Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
ʼAʼAHI
Ekl 9:5, 10 Koteuhi e iloi e te kau mauli e natou mate anai; kae e mole iloi he mea e natou ae kua mate, pea e mole toe talitali ki he totogi, koteuhi kua galoi natou. Ko te u mea fuli ae e mau e tou nima ke fai, fai ia aki tou malohi; koteuhi e mole he gaue, pee ko he manatu, pee ko he iloilo, pee ko he poto, i te nofoaga o te kau mate ae e ke alu ki ai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO AUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 13-14
“Kotou Tutuʼu Malohi Pea Kotou Sisio Ki Te Haofaki ʼa Sehova”
14:13, 14, 21, 22, 26-28 13 Nee tali leva e Moisese ki te hahai: Aua pe naa koutou mataku ki he mea e tahi, koutou nofo mau, pea e koutou sisio anai ki te haofaki ae ka fakahoko anai e te Eteleno kia koutou i te aho nei; koteuhi ko te kau Esipito ae e kotou sisio ki ai i te aho nei, e mole kotou toe sisio anai ki ai i he aho. 14 E tau anai te Eteleno o fetogi ia koutou, kae ko koutou, ke koutou fakalologo. 21 Nee faoi leva e Moisese tona nima ki te tai. Pea nee tatafi leva e te Eteleno te tai aki he matagi malohi mai te potu esite ae nee agi leva i te po katoa; pea nee ina fakamamaha leva te tai pea nee ina vaeluai leva te vai. 22 Nee feulufi leva te u fanau a Iselaele ki lotomalie o te tai ae kua mamaha, pea nee tuu leva te u vai o fakakaua i te fahai matau mo te fahai hema. 26 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Hiki tou nima ki te tai, pea e toe liliu anai te tai ki te kau Esipito, mo anatou saliote, pea mo tanatou kau heka hosi. 27 Nee hiki leva e Moisese tona nima ki te tai; pea i te uhu aia, nee toe liliu te tai ki tona nofoaga mahani; pea nee feholaki leva te kau Esipito i onatou mua; kae nee laku leva natou e te Eteleno i lotomalie o te tai. 28 Nee toe liliu leva te tai ki te mahani, o lofia ai te u saliote, mo te kau heka hosi, pea mo te fua tau katoa a Falaone, ae nee feulufi leva ki te tai i muli o te u fanau a Iselaele; pea nee mole toe hao leva he foi toko tahi.
Ekesote 13:18 Kae nee taki leva e te Atua te hahai i te ala o te toafa, i te fahai o te tai Kula. Nee hake leva te u fanau a Iselaele o hage ko he kau tau mai te fenua o Esipito.
Ekesote 14:19, 20 Pea nee alu leva te aselo a te Atua, ae nee haele ia mua o te fua tau o Iselaele o tuu i onatou muli; pea nee hiki leva te pou ao ae nee alu i onatou mua, o alu o tuu i onatou muli. 20 Nee tuu leva te ao i te vaha o te fua tau o te kau Esipito mo te fua tau a te kau Iselaele. Nee fakapouli te ao aia i te tahi fahai, pea nee ina fakamalamai i te tahi ake fahai te pouli. Pea nee mole feala leva ke fakaovi te u fua tau e lua i te po katoa.
Ekesote 14:29, 30 Kae nee haele leva te u fanau a Iselaele i te magemage i lotomalie o te tai, pea nee tanaki te vai o fakakaua i tonatou fahai matau mo tonatou fahai hema. 30 I te aho aia, nee haofaki leva e te Eteleno ia Iselaele mai te nima o te kau Esipito; pea nee sio leva ia Iselaele i te matatai ki te kau Esipito ae kua mamate.
Esaia 30:15 Koteuhi nee folafola te Aliki, te Eteleno, te Sagato o Iselaele, o ui: I te tafoki mai kia au mo te nofo ia au, e koutou mau ai te mauli; i te agamalu mo te tui kia au, e koutou mau ai te malohi. Kae nee mole koutou loto ki ai!
