Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 22-23
“Neʼe ʼAhiʼahiʼi e Te ʼAtua Ia Apalahamo”
22:1, 2, 9-12, 15-18 Pea ’i te hili ’o te ’u me’a ’aia, ne’e ’ahi’ahi’i ia Apalahamo e te ’Atua mo’oni. Ne’e ’ui ma’ana kia te ia: “Apalahamo!” Pea tali age ma’ana: “Ko’eni au!” 2 Ne’e ina toe ’ui age: “Fakalelei sio loto, to’o tou foha, tou foha ’ulu tokotahi ’ae ’e ke ’ofa mamahi ai, ia Isaake, pea ke ’alu ki te fenua ’o Molia pea ’i ai momoli ia ia ko he holokoseta ’i he mo’uga ’i te ’u mo’uga ’ae ka au hino’i atu anai kia koe.” 9 Ne’e nā tau atu leva ki te koga me’a ’ae ne’e hino’i age e te ’Atua mo’oni pea ne’e fa’u ai e Apalahamo ia te ’aletale; ne’e ina fakatokatoka te ’u fafie, pea ina ha’iha’i ia Isaake tona foha pea ina hili ia ia ki te ’aletale ’i te ’u fuga fafie. 10 ’Osi ’aia pea fao’i e Apalahamo ia tona nima pea ina to’o ia te hele lahi mo’o matehi ia tona foha. 11 Kae ko te ’aselo ’a Sehova ne’e paui ifo mai te lagi pea mo ’ui ma’ana: “Apalahamo! Apalahamo!” Mo’o tali ki ai, ne’e ’ui ma’a ia: “Ko’eni au!” 12 Ne’e toe ’ui ma’a te ’aselo: “ ’Aua na’a fā tou nima ki te tama pea ’aua na’a ke fai he me’a ki ai, he ’e kua au ’ilo’i lelei ’i te ’aho nei ’e ke manavasi’i ki te ’Atua he ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi. 15 Koia, mai te lagi, ko te ’aselo ’a Sehova ne’e paui ifo kia Apalahamo ko tona tu’a lua ’aia 16 pea ’ui ma’ana: “ ’Ei, ’e au fakapapau atu ’e au totonu,’ ko te ’ui ’aia ’a Sehova, ‘kote’uhi ne’e ke fai ia te fa’ahi ’aia pea ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi, 17 ’e au tapuaki’i mo’oni anai ia koe pea ’e au fakahaha’i mo’oni anai tou hakoga ohage ko te ’u fetu’u ’o te lagi pea ohage ko te ’u fisi’i ’one ’o te matatai; pea ’e ma’u anai e tou hakoga ia te matapā ’o tona ’u fili. 18 ’E tapuakina mo’oni anai te ’atu pule’aga fuli ’o te kele ’aki tou hologa, koteʼuhi ne’e ke fakalogo ki toku le’o.”
(Senesi 22:1, 2) Pea ’i te hili ’o te ’u me’a ’aia, ne’e ’ahi’ahi’i ia Apalahamo e te ’Atua [mo’oni]. Ne’e ’ui ma’ana kia te ia: “Apalahamo!” Pea tali age mā’ana: “Ko’eni au!” 2 Ne’e ina toe ’ui age: “Fakalelei sio loto, to’o tou foha, tou foha ’ulu tokotahi ’ae ’e ke ’ofa mamahi ai, ia Isaake, pea ke ’alu ki te fenua ’o Molia pea ’i ai momoli ia ia ko he holokoseta ’i he mo’uga ’i te ’u mo’uga ’ae ka au hino’i atu anai kia koe.”
w12-F 1/1 23 ¶4-6
He Koʼe Neʼe Kole e Te ʼatua Kia Apalahamo Ke Ina Sakilifisioʼi Ia Tona Foha?
Tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Sehova kia Apalahamo: “Fakalelei siʼou loto, to’o tou foha, tou foha ’ulu tokotahi ’ae ’e ke ’ofa mamahi ai, ia Isaake, pea . . . ke momoli ia ia ko he holokoseta.” (Senesi 22:2, MN) ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo Isaake, neʼe fakamahino lelei e Sehova te foha ʼae “ ’e ke ’ofa mamahi ai.” Neʼe iloʼi lelei e Sehova te ʼofa mamahi ʼae ʼa Apalahamo ki tona foha. Pea neʼe toe logoʼi foki e te ʼAtua te toe mamahi aʼia ʼo ʼuhiga mo Sesu tona ʼAlo. Neʼe ʼofa mamahi ia Sehova kia Sesu ʼo ʼina ui ifo tuʼa lua mai te lagi “toku ʼAlo, toku ʼofaina.”—Maleko 1:11; 9:7.
ʼE tou toe tokagaʼi te kupusiga palalau “Fakalelei siʼou loto.” ʼE ui e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼe fakaʼuhiga ia “neʼe mahino te ʼALIKI ki te mamafa ʼo te kole ʼaia kia ʼApalahamo.” ʼE mahino kia tatou neʼe mamahi ʼaupito ia Apalahamo ʼi te kole ʼaia. Kae tou fakakaukau age muʼa te toe mamahi ʼae neʼe logoʼi e Sehova ʼi tana sio ifo ki te fakamamahiʼi ʼo tona ʼAlo ʼofaina pea mo tona matehi. Neʼe ko te toe aluʼaga fakamamahi ʼaupito ʼaia neʼe hoki tau mo Sehova.
Koia, logo la ko he fakatotonu neʼe fakapunamaʼuli, kae ʼe tonu ke tou manatuʼi neʼe taʼofi e Sehova ia te pateliaka agatonu ke mole ina sakilifisioʼi tona foha. Neʼe mole ina loto ke logoʼi e Apalahamo te kafo mamahi ʼae ʼe feala ke tau mo he tamai peʼe ko he faʼe ʼi te mate ʼo he fanau. Koia ʼae neʼe ina puipui ai ia Isaake. Kae, neʼe ‘mole ina fakahao pe la tona ʼAlo totonu kaʼe neʼe ina tuku ia ke mate maʼa tatou fuli.’ (Loma 8:32.) He koʼe neʼe fakamaʼua e Sehova kia ia totonu te toe ʼahiʼahi ʼaia? ʼE ui fenei ia 1 Soane 4:9: “Ke feala ai hatatou maʼu te maʼuli.” ʼE mole koa la ko he fakaha ʼaia ʼo tona ʼofa? ʼE mole ina uga ai koa la tatou ke tou toe fakaha totatou ʼofa kia te ia?
(Senesi 22:9-12) Nee na kaku leva ki te kogamea ae nee ui ki ai e te Atua, pea nee fakatuu leva e Apalahamo he aletale, pea nee ina fakatoka leva te fafie i oluga. Nee ina hai leva tona foha ko Isaake, o hili ki te aletale, i oluga o te u fafie. 10 Pea nee faoi leva e Apalahamo tona nima, o too te hele ke tamatei ai tona foha. 11 Kae nee kalaga leva te aselo a te Eteleno mai te atu lagi, o ui: Apalahamo! Apalahamo! Nee ina tali leva: Koeni au! 12 Nee ui leva e te aselo: Aua naa fafa tou nima ki te fanau, pea aua naa ke fai he mea kia ia; koteuhi e au iloi i te aho nei e ke mataku ki te Atua, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi.
(Senesi 22:15-18) Nee toe paui leva te aselo a te Eteleno mai te atu lagi kia Apalahamo, ko tona tua lua aia, 16 o ui: E au fakapapau ia au totonu, folafola a te Eteleno! Koteuhi nee ke fai te mea aia, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi. 17 E au tapuaki anai kia koe, pea e au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi, mo te one o te matatai; pea e mau anai e tou hakoga te matapa o ona fili. 18 E tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga, koteuhi nee ke fakalogo ki toku leo.
Kotou Fakalogo Ki Te ʼAtua Pea Mo Kotou Maʼu Te ʼu Lelei ʼo ʼAna Fakapapau
6 Neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sehova he ʼu fakamoʼoni ke falala ai te hahaʼi heʼe haohaoa ki ʼana fakapapau. Neʼe fai e Sehova he ʼu fakamoʼoni ʼaki tana fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaenī: “E ui e te Aliki, [e Sehova]: E au mauli!” (Esk. 17:16) ʼE fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe fai e Sehova he ʼu fakamoʼoni e tuʼa 40 tupu. Ko te ʼaluʼaga ʼe tou ʼiloʼi lelei, ʼe ko te fakamoʼoni ʼaē neʼe fai e Sehova kiā Apalahamo. Neʼe fai e Sehova ia te ʼu fuakava peʼe ko he ʼu fakapapau ʼi te temi maʼuli ʼo Apalahamo. ʼAki te ʼu fuakava ʼaia, neʼe mahino ai kiā Apalahamo ko te Hako ʼaē neʼe fakapapauʼi ʼe haʼu anai mai tona fāmili, ʼaki tona foha ko Isaake. (Sen. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Neʼe fai e Sehova ia he ʼahiʼahi ʼe faigataʼa kiā Apalahamo. Neʼe ina fakatotonu ki ai ke ina sākilifisioʼi tona foha ʼofaina. Neʼe mulimuli atu aipē ia Apalahamo ki te fakatotonu ʼaia. Kae ʼi te temi pē ʼaē neʼe ina ʼamanaki sākilifisioʼi ai ia Isaake, neʼe tāʼofi ia ia e te ʼāselo. Koia neʼe fai ai e te ʼAtua ia he fakamoʼoni, ʼo ina ʼui fēnei: “E au fakapapau ia au totonu, folafola a [Sehova]! Koteuhi nee ke fai te mea aia, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi. E au tapuaki anai kia koe, pea e au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi, mo te one o te matatai; pea e mau anai e tou hakoga te matapa o ona fili. E tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga, koteuhi nee ke fakalogo ki toku leo.”—Sen. 22:1-3, 9-12, 15-18.
Esk. 17:16 E ui e te Aliki, te Eteleno: E au mauli! E mate anai te hau aena i te fenua o te hau ae nee ina fakaheka ia ia ki te hekaaga fakahau. o tupu nee mole tokaga ia ia ki te fakapapau ae nee fai, kae nee ina motuhi te hai. Pea e mate anai ia ia i Papilone totonu.
Sen 12:1-3, 7 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Alu ia koe i tou fenua, mo tou puleaga, mo te fale o tau tamai, ki te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 2 E au fakatupu anai ia koe ia he puleaga lahi, pea e au tapuaki anai kia koe; e au fakaliliu anai tou higoa o lahi, pea e ke liliu anai ko he matapuna o te tapuakina. 3 E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe. 7 Nee ha leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga. Pea nee fakatuu leva e Apalamo i te kogamea aia he aletale ki te Eteleno, ae nee ha kia ia.
Sen 13:14-17 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo, i te osi o te mavae a Lote ia ia: Hiki ou mata, pea ke sio mai te kogamea ae e ke nofo ai ki te potu noleto mo te potu saute, ki te esite mo te potu uesite; 15 koteuhi ko te fenua katoa ae e ke sio ki ai, e au foaki atu anai ia kia koe mo tou hakoga o tuumau. 16 E au fakaliliu anai tou hakoga ke lahi o hage ko te efu o te kele, pea kapau e fealagia e he tagata te lau o te efu o te kele, pea e lau anai tou hakoga. 17 Tuu ki oluga, o foli takai te fenua i tona loa mo tona laulahi, koteuhi e au foaki anai ia kia koe.
Sen 15:5, 18 5 Pea nee ina taki leva ia Apalamo ki fafo, o ina ui kia la: Sio ki te lagi, pea ke lau te u fetuu, mo kapau e ke ma lau natou. Pea nee ina ui leva kia ia: E fena anai tou hakoga. 18 I te aho aia, nee fakapapau leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki te fenua aeni ki tou hakoga, mai te vaitafe o Esipito o kaku ki te vaitafe lahi, ko te Eufalate:
Sen 21:12 Kae nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa mamahi tou loto, o tupu ko te fanau mo tau fafine faifekau. Tuku kia Sala te u mea fuli ae e ina kole atu anai kia koe; koteuhi ko Isaake ae e hau anai mai ai tou hakoga totonu.
Sen 22:1-3, 9-12, 15-18 1 Pea ’i te hili ’o te ’u me’a ’aia, ne’e ’ahi’ahi’i ia Apalahamo e te ’Atua mo’oni. Ne’e ’ui ma’ana kia te ia: “Apalahamo!” Pea tali age ma’ana: “Ko’eni au!” 2 Ne’e ina toe ’ui age: “Fakalelei siʼou loto, to’o tou foha, tou foha ’ulu tokotahi ’ae ’e ke ’ofa mamahi ai, ia Isaake, pea ke ’alu ki te fenua ’o Molia pea ’i ai momoli ia ia ko he holokoseta ’i he mo’uga ’i te ’u mo’uga ’ae ka au hino’i atu anai kia koe.” 3 Ne’e tu’u ake leva ia Apalahamo ’i te kei hegihegi, ’o ina teuteu’i tana ’asino pea ina ’ave mo ia tana ’u kaugana e toko lua, pea mo Isaake tona foha; pea ina fahi te ’u fafie ’ae ki te holokoseta. Pea ne’e tu’u ake ’o ’alu ki te koga me’a ’ae ’e ne’e hino’i age e te ’Atua mo’oni ke ’alu ki ai. 9 Ne’e nā tau atu leva ki te koga me’a ’ae ne’e hino’i age e te ’Atua mo’oni pea ne’e fa’u ai e Apalahamo ia te ’aletale; ne’e ina fakatokatoka te ’u fafie, pea ina ha’iha’i ia Isaake tona foha pea ina hili ia ia ki te ’aletale ’i te ’u fuga fafie. 10 ’Osi ’aia pea fao’i e Apalahamo ia tona nima pea ina to’o ia te hele lahi mo’o matehi ia tona foha. 11 Kae ko te ’aselo ’a Sehova ne’e pauʼi ifo mai te lagi pea mo ’ui ma’ana: “Apalahamo! Apalahamo!” Mo’o tali ki ai, ne’e ’ui ma’a ia: “Ko’eni au!” 12 Ne’e toe ’ui ma’a te ’aselo: “ ’Aua na’a fa tou nima ki te tama pea ’aua na’a ke fai he me’a ki ai, he’e kua au ’ilo’i lelei ’i te ’aho nei ’e ke manavasi’i ki te ’Atua he ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi.” 15 Koia, mai te lagi, ko te ’aselo ’a Sehova ne’e pauʼi ifo kia Apalahamo ko tona tu’a lua ’aia 16 pea ’ui ma’ana: “ ‘ ’Ei, ’e au fakapapau atu ’e au totonu,’ ko te ’ui ’aia ’a Sehova, ‘kote’uhi ne’e ke fai ia te fa’ahi ’aia pea ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi, 17 ’e au tapuaki’i mo’oni anai ia koe pea ’e au fakahaha’i mo’oni anai tou hakoga ohage ko te ’u fetu’u ’o te lagi pea ohage ko te ’u fisi’i ’one ’o te matatai; pea ’e ma’u anai e tou hakoga ia te matapā ’o tona ’u fili. 18 ’E tapuakina mo’oni anai te ’atu pule’aga fuli ’o te kele ’aki tou hologa, koteʼuhi ne’e ke fakalogo ki toku le’o.”
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 22:5) Pea nee ui leva e Apalahamo ki ana tagata faifekau: Kolua nonofo i heni mo te asino; ko au mo te tupulaga, e ma olo anai o kaku ki oluga o atolasio, pea hoki ma toe liliu mai anai kia kolua.
Neʼe Fakahigoaʼi e Sehova Ia Ia Ko ‘Tona Kaumeʼa’
13 ʼI muʼa ʼo te mavae ʼa Apalahamo mai ʼana kaugana, neʼe ina ui fenei: “Kolua nonofo i heni mo te asino; ko au mo te tupulaga, e ma olo anai o kaku ki oluga o atolasio, pea hoki ma toe liliu mai anai kia kolua.” (Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.) (Senesi 22:5) Kotea te fakaʼuhiga ʼo ʼana palalau? Neʼe loi koa ʼo ʼuhiga mo tana toe liliu mai mo Isaake kaʼe neʼe ina iloʼi pe ʼe ina sakilifisioʼi ia tona foha? Kailoa. ʼI te Tohi-Tapu neʼe iloʼi e Apalahamo neʼe feala kia Sehova ke ina fakatuʼuake ia Isaake. (Lau ia Hepeleo 11:19.) Neʼe iloʼi e Apalahamo neʼe foaki age e Sehova te malohi ke ina maʼu hona foha logo la kua nā matutuʼa. (Hepeleo 11:11, 12, 18) Koia, neʼe mahino kia ia ʼe mole he meʼa ʼe faigataʼa kia Sehova. Neʼe mole iloʼi e Apalahamo pe ʼe kotea ʼae ka hoko anai ʼi te ʼaho ʼaia. Kaʼe, neʼe tui ʼe fakatuʼuake anai e Sehova tona foha ke hoko moʼoni ʼana fakapapau fuli. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakahigoa ʼo Apalahamo “ko te tamai ʼo natou fuli ʼae ʼe natou tui.”
(Senesi 22:12) Ne’e toe ’ui ma’a te ’aselo: “ ’Aua na’a fa tou nima ki te tama pea ’aua na’a ke fai he me’a ki ai, he’e kua au ’ilo’i lelei ’i te ’aho nei ’e ke manavasi’i ki te ’Atua he ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi.”
Te ’u Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ko tona fakaʼuhiga koa, ʼe fakatuʼutuʼu fakatomuʼa e Sehova pe kotea ʼae ʼe feala ke tou ʼutakiʼi pea ʼe hoki ina filifili leva te ʼu ʼahiʼahi ʼae ka tou tauʼi anai?
Fa, neʼe mole filifili e Sehova ke ina iloʼi fakatomuʼa ia meʼa fuli ʼae ka hoko anai kia tatou. ʼE moʼoni, ʼe feala ke iloʼi e Sehova pe kotea ʼae ka hoko ʼi te ka haʼu mo ka na pau la neʼe loto ki ai. (Esaia 46:10) Kaʼe ʼe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole filifili e te ʼAtua ke ina iloʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa fuli. (Senesi 18:20, 21; 22:12) Ko Sehova ʼe ʼofa pea mo faitotonu, koia ʼae ʼe ina tuku ai ke tou fai ʼateaina pe ʼatatou tonu.—Tetelonome 32:4; 2 Kolonito 3:17.
