼu hau ʼo te kele ʼe mole fakahalaʼi nātou ʼaki te huaʼi ʼo te ʼu ʼipu e fitu ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua kae ʼe gaohi ke natou fakafeagai kiā Sehova.—Mateo 24:42, 44.
“Kua Ovi Mai Tokotou Haofaki”
9 ʼI te temi ʼaia ʼo te mamahi lahi ʼe mole kei fakamafola ai te “logo lelei . . . o te puleaga.” Kua ʼosi leva ia te temi ʼo te faifakamafola. Koteʼuhi kua ovi mai “te fakaosi.” (Mateo 24:14) Pea ʼe tala anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia te logo maʼuhiga ʼo te fakamau. Ko te logo ʼaia ʼe lagi ko te fakaʼauha katoa ʼo te malama agakovi ʼa Satana. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakatatau ia te logo ʼaia ki he ʼuamaka ʼaisi ʼi tana ui fenei: “Nee to leva he uamaka aisi mai te lagi ki te u tagata, pea ko te mamafa o te maka aisi e tahi ko te u kilo e fagofulu ma hiva; pea nee laukovi leva te u tagata ki te Atua, o tupu ko te uamaka aisi, koteuhi nee lahi osi te malaia aia.”—Apokalipisi 16:21.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 17-19
“ ʼE Fakagata Anai Te Tau ʼi Alamaketone”
Ko Halamaketone—Te Tau ʼa Te ʼAtua ʼAē Kā Ina Fakagata Anai Te ʼu Tau Fuli
ʼE mole maʼu anai e te hahaʼi faitotonu ia te tokalelei pea mo te fīmālie, mo kapau ʼe kei māʼuʼuli pē te hahaʼi agakovi ʼaē ʼe natou takitaki nātou. (Tāʼaga Lea 29:2; Tagata Tānaki 8:9) ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole feala hata toʼo te aga fakahehema pea mo te agakovi mai te hahaʼi ʼaē ʼe natou fai ia te ʼu aga ʼaia. Koia, ʼe hoki maʼu pē anai ia he tokalelei pea mo he faitotonu ʼe tologa, mo kapau ʼe pulihi ia te kau agakovi ʼi te kele. ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko te agakovi ʼe ko he totogi maʼa te tagata faitotonu.”—Tāʼaga Lea 21:18.
Ko te ʼAtua ʼe ko te Tuʼi Fakamāu, pea ʼe tou tui papau ʼe faitotonu ia tana ʼu fakamāu fuli ʼaē ʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo te kau agakovi. Neʼe fehuʼi fēnei e Apalahamo: “Ko te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele kātoa ʼe mole ina fai anai koa te meʼa ʼaē ʼe totonu?” Neʼe mahino kiā Apalahamo ʼi te tali ki tana fehuʼi, ʼe ko Sehova ʼe faitotonu tuʼumaʼu pē ia! (Senesi 18:25) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou maʼu te fakapapau ʼi te Tohi-Tapu, ko Sehova ʼe mole fiafia ia ki te fakaʼauha ʼo te kau agakovi, ʼe hoki ina fakahoko pē anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe mole fia fakahemala anai ki tana agakovi.—Esekiele 18:32; 2 Petelo 3:9.
Tāʼaga Lea 29:2 Ka tupu o kaugamalie te kau agatonu, e fiafia te hahai; kae ka pule he tagata agakovi, e lauga te hahai
Tagata Tānaki 8:9 Nee au sio ki te u mea fuli aia, pea nee au tuku toku loto ki te u gaue fuli ae e fai i te lalo laa. E i ai he aho ae e pule ai te tagata ki te tagata ke fakamamahii ia ia.
Tāʼaga Lea 21:18 Ko te u hahai hala tui mo hala lao e natou amo anai te malaia ae e mole tonu ke amo e te u tagata agatonu mo maonioni.