(Ekesote 14:13, 14) Nee tali leva e Moisese ki te hahai: Aua pe naa koutou mataku ki he mea e tahi, koutou nofo mau, pea e koutou sisio anai ki te haofaki ae ka fakahoko anai e te Eteleno kia koutou i te aho nei; koteuhi ko te kau Esipito ae e kotou sisio ki ai i te aho nei, e mole kotou toe sisio anai ki ai i he aho. 14 E tau anai te Eteleno o fetogi ia koutou, kae ko koutou, ke koutou fakalologo.
w13-F 1/2 4
Ko Moisese Neʼe Ko He Tagata Tui
Neʼe mole iloʼi e Moisese ʼe ʼamanaki avahi anai e te ʼAtua te Tai Kula, pea mo ina foaki ai he holaʼaga ki te kau Iselaele. Kae neʼe tui papau ia ʼe fai anai e te ʼAtua he meʼa moʼo puipui tana hahaʼi, pea neʼe loto ke toe tui papau foki ki ai mo te kau Iselaele. “Nee tali leva e Moisese ki te hahai: Aua pe naa koutou mataku ki he mea e tahi, koutou nofo mau, pea e koutou sisio anai ki te haofaki ae ka fakahoko anai e te Eteleno kia koutou i te aho nei; koteuhi ko te kau Esipito ae e kotou sisio ki ai i te aho nei, e mole kotou toe sisio anai ki ai i he aho.” (Ekesote 14:13) Neʼe feala ai koa ke ina fakamalohiʼi te tui ʼa te hahaʼi? ʼEi. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Moisese pea mo te kau Iselaele fuli: “ ʼAki tanatou tui, neʼe natou fakalaka ʼi te Tai Kula ohage ʼe natou haʼele ʼi he kele moamoa.” (Hepeleo 11:29) Ko te tui ʼae neʼe maʼu e Moisese neʼe mole fua lelei pe kia ia, kae neʼe toe fua lelei kia natou ʼae neʼe natou ako mai tana faʼifaʼitakiʼi.
(Ekesote 14:21, 22) Nee faoi leva e Moisese tona nima ki te tai. Pea nee tatafi leva e te Eteleno te tai aki he matagi malohi mai te potu esite ae nee agi leva i te po katoa; pea nee ina fakamamaha leva te tai pea nee ina vaeluai leva te vai. 22 Nee feulufi leva te u fanau a Iselaele ki lotomalie o te tai ae kua mamaha, pea nee tuu leva te u vai o fakakaua i te fahai matau mo te fahai hema.
ʼE Mafimafi Kae ʼe Lototokaga
13 Lau ia Ekesote 14:19-22. Fakakaukauʼi age muʼa ʼe ke nofo mo te kau Iselaele. ʼE mole kei ʼi ai hou holaʼaga heʼe ko te kautau ʼo Esipito ʼe ʼomai ʼi ʼou tuʼa, kae ko te Tai Kula ʼe tuʼu ʼi ʼou muʼa. Neʼe gaue leva te ʼAtua ki te aluʼaga ʼaia. Ko te pou ʼao ʼae neʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo takitaki ʼo koutou, kua tuʼu mai ʼi ʼokotou tuʼa, ʼo faigataʼa ai te fakaovi atu ʼa te kau Esipito. ʼI te temi leva ʼaia, ʼe natou nonofo ʼi te fakapoʼuli, kae ʼe malamagia tou nofoʼaga ʼi hona aluʼaga fakamilakulo. Hili ia, ʼe ke sio kia Moisese ʼe ina faoʼi tona nima ki te tai, pea neʼe agi malohi leva te matagi mai te potu esite, ʼo vaeluaʼi ai te tai. Pea ko koe, mo tou famili, mo ʼau manu fuli pea mo te kau Iselaele fuli, ʼe fakatuʼutuʼu lelei takotou haʼele ʼi te takele ʼo te tai. ʼE ke punamaʼuli heʼe mole pela pea ʼe mole hekeheke te takele ʼo te tai. Pea ʼe magemage mo fefeka, ʼo faigafua ai tau haʼele. Koia, maʼia pe la mo natou ʼae ʼe mole vave tanatou haʼele ʼe natou tau lelei pe ki te tahi kauvai.
Ekesote 14:19-22 Pea nee alu leva te aselo a te Atua, ae nee haele ia mua o te fua tau o Iselaele o tuu i onatou muli; pea nee hiki leva te pou ao ae nee alu i onatou mua, o alu o tuu i onatou muli. 20 Nee tuu leva te ao i te vaha o te fua tau o te kau Esipito mo te fua tau a te kau Iselaele. Nee fakapouli te ao aia i te tahi fahai, pea nee ina fakamalamai i te tahi ake fahai te pouli. Pea nee mole feala leva ke fakaovi te u fua tau e lua i te po katoa. 21 Nee faoi leva e Moisese tona nima ki te tai. Pea nee tatafi leva e te Eteleno te tai aki he matagi malohi mai te potu esite ae nee agi leva i te po katoa; pea nee ina fakamamaha leva te tai pea nee ina vaeluai leva te vai. 22 Nee feulufi leva te u fanau a Iselaele ki lotomalie o te tai ae kua mamaha, pea nee tuu leva te u vai o fakakaua i te fahai matau mo te fahai hema.