Esaia 46:10 E au fakaha mai te kamataaga te mea ae e tonu ke hoko, pea mai mamao te mea ae e heeki hoko; e au ui: E tuumau anai aku fakatuutuu, pea e au fai anai toku finegalo katoa.
Senesi 18:20, 21 Ko te tagi mamahi ʼo ʼuhiga mo Sotoma pea mo Komola, ʼei, ʼe malohi, pea ko tona agahala, ei, ʼe mamafa ʼaupito. 21 Kua ʼau fakatotonu ke ʼau hifo ʼo mamata peʼe natou fai ia meʼa fuli ohage pe ko te kalaga ʼae neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼae kua aʼu mai kia te ʼau, pea kapau ʼe mole koia ʼaia pea ʼe ʼau ʼilo’i anai.
Senesi 22:12 Ne’e toe ’ui ma’a te ’āselo: “ ’Aua na’a fa tou nima ki te tama pea ’aua na’a ke fai he me’a ki ai, he’e kua au ’ilo’i lelei ’i te ’aho nei ’e ke manavasi’i ki te ’Atua he ne’e mole ke fakafisi mai kia te au tou foha ’ulu tokotahi.”
Tetelonome 32:4 Ko te Maka, ’e haohaoa tana gaue, he ’e ko tona ’u ala fuli ’e faitotonu. ’Atua ’o te agatonu, ’aē ’e mole ia te ia te he’e faitotonu; ’e faitotonu ia pea mo totonu.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 22:1-18) I te hili ki ai o te u mea aia, pea nee ahiahii leva e te Atua ia Apalahamo, pea nee ina ui leva kia ia: Apalahamo! Pea nee ina tali leva: Koeni au! 2 Nee ui leva e te Atua: Too tou foha, tou foha ulutokotahi, ae e ke ofa ki ai, ko Isaake; alu ki te fenua o Molisa, pea ke momoli ia ia i te kogamea aena ko he failaulau i oluga o he mouga ae e au fakaha atu anai kia koe. 3 Nee tuu ake leva ia Apalahamo i te pogipogi uhu, o teuteui tana asino, pea nee ina too leva ni tagata faifekau e toko lua ke olo mo la, pea mo tona foha ko Isaake. Nee ina fahi leva he fafie ki te sakilifisio, pea nee alu leva ia ia ki te kogamea ae nee ui ki ai e te Atua. 4 I te tolu aho, nee hiki ake leva e Apalahamo ona mata, pea nee sio leva ia la mai mamao ki te mouga. 5 Pea nee ui leva e Apalahamo ki ana tagata faifekau: Kolua nonofo i heni mo te asino; ko au mo te tupulaga, e ma olo anai o kaku ki oluga o atolasio, pea hoki ma toe liliu mai anai kia kolua. 6 Nee too leva e Apalahamo te fafie o te failaulau, o fakaamo ki tona foha ko Isaake, kae nee ina too leva i tona nima te afi mo te hele. Pea nee na haele fakatahi leva toko lua. 7 Nee ui leva e Isaake kia Apalahamo tana tamai: Oi taku tamai! Nee ina tali leva: Koeni au, sioku foha! Nee toe ui leva e Isaake: Koeni te afi mo te fafie, kae kofea leva te akeno ki te failaulau? 8 Nee tali leva e Apalahamo: Oi toku foha, e tokaga anai te Atua totonu ki te akeno o te failaulau. Pea nee na haele fakatahi leva, toko lua. 9 Nee na kaku leva ki te kogamea ae nee ui ki ai e te Atua, pea nee fakatuu leva e Apalahamo he aletale, pea nee ina fakatoka leva te fafie i oluga. Nee ina hai leva tona foha ko Isaake, o hili ki te aletale, i oluga o te u fafie. 10 Pea nee faoi leva e Apalahamo tona nima, o too te hele ke tamatei ai tona foha. 11 Kae nee kalaga leva te aselo a te Eteleno mai te atu lagi, o ui: Apalahamo! Apalahamo! Nee ina tali leva: Koeni au! 12 Nee ui leva e te aselo: Aua naa fafa tou nima ki te fanau, pea aua naa ke fai he mea kia ia; koteuhi e au iloi i te aho nei e ke mataku ki te Atua, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi. 13 Pea nee hiki ake leva e Apalahamo ona mata, pea nee sio leva ia ia ki he ovi tagata i ona tua ae kua taofi ona tala i he ulu vao. Pea nee alu leva ia Apalahamo o too te ovi tagata, o momoli ko he sakilifisio, o fetogi ai tona foha. 14 Nee foaki leva e Apalahamo ki te kogamea aia te higoa ko Sehova-Sile. Koia ae e lau ai la aho nei: I te mouga e foaki anai e te Eteleno te mea ae e aoga.” 15 Nee toe paui leva te aselo a te Eteleno mai te atu lagi kia Apalahamo, ko tona tua lua aia, 16 o ui: E au fakapapau ia au totonu, folafola a te Eteleno! Koteuhi nee ke fai te mea aia, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi, 17 E au tapuaki anai kia koe, pea e au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi, mo te one o te matatai; pea e mau anai e tou hakoga te matapa o ona fili. 18 E tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga, koteuhi nee ke fakalogo ki toku leo.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 24
“He ʼOhoana Maʼa Isaake”
24:2-4, 11-15, 58, 67 Nee ui leva e Apalahamo ki tana tagata faifekau, ae nee matua i tona fale, ae nee pule ki ana mea fuli. E au kole atu kia koe ke ke hohoaki mai tou nima ki lalo o toku kauaga; 3 e au loto ke ke fakapapau ki te Eteleno, ko te Atua o te lagi pea ko te Atua o te kele, ke aua naa filifili anai ki toku foha he fafine i te u taahine o te kau Kanaane ae e au nofo ai, 4 kae ke ke alu ki toku fenua, ki toku fale o filifili mai ai he ohoana ki toku foha ko Isaake. 11 Pea nee kaku leva ia ia ki he vaikeli i te tua kolo, pea nee ina fakamalolo leva ana kamelo i ona tafa. Ko te temi aia o te afiafi, ae e olo ai te u fafine o ohu vai. 12 Pea nee ina ui leva: Eteleno, Atua o toku aliki ko Apalahamo, e au kole atu kia koe ke ke ofa o fakafelavei au i te aho nei mo ia ae e au loto ki ai. Pea e ke fakaha anai i ai tou ofa ki tau tagata faifekau ko Apalahamo! 13 Koeni, e au tuu anai ia tafa o te matapuna vai, pea e omai anai te u taahine o te hahai o te kolo o ohu vai. 14 Ko te taahine ae e au ui anai ki ai: E au kole atu kia koe, ke ke momoli mai mua tau hina vai ke au inu, pea ka ina tali mai anai: Inu, pea e au toe foaki foki ke inu au kamelo, ke liliu ia ia ko te fafine ae kua ke fakatuutuu ki tau tagata faifekau ko Isaake! Pea e au iloi anai i te mea aena e ke ofa ki toku aliki. 15 Nee heeki osi tana palalau, kae koeni ia Lepeka kua hau, ko te taahine o Petuele, mo tana foi hina e hili mai i tona fugauma. Ko Petuele ko te tama a Milika mo Nakole ae ko te tehina o Apalahamo. 58 Nee na paui leva ia Lepeka, o na ui kia ia: Pe e ke loto ke ke alu mo te tagata aeni? Nee ina tali leva ki ai: E au alu anai. 67 Pea nee taki leva e Isaake ia Lepeka ki te falela o tana fae ko Sala; nee too leva e Isaake ia Lepeka ke liliu ko tona ohoana. Nee ofa leva ia Isaake kia ia, pea nee fimalie leva tona loto i te puli o tana fae.
Sen 24:42-44 Nee au tau mai i te aho nei ki te matapuna vai, pea nee au ui: Eteleno, ko te Atua o toku aliki ko Apalahamo, kapau e ke ofa o fakamanuia toku fagona, 43 koeni, e au tuu ia tafa o te matapuna vai, pea ko te taahine ae e hau anai o ohu vai, pea e au ui anai ki ai: E au kole atu kia koe ke ke tuku mai mua ke au inu he val i tau foi hina, pea e tali mai anai kia au: 44 Inu, pea e au toe ohu anai ke iinu au kamelo; ke liliu te taahine aena ko te ohoana ae nee fakatuutuu e te Eteleno ki te foha o toku aliki!
(Senesi 24:2-4) Nee ui leva e Apalahamo ki tana tagata faifekau, ae nee matua i tona fale, ae nee pule ki ana mea fuli. E au kole atu kia koe ke ke hohoaki mai tou nima ki lalo o toku kauaga; 3 e au loto ke ke fakapapau ki te Eteleno, ko te Atua o te lagi pea ko te Atua o te kele, ke aua naa filifili anai ki toku foha he fafine i te u taahine o te kau Kanaane ae e au nofo ai, 4 kae ke ke alu ki toku fenua, ki toku fale o filifili mai ai he ohoana ki toku foha ko Isaake.
“E Au Alu Anai”
Neʼe ui age e Apalahamo kia Eliesele ke ina fakapapauʼi age ʼe mole ina filifili anai he ʼohoana ʼo Isaake ʼi te ʼu taʼahine ʼo Kanaane. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe mole natou fakaʼapaʼapa pea neʼe mole natou tauhi kia Sehova ʼAtua. Pea neʼe iloʼi e Apalahamo ʼe tauteaʼi anai natou e Sehova ʼuhi ko ʼanatou aga ʼae ʼe kovi. Neʼe mole loto e Apalahamo ke pipiki ia tona foha ʼofaina ki te hahaʼi ʼaia pea mo ʼanatou aga heʼe ʼaoga. Pea neʼe ina iloʼi ʼe ʼi ai te tuʼulaga maʼuhiga ʼo tona foha ʼi te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua.—Senesi 15:16; 17:19; 24:2-4.
Senesi 15:16 I te fa taitupu, e natou toe liliu mai anai ki heni; koteuhi e heeki kaku te agahala o te hahai Amole ki tona fonu lelei.
Senesi 17:19 Nee ui leva e te Atua: E mooni e fanaui anai e tou ohoana ko Sala he foha kia koe; pea e ke foaki anai ki ai te higoa ko Isaake. E au fakatuu anai taku hai mo ia pea mo tona hakoga i ona muli. E tuu anai ia ia ko he hai o heegata.
Senesi 24:2-4 Nee ui leva e Apalahamo ki tana tagata faifekau, ae nee matua i tona fale, ae nee pule ki ana mea fuli. E au kole atu kia koe ke ke hohoaki mai tou nima ki lalo o toku kauaga; 3 e au loto ke ke fakapapau ki te Eteleno, 4 ko te Atua o te lagi pea ko te Atua o te kele, ke aua naa filifili anai ki toku foha he fafine i te u taahine o te kau Kanaane ae e au nofo ai,
(Senesi 24:11-15) Pea nee kaku leva ia ia ki he vaikeli i te tua kolo, pea nee ina fakamalolo leva ana kamelo i ona tafa. Ko te temi aia o te afiafi, ae e olo ai te u fafine o ohu vai. 12 Pea nee ina ui leva: Eteleno, Atua o toku aliki ko Apalahamo, e au kole atu kia koe ke ke ofa o fakafelavei au i te aho nei mo ia ae e au loto ki ai. Pea e ke fakaha anai i ai tou ofa ki tau tagata faifekau ko Apalahamo! 13 Koeni, e au tuu anai ia tafa o te matapuna vai, pea e omai anai te u taahine o te hahai o te kolo o ohu vai. 14 Ko te taahine ae e au ui anai ki ai: E au kole atu kia koe, ke ke momoli mai mua tau hina vai ke au inu, pea ka ina tali mai anai: Inu, pea e au toe foaki foki ke inu au kamelo, ke liliu ia ia ko te fafine ae kua ke fakatuutuu ki tau tagata faifekau ko Isaake! Pea e au iloi anai i te mea aena e ke ofa ki toku aliki. 15 Nee heeki osi tana palalau, kae koeni ia Lepeka kua hau, ko te taahine o Petuele, mo tana foi hina e hili mai i tona fugauma. Ko Petuele ko te tama a Milika mo Nakole ae ko te tehina o Apalahamo.
“E Au Alu Anai”
Neʼe fakamahino leva e Eliesele ki te kaugā ʼapi ʼo Petuele, neʼe faikole kia Sehova ʼAtua ʼi tana tau mai ki te ʼu tafaʼaki ʼo Alane. Neʼe ina kole kia Sehova ke ina filifili he ʼohoana ʼo Isaake. ʼO feafeaʼi? Ko te taʼahine ʼae ka haʼu anai ki te vai keli, ʼe ko ia ʼae ka ʼohoana anai mo Isaake. Pea moka ina kole anai he moʼi vai kia ia, ʼe mole ina foaki age pe anai hana moʼi vai, kaʼe ʼe ina toe fakainu anai mo ʼana kamelo. (Senesi 24:12-14) Ko ai ʼae neʼe haʼu ki te vai keli pea ina fakahoko lelei ia tana kole ʼaia? Ko Lepeka. Kotou fakakaukauʼi age muʼa pe ʼe kotea ʼae neʼe logoʼi e Lepeka ʼi tona loto mo kapau neʼe fagono ki te faifakamatala ʼa Eliesele ki tona famili.
Senesi 24:12-14 Pea ne’e ’ui ma’ana: “Sehova, te ’Atua ’o toku ’aliki ko Apalahamo, fakalelei si’ou loto, kae ke ke fakahoko te me’a ’aia ’i ’oku mu’a ’i te ’aho ’aenī pea mo ke loto’ofa ki toku ’aliki ko Apalahamo. 13 Ko’eni ’e ’au tu’u ’i te matapuna vai, pea ’e hu mai ki tu’a te ’u ’ofafine ’o te ’u tagata ’o te kolo mo’o ’ohu vai. 14 Ko te me’a ’ae ’e tonu ke hoko, ko te ta’ahine ’ae ka ’au ’ui anai ki ai, ‘Fakahifo mai tou hina utu vai, ke ’au ’inu,’ pea ka ina ’ui mai anai: ‘ ’Inu, pea ’e ’au toe faka ’inu anai mo tau ’u kamelo,’ ’e ko ia ’aia ’ae ’e tonu ke ke fili ki tau kaugana, kia Isaake, pea ’aki te fa’ahi ’aia, fakaha mai kia te ’au ne’e ke fai he ’ofa agatonu ki toku pule.”
(Senesi 24:58) Nee na paui leva ia Lepeka, o na ui kia ia: Pe e ke loto ke ke alu mo te tagata aeni? Nee ina tali leva ki ai: E au alu anai.
(Senesi 24:67) Pea nee taki leva e Isaake ia Lepeka ki te falela o tana fae ko Sala; nee too leva e Isaake ia Lepeka ke liliu ko tona ohoana. Nee ofa leva ia Isaake kia ia, pea nee fimalie leva tona loto i te puli o tana fae.
wp16.3 14 ¶6-7
“E Au Alu Anai”
ʼI ni mahina ki muʼa atu, neʼe fehuʼi fenei age e Eliesele kia Apalahamo: “Pea kapau e mole loto anai te fafine ke hau mo au?” Neʼe tali fenei ia Apalahamo: “E ke ateaina anai i te fakapapau ae e ke fai mai kia au.” (Senesi 24:39, 41) ʼI te famili ʼo Petuele, ʼe toe maʼuhiga foki mo te ʼu faʼahi ʼae ʼe leleiʼia e Lepeka. Neʼe fiafia ʼaupito ia Eliesele, ʼi te kua to lelei ʼo te gaue ʼae neʼe fekauʼi ki ai. Koia ʼi te ʼaho ake, neʼe ina kole atu aipe pe ʼe feala ke nā olo mo Lepeka ʼi te temi tonu pe ʼaia. Kaʼe neʼe loto e tona famili ke natou nonofo pe muʼa mo Lepeka ʼi ni ʼaho ʼe hogofulu. Pea neʼe natou fia iloʼi ia tana manatu, ʼo natou ui fenei ai: “Ke tou paui mua te taahine, pea ke tou fehui kia ia.”—Senesi 24:57.
Senesi 24:39, 41 Nee au ui leva ki toku aliki: Pea kapau e mole loto anai te fafine ke hau mo au? 41 E ke ateaina anai i te fakapapau, i te aho ae e ke kaku ai ki toku famili; pea kapau e mole foaki atu anai kia koe te mea ae e ke kole ki ai, e ke ateaina anai i te fakapapau ae e ke fai mai kia au.
Senesi 24:57 Pea nee na tali leva: Ke tou paui mua te taahine, pea ke tou fehui kia ia pe kotea tona loto.
Neʼe maʼua ʼi te temi ʼaia ke fai e Lepeka he tonu. Kotea anai hana tali? ʼE ina kolekole anai koa ki tana tamai mo tona tuagaʼane ke holoʼi muʼa ia tana faifagona ki he koga meʼa ʼe mole ina iloʼi? Peʼe sio anai koa ia ki te pilivilesio ʼae ʼe ina maʼu ʼi te takitaki ʼa Sehova ia te aluʼaga ʼaia? Neʼe ina fakaha ʼi tana tali ia tana manatu ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga fakafokifa mo fakapunamaʼuli ʼae ka ina fetogi anai tona maʼuli. Koteʼuhi neʼe ina ui fenei: “E au alu anai.”—Senesi 24:58.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 24:19, 20) I te osi o tana fakainu ia ia, nee ui leva e te taahine: E au toe alu foki o ohu mai ke iinu au kamelo o kaku ki tonatou malie fuli. 20 Nee fakavilivili leva ia ia, o liligi tana foi hina ki te kogamea bu o te u manu, kae nee toe lele leva ia ia ki te vaikeli, o ohu vai mai ai. Nee ina ohu leva o fakainu te u kamelo fuli.