Senesi 18:25 E mole feala ke ke tamatei te tagata agatonu mo te tagata agahala, o hage e ke fakatatau anai te tagata agatonu mo te tagata agahala: Ke mamao maia koe te fai aia! Ke mamao osi ia koe!ʼE mole fai anai koa e te Tuʼi Fakamau ʼo te kele katoa, ia te me’a ʼae e faitotonu?
Esekiele 18:32 E ui e te Aliki, te Eteleno: E mole au loto ki te mate o ia ae e mate. Koia ke koutou tafoki, pea ke koutou mauli.
“ ʼE Fakagata Anai Te Tau ʼi Alamaketone”
Esa 9:6 Koteʼuhi kua tupu te tamasi’i ma’a tatou, kua foaki mai te foha ma’a tatou; pea ’e hili anai te pule ki tona fugaʼuma. ’E fakahigoa anai ko: Faitokoni Taulekaleka, ’Atua Malohi, Tamai He’egata, ’Aliki ’o te Tokalelei.
Sof 2:3 Kotou kumi ia Sehova, ia koutou fuli, kau agavaivai ’o te kele, ’ae ʼe fakalogo ki ʼana lao faitotonu. Kotou kumi te faitotonu, koutou kumi mo te fia mamalo. Pea ’e lagi feala anai ke haofaki koutou ’i te ’aho ’o te hauhau ’o Sehova.
it-1-F 439 ¶5
Hosi
ʼI te aluʼaga ʼae neʼe ha ki te apositolo ko Soane, neʼe ha ai ia Sesu Kilisito kua fakakololiaʼi ʼe heka ʼi te hosi hina, pea ʼe muliʼi mai e te kautau heka hosi hina. Ko te aluʼaga ʼaia neʼe ha kia Soane ʼe ina fakata te tau faitotonu ʼae ka fai anai e Kilisito ki ʼona fili, ʼi te huafa ʼo tona ʼAtua mo Tamai ko Sehova. (Fkh 19:11, 14) Kae ki muʼa atu, ko te gaue ʼae neʼe fai e Kilisito ʼi tana afio hau pea mo te ʼu malaʼia ʼae neʼe hoa mai ʼe fakata ki te kau tagata heka hosi mo ʼanatou hosi.—Fkh 6:2-8.
ʼE Mālo Te Hau Pea Mo Tagata Tau ʼi Halamaketone
24 Ko te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te tai, ʼaē ko ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kautahi faka politike ʼa Satana, ʼe pulinoa anai, ʼo fakatahi ki ai mo te polofetā loi, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te fitu mālohi faka mālamanei. (Fakahā 13:1, 11-13; 16:13) ʼI tanā kei ‘māʼuʼuli,’ ko tona faka ʼuhiga ʼi tanā kei gāue ʼo fakafeagai fakatahi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te kele, ʼe lī ia nāua ki “te ʼano ʼo te afi.” ʼE moʼoni koa te ʼano ʼo te afi ʼaia? Kailoa, ohagē pē ko te manu fekai pea mo te polofetā loi, ʼe ko he ʼu meʼa fakatātā pē ia. Ko te ʼano ʼaia ʼo te afi ʼe ko he fakatātā ʼo te fakaʼauha kātoa, ʼo talu ai, pea ʼe ko he potu ʼe mole kita toe liliu mai ai. Ki muli age, ʼi te potu ʼaia, ʼe lī anai kiai te mate pea mo te Hatesi, ʼo fēia aipē mo te Tēvolo. (Fakahā 20:10, 14) ʼE mahino ia, ʼe mole ko he ʼifeli ʼe fakamamahiʼi ai ʼo heʼegata te kau agakovi, heʼe mole leleiʼia e Sehova ke ʼi ai he potu fēia.—Selemia 19:5; 32:35; 1 Soane 4:8, 16.