(Ekesote 14:26-28) Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Hiki tou nima ki te tai, pea e toe liliu anai te tai ki te kau Esipito, mo anatou saliote, pea mo tanatou kau heka hosi. 27 Nee hiki leva e Moisese tona nima ki te tai; pea i te uhu aia, nee toe liliu te tai ki tona nofoaga mahani; pea nee feholaki leva te kau Esipito i onatou mua; kae nee laku leva natou e te Eteleno i lotomalie o te tai. 28 Nee toe liliu leva te tai ki te mahani, o lofia ai te u saliote, mo te kau heka hosi, pea mo te fua tau katoa a Falaone, ae nee feulufi leva ki te tai i muli o te u fanau a Iselaele; pea nee mole toe hao leva he foi toko tahi.
w09-F 15/3 7 ¶2-3
ʼAua Naʼa Kotou Galoʼi Ia Sehova
ʼI te faiga malohi e te kau Esipito ke natou taki ʼanatou saliote ʼae neʼe maumauʼi, neʼe kua ʼosi kaku fuli ia Iselaele katoa ki te potu esite ʼo te kauvai. Neʼe faoʼi leva e Moisese tona nima ki te Tai Kula, pea neʼe fakato ifo e Sehova te ʼu kaupa vai. Neʼe ko te toe vai lahi ʼae neʼe mapeʼe ifo kia Falaone pea mo ʼana kautau, ʼo natou malemo ai. Neʼe mamate fuli ʼonatou fili. Kua fakaʼateaina leva ia Iselaele!—Eke. 14:26-28; Pes. 136:13-15.
Ekesote 14:26-28 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Hiki tou nima ki te tai, pea e toe liliu anai te tai ki te kau Esipito, mo anatou saliote, pea mo tanatou kau heka hosi. 27 Nee hiki leva e Moisese tona nima ki te tai; pea i te uhu aia, nee toe liliu te tai ki tona nofoaga mahani; pea nee feholaki leva te kau Esipito i onatou mua; kae nee laku leva natou e te Eteleno i lotomalie o te tai. 28 Nee toe liliu leva te tai ki te mahani, o lofia ai te u saliote, mo te kau heka hosi, pea mo te fua tau katoa a Falaone, ae nee feulufi leva ki te tai i muli o te u fanau a Iselaele; pea nee mole toe hao leva he foi toko tahi.
Pesalemo 136:13-15 Ko ia ae nee ina vaeluai te tai Kula, koteuhi e heegata tona manavaofa! 14 Ae nee ina fakahaele ia Iselaele i lotomalie o te tai Kula, koteuhi e heegata tona manavaofa! 15 Pea nee ina laku ia Falaone mo tana kau solia ki te tai Kula, koteuhi e heegata tona manavaofa!
Ko te aluʼaga ʼaia neʼe fakamataku ʼaupito ki te ʼu puleʼaga ʼae ʼi te ʼu tafaʼaki. (Eke. 15:14-16) Hili taʼu ʼe fagofulu ki muli age, neʼe ui fenei e Laape mai te kolo ko Seliko ki te ʼu tagata Iselaele ʼe toko lua: “Kua hau kia matou te mataku kia koutou, . . . koteuhi kua matou logo nee fakamamaha e te Eteleno i okotou mua te u vai o te tai Kula, i te aho ae nee kotou mavae ai i Esipito.” (Sos. 2:9, 10) Neʼe mole galoʼi e te ʼu puleʼaga pagani te haofaki ʼa Sehova tana hahaʼi, kae feafeaʼi age la ki te kau Iselaele!