“E Au Alu Anai”
ʼI te tahi afiafi, ʼi tana kua ʼosi uutu tana foʼi ipu maka, neʼe lele age te matuʼa kia ia. Neʼe ina ui fenei ki ai: “E au kole atu kia koe, ke ke foaki mai ke au inu he kii moi vai i tau foi hina vai.” Neʼe mole maʼuhiga te meʼa ʼae neʼe ina kole kaʼe neʼe ina fai ʼaki he agafakaʼapaʼapa. Pea neʼe mahino ai ia Lepeka ko te tagata neʼe faifagona mai mamaʼo. Koia neʼe ina tuku fakavilivili ifo ai tana foʼi ipu maka ke ina foaki age he moʼi vai mokomoko ki te tagata. Pea neʼe tokagaʼi e Lepeka ʼe heʼeki ʼi ai he moʼi vai ʼa te ʼu kamelo ʼe hogofulu ʼa te tagata. ʼE ina toe tokagaʼi foki tona sioʼi ʼae e te tagata, pea ʼi tana fia fakaha ia tona lotofoaki, ʼe ina ui fenei ki te tagata: “E au toe alu foki o ohu mai ke iinu au kamelo o kaku ki tonatou malie fuli.”—Senesi 24:17-19.
Senesi 24:17-19 Nee lele leva te tagata faifekau ki ona mua, o ui: E au kole atu kia koe, ke ke foaki mai ke au inu he kii moi vai i tau foi hina vai. 18 Nee tali leva e te taahine: Inu, oi toku aliki! Pea nee ina tuku fakavilivili ki lalo tana foi hina, o ina taofi aki ona nima ke feala ai tana inu. 19 I te osi o tana fakainu ia ia, nee ui leva e te taahine: E au toe alu foki o ohu mai ke iinu au kamelo o kaku ki tonatou malie fuli.
Neʼe kotou fakatokagaʼi, neʼe mole loto pe e Lepeka ke alu ʼo ʼohu vai mai ki te ʼu kamelo ʼe hogofulu. Kaʼe neʼe ina ui age ki te tagata, ʼe alu anai ʼo ʼohu vai mai ke natou iinu ʼo kaku ki tanatou malilie fuli. Neʼe mole fakafisi ki ai te tagata. ʼI te agamahani, ka fia inu he kamelo, ʼe ina inu ia lite vai ʼe 95. Pea ʼe mahino ia, ʼe gaue anai ia Lepeka lolotoga ni hola. ʼI tona fakahagatonu, neʼe heʼeki lahi honatou fia iinu. Kaʼe neʼe iloʼi koa e Lepeka ia te faʼahi ʼaia? Kailoa. Neʼe lotolelei pe ia ke ina fakaha ia tana tali kaiga ki te tagata matapule ʼaia, ʼaki tana gaue kinakina. Pea neʼe sioʼi ai e te tagata ia te fetuku vai ʼa Lepeka ki ʼana kamelo.—Senesi 24:20, 21.
Senesi 24:20, 21 Nee fakavilivili leva ia ia, o liligi tana foi hina ki te kogamea bu o te u manu, kae nee toe lele leva ia ia ki te vaikeli, o ohu vai mai ai. Nee ina ohu leva o fakainu te u kamelo fuli. 21 Nee sio punamauli osi te tagata kia ia, kae nee mole palalau ia ia, koteuhi nee ina fia iloi pe kua fakamanuia mooni e te Eteleno tona fagona pe kailoa.
wp16.3 13, nota
“E Au Alu Anai”
Neʼe kua afiafi. ʼE mole fakaha mai ʼi te fakamatala pe neʼe nofo fualoa ia Lepeka ʼi te vai keli. Pe neʼe kua momoe tona famili ʼi tana tau atu ki fale. Pe neʼe kua haʼu he tahi ʼo vakaʼi pe koʼe neʼe tuai age ki fale.
(Senesi 24:65) Nee ui leva e Lepeka ki te tagata faifekau: Ko ai te tagata aena e hau i te gaueaga o fakatautau mai kia tatou? Pea nee tali leva e te tagata faifekau: Ko toku aliki. Pea nee too leva e Lepeka tona pulou o puloui ai ona mata.
“E Au Alu Anai”
Kua tou kaku mai leva ki te lakaga ʼae ʼe fakamatala ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike. ʼI tanatou lolotoga olo ʼi te fenua ko Nekepe, ʼe sio ia Lepeka ki te tagata ʼe haʼele ʼi te ʼu gaueʼaga kaʼe kua kamata to te poʼuli. Pea ʼe hage ia ʼe fakakaukau ki he meʼa. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu, neʼe mole fakatalitali pe la ia Lepeka ke takoto ifo te kamelo pea hoki hifo, kaʼe neʼe fakato ia ki lalo. Pea neʼe ina fehuʼi fenei kia Eliesele: “Ko ai te tagata aena e hau i te gaueaga o fakatautau mai kia tatou?” ʼI tana iloʼi ʼae neʼe ko Isaake, neʼe ina pulouʼi ai tona ʼulu. (Senesi 24:62-65) Kotea tona tupuʼaga? ʼE mahino mai, neʼe ko hana agafakaʼapaʼapa ki te tagata ʼae ka ina ʼohoanaʼi. Ko te faʼahiga fakalogo ʼaia ʼe lagi mole kei fai ia ʼaho nei. Kaʼe ʼe feala ke tou ako fuli mai te agavaivai ʼa Lepeka. Pea ʼe ko he kalitate taulekaleka ʼe ʼaoga ke tou gaueʼi fuli.
Senesi 24:62-65 I te temi aia, nee mavae age leva ia Isaake i te vaikeli o Lasai-Loi, pea nee nofo leva la ia i te fenua o te potu saute. 63 I he afiafi ae nee alu ai leva ia Isaake o metitasio i te u gaueaga, nee hiki ake leva ona mata, pea nee sio ia ia: koeni, e kaku age ni kamelo. 64 Nee sio leva ia Lepeka, pea nee sio leva ia ia kia Isaake, pea nee hifo leva ia ia ki lalo i tana kamelo. 65 Nee ui leva e Lepeka ki te tagata faifekau: Ko ai te tagata aena e hau i te gaueaga o fakatautau mai kia tatou? Pea nee tali leva e te tagata faifekau: Ko toku aliki. Pea nee too leva e Lepeka tona pulou o puloui ai ona mata.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 24:1-21) Nee matua leva ia Apalahamo, pea nee lahi osi ona tau; pea nee tapuaki te Eteleno kia Apalahamo ia mea fuli. 2 Nee ui leva e Apalahamo ki tana tagata faifekau, ae nee matua i tona fale, ae nee pule ki ana mea fuli. E au kole atu kia koe ke ke hohoaki mai tou nima ki lalo o toku kauaga; 3 e au loto ke ke fakapapau ki te Eteleno, ko te Atua o te lagi pea ko te Atua o te kele, ke aua naa filifili anai ki toku foha he fafine i te u taahine o te kau Kanaane ae e au nofo ai, 4 kae ke ke alu ki toku fenua, ki toku fale o filifili mai ai he ohoana ki toku foha ko Isaake.” 5 Nee tali leva e te tagata faifekau kia ia: Pea kapau anai e mole loto te taahine ke hau mo au ki te fenua aeni, pe e tonu anai ke au ave tou foha ki te fenua ae nee ke mavae mai ai? 6 Nee tali leva e Apalahamo kia ia: Aua pe naa ke ave ki ai toku foha! 7 Ko te Eteleno, te Atua o te lagi, ae nee ina fakamavae au mai te fale o taku tamai mo toku fenua, ae nee palalau mai kia au o fakapapau fenei mai: E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga. E ina fekaui totonu anai tana aselo i ou mua; pea e ke aumai anai mai te kogamea aena he ohoana ki toku foha. 8 Pea kapau e mole loto anai te fafine ke hau, pea e ke lauatea anai i te fakapapau ae e ke fai mai anai kia au. Kae ke aua naa ke ave toku foha ki te fenua aena. 9 Nee tuku leva e te tagata faifekau tona nima ki lalo o te kauaga o Apalahamo, ko tona aliki, pea nee ina fakapapau leva kia ia ke fai te u mea aia. 10 Nee too leva e te tagata faifekau ni kamelo e hogofulu i te u kamelo o tona aliki, o hili ki ai te u koloa lelei fuli o tona aliki, pea nee alu leva ia. Nee faifagona ia ia ki Mesopotamia, ki te kolo o Nakole. 11 Pea nee kaku leva ia ia ki he vaikeli i te tua kolo, pea nee ina fakamalolo leva ana kamelo i ona tafa. Ko te temi aia o te afiafi, ae e olo ai te u fafine o ohu vai. 12 Pea nee ina ui leva: Eteleno, Atua o toku aliki ko Apalahamo, e au kole atu kia koe ke ke ofa o fakafelavei au i te aho nei mo ia ae e au loto ki ai. Pea e ke fakaha anai i ai tou ofa ki tau tagata faifekau ko Apalahamo! 13 Koeni, e au tuu anai ia tafa o te matapuna vai, pea e omai anai te u taahine o te hahai o te kolo o ohu vai. 14 Ko te taahine ae e au ui anai ki ai: E au kole atu kia koe, ke ke momoli mai mua tau hina vai ke au inu, pea ka ina tali mai anai: Inu, pea e au toe foaki foki ke inu au kamelo, ke liliu ia ia ko te fafine ae kua ke fakatuutuu ki tau tagata faifekau ko Isaake! Pea e au iloi anai i te mea aena e ke ofa ki toku aliki. 15 Nee heeki osi tana palalau, kae koeni ia Lepeka kua hau, ko te taahine o Petuele, mo tana foi hina e hili mai i tona fugauma. Ko Petuele ko te tama a Milika mo Nakole ae ko te tehina o Apalahamo. 16 Nee matalelei osi te taahine; pea nee nofo taupoou ia ia, koteuhi nee heeki ina iloi he tagata. Nee hifo leva ia ia ki te vaikeli, o uutu ake tana foi hina vai, pea nee hake ake leva ia ia. 17 Nee lele leva te tagata faifekau ki ona mua, o ui: E au kole atu kia koe, ke ke foaki mai ke au inu he kii moi vai i tau foi hina vai.” 18 Nee tali leva e te taahine: Inu, oi toku aliki! Pea nee ina tuku fakavilivili ki lalo tana foi hina, o ina taofi aki ona nima ke feala ai tana inu. 19 I te osi o tana fakainu ia ia, nee ui leva e te taahine: E au toe alu foki o ohu mai ke iinu au kamelo o kaku ki tonatou malie fuli. 20 Nee fakavilivili leva ia ia, o liligi tana foi hina ki te kogamea bu o te u manu, kae nee toe lele leva ia ia ki te vaikeli, o ohu vai mai ai. Nee ina ohu leva o fakainu te u kamelo fuli. 21 Nee sio punamauli osi te tagata kia ia, kae nee mole palalau ia ia, koteuhi nee ina fia iloi pe kua fakamanuia mooni e te Eteleno tona fagona pe kailoa.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 25-26
“Neʼe Fakatau e Esau Tona Tofiʼa ʼo Te ʼUluaki Tupu”
25:27-34 Nee lalahi ake leva te u fanau. Pea nee poto leva ia Esau i te kapu manu, ko he tagata taka uta la ia. Kae nee liliu leva ia Sakopo ko he tagata agamalu, ae nee nofo mau i te u falela. 28 Nee ofa ia Isaake kia Esau, koteuhi nee kai mau ia ia ki te u manu ae nee ina kapu; kae nee ofa ia Lepeka kia Sakopo. 29 I te aho ae nee fai ai e Sakopo he supa, nee hifo ake leva ia Esau mai te vao kua gaegae osi. 30 Pea nee ui leva e Esau kia Sakopo: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au he pa lenitili mai te supa aia ke au kai, koteuhi kua au vaivai osi. Ko te tupuaga aia o te tuku o te higoa o Etome kia Esau. 31 Nee ui leva e Sakopo: Ke ke fakatau mai kia au i te aho nei tau pule o te foha uluaki. 32 Nee tali leva e Esau: Koeni au kua vave mate, kotea te aoga kia au o te pule aena? 33 Nee ui e Sakopo: Fakapapau mai kia au i te aho nei. Pea nee ina fakapapau leva kia ia, pea nee ina fakatau leva tona pule o te uluaki foha kia Sakopo. 34 Pea nee foaki leva e Sakopo kia Esau he pane mo he pa lenitili. Nee kai leva ia ia mo inu, pea nee tuu ake leva ia ia o alu. Nee fakanoai leva e Esau tona pule o te foha uluaki i te mea aena.
Sen 26:34, 35 Ko Esau, i tona tau fagofulu, nee ohoana leva mo Sutita, ko te ofafine o te tagata Eti ko Peeli, pea mo Pasemati, ko te ofafine o te tahi tagata Eti ko Eloni. 35 Nee fakatupu mamahi osi te u fafine aia ki te loto o Isaake mo Lepeka.
(Senesi 25:27, 28) Nee lalahi ake leva te u fanau. Pea nee poto leva ia Esau i te kapu manu, ko he tagata taka uta la ia. Kae nee liliu leva ia Sakopo ko he tagata agamalu, ae nee nofo mau i te u falela. 28 Nee ofa ia Isaake kia Esau, koteuhi nee kai mau ia ia ki te u manu ae nee ina kapu; kae nee ofa ia Lepeka kia Sakopo.
it-1-F 1224
Sakopo
Ohage ko tona ui ʼi te fakamatala, ko Sakopo neʼe ko “he tagata agatonu [Fakahepeleo: tam], neʼe maʼuli ʼi te ʼu fale la.” Neʼe fimalie ia tona maʼuli tauhi ovi, pea neʼe tuha mo ia te falala ʼae ki te ʼu meʼa ʼo te loto fale, ʼo tupu ai tona ʼofainaʼi e tana faʼe. Kae neʼe mole hage ko Esau te ʼofaʼaga ʼo tanā tamai, neʼe ko he tagata kapu manu mo agamalohi, pea neʼe mole nofo maʼu. (Sen 25:27, 28) ʼI ʼihi vaega, ko te kupu Fakahepeleo tam ʼe fakaʼuhiga kia natou ʼae ʼe leleiʼia e te ʼAtua. Ohage la, “E fehia te u tagata fakapo ki te tagata agatonu, kae ʼe fakapapau mai e Sehova ko “te ka ha’u ’o te tagata maonioni [agatonu] ’e tokalelei anai.” (Taa 29:10; Pes 37:37, MN) Ko Sopo ia neʼe ko he tagata agatonu [Fakahepeleo: tam] mo faitotonu.”—Sop 1:1, 8; 2:3.
Sen 25:27, 28 Nee lalahi ake leva te u fanau. Pea nee poto leva ia Esau i te kapu manu, ko he tagata taka uta la ia. Kae nee liliu leva ia Sakopo ko he tagata agamalu, ae nee nofo mau i te u falela. 28 Nee ofa ia Isaake kia Esau, koteuhi nee kai mau ia ia ki te u manu ae nee ina kapu; kae nee ofa ia Lepeka kia Sakopo.
Sop 1:1, 8 ’I te fenua ’o Usa, ne’e ’i ai te tagata ne’e higoa ko Sopo, ko te tagata ’aia ne’e mole hana lakahala pea ne’e agatonu ia, ’e manavasi’i ki te ’Atua pea mo fakatafa mai te kovi. 8 Pea toe ’ui atu e Sehova kia Satana: “Kua ke tokaga’i taku tagata faifekau ko Sopo? ’E mole he tahi ’e tatau mo ia ’i te kele, ko te tagata ’e mole hana lakahala pea ’e totonu ia, ’e manavasi’i ki te ’Atua pea mo fakamamaʼo mai te kovi.”
Sop 2:3 Pea ne’e ’ui fenei age e Sehova kia Satana: “Kua ke tokaga’i taku kaugana ko Sopo, ’e mole he tahi ’e tatau mo ia ’i te kele, ko te tagata ’e agatonu mo faitotonu ia, ’e manavasi’i ki te ’Atua pea mo fakamama’o mai te me’a ’ae ’e kovi? Pea ’e kei ina taupau ma’u aipe ia tana agatonu, logo la ’e ke fakaneke au ke au tautea’i kae mole hona hala.
(Senesi 25:29, 30) I te aho ae nee fai ai e Sakopo he supa, nee hifo ake leva ia Esau mai te vao kua gaegae osi. 30 Pea nee ui leva e Esau kia Sakopo: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au he pa lenitili mai te supa aia ke au kai, koteuhi kua au vaivai osi. Ko te tupuaga aia o te tuku o te higoa o Etome kia Esau
(Senesi 25:31-34) Nee ui leva e Sakopo: Ke ke fakatau mai kia au i te aho nei tau pule o te foha uluaki. 32 Nee tali leva e Esau: Koeni au kua vave mate, kotea te aoga kia au o te pule aena? 33 Nee ui e Sakopo: Fakapapau mai kia au i te aho nei. Pea nee ina fakapapau leva kia ia, pea nee ina fakatau leva tona pule o te uluaki foha kia Sakopo. 34 Pea nee foaki leva e Sakopo kia Esau he pane mo he pa lenitili. Nee kai leva ia ia mo inu, pea nee tuu ake leva ia ia o alu. Nee fakanoai leva e Esau tona pule o te foha uluaki i te mea aena.
He Koʼe ʼe Tou Lotofakafetaʼi?
11 Ko ʼihi ʼi te Tohi-Tapu, neʼe mole natou lotofakafetaʼi. Ohage la ko Esau, logo la neʼe lahilahi ake mo he ʼu matuʼā neʼe ʼoʼofa mo fakaʼapaʼapa kia Sehova, kae neʼe ina meʼa noaʼi ia te ʼu meʼa taputapu. (Lau ia Hepeleo 12:16.) Neʼe ha feafeaʼi ia tana mole lotofakafetaʼi? Neʼe fakatau e Esau ia tona tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu ki tona tehina veliveli ko Sakopo ʼuhi pe ko tana fia kai ki he pa lenitini. (Sen. 25:30-34) Ki muli age, neʼe fakahemala ia Esau ki te tonu ʼae neʼe ina fai. Kae neʼe mole ina fakaha tana lotofakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina maʼu. Koia ʼae neʼe mole he tupuʼaga ʼo tana meo ʼi te temi ʼae neʼe mole ina maʼu ai te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu.