Selemia 19:5 Kua natou fakatuu ni kogamea maoluga kia Paale, ke tutu ai anatou fanau i te afi ko ni failaulau kia Paale: Nee mole pe au fakatotonu te mea aia, nee mole pe au tohi te mea aia, pea nee mole pe hake ia ia i taku fakakaukau.
Selemia 32:35 Nee natou fakatuu ni kogamea maoluga kia Paale, i te vaevaeliua o Pene-Inome, ke momoli ai i te afi onatou foha mo anatou taahine kia Moloke, te mea ae nee mole au fakatotonu ke fai, pea nee mole pe hake i taku fakakaukau e natou fai anai ni mea fakalialia feia, ke tupu ai te agahala o Suta.
ʼE Mālo Te Hau Pea Mo Tagata Tau ʼi Halamaketone
25 Ko nātou fuli ʼaē ʼe mole kau fakahagatonu ki he puleʼaga, kae neʼe natou lagolago ki te mālama fakahehema ʼaenī, ‘ ʼe matehi mo nātou ʼaki te heletā loa ʼa ia ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi.’ ʼE fakatūʼā anai ia nātou e Sesu ki te mate. ʼE mole ʼui ʼe lī anai nātou ki te ʼano ʼo te afi, ko tona faka ʼuhiga koa ʼe natou kau anai ki te fakatuʼuake? ʼE mole ʼi ai he vaega ʼe ʼui ai ko nātou ʼaē kā fakaʼauha anai e te Tuʼi Fakamāu ʼa Sehova ʼi te ʼaho ʼaia, ʼe fakatuʼuake anai. Ohagē pē ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, ko nātou fuli ʼaē ʼe mole ko he ʼu “ovi” ʼe natou ʼolo “ki te afi heʼegata ʼaē neʼe teuteuʼi ki te Tēvolo pea mo tana kau ʼāselo,” ʼaē ko “te pulinoa heʼegata.” (Mateo 25:33, 41, 46) ʼE iku fēia “te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi aga heʼe lotu.”—2 Petelo 3:7; Naume 1:2, 7-9; Malakia 4:1.
Naume 1:2 Ko te Eteleno ko he Atua finenonofo, e ina totogi; e fonu ia ia i te itaita; e totogi e te Eteleno kia natou ae e agatuu kia ia, e ina taofi tona ita ki ona fili.
Naume 1:7-9 E agalelei te Eteleno, ko he nonoaga ia ia i te aho o te mamahi; e ina iloi natou ae e falala kia ia. 8 Kae e ina maumaui anai te kolo aki ni galu o te malaia, pea e ina tuli anai ona fili o kaku ki te u fakapouli. 9 Kotea e koutou fakakaukaui ki te Eteleno? Ko ia ae e ina maumaui. E mole ha tua lua anai te mamahi!
Malakia 4:1 Koʼeni ʼe hoko mai te ʼaho ʼae ʼe vela ohage ko he gutuʼumu, pea ko natou fuli ʼae ʼe fialahi pea mo nātou fuli ʼae ʼe natou fai te agakovi ʼe natou liliu anai ohage ko he mohuku. Pea ko te ʼaho ʼaia ʼe hoko mai ʼe ina tutu anai ia natou,’ ko te ’ui ʼaia ʼa Sehova ’o te ’atu kautau,’ pea ’e mole ina tuku anai he aka pe’e ko he vaʼa ia natou.’