Ekesote 15:14-16 E logo te u hahai ki te mea aia, pea e natou tete: E kaku te mataku ki te kau Filisitini; 15 kua hevaia te u pule o Etome; kua manavahe te u tagata tau o Moape; pea kua matataku te u hahai fuli o Kanaane. 16 Kua mautoka natou e te lumaea mo te mataku; i te malohi o tou nima, e natou liliu anai o gutu mate o hage ko ni maka o kaku ki te fakalaka o tau hahai, Eteleno! O kaku ki te fakalaka o te hahai, ae nee ke totogi.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 13:17) I te aho ae nee tuku ai leva e Falaone te hahai ke olo, nee mole taki leva e te Atua te hahai i te ala o te fenua o te kau Filisitini, logo ai tona ovi; koteuhi nee ui leva e te Atua: E feala anai ke fakahemala te hahai i tana sio ki te tau, pea ke toe liliu anai ia ia ki Esipito.
it-1-F 1015 ¶6
Ala Lahi, Ala
Talu mai te ʼu temi muʼa, neʼe feala ke olo te hahaʼi ki te ʼu kolo ʼo Palesitina he neʼe ʼi ai te ʼu ala lalahi, mo te ʼu ʼala liliki pea mo te ʼu ʼala ʼae neʼe feʼoloʼaki ai te ʼu hahaʼi faikoloa. (Nu 20:17-19; 21:21, 22; 22:5, 21-23; Sos 2:22; Tfm 21:19; 1Sa 6:9, 12; 13:17, 18) Ko te ala ʼae neʼe ui neʼe ko te ala lahi neʼe haʼu mai Esipito ʼo alu ʼo tau ki te ʼu kolo ʼo Filisitini ko Kasa mo Asekaloni pea hoko atu te alu ʼa te ala lahi ʼaia ki Mekito. Pea neʼe toe hoko atu pe ʼo aʼu ki Atesoa ʼi te potu noleto ʼo te tai ʼo Kalilea pea neʼ tau leva ki Tamaso. Ko te ala ʼaia neʼe fakalaka ʼi Filisitini. Neʼe ko te ala nounou ʼaia mai Esipito ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Kae ko Sehova ʼi tona agalelei neʼe ina fakalaka te kau Iselaele ʼi te tahi age ala, ke mole ohofi natou e te kau Filisitini ʼo natou lotovaivai ai.—Ek 13:17.
Numelo 20:17-19 Tuku ke matou fakalaka i tou fenua; e mole matou olo anai i te u gaueaga magisi, mo te u gaueaga vite, pea e mole matou iinu anai te vai o ou vai keli; e matou mulimuli anai i te ala lahi, e mole pe matou afe ki te fahai matau pee ki te fahai hema, o kaku anai ki tamatou tuku tou fenua ki muli. 18 Nee ui leva e Etome kia ia: E mole ke fakalaka anai i toku fenua! Koteuhi e au alu atu anai kia koe mo te heleta. 19 Nee ui leva e te u fanau o Iselaele kia ia: E matou hake anai i te ala lahi; pea kapau e matou inu anai i tou vai, ia au mo aku faga manu, e au totogi anai ia kia koe; e matou fakalaka pe i tou fenua kae e mole matou toe fai anai he tahi age mea.
Numelo 21:21, 22 Nee fekau leva e Iselaele ni tagata avelogo ki Sihone, hau o te kau Amole, o fakaha kia ia: 22 Fakagafua mai ke au fakalaka i tou fenua; e mole matou ulufi anai au gaueaga magisi, mo au gaueaga vite, pea e mole matou inu anai he vai i ou vaikeli; e matou mulimuli anai i te ala lahi, o kaku ki tamatou fakalaka itou fenua.
Numelo 22:5, 21-23 5 Nee fekau leva e Palake ni tagata avelogo kia Palaame, foha o Peoli, ae nee nofo i Petoli, i te kauvai o te Eufalate, i te fenua o te u foha o tana hahai, o tupu ke natou aumai ia ia, pea nee natou ui kia ia: Koeni, kua mavae he hahai mai Esipito, pea koeni kua mafola ia ia i te fenua katoa; pea koeni kua nofo pe ia ia i oku mua. 21 Nee tuu ake leva ia Palaame i te uhu, o fakagutu tana asino fafine, pea nee alu leva ia mo te u pule o Moape. 22 Nee malaga leva te hauhau o te Atua, o tupu ko te alu a Palaame. Pea nee tuu leva te aselo a te Eteleno i te ala, o tali tau kia ia. Nee heka ia Palaame i tana asino, pea nee olo ana tagata faifekau e toko lua mo ia. 23 Nee sio te asino fafine ki te aselo a te Eteleno ae nee tuu i te ala, mo tana heleta gigila i tona nima; pea nee maafe leva te asino fafine mai te ala, o alu ki te gaueaga. Nee taai leva e Palaame te asino fafine ke toe alu ake ki te lotoala.