Sen 25:30-34 Pea nee ui leva e Esau kia Sakopo: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au he pa lenitili mai te supa aia ke au kai, koteuhi kua au vaivai osi. Ko te tupuaga aia o te tuku o te higoa o Etome kia Esau. 31 Nee ui leva e Sakopo: Ke ke fakatau mai kia au i te aho nei tau pule o te foha uluaki. 32 Nee tali leva e Esau: Koeni au kua vave mate, kotea te aoga kia au o te pule aena? 33 Nee ui e Sakopo: Fakapapau mai kia au i te aho nei. Pea nee ina fakapapau leva kia ia, pea nee ina fakatau leva tona pule o te uluaki foha kia Sakopo. 34 Pea nee foaki leva e Sakopo kia Esau he pane mo he pa lenitili. Nee kai leva ia ia mo inu, pea nee tuu ake leva ia ia o alu. Nee fakanoai leva e Esau tona pule o te foha uluaki i te mea aena.
it-2-F 637 ¶3
ʼUluaki Tupu
Talu mai te temi muʼa, ko te tuʼulaga ʼo te ʼuluaki foha neʼe ko he tuʼulaga maʼuhiga ʼi te famili, pea neʼe tuku kia ia te pule fakafamili moka kua mate te tamai. Pea ko ʼona vahe ʼe lua ʼi te tofiʼa. (Te 21:17) ʼI te kaitahi, neʼe heka ia Lupeni ia muʼa ʼo Sosefo ʼo mulimuli pe ki tona tuʼulaga ʼi tona ʼuhiga ʼuluaki tupu. (Sen 43:33) Kae ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole fakamaʼuhigaʼi tuʼumaʼu ia te ʼuluaki tupu ʼo kamata mai ʼi te ʼuluaki ki ʼae neʼe muli. ʼE tau foaki te ʼuluaki tuʼulaga ki te foha ʼae ʼe makehe age peʼe agatonu, kae mole ki te foha ʼuluaki tupu.—Sen 6:10; 1Klk 1:28; vakaʼi Sen 11:26, 32; 12:4; vakaʼi TOFIʼA ʼO TE ʼULUAKI TUPU; TOFIʼA.
Te 21:17 Kae e ina fakamooni anai ko te uluaki te foha o te fafine ae e mole ofa ia ia ki ai, pea e ina foaki anai kia ia ni vahe e lua i ana mea fuli ae e ina mau. Koteuhi ko te foha aena ko te uluaki fua aia o tona malohi, pea ko ia ae e tonu ke ina mau anai te pule o te uluaki.
Sen 43:33 Nee fakanofo leva te u tehina o Sosefo i ona mua, o kamata mai ae nee mua o kaku ki ae nee muli. Nee natou punamauli leva i te mea aia, pea nee natou fesioaki ia natou.
Sen 6:10 Nee fakatupu leva e Noe ni foha e tolu: ko Semi, mo Kami, mo Safeti.
1Klk 1:28 Ko te u foha o Apalahamo: Ko Isaake mo Isemaele.
Sen 11:26, 32 26 Ko Telake, nee tau fitugofulu, nee ina fakatupu leva ia Apalamo, mo Nakole, mo Alane. 32 Ko te u aho o Telake ko ona tau e luageau ma nima; pea nee mate leva ia Telake i Salani.
Sen 12:4 Nee alu leva ia Apalamo, o mulimuli ki te palalau a te Eteleno kia ia, pea nee alu leva ia Lote mo ia. Nee tau fitugofulu ma nima ia Apalamo, i tana mavae mai Salani.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 25:31-34) Nee ui leva e Sakopo: Ke ke fakatau mai kia au i te aho nei tau pule o te foha uluaki. 32 Nee tali leva e Esau: Koeni au kua vave mate, kotea te aoga kia au o te pule aena? 33 Nee ui e Sakopo: Fakapapau mai kia au i te aho nei. Pea nee ina fakapapau leva kia ia, pea nee ina fakatau leva tona pule o te uluaki foha kia Sakopo. 34 Pea nee foaki leva e Sakopo kia Esau he pane mo he pa lenitili. Nee kai leva ia ia mo inu, pea nee tuu ake leva ia ia o alu. Nee fakanoai leva e Esau tona pule o te foha uluaki i te mea aena.
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Kotea ʼae neʼe fia ui e te apositolo ko Paulo ia Hepeleo 12:16? ʼE tou lau fenei: “Kotou tokakaga naʼa ʼi ai he tahi ia koutou ʼe ina fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga, pea mo he tahi ʼe ina meʼa noaʼi te ʼu meʼa taputapu, ohage ko Esau, ʼae neʼe ina fetogi tona ʼuhiga ʼuluaki tupu ʼaki he pa meʼa kai ʼe tahi.”
Neʼe mole talanoa ʼi heni ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu kui ʼa te Mesia. Kae neʼe ina fai he fakatokaga ki te kau Kilisitiano. Neʼe ina ui fenei kia natou: “Kotou haga haʼele ʼi te ala ʼae ʼe totonu . . . naʼa ʼi ai he tahi ʼe mole ina maʼu te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua.” Kae, ʼe feala ke hoko te aluʼaga ʼaia mo kapau ʼe natou fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. (Hepeleo 12:12-16) Pea ʼe feala ai leva ke natou hage ko Esau, ʼae neʼe ina “meʼa noaʼi te ʼu meʼa taputapu,” kae ina fakafimalieʼi ʼona holi.
ʼO mulimuli ki te agaʼi fenua ʼo te temi ʼaia, neʼe lagi maʼu e Esau ia te pilivilesio ʼae ke ina momoli he ʼu sakilifisio kia Sehova. (Senesi 8:20, 21; 12:7, 8; Sopo 1:4, 5) Kae, neʼe fakamaʼuhigaʼi e Esau ʼona holi ʼo ina fetogi ai tona ʼuhiga ʼuluaki tupu ʼaki he pa lenitini. Neʼe lagi mole fia fakalaka ia Esau ʼi te ʼu mamahi ʼae neʼe fakakikite e Sehova ʼo ʼuhiga mo te hologa ʼo Apalahamo. (Senesi 15:13) Neʼe ina toe fakaha foki ia tana mole fakamaʼuhigaʼi ia te ʼu meʼa taputapu ʼaki tana ʼohoanaʼi he ʼu fafine pagani. Pea neʼe lotomamahi ʼaupito ai ʼana matuʼā. (Senesi 26:34, 35) Neʼe kehekehe ia mo Sakopo, koteʼuhi neʼe tokaga ia Sakopo ke ʼohoana mo he fafine ʼe atolasio ki te ʼAtua moʼoni.—Senesi 28:6, 7; 29:10-12, 18.
Senesi 8:20, 21 Nee fakatuu leva e Noe he aletale ki te Eteleno; pea nee ina too leva ni manu i te u manu maa fuli mo te u manulele maa fuli, pea nee ina momoli leva ni failaulau i te aletale. 21 Nee mamanu leva te Eteleno ki te magoni o te sakilifisio, pea nee ina ui leva i tona loto: E mole au toe fakamalaia anai te kele o tupu ko te tagata, koteuhi e kovi te u manatu o te loto o te tagata mai tona kei veliveli; pea e mole au toe tauteai anai te u mea fuli ae e mauli, o hage ko te mea aeni kua au fai.
Senesi 12:7, 8 Nee ha leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga. Pea nee fakatuu leva e Apalamo i te kogamea aia he aletale ki te Eteleno, ae nee ha kia ia. 8 Pea nee hiki leva ia la i ai o alu ki te mouga, i te potu esite o Petele, pea nee ina fakatuu leva ona falela i te vaha o Petele i te potu esite mo Ai i te potu uesite. Nee ina toe fakatuu foki i ai ia he tahi aletale ki te Eteleno, pea nee faikole leva ia ia i te huafa o te Eteleno.
Sopo 1:4, 5 Nee tau olo ona foha ki te api o ae mo ae ia natou, o fai i ai he kai. Pea nee natou fakaafe onatou tuagaane e toko tolu ke kakai mo iinu mo natou. 5 Pea ka osi te u aho fakafiafia, e fekau leva e Sopo ke omai kia ia ona foha, ke fakamaa natou; e tuu ake leva ia ia i te mafoata o momoli ni failaulau o fakatatau ki te lahi o tana fanau; koteuhi nee ui e Sopo: E feala ke agahala oku foha pea ke natou palalau hala ki te Atua i onatou loto. Koena te fai mahani a Sopo.
Senesi 15:13 Pea neʼe ina kamata ʼui ai kia Apalamo: “Ke ke iloʼi papau ʼe liliu anai tou hakoga ko he kau matapule ʼe nonofo ʼi he fenua ʼe mole ʼa natou anai; ʼe tonu anai ke natou tauhi kia natou ʼaia pea ʼe natou fakamamahiʼI anai natou lolotoga taʼu ʼe fageau.
Senesi 26:34, 35 Ko Esau, i tona tau fagofulu, nee ohoana leva mo Sutita, ko te ofafine o te tagata Eti ko Peeli, pea mo Pasemati, ko te ofafine o te tahi tagata Eti ko Eloni. 35 Nee fakatupu mamahi osi te u fafine aia ki te loto o Isaake mo Lepeka.
Senesi 28:6, 7 Nee sio leva ia Esau ki te tapuaki a Isaake kia Sakopo pea mo tana fekau ke alu ki Patane-Alame, o filifili i ai hona ohoana, pea mo te fakatotonu ae nee ina fai i te temi ae nee tuku ai tana tapuaki: Ke aua naa ke too hou ohoana i te u taahine o Kanaane. 7 Nee sio leva ia la ki te fakalogo a Sakopo ki tana tamai mo tana fae, o alu ki Patane-Alame.
Senesi 29:10-12, 18 I te sio a Sakopo kia Lasele, te ofafine o Lapane, te tuagaane o tana fae, mo te faga manu a Lapane, te tuagaane o tana fae, nee hoko leva ia la ki te vaikeli, o fulihi kehe te maka mai te laugutu o te vaikeli, kae ina fakainu leva te faga manu a Lapane, te tuagaane o tana fae. 11 Pea nee uma leva ia Sakopo kia Lasele, pea nee tagi leo lahi leva ia ia. 12 Nee fakaha leva e Sakopo kia Lasele ko te famili totonu ia ia o tana tamai, ko te tama ia ia a Lepeka. Pea nee lele leva ia Lasele o fakaha ki tana tamai. 18 Nee manako ia Sakopo kia Lasele, pea nee ina ui leva: E au faifekau anai kia koe i ni tau e fitu ki te lua o ou ofafine ko Lasele.
(Senesi 26:7) Nee fehui leva e te hahai o te fenua aia kia ia ki tona ohoana, pea nee ina tali leva kia natou: Ko toku tuagaane. Nee mataku ia ia i te ui ko tona ohoana, koteuhi naa tamatei ia ia e te hahai o te kogamea aena, o tupu ko te matalelei o Lepeka.
it-2-F 255 ¶6
Loi
Logo la ʼe tauteaʼi ʼi te Tohi-Tapu te loi, kae ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe maʼua ke tou fakaha fakahagatonu he logo ʼe moʼoni ki he ʼu hahaʼi ʼe mole tuha ke natou iloʼi. Neʼe foaki mai e Sesu te tokoni ʼaeni: “ ʼAua naʼa kotou foaki ia te meʼa ʼae ʼe maʼoniʼoni ki te ʼu kuli peʼe kotou laku ʼakotou mataʼi tofe ki te ʼu puaka, naʼa natou molomoloki pea natou haga ʼo ʼohofi koutou.” (Mat 7:6) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼi ʼihi aluʼaga, neʼe mole fakaha katoa e Sesu he ʼu logo, peʼe mo tali ki he ʼu fehuʼi ʼe feala ke tuʼutamakiʼia ai. (Mat 15:1-6; 21:23-27; Soa 7:3-10) Koia ko te faʼahiga fakasiosio ʼaia ʼae neʼe maʼu e Apalahamo, mo Isaake, mo Laape pea mo Eliseo ʼae neʼe mole natou fakaha katoa te ʼu logo ki he ʼu hahaʼi ʼe mole natou tauhi ki te ʼAtua.—Sen 12:10-19; kapite 20; 26:1-10; Sos 2:1-6; Skp 2:25; 2Hau 6:11-23.
Sen 12:10-19 Nee to leva he hoge i te fenua. Pea nee hifo leva ia Apalamo ki Esipito ke nofo i ai, koteuhi nee lahi osi te hoge i te fenua. 11 I tana fakaovi ke ulu ki Esipito, nee ina ui leva ki tona ohoana ko Salai: Koeni, e au iloi ko he fafine matalelei ia koe. 12 Ka sisio anai te kau Esipito kia koe, e natou ui anai: Ko tona ohoana! Pea e natou tamatei anai au, kae e natou fakamauli anai ia koe. 13 E au kole atu kia koe ke ke ui, ko toku tuagaane ia koe, o tupu ke natou agalelei kia au o tupu ko koe, pea ke natou fakamauli au o tupu ko koe. 14 I te kaku a Apalamo ki Esipito, nee sisio leva te kau Esipito ki te taulekaleka o te fafine. 15 Pea nee sisio foki te kau aliki a Falaone ki te fafine pea nee natou viki leva ia ia kia Falaone; pea nee ave leva te fafine ki te fale o Falaone. 16 Nee agalelei leva ia Falaone kia Apalamo o tupu ko te fafine; pea nee foaki leva e Falaone kia Apalamo ni ovi, mo ni pipi, mo ni asino, mo ni tagata faifekau, mo te u fafine faifekau, mo ni asino fafine, pea mo ni kamelo. 17 Kae nee tauteai leva e te Eteleno ia Falaone mo tona fale aki ni malaia lalahi, o tupu ko Salai ko te ohoana o Apalamo. 18 Koia nee fakatotonu ai leva e Falaone ke avage ia Apalamo kia ia, pea nee ina ui leva: Kotea ae nee ke fai ai te mea aeni kia au? Kotea nee mole ke fakaha mai ai kia au ko tou ohoana? 19 Kotea nee ke ui ai: Ko toku tuagaane? Koia nee au too ai ia ia ke liliu ko toku ohoana. I te lakaga nei, koena tou ohoana, ke ke too ia ia, pea ke alu!
Senesi 20 Nee mavae leva ia Apalahamo i te kogamea aia, o alu ki te potu saute; pea nee ina fakatuu leva tona nofoaga i Katesi mo Suli, pea nee alu leva ia ia ki Kela o nofo fakatemi i ai. 2 Nee ui leva e Apalahamo ki tona ohoana ko Sala: Ko toku tuagaane. Ko Apimeleke, hau o Kela, nee ina fakatotonu ke too age ia Sala kia ia. 3 Kae nee ha leva te Atua i he moemisi kia Apimeleke i te pouli, o ui kia ia: Koeni, e ke mate anai o tupu ko te fafine ae kua ke haga o too, koteuhi e i ai tona ohoana. 4 Ko Apimeleke, ae nee heeki fakaovi kia Sala, nee ina tali leva: Aliki, pe e ke tamatei anai he puleaga agatonu? 5 Nee ui mai e te tagata kia au: Ko toku tuagaane! Pea nee ui totonu e te fafine: Ko toku tuagaane. Nee au fai te mea aeni i he loto hako pea mo ni nima maa. 6 Nee ui leva e te Atua kia ia i te moemisi: E au iloi nee ke fai te mea aena i he loto maa; koia nee au taofi ai ia koe ke aua naa ke agahala kia au. Koia foki ae nee mole au fakagafua ai ke ke fafa ki te fafine. 7 I te aho nei, ke ke toe fakaliliu te fafine ki tona ohoana; koteuhi ko he polofeta ia ia, pea e faikole anai ia ia kia koe, pea e ke mauli anai. Kae kapau e mole ke fakaliliu ia ia, ke ke iloi e ke mate anai, ia koe mo natou fuli ae e kau i tou fale. 8 Nee tuu ake leva ia Apimeleke i te kei uhuuhu o paui ana tagata faifekau fuli, pea nee ina fakamatala leva kia natou te u mea fuli aia; pea nee natou matataku lahi osi. 9 Pea nee toe paui foki e Apimeleke ia Apalahamo, o ui kia ia: Kotea te mea ae kua ke fai kia matou? Kotea taku hala kua au fai kia koe ke ke tuku ai kia au mo toku puleaga he agahala lahi fenei? Kua ke fai kia au he mea ae e mole tonu ke fai. 10 Pea nee fehui leva e Apimeleke kia Apalahamo: Kotea te mea ae nee ke manatu ki ai, o tupu ai tau fai feia? 11 Nee tali leva e Apalahamo: Nee au ui i toku loto, e lagi mole mau he mataku mooni ki te Atua i te fenua aeni, pea e tamatei anai au o tupu ko toku ohoana. 12 Pea tahi foki, e mooni ko toku tuagaane ia ia, koteuhi ko te ofafine ia ia a taku tamai; kae e mole ma fae tahi; pea kua liliu ia ia ko toku ohoana. 13 I te aho ae nee fakamavae ai au e te Atua mai te fale o taku tamai, nee au ui kia Sala: Koeni te kalasia ae e ke fai anai kia au: I te u fenua fuli ae e ta olo anai ki ai, ke ke ui kia au: Ko toku tuagaane. 14 Nee too leva e Apimeleke ni ovi, mo ni pipi, mo ni tagata faifekau, mo ni fafine faifekau, pea nee ina foaki leva ia natou kia Apalahamo; pea nee ina toe liufaki leva kia ia tona ohoana ko Sala. 15 Nee ui leva e Apimeleke: Koeni, e tuu toku fenua i ou mua; nofo i te kogamea ae e ke loto ki ai. 16 Pea nee ina ui leva kia Sala: Koeni, e au foaki ki tou tuagaane ni foi piesi siliva e afe; ko te fakailoga aia e fakamooni ai anai ki tou fale katoa e ke maa i te mea aeni. 17 Nee faikole leva ia Apalahamo ki te Atua, pea nee fakamauli leva e te Atua ia Apimeleke, mo tona ohoana pea mo ana fafine faifekau; pea nee feala leva ke natou toe fanaunau. 18 Koteuhi nee fakapaa e te Eteleno te u fafine fuli o te fale o Apimeleke, o tupu ko Sala, ohoana o Apalahamo.