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
Kua ʼIloʼi Te Misitelio Fakaofoofo
5 “Ko te manu fekai . . . neʼe ʼi ai.” ʼEī, neʼe fakatuʼu te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga talu mai te ʼaho 10 ʼo Sānualio 1920, pea neʼe kau kiai te ʼu puleʼaga e 63 ʼi te temi ʼaia peʼe ki muli age. Kae neʼe mavae leva ia Saponia, mo Siamani, pea mo Italia, pea neʼe fakamavae ia Lusia ʼāfea mai te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga. ʼI Sepetepeli ʼo te taʼu 1939, neʼe kamata e te takitaki agakovi Nasi ʼo Siamani te Lua Tau Faka Mālamanei. ʼI tana mole lava taupau te tokalelei ʼi te mālamanei, neʼe hagē neʼe mole kei gāue te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga. Pea ʼi te taʼu 1942, neʼe kua pulinoa. Neʼe fakamahino e Sehova ki tana hahaʼi ʼi te temi totonu ʼaia, ia te faka ʼuhiga kātoa ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā, kae neʼe mole ina fakamahino ʼi muʼa atu peʼe ki muli age! ʼI te Fakatahi Faka Teokalatike ʼo Te Mālama Foʼou, neʼe feala ke ʼui e N. H. Knorr, ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofetā, ko “te manu fekai . . . mole ʼi ai nei.” Pea neʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE nofo anai koa te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ʼi te luo?” ʼI tana fakaʼaogaʼi ia Fakahā 17:8, neʼe ina tali fēnei: “ ʼE toe tuʼu ake anai te kautahi ʼo te ʼu puleʼaga faka mālamanei.” Pea neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia—ʼo faka lakatonuʼi ai ia te Folafola faka polofetā ʼa Sehova!
ʼE Hake Ake Mai Te Vanu
6 Neʼe hake moʼoni ake te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho mai te vanu. ʼI te ʼaho 26 ʼo Sūnio 1945, ʼaki te māholo logoaʼa ʼi San Francisco, ʼi Amelika, neʼe vote ia puleʼaga e 50 ke natou tali ia te Fakatuʼutuʼu ʼo te kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Neʼe fakatuʼu te kautahi ʼaia “ke ina taupau te tokalelei pea mo te fīmālie ʼo te mālamanei.” Neʼe lahi te ʼu faʼahi neʼe tatau ai te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga pea mo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (The World Book Encyclopedia): “ ʼI te tahi ʼu faʼahi, ʼe tatau te ʼu Puleʼaga Fakatahi mo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te hili ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei . . . Tokolahi ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe natou faʼu te ʼu Puleʼaga Fakatahi, neʼe natou toe kau foki ki te faʼu ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga. Ohagē ko te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, neʼe fakatuʼu te ʼu Puleʼaga Fakatahi moʼo taupau te tokalelei ʼi te ʼatu ʼu puleʼaga. Ko te ʼu koga tāfito ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe tatau mo te ʼu koga ʼo te Sōsiete ʼo te ʼu Puleʼaga.” Koia, ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe ko te toe tuʼu moʼoni ake ʼaia ʼo te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho. ʼE kau kiai ia puleʼaga e 190, ʼo laka ʼi te toko 63 puleʼaga ʼaē neʼe kau ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga; tahi ʼaē meʼa, kua lahi age tana ʼu gāue ʼi te ʼuluaki Sōsiete ʼaia.
ʼE Fakahā e Sehova Te ʼu Meʼa “e Tonu Ke Hoko Vave”
17 Ko te mālohi ʼo te ʼu lotu hala ʼaia ʼe mole puli māmālie pē anai. ʼE hoko atu pē anai te mālohi ʼo te fafine fai feʼauʼaki pea mo tana faiga ʼaē ke fai e te ʼu hau te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai, ʼo kaku pē anai ki te temi ʼaē kā “tuku e te Atua ki onatou loto [ʼo te ʼu hau] ke natou fakahoko tana fakatuutuu.” (Lau ia Apokalipisi 17:16, 17.) ʼE uga anai e Sehova te ʼu puleʼaga ʼo te tuʼu ʼa Satana ke natou ʼohofi te ʼu lotu hala. ʼE mole kei feala anai ki te fafine fai feʼauʼaki ke ina puleʼi te ʼu puleʼaga ʼaia pea ʼe puli fuli anai ʼona koloa. Iā taʼu e ʼuafulu peʼe tolugofulu ki muʼa atu, tokolahi neʼe natou manatu ko te ʼu lotu ʼe fakaʼapaʼapaʼi tuʼumaʼu anai pea mo mālohi. Kae ʼi te temi nei kua fetogi te faʼahi ʼaia. Ko te mālohi ʼo te fafine fai feʼauʼaki ʼe mole puli māmālie pē anai. Kae ʼe fakaʼauha fakafokifā anai.—Apk. 18:7, 8, 15-19.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO TESEPELI–5 ʼO SANUALIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 20-22
“Koʼeni, ʼe Au Fakafoʼou Ia Meʼa Fuli”
Te Lagi Foʼou Pea Mo Te Kele Foʼou
2 Kua hili kiai te ʼu taʼu ʼe lauʼi teau ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Soane, neʼe ʼui maʼa Sehova kiā Isaia: “He koʼenī, ʼe au fakatupu te lagi foʼou pea mo te kele foʼou; pea ʼe mole tou toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼāfea, pea ʼe mole toe manatuʼi anai e te loto.” (Isaia 65:17; 66:22) Neʼe ʼuluaki hoko ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe toe liliu ai te kau Sutea agatonu ki Selusalemi ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu e 70, ʼaē neʼe natou ʼaunofo ai ʼi Papiloni. ʼI te toe laga ʼaia ʼo tonatou puleʼaga, neʼe natou faʼufaʼu te sōsiete fakatagata ʼe maʼa, “te kele foʼou,” ʼaē ʼe takitaki e te tuʼu faka puleʼaga foʼou, “te lagi foʼou.” Kae neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo ia te tahi fakamahino ʼo te lea faka polofetā ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Kae ohagē ko tana fakapapau mai, ʼe tou talitali ki te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.” (2 Petelo 3:13) Neʼe fakahā mai e Soane ko te fakapapau ʼaia ʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. ʼE pulihi anai “te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea,” ʼaē ʼe nā fakatātā ia te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe takitaki e Satana pea mo tana fakatuʼutuʼu faka puleʼaga ʼaē ʼe fakaneke e te Tēvolo pea mo tana kau temonio. ʼE puli anai “te tai” tokakovi, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālamanei agakovi pea mo agatuʼu. ʼE fetogi anai ia te lagi ʼāfea pea mo te kele ʼāfea e “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou”—ʼaē ko te sōsiete fakakelekele foʼou ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te kele, ʼo fakalogo ki te puleʼaga foʼou, ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Vakaʼi ia Fakahā 20:11.
Isaia 65:17 He koʼeni ʼe au fakatupu te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou; pea ʼe mole tou toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼafea, pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole toe hake anai ki te loto.
Isaia 66:22 ‘He ʼe ohage pe ko te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼae ʼe ʼau fai, ʼe nā tuʼu ʼi ʼoku muʼa,’ ’e tu’u feia anai tokotou hologa pea mo tokotou higoa,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova.
w13-F 1/12 11 ¶2-4
“Koʼeni, ʼe Au Fakafoʼou Ia Meʼa Fuli”
“ ʼE . . . holoholoʼi anai [e te ʼAtua] te ʼu loʼimata fuli mai ʼonatou mata.” (Fakaha 21:4) Ko te ʼu faʼahiga loimata fea ʼae ʼe ina holoholoʼi anai? ʼE mole ko he ʼu loimata ʼo te fiafia peʼe ko ʼae ʼe natou puipui te ʼu mata. Kae ko te ʼu loimata ʼae ʼe tupu mai ʼuhi ko te ʼu mamahi mo te putu. ʼE mole holoholoʼi pe anai e te ʼAtua ia te ʼu loimata ʼaia, kae ʼe ina fakagata anai ʼaki tana pulihi katoa te ʼu tupuʼaga ʼo te ʼu mamahi.