Senesi 26:1-10 Nee to leva he hoge i te fenua, nee kehe ia mo te uluaki hoge ae nee to i te temi o Apalahamo. Pea nee alu leva ia Isaake kia Apimeleke, ko te hau o te kau Filisitini, i Kela. 2 Nee ha leva te Eteleno kia ia, o ui: Aua naa ke hifo ki Esipito, nofo i te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 3 Nofo mau i te fenua aeni: e au nofo anai mo koe, pea e au tapuaki anai kia koe, koteuhi e au foaki anai te u fenua fuli aeni kia koe mo tou hakoga, pea e au fakahoko anai te fakapapau ae nee au fai kia Apalahamo, tau tamai. 4 E au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi pea e au foaki anai ki tou hakoga te u fenua fuli aeni; pea e tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga. 5 koteuhi nee fakalogo ia Apalahamo ki toku leo, pea nee ina tauhi aku fakatotonu, mo aku fakatuutuu, mo aku lagiaki, mo aku lao. 6 Pea nee nofo leva ia Isaake i Kela. 7 Nee fehui leva e te hahai o te fenua aia kia ia ki tona ohoana, pea nee ina tali leva kia natou: Ko toku tuagaane. Nee mataku ia ia i te ui ko tona ohoana, koteuhi naa tamatei ia ia e te hahai o te kogamea aena, o tupu ko te matalelei o Lepeka. 8 Nee nofo leva ia ia i te fenua aia o fualoa. I he aho ae nee sio ai leva ia Apimeleke, hau o te kau Filisitini, mai tona matapa fakamalama, e gaoi ia Isaake mo Lepeka o hage ko he tagata e gaoi mo tona ohoana. 9 Nee tuku logo leva ia Apimeleke kia Isaake ke alu age, pea nee ina ui leva kia ia: E mooni ko tou ohoana ia Lepeka: pea kotea nee ke ui ai: Ko toku tuagaane? Nee tali leva e Isaake kia ia: Nee au palalau feia koteuhi nee au mataku naa tamatei au o tupu ko toku ohoana. 10 Pea nee ui leva e Apimeleke: Kotea te mea ae nee ke fai kia matou? Ko te kii mea siisii pe, pea moe he tahi o te hahai mo tou ohoana, pea ke fakalakahalai leva matou i ai.
Sos 2:1-6 Nee fekaui fakafufu leva e Sosue, foha o Nune, mai Sitime ni tagata esipio e toko lua, o ui kia naua: Ke kolua olo o sioi te fenua kae tafito ia Seliko! Nee na olo leva, pea nee na feulufi leva ki te fale o he fafine faiaga, pea ko te higoa o te fafine aena ko Laape, pea nee na momoe leva i ai. 2 Nee fakaha leva ki te hau o Seliko: Koeni, nee tau mai ni tagata o Iselaele ki heni i te po aeni o sioi te fenua. 3 Nee fekau leva e te hau o Seliko ke ui kia Laape: Ke ke fakamavae te u tagata ae kua omai ki o koe, pea kua na feulufi ki tou fale, koteuhi nee na omai o sioi te fenua katoa. 4 Nee too leva e te fafine te u tagata o fakanono naua; pea nee ina ui leva: E mooni nee omai te u tagata aena ki toku fale, kae nee mole au iloi te kogamea ae nee na omai mai ai; 5 pea nee toe olo te u tagata aena i te pouli, i te temi ae nee tapunui ai te matapa o te kolo, pea nee mole au iloi pe nee na olo ki fea. Kae kapau e kotou fakavilivili nei o tuli ia naua pea e kotou mau anai naua. 6 Nee ina fakakake naua ki te fata o te fale, pea nee ina taotao naua aki ni fuhiga kaui lino ae nee tanaki i te fata.
2Hau 6:11-23 Koia nee fitaa lahi leva te loto o te hau o Silia; pea nee ina paui leva ana tagata faifekau, o ui kia natou: Pe e mole kotou fia fakaha mai kia au pe ko ai ae ia tatou e kau mo te hau o Iselaele? 12 Nee tali leva e he tahi o ana tagata faifekau: E mole pe he tahi! Sioku hau, toku aliki; kae ko Eliseo, te polofeta ae i Iselaele, e ina fakaha ki te hau o Iselaele te u palalau fuli ae e ke fai i tou kogafale moe. 13 Pea nee ui leva e te hau: Koutou olo, o sioi pe e nofo ia ia i fea, pea e au fekau anai ke too ia ia. Nee hau leva o fakaha ki te hau: Koeni, e nofo ia ia i Totane. 14 Nee fekaui leva e te hau ki ai ni hosi, mo ni saliote, mo he solia malohi, ae nee kaku leva i te pouli pea nee natou a takatakai leva te kolo. 15 Nee ala uhu ake leva te tagata faifekau a te tagata a te Atua, o ulu ki fafo; pea nee sio leva ia ia ki he solia kua ina a takatakai te kolo, mo ni hosi pea mo ni saliote. Pea nee ui leva e te tagata faifekau ki te tagata a te Atua: Oi! toku aliki, kotea ke ta fai? 16 Nee tali leva e Eliseo: Aua pe naa ke tuania, koteuhi e kaugamalie age natou ae e kau mo taua ia natou ae e nonofo mo natou. 17 Pea nee faikole leva ia Eliseo, o ui: Eteleno, avahi ona mata, o tupu ke sio ia ia. Pea nee avahi leva e te Eteleno te u mata o te tagata faifekau, ae nee sio leva ki te mouga kua fonu i te u hosi mo te u saliote afi ae kua natou takatakai ia Eliseo. 18 Nee hihifo leva te kau Silia kia Eliseo pea nee fai leva e Eliseo te kole aeni ki te Eteleno: E au kole atu kia koe ke ke taai te hahai aeni ke kivi! Pea nee taai leva natou e te Eteleno o kivi, o mulimuli ki te kole a Eliseo. 19 Nee ui leva e Eliseo kia natou: E mole ko te ala aeni, pea e mole ko te kolo aeni; koutou mulimuli mai ia au, pea e au taki anai koutou ki te tagata ae e kotou kumi. Pea nee taki leva natou e Eliseo ki Samalia. 20 I te temi ae nee natou ulu ai leva ki Samalia, nee ui leva e Eliseo: Eteleno avahi te u mata o te hahai aeni ke natou sisio! Pea nee avahi leva e te Eteleno onatou mata pea nee natou sisio leva kua natou nonofo i lotomalie o Samalia. 21 I te sio leva a te hau o Iselaele kia natou, nee ina ui leva kia Eliseo: Taku tamai, pe e au tamatei, pe e au tamatei natou? 22 Nee tali leva e Eliseo: Aua naa ke tamatei natou; pe e ke tamatei anai natou ae kua pilisonii e tau heleta mo tau nahau? Foaki kia natou he pane pea mo he vai ke natou kai pea mo natou inu; pea ke natou olo ki tonatou pule. 23 Nee fekau leva e te hau o Iselaele ke fai kia natou he kai lahi, pea nee natou kai leva mo inu; pea nee tuku leva natou e te hau ke olo, pea nee natou toe liliu leva ki tonatou pule. Pea nee mole toe omai leva te u solia a te kau Silia ki te kele o Iselaele.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 26:1-18) Nee to leva he hoge i te fenua, nee kehe ia mo te uluaki hoge ae nee to i te temi o Apalahamo. Pea nee alu leva ia Isaake kia Apimeleke, ko te hau o te kau Filisitini, i Kela. 2 Nee ha leva te Eteleno kia ia, o ui: Aua naa ke hifo ki Esipito, nofo i te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 3 Nofo mau i te fenua aeni: e au nofo anai mo koe, pea e au tapuaki anai kia koe, koteuhi e au foaki anai te u fenua fuli aeni kia koe mo tou hakoga, pea e au fakahoko anai te fakapapau ae nee au fai kia Apalahamo, tau tamai. 4 E au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi pea e au foaki anai ki tou hakoga te u fenua fuli aeni; pea e tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga; 5 koteuhi nee fakalogo ia Apalahamo ki toku leo, pea nee ina tauhi aku fakatotonu, mo aku fakatuutuu, mo aku lagiaki, mo aku lao. 6 Pea nee nofo leva ia Isaake i Kela. 7 Nee fehui leva e te hahai o te fenua aia kia ia ki tona ohoana, pea nee ina tali leva kia natou: Ko toku tuagaane. Nee mataku ia ia i te ui ko tona ohoana, koteuhi naa tamatei ia ia e te hahai o te kogamea aena, o tupu ko te matalelei o Lepeka. 8 Nee nofo leva ia ia i te fenua aia o fualoa. I he aho ae nee sio ai leva ia Apimeleke, hau o te kau Filisitini, mai tona matapa fakamalama, e gaoi ia Isaake mo Lepeka o hage ko he tagata e gaoi mo tona ohoana. 9 Nee tuku logo leva ia Apimeleke kia Isaake ke alu age, pea nee ina ui leva kia ia: E mooni ko tou ohoana ia Lepeka: pea kotea nee ke ui ai: Ko toku tuagaane? Nee tali leva e Isaake kia ia: Nee au palalau feia koteuhi nee au mataku naa tamatei au o tupu ko toku ohoana. 10 Pea nee ui leva e Apimeleke: Kotea te mea ae nee ke fai kia matou? Ko te kii mea siisii pe, pea moe he tahi o te hahai mo tou ohoana, pea ke fakalakahalai leva matou i ai. 11 Pea nee fai leva e Apimeleke te fakatotonu aeni ki tana hahai katoa: Ko ia ae e fafa anai ki te tagata aeni pee ki tona ohoana, e tamatei anai ia ia. 12 Nee to leva e Isaake ni pulapula i te fenua aia, pea nee ina utu leva i te tau aia o liuga teau; koteuhi nee tapuaki te Eteleno kia ia. 13 Nee liliu leva te tagata aia o mau koloa, pea nee toe asilisili mau koloa leva ia, o kaku ia ia ko he tagata mauhiga o tupu ko ona koloa. 14 Nee ina mau ni faga manu liliki mo ni faga manu lalahi, pea mo ni tagata faifekau kaugamalie aupito: Koia nee fuaa ai te kau Filisitini kia ia. 15 Ko te u vaikeli fuli ae nee keli e te u tagata faifekau o tana tamai, i te temi o Apalahamo, tana tamai, nee mapunui leva e te kau Filisitini, o natou fakafonu natou aki te kele. 16 Pea nee ui leva e Apimeleke kia Isaake: Alu kehe ia koe ia matou, koteuhi kua ke malohi age ia matou. 17 Pea nee alu leva ia Isaake mai ai, pea nee ina fakatuu leva tona falela i te vaevaeliva o Kela, pea nee nofo leva ia i ai. 18 Nee toe keli leva e Isaake te u vaikeli ae nee keli i te temi o tana tamai ko Apalahamo, pea nee mapunui leva e te kau Filisitini i te hili o te mate a Apalahamo; pea nee ina toe foaki leva ki te u vaikeli te u higoa ae nee foaki e tana tamai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 27-28
“Neʼe Maʼu e Esau Te Tapuakina ʼAe Neʼe Tuha Mo Ia”
27:6-10, 18, 19, 27-29 Nee ui leva e Lepeka ki tana tama ko Sakopo: Koeni, nee au logo kua palalau tau tamai ki tou tehina ko Esau, o ui: 7 Aumai kia au he manu, pea ke teuteui mai kia au he meakai ke au kai; pea e au tapuaki anai kia koe ia mua o te Eteleno, ia mua o toku mate. 8 I te temi nei, siaku tama, fakalogo mai ki toku leo, pea ke fai te u mea fuli ae e au fakatotonu atu kia koe. 9 Alu ki te faga manu, o too i ai ni uhii tao e lua, o aumai naua kia au; e au teuteui anai ki tau tamai he meakai ae e manako ki ai, 10 pea e ke ave anai ia ke kai e tau tamai, o tupu ke tapuaki atu ia ia kia koe i mua o tana mate. 18 Pea nee alu leva ia Sakopo ki tana tamai, o ui: Oi siaku tamai! Pea nee ui leva e Isaake: Koeni au! Ko ai ia koe, sioku foha? 19 Pea nee tali leva e Sakopo ki tana tamai: Ko au Esau, ko tou foha uluaki; kua au fai te mea ae nee ke ui mai ki ai. E au kole atu kia koe ke ke tuu la ki oluga o lala, pea ke ke kai ki te manu ae kua au teuteui, o tupu ke ke tapuaki mai kia au. 27 Pea nee hoho age leva ia Sakopo o uma kia ia. Pea nee mamanu leva ia Isaake ki te mamanu o ona kofu; pea nee tapuaki leva ia ia kia ia, o ui: Koeni, e tatau te mamanu o toku foha mo te mamanu o he gaueaga ae kua tapuakii e te Eteleno. 28 Ke tuku e te Atua kia koe te hahau o te lagi, mo te gako o te kele, mo te fulumeto, pea mo te vino o lahi osi! 29 Ke fakalogo ni hahai kia koe, pea ke punonou ni puleaga i ou mua! Ke ke pule ki ou tehina, pea ke punonou te u foha o tau fae i ou mua! Ke malaia ae e ina tutukui ia koe, pea ke tapuakina ae e tapuaki atu anai kia koe.
Te 26:15 Ke ke sio mai tou nofoaga maonioni mai te atu lagi, pea ke ke tapuaki anai ki tau hahai ko Iselaele mo te kele ae nee ke foaki mai kia matou, o mulimuli ki tau fakapapau ae nee ke fai ki amatou tamai, io, te fenua ae e tafe ai te hua manu mo te meli.
Sen 25:23 Pea nee ui leva e te Eteleno kia ia: E nofo ni puleaga e lua i tou fatu, pea e mavae anai ni hahai e lua mai tou fatu, o tahi mo ia tana aga, pea e malohi age anai he tahi i te tahi. Pea e faifekau anai te uluaki ki ae e muli.
2Sa 8:14 Nee ina tuku leva ni kau solia i Etome, nee ina tuku leva ni kau solia i Etome katoa. Pea nee popula leva ia Etome katoa kia Tavite. Nee puipui e te Eteleno ia Tavite i te u kogamea fuli ae nee alu ia ia ki ai.
Esk 25:12-14 E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: O tupu nee tautea kovii e Etome, te fale o Suta, o tupu nee natou agahala lahi, 13 koeni, e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: E au faoi toku nima ki Etome,e au tuusi i ai te u tagata mo te u manu, e au fakaliliu ia ia ko he toafa, mai Temane ki Tetani; e natou higa anai i te heleta. 14 E au liligi anai toku hauhau ki Etome i te nima o taku hahai ko Iselaele; e ina fai anai ki Etome o mulimuli ki toku hauhau mo toku mafasia; pea e natou iloi anai toku hauhau, e ui e te Aliki, te Eteleno.
(Senesi 27:6-10) Nee ui leva e Lepeka ki tana tama ko Sakopo: Koeni, nee au logo kua palalau tau tamai ki tou tehina ko Esau, o ui: 7 Aumai kia au he manu, pea ke teuteui mai kia au he meakai ke au kai; pea e au tapuaki anai kia koe ia mua o te Eteleno, ia mua o toku mate. 8 I te temi nei, siaku tama, fakalogo mai ki toku leo, pea ke fai te u mea fuli ae e au fakatotonu atu kia koe. 9 Alu ki te faga manu, o too i ai ni uhii tao e lua, o aumai naua kia au; e au teuteui anai ki tau tamai he meakai ae e manako ki ai, 10 pea e ke ave anai ia ke kai e tau tamai, o tupu ke tapuaki atu ia ia kia koe i mua o tana mate.
Ko Lepeka—Ko He Fafine Aga Faka Lotu Neʼe Poto ʼi Te Fai Fakatuʼutuʼu
ʼE mole ʼui mai e te Tohi-Tapu pe neʼe ʼiloʼi e Isaake ʼe tonu ke kaugana ia Esau kia Sakopo. Ko te faʼahi ʼe tou ʼiloʼi papau, neʼe mahino kia Lepeka mo Sakopo ʼe foaki age anai te tapuakina kia ia. Neʼe foimo fai atu aipe e Lepeka he puleʼaki ʼi tana logo ʼaē ʼe ʼamanaki tapuakiʼi ia Esau e Isaake ʼi te temi ʼaē ka ina ʼave ai he pa meʼa kai ko te kanoʼi manu. Neʼe kei maʼu pe e Lepeka te poto ʼi te fai fakatuʼutuʼu pea mo tana faʼa fai. Neʼe ina ‘fakatotonu’ ai kia Sakopo ke ʼalu ʼo ʼaumai he ʼu ʼuhiʼi tao e lua. Neʼe ina teuteuʼi maʼa tona ʼohoana te pa meʼa kai ʼaē neʼe fia kai kiai. Pea neʼe tonu leva kia Sakopo ke ina fai ohage ʼe ko ia ia Esau, ke feala hana maʼu te tapuakina. Neʼe mole loto kiai ia Sakopo, koteʼuhi kapau ʼe ʼiloʼi hala e tana tāmai ʼe ko te kākā ʼaē neʼe fai age ki ai, pea ʼe ina fai anai he faitutuku ki ai! Kae neʼe lotomālohi e Lepeka ke hoko ia te faʼahi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tama, ke tō mai kia ʼau ia te malaʼia ʼaē ʼe tonu ke hoko kia koe.” Pea neʼe ina teuteuʼi ai te pa meʼa kai, mo teuteuʼi ia Sakopo ke hage pe la ko Esau, pea ina fakatotonu ai ke ʼalu ki tona ʼohoana.—Senesi 27:1-17.