“ ʼE mole toe ʼi ai anai te mate.” (Fakaha 21:4) Ko te mate ʼae ʼe lotomamahi ʼaupito ai te hahaʼi fuli. ʼE fakaʼateainaʼi anai e Sehova te hahaʼi mai te mate. ʼO feafeaʼi? ʼE ina pulihi anai te tupuʼaga moʼoni ʼo te mate ia te agahala ʼae ʼuhi ko Atama. (Loma 5:12) ʼE ina fakaliliu anai te hahaʼi fakalogo ki te maʼuli haohaoa ʼae ʼe fakatafito ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu. Pea “ko te fili fakamuli, ia te mate, ʼe pulihi anai ia.” (1 Kolonito 15:26) Ohage ko tona fakatuʼutuʼu e te ʼAtua, ko te hahaʼi ʼae ʼe tui kia te ia ʼe natou maʼuʼuli haohaoa anai ʼo talu ai.
“ ʼE mole toe ʼi ai anai . . . te mamahi.” (Fakaha 21:4) Kotea te ʼu mamahi ʼaia? Ko te ʼu mamahi ʼo te fakakaukau, ʼo te loto mo te sino ʼuhi ko te agahala. ʼE natou fakalotomamahiʼi te maʼuli ʼo te toko lauʼi miliona hahaʼi.
Ko Sehova, Te ʼAtua ʼo Te Moʼoni
14 ʼE tonu ke maʼuhiga kia tatou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui mai e Sehova ʼi tana Folafola. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼui mai ʼo ʼuhiga mo ia ʼe moʼoni, pea ʼe ina fakahoko anai te ʼu meʼa ʼaē kua ina fakatuʼutuʼu. ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ke tou falala ai ki te ʼAtua. ʼE feala ke tou tui mokā ʼui e Sehova ʼe ina fakahoko anai “te lagavaka kia natou e mole natou iloi te Atua, pea mo natou e mole fakalogo ki te Evaselio o totatou Aliki ko Sesu.” (2 Tesalonika 1:8) ʼE toe feala ke tou tui mokā ina ʼui ʼe ʼofa kia nātou ʼaē ʼe nātou kumi te faitotonu, mokā ina ʼui ʼe ina foaki anai te maʼuli heʼegata kia nātou ʼaē ʼe tui kia te ia, pea mokā ina ʼui ʼe ina pulihi anai te mamahi, te lāuga pea mo te mate. Neʼe fakahā lelei mai e Sehova ʼe tonu ke tou falala ki te ʼu fakapapau ʼaia, ʼi tana fakatotonu fēnei ki te ʼapositolo ko Soane: “Haga ʼo tohi, heʼe ko te ʼu folafola ʼaenī ʼe agatonu pea mo moʼoni.”—Apokalipesi 21:4, 5, MN; Tāʼaga Lea 15:9; Soane 3:36.
Tāʼaga Lea 15:9 E fakalialia te Eteleno ki te ala o te tagata agakovi, kae e ofa ia ki te tagata ae e muli i te maonioni.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
it-2-F 1149-1150 ¶6
Maʼuli
ʼI te fakatotonu ʼa te ʼAtua kia Atama, ʼe mole mate anai mo kapau ʼe fakalogo. (Sen 2:17) ʼE toe feia anai mo te ʼu hahaʼi fakalogo ʼi te temi ʼae ka pulihi anai te mate ʼae ko te fili fakamuli. ʼE mole kei gaue anai te agahala ʼi ʼonatou sino ke natou mamate ai. Kae ʼe natou maʼuʼuli anai ʼo talu ai. (1Ko 15:26) ʼE pulihi anai te mate ʼi te fakaʼosi ʼo te pule ʼa Kilisito, ʼae ʼe ui ia Fakaha ko taʼu ʼe 1 000. ʼE toe ui ai ko natou ʼae ʼe ka kauga hau mo pelepitelo mo Kilisito, neʼe natou toe maʼuʼuli ake pea mo natou hau mo Kilisito lolotoga taʼu ʼe 1 000.” Ko “te toe ʼo te kau mate” ʼae ka toe maʼuʼuli ake “ ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu ʼe 1 000,” ʼe ko natou ʼaia ka maʼuʼuli anai ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu ʼe afe, ʼi muʼa ʼo te fakaʼateainaʼi ʼo Satana mai te vanu pea mo tana fakataga fakaʼosi. ʼI te hili ʼo te ʼu taʼu ʼe afe, ʼe haohaoa fuli anai te hahaʼi ʼo te kele ohage pe ko Atama mo Eva ʼi muʼa ʼo tana agahala. Ko natou ʼae ʼe malo anai ʼi te ʼahiʼahi fakaʼosi ʼa Satana ʼi tona fakaʼateainaʼi mai te vanu, ʼe natou maʼuʼuli anai ʼo heʼe gata.—Fkh 20:4-10.
Sen 2:17 Kae e mole ke kai anai ki te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi, koteuhi ko te aho ae e ke kai ai anai ki te akau aena, e ke mate anai.
it-2-F 101
TE VAI ʼAE ʼE VELA AI TE AFI KAKAHA
Ko te kupusiga palalau ʼaia ʼe tuʼu pe ʼi te tohi ʼo Fakaha, pea ʼe mole ko he vai moʼoni. ʼE fakamahino fenei mai e te Tohi-Tapu tona fakata: “ ʼE fakata e te vai ʼae ʼe vela ai te afi kakaha te lua mate.”—Fkh 20:14; 21:8.
Ko te ʼu vaega ʼae ʼe palalau ki te vai ʼaia ʼi te tohi ʼo Fakaha ʼe fakamoʼoni ai ʼe ko he fakata. ʼE ui ai neʼe li te mate ki te vai ʼae ʼe vela ai te afi kakaha. (Fkh 19:20; 20:14) ʼE mole feala ke tutu moʼoni ia te mate. Pea tahi, ʼe li te Tevolo ʼae ko he laumalie, ki te vai ʼaia. ʼI tona ʼuhiga laumalie, ʼe mole feala ke tutu ia ia ʼi he ʼafi moʼoni.—Fkh 20:10; vakaʼi Ek 3:2 mo Tfm 13:20.
ʼE fakata te vai ʼaia ki “te lua mate.” Pea ia Fakaha 20:14, ʼe tonu ke li ki ai “te mate pea mo te Faitoka.” Koia, ʼe mole feala ke fakata te vai ʼaia ki te mate ʼae mai ia Atama (Lom 5:12) pea ki te faitoka (shéol). ʼE fakata ki he tahi faʼahiga mate, he mate ʼo talu ai, he ʼe mole ui, ʼe toe liufaki e te “vai” ʼaia ʼana mate ohage ko te mate mai ia Atama pea mo te Faitoka (shéol). (Fkh 20:13) Koia, ko natou ʼae ʼe fakafeagai ki te pule fa’italiha ʼa te ʼAtua ʼe mole tuʼu anai ʼonatou higoa ʼi “te tohi ʼo te maʼuli,” pea ʼe li anai natou ki te vai ʼae ʼe vela ai te afi kakaha, ʼae ko te fakaʼauha ʼo talu ai, peʼe ko te lua mate.—Fkh 20:15.
Ek 3:2 Nee ha leva te aselo a te Eteleno kia ia i he ulo mo he afi, i lotomalie o he kii ulu vao. Nee sio leva ia Moisese; pea koeni, nee ulo te ulu vao katoa, kae nee mole osiosi ia.
Tfm 13:20 Nee hake leva te ulo o te failaulau i te fuga aletale ki te lagi, pea koeni, kua hake leva te aselo a te Eteleno i lotomalie o te ulo o te aletale. I te sio a Manoa mo tona ohoana ki te mea aena, nee na fakamapee leva o fakatau ona mata ki te kele.