Senesi 27:1-17 Nee matua ia Isaake, pea kua fakapouli ona mata, pea nee mole kei sio lelei ia ia. I he aho, nee ina paui leva ia Esau, tona foha uluaki, o ui kia ia: Sioku foha! Nee tali leva e Esau: Koeni au! 2 Nee ui leva e Isaake: Koeni foki kua au matua, pea e mole au iloi te aho o toku mate. 3 Koia i te aho nei, e au kole atu kia koe ke ke too au mahafu, mo tau nahau, mo tau taga nahau, pea ke alu ki te vao o fanahi mai he manu kia au. 4 Pea teuteui mai kia au he meakai ae e au manako ki ai, pea ke aumai ia ia kia au ke au kai, o tupu ke au tapuaki kia koe ia mua o toku mate. 5 Nee logo leva ia Lepeka ki te palalau a Isaake ki tona foha ko Esau. Pea nee alu leva ia Esau ki te vao o kapu ke aumai he manu ki tana tamai. 6 Nee ui leva e Lepeka ki tana tama ko Sakopo: Koeni, nee au logo kua palalau tau tamai ki tou tehina ko Esau, o ui: 7 Aumai kia au he manu, pea ke teuteui mai kia au he meakai ke au kai; pea e au tapuaki anai kia koe ia mua o te Eteleno, ia mua o toku mate. 8 I te temi nei, siaku tama, fakalogo mai ki toku leo, pea ke fai te u mea fuli ae e au fakatotonu atu kia koe. 9 Alu ki te faga manu, o too i ai ni uhii tao e lua, o aumai naua kia au; e au teuteui anai ki tau tamai he meakai ae e manako ki ai, 10 pea e ke ave anai ia ke kai e tau tamai, o tupu ke tapuaki atu ia ia kia koe i mua o tana mate. 11 Nee tali leva e Sakopo ki tana fae: Koeni, e fulufulu toku tehina ko Esau, kae e mole au fulufulu. 12 Pea kapau e fafa mai anai taku tamai kia au, pea e au liliu anai kia ia ko he tagata kaka, pea e au aumai anai te malaia kia au, kae mole ko te tapuaki. 13 Nee ui leva e tana fae kia ia: Siaku tama, ke to te malaia aena kia au! Fakalogo mai pe ki toku leo, pea ke alu o puke mai te u manu. 14 Nee alu leva ia Sakopo o too te u manu o aumai ki tana fae, ae nee ina teuteui leva he meakai ae nee manako ki ai ia Isaake. 15 Pea nee too leva e Lepeka te u kofu o Esau ko tana tama uluaki, ona kofu matalelei ae nee tuku i fale, pea nee ina fakatui leva natou kia Sakopo, tana tama muli. 16 Pea nee ina kofu leva te u nima o Sakopo aki te kilii tao, mo tona kia ae nee mole fulufulu. 17 Pea nee ina hili leva ki te u nima o tana tama ko Sakopo te meakai mo te pane ae nee ina teuteui.
ʼE mole tou ʼiloʼi pe koʼe neʼe fai puleʼaki feiā ia Lepeka. Ko te tokolahi ʼe nātou tauteaʼi tana aga ʼaia, kae ʼe mole tauteaʼi ia e te Tohi-Tapu, peʼe ko Isaake ʼi tana ʼiloʼi leva ʼaē neʼe ko Sakopo ʼaē neʼe ina maʼu te tapuakina. Kae neʼe fakalahi e Isaake ia te tapuakina ʼaia. (Senesi 27:29; 28:3, 4) Neʼe ʼiloʼi e Lepeka te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana ʼu tama. Koia ʼaē neʼe fai puleʼaki ai ke maʼu papau e Sakopo ia te tapuakina ʼaē neʼe tonu ke ina maʼu. Neʼe ʼalutahi moʼoni ia mo te finegalo ʼo Sehova.—Loma 9:6-13.
Senesi 27:29 Ke fakalogo ni hahai kia koe, pea ke punonou ni puleaga i ou mua! Ke ke pule ki ou tehina, pea ke punonou te u foha o tau fae i ou mua! Ke malaia ae e ina tutukui ia koe, pea ke tapuakina ae e tapuaki atu anai kia koe.
Sen 28:3, 4 Ke tapuaki te Atua Mafimafi kia koe, o fakatuputupua mo liuliuga ia koe, ke ke liliu ko ni hahai kaugamalie aupito! 4 Ke ina tuku atu kia koe mo tou hakoga te tapuaki a Apalahamo, o tupu ke ke mau tofiga i te fenua ae e ke nofo ai o hage ko he tagata matapule, ae kua ina foaki kia Apalahamo.
(Senesi 27:18, 19) Pea nee alu leva ia Sakopo ki tana tamai, o ui: Oi siaku tamai! Pea nee ui leva e Isaake: Koeni au! Ko ai ia koe, sioku foha? 19 Pea nee tali leva e Sakopo ki tana tamai: Ko au Esau, ko tou foha uluaki; kua au fai te mea ae nee ke ui mai ki ai. E au kole atu kia koe ke ke tuu la ki oluga o lala, pea ke ke kai ki te manu ae kua au teuteui, o tupu ke ke tapuaki mai kia au.
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼahi fuli ʼaē neʼe tupu ai te fai e Lepeka pea mo Sakopo ia te faʼahi ʼaia, kae ʼe ina fakahā mai pē neʼe hoko fakapunamaʼuli ia te ʼaluʼaga ʼaia. ʼE tou fakatokagaʼi, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe mole ina faka lakatonuʼi peʼe mo tauteaʼi ia te meʼa ʼaē neʼe fai e Lepeka pea mo Sakopo, ke hagē leva ke takuʼaki ai te ʼu loi pea mo te kākā. Kae ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahāhā mai ia te meʼa ʼaē neʼe hoko.
ʼUluaki, ʼe fakahā lelei mai e te hisitolia ko Sakopo neʼe tuha mo ia ke ina maʼu ia te tapuakina ʼa tana tamai, kae mole ko Esau. ʼI muʼa atu, neʼe kua totogi e Sakopo te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu mai tona māhaga heʼe loto fakafetaʼi ʼaē neʼe ina fakatau te tuʼulaga ʼaia moʼo maʼu ʼo hana meʼa kai. “Neʼe fehiʼa . . . ia Esau ki te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu.” (Senesi 25:29-34) Koia ʼi te fakaovi ʼaē ʼa Sakopo ki tana tamai, neʼe ina fia maʼu tonu he tapuakina neʼe tuha mo ia.
Senesi 25:29-34 I te aho ae nee fai ai e Sakopo he supa, nee hifo ake leva ia Esau mai te vao kua gaegae osi. 30 Pea nee ui leva e Esau kia Sakopo: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au he pa lenitili mai te supa aia ke au kai, koteuhi kua au vaivai osi. Ko te tupuaga aia o te tuku o te higoa o Etome kia Esau. 31 Nee ui leva e Sakopo: Ke ke fakatau mai kia au i te aho nei tau pule o te foha uluaki. 32 Nee tali leva e Esau: Koeni au kua vave mate, kotea te aoga kia au o te pule aena? 33 Nee ui e Sakopo: Fakapapau mai kia au i te aho nei. Pea nee ina fakapapau leva kia ia, pea nee ina fakatau leva tona pule o te uluaki foha kia Sakopo. 34 Pea nee foaki leva e Sakopo kia Esau he pane mo he pa lenitili. Nee kai leva ia ia mo inu, pea nee tuu ake leva ia ia o alu. Nee fakanoai leva e Esau tona pule o te foha uluaki i te mea aena.
(Senesi 27:27-29) Pea nee hoho age leva ia Sakopo o uma kia ia. Pea nee mamanu leva ia Isaake ki te mamanu o ona kofu; pea nee tapuaki leva ia ia kia ia, o ui: Koeni, e tatau te mamanu o toku foha mo te mamanu o he gaueaga ae kua tapuakii e te Eteleno. 28 Ke tuku e te Atua kia koe te hahau o te lagi, mo te gako o te kele, mo te fulumeto, pea mo te vino o lahi osi! 29 Ke fakalogo ni hahai kia koe, pea ke punonou ni puleaga i ou mua! Ke ke pule ki ou tehina, pea ke punonou te u foha o tau fae i ou mua! Ke malaia ae e ina tutukui ia koe, pea ke tapuakina ae e tapuaki atu anai kia koe.
it-1-F 295 ¶6
Tapuakina
ʼI te agaʼi fenua ʼa te ʼu pateliaka, ʼi te agamahani, ko te tamai ʼae ʼe ina tapuakiʼi ʼona foha ia muʼa ʼo tona mate. Pea ko te tapuaki ʼaia neʼe maʼuhiga ʼaupito. Koia, neʼe tapuakiʼi ai e Isaake ia Sakopo, he neʼe ina ui ia ko Esau tona ʼuluaki tupu. Neʼe ina ui ʼe maʼu anai e Sakopo he pilivilesio pea ʼe koloaʼia anai ʼo lahi age ia Esau tona tehina. Koia neʼe faikole ai ia Isaake kia Sehova ke ina fakahoko te tapuakina ʼaia, he ʼe kua kivi mo matuʼa. (Sen 27:1-4, 23-29; 28:1, 6; Hep 11:20; 12:16, 17) Ki muli age, neʼe fakamoʼoni e Isaake te tapuakina ʼo toe lahi age. (Sen 28:1-4) ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe ʼuluaki tapuakinaʼi e Sakopo ia te ʼu foha ʼe lua ʼo Sosefo, hili ia ko ʼona foha leva. (Sen 48:9, 20; 49:1-28; Hep 11:21) ʼO toe feia pe ʼi muʼa ʼo tona mate, neʼe tapuakiʼi e Moisese ia te puleʼaga ʼo Iselaele. (Te 33:1) Ko te ʼu fua ʼo te ʼu aluʼaga fuli ʼaeni, ʼe fakamoʼoni ai ko te ʼu palalau ʼae neʼe fai e te ʼu tagata ʼaia neʼe ko he ʼu lea fakapolofeta. ʼI ʼihi aluʼaga, ko ia ʼae ʼe ina tapuakiʼi ʼe ina hili ʼona nima ki te ʼulu ʼo ia ʼae ʼe tonu ke tapuakiʼi.—Sen 48:13, 14.
Sen 27:1-4, 23-29 Nee matua ia Isaake, pea kua fakapouli ona mata, pea nee mole kei sio lelei ia ia. I he aho, nee ina paui leva ia Esau, tona foha uluaki, o ui kia ia: Sioku foha! Nee tali leva e Esau: Koeni au! 2 Nee ui leva e Isaake: Koeni foki kua au matua, pea e mole au iloi te aho o toku mate. 3 Koia i te aho nei, e au kole atu kia koe ke ke too au mahafu, mo tau nahau, mo tau taga nahau, pea ke alu ki te vao o fanahi mai he manu kia au. 4 Pea teuteui mai kia au he meakai ae e au manako ki ai, pea ke aumai ia ia kia au ke au kai, o tupu ke au tapuaki kia koe ia mua o toku mate. 23 Nee mole ina iloi ko Sakopo, koteuhi kua fulufulu ona nima o hage ko te u nima o tona tehina ko Esau. Pea nee tapuaki leva ia ia kia ia. 24 Nee ina ui leva: Pe ko koe ko toku foha ko Esau? Pea nee tali leva e Sakopo: Ko au. 25 Pea nee ui leva e Isaake: Fakaoviovi mai kia au te meakai, ke au kai ki te manu o toku foha, pea ke au tuku kia koe taku tapuaki. Nee avage leva e Sakopo te meakai ki tana tamai, pea nee kai ai leva ia ia; nee toe avage foki e Sakopo kia ia he vino, pea nee inu leva ia ia. 26 Pea nee ui leva e Isaake tana tamai kia ia: Ke ke hoho mai, pea ke uma mai kia au, sioku foha! 27 Pea nee hoho age leva ia Sakopo o uma kia ia. Pea nee mamanu leva ia Isaake ki te mamanu o ona kofu; pea nee tapuaki leva ia ia kia ia, o ui: Koeni, e tatau te mamanu o toku foha mo te mamanu o he gaueaga ae kua tapuakii e te Eteleno. 28 Ke tuku e te Atua kia koe te hahau o te lagi, mo te gako o te kele, mo te fulumeto, pea mo te vino o lahi osi! 29 Ke fakalogo ni hahai kia koe, pea ke punonou ni puleaga i ou mua! Ke ke pule ki ou tehina, pea ke punonou te u foha o tau fae i ou mua! Ke malaia ae e ina tutukui ia koe, pea ke tapuakina ae e tapuaki atu anai kia koe.
Sen 28:1, 6 1 Nee paui leva e Isaake ia Sakopo, pea nee ina tapuaki leva kia ia, o tuku kia ia te fakatotonu aeni: Aua naa ke ohoana mo he taahine o te kau taahine o Kanaane. 6 Nee sio leva ia Esau ki te tapuaki a Isaake kia Sakopo pea mo tana fekau ke alu ki Patane-Alame, o filifili i ai hona ohoana, pea mo te fakatotonu ae nee ina fai i te temi ae nee tuku ai tana tapuaki: Ke aua naa ke too hou ohoana i te u taahine o Kanaane.
Sen 28:1-4 Nee paui leva e Isaake ia Sakopo, pea nee ina tapuaki leva kia ia, o tuku kia ia te fakatotonu aeni: Aua naa ke ohoana mo he taahine o te kau taahine o Kanaane. 2 Tuu la koe ki oluga, o alu ki Patane-Alame, ki te fale o Petuele, ko te tamai o tau fae, pea ke filifili i ai hou ohoana i te u ofafine o Lapane, ko te tuagaane o tau fae. 3 Ke tapuaki te Atua Mafimafi kia koe, o fakatuputupua mo liuliuga ia koe, ke ke liliu ko ni hahai kaugamalie aupito! 4 Ke ina tuku atu kia koe mo tou hakoga te tapuaki a Apalahamo, o tupu ke ke mau tofiga i te fenua ae e ke nofo ai o hage ko he tagata matapule, ae kua ina foaki kia Apalahamo.
Sen 48:9, 20 9 Nee tali leva e Sosefo ki tana tamai: Ko oku foha, ae nee foaki mai e te Atua kia au i te fenua aeni. Pea nee ui leva e Iselaele: E au kole atu kia koe, ke ke fakaovi mai ia naua kia au ke au tapuaki kia naua. 20 I te aho aia, nee tuku leva e Iselaele tana tapuaki kia naua, o ui: E too anai e te hahai o Iselaele okolua higoa, moka natou fai anai ni tapuaki, o ui: Ke manavaofa te Atua kia koe o hage ko tona manavaofa kia Efalaimi mo Manase!
Sen 49:1-28 Nee paui leva e Sakopo ona foha, o ui: Koutou fakatahitahi mai. Pea e au fakaha atu kia koutou te mea ae ka hoko anai kia koutou i te u temi ki amuli. 2 Koutou fakatahitahi mai kia au, pea koutou fakalogo mai kia au, nai foha o Sakopo! Koutou fakalogo ki takotou tamai ko Iselaele! 3 Lupeni, ko koe ko toku foha uluaki, ko toku malohi pea ko te u uluaki fua o toku malohi. E ke fakalaka i ou tehina i te mamalu mo te malohi; 4 Ko he tafe malohi ia koe, kae e mole ke mau anai te uluaki tuulaga, koteuhi nee ke kake ki te moeaga o tau tamai, pea nee ke ulihi toku moeaga i tau kake ki ai. 5 Ko Simeone mo Levi e tautehina; ko ana heleta ko te u mea gaue o te fakapo. 6 Ke aua naa kau toku laumalie ki ana fono fakafufu. Ke aua naa fakatahi toku laumalie ki ana fakatahiga, koteuhi nee na matematehi ni tagata i tona lita, pea nee na tuutuusi te u vae o te u pipi i tona agakovi. 7 Ke malaia tona itaita, koteuhi nee kovi osi ona ita! Ke malaia tona itaita, koteuhi nee fakapo la! Koia e au fakavaevae anai naua i te fenua o Sakopo, pea e au veteki anai naua i te fenua o Iselaele. 8 Ko Suta, e ke tali anai te u fakavikiviki o ou tehina; e hili anai tou nima ki te muliulu o ou fili; e tulolo anai te u foha o tau tamai i ou mua. 9 Ko Suta ko toku foha, e ke hage ko he laione mui. E ke hau mai te matea, oi sioku foha! E ina peluki ona vae o moe o hage ko he laione tagata, o hage ko he laione fafine: ko ai anai ka ina toe lagai ia ia ki oluga? 10 E mole fakamamao anai te pale fakahau ia Suta, pea mo te tokotoko fakaaliki maia nima o tona hakoga, o kaku ki te aho ae e ha ai anai te Silo (ae e tonu ke ina mau ia ia), pea e fakalogo anai kia ia te hahai fuli. 11 E ina hai anai tana asino ki te vite, pea mo te uhi o tana asino fafine ki te tafito vite lelei. E ina fo anai tona kofu i te vino, pea mo tona pulupulu i te toto o te fua o te vite. 12 E kukula ona mata i te vino, pea e hihina ona nifo i te hua huhu. 13 Ko Sapulone, e nofo anai ia ia i te matatai, e nofo anai ia ia i te taulaga o te u vaka, pea e kaku anai tona kele ki Sitone. 14 Ko Isakale ko he asino malohi, ae e moe i te u fale manu. 15 E sio ia ia e lelei te kogamea ae nee malolo ai, pea e lelei te fenua ki te nofo. Koia nee ina tali ai leva ke hili he amoga ki tona fugauma, pea mo te totogi o he tukuhau. 16 Ko Tane, e ina fakamaaui anai tana hahai, koteuhi ko ia ko he tahi o te famili o Iselaele. 17 E hage anai ia Tane ko he gata i te ala, ko he gata kona i he ala lauveliveli, ae e ina uusi te u ponai vae o te u hosi, ke to ai ki muli te tagata ae e heka i oluga. 18 E au falala ki te Eteleno, ko toku tokoni! 19 Ko Kate, e ohofi anai ia ia e ni kau tagata kaihaa, kae e ina toe ohofi anai natou, pea e ina toe kapu anai natou. 20 Ko Asele, e ina fakatupu anai he meakai lelei osi, pea e ina teuteui anai te u meakai fakaeteete a te u hau. 21 Ko Nefetali, ko he tao fafine vao ia ia e mauli faifaitaliha, pea e ina fai ni palalau logo lelei. 22 Ko Sosefo, ko te huli aia o he fuu akau fua. Te huli o he fuu akau fua ia tafa o he matapuna vai; e malaga anai ona vaa i te fuga kaupa. 23 Nee fakatagai ia ia e ni tagata fainahau, pea nee natou nahaui ia ia aki anatou nahau, pea nee natou kapu ia ia i tonatou fehia. 24 Kae nee tuu malohi aipe tana nahau, pea nee fakamalohii ona nima e te u nima o te Atua malohi o Sakopo: Koia ae nee liliu ai ia ia ko te tagata tauhi manu, mo te utu o Iselaele. 25 Ko te gaue ia ia a te Atua o tau tamai, ae e tokoni anai kia koe. Ko te gaue aia a te Mafimafi, ae e tapuaki anai kia koe, ki te u tapuakina o te atu lagi i oluga, ki te u tapuakina o te vai i lalo, ki te u tapuakina o te u huhu mo te fatu o te fafine. 26 E fakalaka te u tapuakina o tau tamai I te u tapuaki o aku tamai, o kaku ki te u tumutumu o te u mouga heegata. Ke hifo te u tapuaki aena ki te ulu o Sosefo, ki te tumutumu o te ulu o te aliki o ona tehina! 27 Ko Pesamino ko he lupo fekai ae e ina hae. I te uhu, e ina kai tana meakai, pea ko te afiafi, e ina vae tona koloa o te tau. 28 Ko natou fuli aena, nee tupu mai ai te u famili e hogofulu ma lua o Iselaele. Pea ko te u palalau aia, nee tuku kia natou e tanatou tamai, i tana tapuaki kia natou. Nee ina tuku tana tapuaki ki te tagata taki toko tahi.
Te 33:1 Koeni te tapuaki nee tuku e Moisese, tagata a te Atua, i te aho ae nee ina tapuaki ai ia ia ki te u fanau a Iselaele, ia mua o tona mate.
Sen 48:13, 14 Pea ne’e to’o ai e Sosefo ia naua toko lua, ia Efalaime ’i tona nima mata’u, ke tu’u ’i te nima hema ’o Iselaele, pea ko Manase ’i tona nima hema, ke tu’u ’i te nima mata’u ’o Iselaele, pea hoho atu mo naua kia te ia. 14 Kae ne’e fao’i e Iselaele ia tona nima mata’u pea mo hili ki te ’ulu ’o Efalaime, logo la ne’e ko te lua ’aia, pea ko tona nima hema ne’e hili ki te ’ulu ’o Manase. Ne’e ina ’ilo’i lelei pe te me’a ’ae ’e ina fai ’i tana hili ia tona ’u nima, kote’uhi ne’e ko Manase ’ae ne’e ’uluaki tupu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 27:46–28:2) Nee ui leva e Lepeka kia Isaake: Kua au fakalialia ki te mauli o tupu ko oku fugao, te u taahine o Eti. Kapau e toe ohoana anai ia Sakopo mo he taahine o Eti, o hage ko naua aeni, kotea anai te uhiga mai o te mauli kia au?
28 Nee paui leva e Isaake ia Sakopo, pea nee ina tapuaki leva kia ia, o tuku kia ia te fakatotonu aeni: Aua naa ke ohoana mo he taahine o te kau taahine o Kanaane. 2 Tuu la koe ki oluga, o alu ki Patane-Alame, ki te fale o Petuele, ko te tamai o tau fae, pea ke filifili i ai hou ohoana i te u ofafine o Lapane, ko te tuagaane o tau fae.
Te ʼu Tokoni ʼAē ʼe ʼAoga Tāfito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa
Neʼe fakatuputupu koa e Isaake pea mo Lepeka ia he ʼu felogoi lelei? ʼI te ʼosi ʼohoanaʼi e Esau te ʼu taʼahine e toko lua mai Eti, neʼe malaga ai te fihifihia faka famili maʼuhiga. “Neʼe ʼui” e Lepeka kiā Isaake: “Kua au fakalialia ki toku maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼofafine ʼo Eti. Kapau ʼe ʼohoana ia Sakopo [tanā tama muli] mo he ʼofafine ʼo Eti . . . koteā te ʼuhiga ʼo te maʼuli kiā au?” (Senesi 26:34; 27:46) ʼE mahino mai, neʼe ina fakahā fakalelei pea mo fakamahino fakalelei te meʼa ʼaē neʼe tuʼania kiai.
Senesi 26:34 Ko Esau, i tona tau fagofulu, nee ohoana leva mo Sutita, ko te ofafine o te tagata Eti ko Peeli, pea mo Pasemati, ko te ofafine o te tahi tagata Eti ko Eloni.
Senesi 27:46 Nee ui leva e Lepeka kia Isaake: Kua au fakalialia ki te mauli o tupu ko oku fugao, te u taahine o Eti. Kapau e toe ohoana anai ia Sakopo mo he taahine o Eti, o hage ko naua aeni, kotea anai te uhiga mai o te mauli kia au?
Neʼe ʼui age e Isaake ki te māhaga ʼo Esau, ʼaē ko Sakopo, ke ʼaua naʼa ina ʼohoanaʼi he taʼahine ʼo Kanaane. (Senesi 28:1, 2) Neʼe iku te meʼa ʼaē neʼe loto kiai ia Lepeka. Neʼe maui mālie te felogoi ʼa te taumātuʼa ʼaia ki he potu ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼo te maʼuli faka famili, pea neʼe nā tuku mai he faʼifaʼitaki lelei kiā tatou iā ʼaho nei. E feafeaʼi te felogoi ʼa te taumātuʼa mo kapau ʼe mole nā manatu tahi ki he puani? Koteā ʼaē ʼe feala ke fai?
Senesi 28:1, 2 Nee paui leva e Isaake ia Sakopo, pea nee ina tapuaki leva kia ia, o tuku kia ia te fakatotonu aeni: Aua naa ke ohoana mo he taahine o te kau taahine o Kanaane. 2 Tuu la koe ki oluga, o alu ki Patane-Alame, ki te fale o Petuele, ko te tamai o tau fae, pea ke filifili i ai hou ohoana i te u ofafine o Lapane, ko te tuagaane o tau fae.
(Senesi 28:12, 13) Pea nee moemisi leva ia ia: pea koeni, nee tuu he tuuga i te kele pea nee tau tona tumutumu ki te lagi. Pea koeni, nee hahake pea hihifo te u aselo a te Atua i te tuuga aia. 13 Pea koeni nee nofo te Eteleno i oluga o te tuuga; pea nee ina ui leva: Ko au ko te Eteleno, ko te Atua o tau tamai ko Apalahamo, pea ko te Atua o Isaake. Ko te kele aena e ke moe ai, e au foaki anai ia kia koe mo tou hakoga.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Senesi—2
28:12, 13—Koteā te faka ʼuhiga ʼo “te tuʼuga” ʼaē neʼe sio kiai ia Sakopo ʼi tana moemisi? Ko “te tuʼuga” ʼaia, ʼaē neʼe hage ko he ʼu maka ʼe tautau ʼi te noa, neʼe ina fakahā te felogoi ʼo te kele pea mo te lagi. ʼI te tuʼuga ʼaia, neʼe hake ai pea mo hifo ifo ai te kau ʼaselo, pea ʼe faka ʼuhiga ki te tuʼulaga maʼuhiga ʼo te kau ʼaselo ʼi te felogoi ʼa Sehova pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe ʼofa ai.—Soane 1:51.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 27:1-23) Nee matua ia Isaake, pea kua fakapouli ona mata, pea nee mole kei sio lelei ia ia. I he aho, nee ina paui leva ia Esau, tona foha uluaki, o ui kia ia: Sioku foha! Nee tali leva e Esau: Koeni au! 2 Nee ui leva e Isaake: Koeni foki kua au matua, pea e mole au iloi te aho o toku mate. 3 Koia i te aho nei, e au kole atu kia koe ke ke too au mahafu, mo tau nahau, mo tau taga nahau, pea ke alu ki te vao o fanahi mai he manu kia au. 4 Pea teuteui mai kia au he meakai ae e au manako ki ai, pea ke aumai ia ia kia au ke au kai, o tupu ke au tapuaki kia koe ia mua o toku mate. 5 Nee logo leva ia Lepeka ki te palalau a Isaake ki tona foha ko Esau. Pea nee alu leva ia Esau ki te vao o kapu ke aumai he manu ki tana tamai. 6 Nee ui leva e Lepeka ki tana tama ko Sakopo: Koeni, nee au logo kua palalau tau tamai ki tou tehina ko Esau, o ui: 7 Aumai kia au he manu, pea ke teuteui mai kia au he meakai ke au kai; pea e au tapuaki anai kia koe ia mua o te Eteleno, ia mua o toku mate. 8 I te temi nei, siaku tama, fakalogo mai ki toku leo, pea ke fai te u mea fuli ae e au fakatotonu atu kia koe. 9 Alu ki te faga manu, o too i ai ni uhii tao e lua, o aumai naua kia au; e au teuteui anai ki tau tamai he meakai ae e manako ki ai, 10 pea e ke ave anai ia ke kai e tau tamai, o tupu ke tapuaki atu ia ia kia koe i mua o tana mate. 11 Nee tali leva e Sakopo ki tana fae: Koeni, e fulufulu toku tehina ko Esau, kae e mole au fulufulu. 12 Pea kapau e fafa mai anai taku tamai kia au, pea e au liliu anai kia ia ko he tagata kaka, pea e au aumai anai te malaia kia au, kae mole ko te tapuaki. 13 Nee ui leva e tana fae kia ia: Siaku tama, ke to te malaia aena kia au! Fakalogo mai pe ki toku leo, pea ke alu o puke mai te u manu. 14 Nee alu leva ia Sakopo o too te u manu o aumai ki tana fae, ae nee ina teuteui leva he meakai ae nee manako ki ai ia Isaake. 15 Pea nee too leva e Lepeka te u kofu o Esau ko tana tama uluaki, ona kofu matalelei ae nee tuku i fale, pea nee ina fakatui leva natou kia Sakopo, tana tama muli. 16 Pea nee ina kofu leva te u nima o Sakopo aki te kilii tao, mo tona kia ae nee mole fulufulu. 17 Pea nee ina hili leva ki te u nima o tana tama ko Sakopo te meakai mo te pane ae nee ina teuteui. 18 Pea nee alu leva ia Sakopo ki tana tamai, o ui: Oi siaku tamai! Pea nee ui leva e Isaake: Koeni au! Ko ai ia koe, sioku foha? 19 Pea nee tali leva e Sakopo ki tana tamai: Ko au Esau, ko tou foha uluaki; kua au fai te mea ae nee ke ui mai ki ai. E au kole atu kia koe ke ke tuu la ki oluga o lala, pea ke ke kai ki te manu ae kua au teuteui, o tupu ke ke tapuaki mai kia au. 20 Pea nee ui leva e Isaake ki tona foha: Oi sioku foha, ki te vave nei o tau mau te manu! Nee tali leva e Sakopo: Koteuhi ko te Eteleno tou Atua, ae nee ina aumai te manu ki oku mua. 21 Nee ui leva e Isaake kia Sakopo: Hoho mai age ke au fafa kia koe, sioku foha, pea ke au iloi pe ko koe ko toku foha totonu ko Esau, pee kailoa. 22 Nee hoho age leva ia Sakopo kia Isaake tana tamai, pea nee fafa leva ia Isaake kia ia, o ui: Ko te leo, ko ae o Sakopo, kae ki te u nima, ko ae o Esau. 23 Nee mole ina iloi ko Sakopo, koteuhi kua fulufulu ona nima o hage ko te u nima o tona tehina ko Esau. Pea nee tapuaki leva ia ia kia ia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO MALESIO-5 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 29-30
“Te Faiʼohoana ʼo Sakopo”
29:18-28 Nee manako ia Sakopo kia Lasele, pea nee ina ui leva: E au faifekau anai kia koe i ni tau e fitu ki te lua o ou ofafine ko Lasele. 19 Pea nee ui leva e Lapane: E au lelei ia age tona foaki atu kia koe, i tona foaki ki he tagata kehe. Nofo I toku fale. 20 Pea nee gaue leva ia Sakopo ia tau e fitu kia Lasele; kae nee hage leva te u tau aia kia ia ko ni kii aho siisii pe, i te lahi o tona ofa kia Lasele. 21 I te osi o te u tau aia, nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Foaki mai kia au toku ohoana, koteuhi kua katoa toku temi, pea e au alu anai kia ia. 22 Nee fakaafe leva e Lapane te hahai fuli o te kogamea aia ki te kaitahi o te ohoana. 23 I te afiafi pouli, nee too leva e Lapane tona ofafine ko Lea, o ave kia Sakopo. Pea nee alu leva ia Sakopo kia Lea. 24 Nee foaki foki e Lapane ki tona ofafine ko Lea, te fafine faifekau ko Silipa ke kaugana kia ia. 25 I te ala uhu ake, nee sio leva ia Sakopo ko Lea. Pea nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Kotea te mea ae kua ke fai kia au? Pe nee mole au gaue i tou fale kia Lasele? Kotea ae kua ke kakaai ai au? 26 Nee ui leva e Lapane: E mole ko te aga mahani o te fenua aeni ke fakaohoana te taahine muli i mua o te taahine uluaki. 27 Fakaosi te vahaa mo te uluaki. E motou toe foaki atu anai kia koe mo Lasele, pea e ke toe gaue anai kia au i ni ihi ake tau e fitu. 28 Nee fai leva e Sakopo ki ai, pea nee ina fakaosi te vahaa mo Lea. Pea nee foaki leva e Lapane kia ia tona ofafine ko Lasele ke ohoana mo ia.
Sen 29:32 Nee faitama leva ia Lea, pea nee ina fanaui leva he tama, o ina fakahigoa leva ko Lupeni, koteuhi nee ina ui leva: Kua sio te Eteleno ki toku fakamalaloi. I te aho nei e ofa anai toku ohoana kia au.
Sen 30:1, 8 1 Nee sio leva ia Lasele nee mole ina mau ni fanau kia Sakopo, pea nee fuaa leva ia ia ki tona tehina, o ina ui leva kia Sakopo: Foaki mai kia au ni fanau, pe e au mate! 8 Nee ui leva e Lasele: Nee au tau i mua o te Atua ki toku tehina, pea kua au malo. Pea nee ina fakahigoa leva te fanau ko Nefetali.
Sen 30:29, 30, 43 29 Nee ui leva e Sakopo kia ia: E ke iloi te lahi o taku gaue kia koe, pea mo te lahi o tau faga manu i taku tauhi ki ai; 30 koteuhi kua tupu lahi osi te kii mea noa ae nee ke mau i mua i taku kaku mai kia koe; pea kua tapuaki te Eteleno kia koe i te aho ae nee ulu ai oku vae i tou fale. Pe e mole ko te temi aeni e tonu ke au gaue ai ki toku famili totonu? 43 Nee asilisili mau koloa leva te tagata aia: Nee lahi tana faga ovi, mo ana faga tao, mo ana fafine faifekau, mo ana tagata faifekau, mo ana faga kamelo, pea mo ana faga asino.
Taa 3:5, 6 Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua na’a ke falala ki tou ʼatamai ʼo koe totonu. 6 ’I tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala foufou.
(Senesi 29:18-20) Nee manako ia Sakopo kia Lasele, pea nee ina ui leva: E au faifekau anai kia koe i ni tau e fitu ki te lua o ou ofafine ko Lasele. 19 Pea nee ui leva e Lapane: E au lelei ia age tona foaki atu kia koe, i tona foaki ki he tagata kehe. Nofo I toku fale. 20 Pea nee gaue leva ia Sakopo ia tau e fitu kia Lasele; kae nee hage leva te u tau aia kia ia ko ni kii aho siisii pe, i te lahi o tona ofa kia Lasele.
Neʼe Faka Maʼuhigaʼi e Sakopo Ia Te ʼu Meʼa Fakalaumālie
Neʼe hoki tali te talaga ki he fai ʼohoana mokā foaki he totogi ki te famili ʼo te fafine. Ki muli age neʼe fakatuʼutuʼu e te Lao ʼa Moisese ke foaki he ʼu sikele siliva e 50, ko te totogi ʼaia ʼo te ʼu taʼahine taupoʼou ʼaē neʼe fakalotoʼi. Maʼa te tagata poto ko Gordon Wenham, ko te totogi ʼaia “neʼe ko te meʼa ʼofa lahi ʼaupito ki he fai ʼohoana” kae ʼi te agamāhani “neʼe veliveli age” te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki. (Teutalonome 22:28, 29) Neʼe mole feala ke foaki e Sakopo he totogi. Koia neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke gāue ia taʼu e fitu maʼa Lapane. ʼE toe ʼui fēnei e Wenham, “mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼi te temi ʼo te kau Papiloni, ko te totogi ʼo he tagata gāue neʼe ko te vaeluaʼi sikeli ʼo aʼu ki te sikeli e tahi ʼi te māhina (ko tona fakaliliu ko te ʼu sikeli e 42 ʼo aʼu ki te ʼu sikeli e 84 ki te ʼu taʼu ʼaia e fitu), ko tona fakaliliu neʼe foaki e Sakopo kia Lapane te toe meʼa ʼofa fakamataku ʼi tana koleʼi ia Lasele ke nā ʼohoana.” Neʼe tali atu aipe e Lapane.—Senesi 29:19.
Tetelonome 22:28, 29 Kapau e felavei anai he tagata mo he taahine taupoou ae nee heeki fakatahi mo he tagata, pea nee ina fakamalohii leva te taahine o momoe mo ia, pea nee mau leva ia naua, 29 e foaki anai e te tagata ae nee momoe mo te taahine ki te tamai o te taahine ni foi sikele paaga e nimagofulu; koteuhi nee ina maumaui te matagafua o te taahine, e ohoana anai ia ia mo te taahine, pea e mole feala anai ke ina fekau te fafine ke alu ki tona api i tona mauli katoa.
Senesi 29:19 Pea nee ui leva e Lapane: E au lelei ia age tona foaki atu kia koe, i tona foaki ki he tagata kehe. Nofo i toku fale!
(Senesi 29:21-26) I te osi o te u tau aia, nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Foaki mai kia au toku ohoana, koteuhi kua katoa toku temi, pea e au alu anai kia ia. 22 Nee fakaafe leva e Lapane te hahai fuli o te kogamea aia ki te kaitahi o te ohoana. 23 I te afiafi pouli, nee too leva e Lapane tona ofafine ko Lea, o ave kia Sakopo. Pea nee alu leva ia Sakopo kia Lea. 24 Nee foaki foki e Lapane ki tona ofafine ko Lea, te fafine faifekau ko Silipa ke kaugana kia ia. 25 I te ala uhu ake, nee sio leva ia Sakopo ko Lea. Pea nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Kotea te mea ae kua ke fai kia au? Pe nee mole au gaue i tou fale kia Lasele? Kotea ae kua ke kakaai ai au? 26 Nee ui leva e Lapane: E mole ko te aga mahani o te fenua aeni ke fakaohoana te taahine muli i mua o te taahine uluaki.
w07-F 1/10 8-9
Ko Te Tautehina Fafine Neʼe Taufihi ʼAe Neʼe “Tupu Mai Ai Te Hahai o Iselaele”
Neʼe fakatuʼutuʼu koa e Lea ke ina kakaʼi ia Sakopo? Peʼe neʼe ko tana fakalogo pe ʼae ki tana tamai? Kae neʼe ʼifea koa ia Lasele? Neʼe ina iloʼi koa te aluʼaga ʼae neʼe hoko? Pea kapau neʼe ko ia, kotea ʼae neʼe ina logoʼi? Neʼe feala koa ke mole fakalogo ki te tana tamai fai tonu? ʼE mole tali ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu fehuʼi ʼaia. Koia, maʼia pe kotea te ʼu manatu ʼa Lasele mo Lea, kae neʼe ita osi ia Sakopo ki te fakatuʼutuʼu ʼaia. Pea neʼe ita ia kia Lapane kae mole ki ʼona ʼofafine, ʼo ina ui fenei: “Pe nee mole au gaue i tou fale kia Lasele? Kotea ae kua ke kakaai ai au?” Kotea te tali ʼa Lapane ki ai? Neʼe ina ui fenei: “E mole ko te aga mahani o te fenua aeni ke fakaohoana te taahine muli i mua o te taahine uluaki. Fakaosi te vahaa mo te uluaki. E motou toe foaki atu anai kia koe mo Lasele, pea e ke toe gaue anai kia au i ni ihi ake tau e fitu.” (Senesi 29:25-27) Koia, neʼe ina ʼohoanaʼi ai he ʼu fafine ʼe lua logo la neʼe mole loto ki ai, ʼo tupu ai he ʼu femahekaʼaki.
Senesi 29:25-27 I te ala uhu ake, nee sio leva ia Sakopo ko Lea. Pea nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Kotea te mea ae kua ke fai kia au? Pe nee mole au gaue i tou fale kia Lasele? Kotea ae kua ke kakaai ai au? 26 Nee ui leva e Lapane: E mole ko te aga mahani o te fenua aeni ke fakaohoana te taahine muli i mua o te taahine uluaki. 27 Fakaosi te vahaa mo te uluaki. E motou toe foaki atu anai kia koe mo Lasele, pea e ke toe gaue anai kia au i ni ihi ake tau e fitu.
it-2-F 222 ¶5
Faiʼohoana
Te Faiʼohoana. ʼI te ʼu temi ʼaia ʼi Iselaele, neʼe mole fakamaʼua ke logona he faiʼohoana, kae neʼe ʼi ai pe te ʼu fakafiafia. ʼI te ʼaho ʼo te faiʼohoana, ʼe mahani ʼe faiteuteu te taʼahine ʼae ka ʼohoana ʼi tona ʼapi. Neʼe tonu muʼa ke maʼanu ʼaki he moʼi lolo ʼe magoni. (Vakaʼi ia Lu 3:3; Esk 23:40) Pea ʼi ʼihi temi, neʼe feala ke tokoni ki ai he ʼu fafine faifekau ke natou haʼi he ʼu noʼo mo fakatui ki ai he kofu loa hina, neʼe tui fakateuteuʼi lelei, ʼo mulimuli pe ki ʼona fealagia. (Sel 2:32; Fkh 19:7, 8; Pes 45:13, 14) Mo kapau ʼe feala ʼe ina ʼai he ʼu meʼa gigila, (Esa 49:18; 61:10; Fkh 21:2) pea neʼe ina pulouʼi he kie maʼamaʼa mai tona ʼulu ki ʼona vaʼe. (Esa 3:19, 23) ʼE tou mahino gafua ai leva ki te kaka ʼa Lapane kia Sakopo, neʼe mole ina tokagaʼi pe la te fetogi e Lapane ia Lasele ʼaki ia Lea. (Sen 29:23, 25) Neʼe pulouʼi e Lepeka tona ʼulu ʼi muʼa ʼo tana felaveʼi mo Isaake. (Sen 24:65) Ko te faʼahiga fai ʼaia neʼe ko he fakailoga ʼo te fakalogo ʼa te fafine ka ʼamanaki ʼohoana ki tona ʼohoana.—1Ko 11:5, 10.
Lu 3:3 Maanu pea ke fakamagoni, pea ke toe tui ou kofu, pea e ke hifo anai ki te hahaaga fulumeto. Ke aua naa ke fakaha ia koe kia ia, o kaku ki te osi o tana kai mo tana inu.
Esk 23:40 Pea nee na toe kumi mai foki ni tagata mai mamao, nee na fekaui ni tagata avelogo kia natou, pea koeni, nee natou omai aipe. Kia natou, nee ke fakamaa, nee ke pena ou mata, nee ke tui ou teu matalelei;
Sel 2:32 Pe e galoi e te taahine taupoou ona teu? Pe e galoi e te taahine feauaki tona kilii pipi? Kae nee galoi au e taku hahai talu mai fualoa.
Pes 45:13, 14 E gigila katoa te taahine a te hau i loto o te fale hau; e ina kofu he kofu nee lalaga aki te aulo. 14 E ave ia ia kia mua o te hau, aki he kofu nee teuteui ke matalelei, pea e muli ia ia ni taahine tupulaga, ko ona kaumea, ae nee aumai kia koe.
Esa 49:18 Hiki ake ou mata, o sio takafoli, pea ke sio: E natou fakatahi fuli, pea e natou omai kia koe. E au mauli! E ui e te Eteleno, e ke kofu anai kia natou o hage ko he kofu fakateuteu, e ke nonoo anai natou i ou vakavaka o hage ko ni sisi o he taahine ohoana.
Esa 61:10 E au fiafia lahi anai i te Eteleno, e nekenekea anai toku laumalie i toku Atua; koteuhi kua ina fakakofu au aki ni kofu o te fakamauli, kua ina uufi au aki te pulupulu o te maonioni, o hage ko he tama ohoana e teu ki he pale, o hage ko he taahine ohoana e teu ki ona kofu fakateuteu.
Esa 3:19, 23 19 mo te u hau, mo te u vesa o te nima, pea mo te u pulou; 23 mo te u sioata siosio, pea mo te u kofu maninifi, mo te u kie hai o te ulu, pea mo te u kie hai o te kia.
Sen 29:23, 25 23 I te afiafi pouli, nee too leva e Lapane tona ofafine ko Lea, o ave kia Sakopo. Pea nee alu leva ia Sakopo kia Lea. 25 I te ala uhu ake, nee sio leva ia Sakopo ko Lea. Pea nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Kotea te mea ae kua ke fai kia au? Pe nee mole au gaue i tou fale kia Lasele? Kotea ae kua ke kakaai ai au?
Sen 24:65 Nee ui leva e Lepeka ki te tagata faifekau: Ko ai te tagata aena e hau i te gaueaga o fakatautau mai kia tatou? Pea nee tali leva e te tagata faifekau: Ko toku aliki. Pea nee too leva e Lepeka tona pulou o puloui ai ona mata.
(Senesi 29:27, 28) Fakaosi te vahaa mo te uluaki. E motou toe foaki atu anai kia koe mo Lasele, pea e ke toe gaue anai kia au i ni ihi ake tau e fitu. 28 Nee fai leva e Sakopo ki ai, pea nee ina fakaosi te vahaa mo Lea. Pea nee foaki leva e Lapane kia ia tona ofafine ko Lasele ke ohoana mo ia.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 30:3) Pea nee ui leva e Lasele: Koeni taku fafine kaugana ko Pila; alu kia ia, pea ke fanau ia ia i oku tuli ke au mau foki ni foha maia ia.
it-1-F 49
Vaheʼi
Kia Lasele mo Lea ko te ʼu fanau ʼae neʼe tupu mai ʼi ʼana kaugana fafine mai ia Sakopo, neʼe liliu ko ʼana tama totonu. (Sen 30:3-8, 12, 13, 24.) Neʼe maʼu e te ʼu tama ʼaia he vahe ʼo te tofiʼa ohage pe ko te ʼu fanau ʼae neʼe tupu mai ʼi te ʼu ʼohoana totonu ʼo Sakopo. Kia naua neʼe ko ʼana tama totonu, koteʼuhi ko te ʼu fafine faifekau neʼe ʼa Lasele mo Lea te ʼu fafine ʼohoana, pea neʼe nā toe maʼu foki te ʼu fanau ʼaia.
Sen 30:3-8, 12, 13, 24 3 Pea nee ui leva e Lasele: Koeni taku fafine kaugana ko Pila; alu kia ia, pea ke fanau ia ia i oku tuli ke au mau foki ni foha maia ia. 4 Pea nee tuku leva e Lasele tana fafine faifekau ko Pila ke ohoana mo ia, pea nee alu leva ia Sakopo kia Pila. 5 Nee faitama leva ia Pila, pea nee ina fanaui leva he tama kia Sakopo. 6 Nee ui leva e Lasele: Kua tuku mai kia au e te Atua tona faitotonu, koteuhi kua logo ia ia ki toku leo, pea kua ina foaki mai kia au he tama. Pea nee ina fakahigoa leva te fanau ko Tane. 7 Nee toe faitama leva ia Pila, fafine faifekau a Lasele, pea nee ina toe fanaui leva kia Sakopo he tahi tama. 8 Nee ui leva e Lasele: Nee au tau i mua o te Atua ki toku tehina, pea kua au malo. Pea nee ina fakahigoa leva te fanau ko Nefetali. 12 Nee toe fanaui leva e Silipa, fafine faifekau a Lea, he tahi tama kia Sakopo. 13 Nee ui leva e Lea: Kua lahi osi toku manuia! Koteuhi e ui anai e te u taahine kia au: E au manuia! Pea nee ina foaki leva ki tana tama te higoa ko Asele. 24 Pea nee ina foaki leva te higoa ko Sosefo ki tana tama, o ui: Ke toe foaki mai e te Atua kia au he tahi foha!
(Senesi 30:14, 15) Nee alu leva ia Lupeni i te temi tuusi o te fulumeto pea nee ina mau leva ni fuai akau ko te matakole i te u gaueaga. Pea nee ina aumai natou ki tana fae ko Lea. Nee ui leva e Lasele kia Lea: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au ni fuai akau mai te u fuai akau o tau tama. 15 Nee tali leva e Lea kia ia: Pe e mole feauga kia koe tau too toku ohoana? Pe e ke loto foki ke ke toe too mo te u matakole o taku tama? Pea nee ui leva e Lasele: E lelei! E moe anai ia Sakopo mo koe i te po aeni ke totogi ai te u matakole o tau tama.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Senesi—2
30:14, 15—He koʼe neʼe tali e Lasele ke mole felāveʼi fakasino mo tona ʼohoana mo kapau ʼe ʼavage te ʼu fuaʼi ʼakau ʼaē ko te ʼu mandragores? ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi te fuaʼi ʼakau ʼaia moʼo pulihi te mamahi pea ke ʼaua naʼa fefeka te ʼu ivi. Neʼe toe ʼui ko te fuaʼi ʼakau ʼaia ʼe feala ke ina fakaneke te holi ki te ʼu felāveʼi fakasino pea mo fakatuputupu te fanaunau peʼe tokoni ke maʼu he tamasiʼi. (Katiko o Te u Katiko 7:13) Logola ʼe mole fakahā mai e te Tohi-Tapu pe koʼe neʼe fai e Lasele te faʼahi ʼaia, kae lagi ʼi tana manatu ʼe tokoni anai te ʼu mandragores ke ina maʼu hana tamasiʼi pea mo fakagata ai te ʼui ʼaē ʼe paʼa. Kae hili ni ʼu taʼu pea ko Sehova ʼaē neʼe ina “avahi tona falega fānau.”—Senesi 30:22-24.
Katiko o Te u Katiko 7:13 I te uhu e ta olo anai ki te u gaueaga vite, e ta sisio anai pe e hohomo te vite, pe e matala ona fisi;pe e matala te u kelenate. I ai e au foaki leva toku ofa kia koe.
Senesi 30:22-24 Nee manatui leva e te Atua ia Lasele, pea nee ina tali leva tana kole, o fakafanaunau leva ia ia. 23 Nee faitama leva ia Lasele, pea nee ina fanaui leva he tama, pea nee ina ui leva: kua too e te Atua toku matagafua. 24 Pea nee ina foaki leva te higoa ko Sosefo ki tana tama, o ui: Ke toe foaki mai e te Atua kia au he tahi foha!
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 30:1-21) Nee sio leva ia Lasele nee mole ina mau ni fanau kia Sakopo, pea nee fuaa leva ia ia ki tona tehina, o ina ui leva kia Sakopo: Foaki mai kia au ni fanau, pe e au mate! 2 Nee ita leva ia Sakopo kia Lasele, o ui: Pe ko au ko te Atua, ae nee ina mapunui ia koe ke aua naa ke fanaunau? 3 Pea nee ui leva e Lasele: Koeni taku fafine kaugana ko Pila; alu kia ia, pea ke fanau ia ia i oku tuli ke au mau foki ni foha maia ia. 4 Pea nee tuku leva e Lasele tana fafine faifekau ko Pila ke ohoana mo ia, pea nee alu leva ia Sakopo kia Pila. 5 Nee faitama leva ia Pila, pea nee ina fanaui leva he tama kia Sakopo. 6 Nee ui leva e Lasele: Kua tuku mai kia au e te Atua tona faitotonu, koteuhi kua logo ia ia ki toku leo, pea kua ina foaki mai kia au he tama. Pea nee ina fakahigoa leva te fanau ko Tane. 7 Nee toe faitama leva ia Pila, fafine faifekau a Lasele, pea nee ina toe fanaui leva kia Sakopo he tahi tama. 8 Nee ui leva e Lasele: Nee au tau i mua o te Atua ki toku tehina, pea kua au malo. Pea nee ina fakahigoa leva te fanau ko Nefetali. 9 Nee sio leva ia Lea kua gata tana fanaunau, pea nee ina too leva tana fafine faifekau ko Silipa, o foaki ke toe ohoana mo Sakopo. 10 Pea nee fanaui leva e Silipa, fafine faifekau a Lea, he foha kia Sakopo. 11 Nee ui leva e Lea: Oi he manuia! Pea nee ina foaki leva ki tana tama te higoa ko Kate. 12 Nee toe fanaui leva e Silipa, fafine faifekau a Lea, he tahi tama kia Sakopo. 13 Nee ui leva e Lea: Kua lahi osi toku manuia! Koteuhi e ui anai e te u taahine kia au: E au manuia! Pea nee ina foaki leva ki tana tama te higoa ko Asele. 14 Nee alu leva ia Lupeni i te temi tuusi o te fulumeto, pea nee ina mau leva ni fuai akau ko te matakole i te u gaueaga. Pea nee ina aumai natou ki tana fae ko Lea. Nee ui leva e Lasele kia Lea: E au kole atu kia koe ke ke foaki mai kia au ni fuai akau mai te u fuai akau o tau tama. 15 Nee tali leva e Lea kia ia: Pe e mole feauga kia koe tau too toku ohoana? Pe e ke loto foki ke ke toe too mo te u matakole o taku tama? Pea nee ui leva e Lasele: E lelei! E moe anai ia Sakopo mo koe i te po aeni ke totogi ai te u matakole o tau tama. 16 I te afiafi, nee liliu ake leva ia Sakopo mai te u gaueaga, pea nee alu leva ia Lea o fakafelavei kia ia, o ui: E ke hau anai kia au, koteuhi kua au totogi ia koe aki ni matakole o taku tama. Pea nee na momoe leva i te po aia. 17 Nee tali leva e te Atua te tagi a Lea, pea nee toe faitama leva ia ia, pea nee ina fanaui leva he tahi tama kia Sakopo, ko tona nima aia. 18 Nee ui leva e Lea: Kua foaki e te Atua kia au toku totogi koteuhi nee au foaki taku fafine faifekau ki toku ohoana. Pea nee ina foaki leva te higoa ko Isakale ki tana tama. 19 Nee toe faitama ia Lea, pea nee ina toe fanaui leva he tahi tama kia Sakopo, ko tona ono aia. 20 Nee ui leva e Lea: Kua foaki mai e te Atua kia au he koloa matalelei, i te faiaga aeni, e nofo anai toku ohoana mo au, koteuhi kua au fanaui kia ia ni foha e toko ono. Pea nee ina fakahigoa leva ko Sapulone. 21 Nee toe fanaui foki e Lea he taahine, pea nee ina foaki leva kia ia te higoa ko Tina.
Faifakamafola Ki Te Kau Kivi
Le 19:14 “ ’E mole tonu ke ke laukovi’i he tuli, pea ’i mu’a ’o he tahi ’e kivi ’e mole tonu ke ke ’ai ia he me’a fakatupu tukia; pea ’e tonu anai ke ke manavasi’i ki tou ’Atua. Ko au Sehova.