Sosue 2:22 Nee na olo leva, pea nee na kaku leva ki te mouga, ae nee na nonofo ai ia aho e tolu o kaku ki te toe liliu mai o natou ae nee natou kumi naua. Ko natou ae nee natou tuli naua nee natou kumi leva naua i te fenua katoa, kae nee mole natou mau naua.
Tui Fakamaau 21:19 Pea nee natou ui leva: Koeni e fai i te tau fuli he aho lahi o te Eteleno i Silo, ae e tuu i te potu noleto o Petele, i te fahai esite o te ala ae e hake ki Petele i Siseme, i te saute o Lepona.
1 Samuele 6:9, 12 9 Ke kotou sioi tana alu: Kapau e hake anai ia ia i te ala ki te tuakoi o Iselaele, o alu ki Pete-Semesi, pea ko te Eteleno ae nee ina tautea tatou aki te mamahi lahi aeni; pea kapau e mole alu ia ia i ai, e tou iloi ai anai e mole ko te nima o te Atua ae nee ina tautea tatou, kae nee hoko fakafuano a te mea aena kia tatou. 12 Nee olo fakahagatonu leva te u pipi i te ala ki Pete-Semesi; nee na muli tuumau leva i te ala aena mo fetagihi, pea nee mole pe na toe maliu ki te fahai matau pee ko te fahai hema. Nee olo leva te u pule o te kau Filisitini i muli o te u pipi o kaku ki te tuakoi o Pete-Semesi.
1 Samuele 13:17, 18 Nee omai leva mai te nofoaga tau o te kau Filisitini ni foi solia e tolu o maumaui. Nee too leva e te tahi foi solia te ala o Ofala, ki te fenua o Suale; 18 nee too leva e te tahi te ala o Pete-Oloni; pea nee too leva e te tolu te ala o te tuakoi ae e haga ki te vaevaeliua o te Tesepoimi, i te fahai o te toafa.
Ekesote 13:17 I te aho ae nee tuku ai leva e Falaone te hahai ke olo, nee mole taki leva e te Atua te hahai i te ala o te fenua o te kau Filisitini, logo ai tona ovi; koteuhi nee ui leva e te Atua: E feala anai ke fakahemala te hahai i tana sio ki te tau, pea ke toe liliu anai ia ia ki Esipito.
(Ekesote 14:2) Palalau ki te u fanau a Iselaele; ke natou afe, pea ke natou fakatuu tonatou nofoaga ia mua o Pi-Ailoti, i te vaha o Miketoli mo te tai, o hagahaga ki Paale-Sefoni; e kotou nonofo anai i mua o te kogamea aia, ia tafa o te tai.
it-1-F 848 ¶4-5
Ekesote
Ko te faʼahi fea ʼo te Tai Kula ʼae neʼe vaheʼi lua ke feala ai ki Iselaele ke fakalaka ai?
ʼI tanatou ʼosi kaku ki Etami, te lua nofoʼaga ʼo tonatou faifagona ʼae ʼe tuʼu ʼi te taupotu ʼo te toafa, neʼe fakatotonu e te ʼAtua kia Moisese ke natou ‘toe liliu pea mo fakatuʼu tonatou nofo’aga ia muʼa ʼo Pi-Ailoti, ʼae ʼe ovi ki te tai.ʼ Neʼe fai e Sehova te faʼahi ʼaia ke manatu ai e Falaone kua “hehe” te kau Iselaele. (Ek 13:20; 14:1-3) ʼE fakatokagaʼi e te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu neʼe ko te ala ko el Hadj ʼae neʼe natou maliu mai ai. Koteʼuhi ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakaliliu “toe liliu mai” ʼe mole fakaʼuhiga pe ko “afeʼi” kae, ʼe fakaʼuhiga neʼe natou toe maliu mai ʼi te tahi ala. Kia natou, ʼi te kaku ʼa te kau Iselaele ki te potu Noleto ʼo te Golfe de Suez, neʼe natou toe maliu mai, pea mo olo ki te potu esite ʼo te Jebel Ataqa, ʼae neʼe ko he faʼahi moʼugaʼia ʼe tuʼu ovi ʼi te potu uesite ʼo te Golfe. Koia, neʼe mole feala ki he hahaʼi kaugamalie ohage ko te kau Iselaele ke natou feholaki vave mai te faʼahi ʼae neʼe natou ʼi ai, kapau la neʼe tuli mai natou mai te potu noleto. Koteʼuhi neʼe mole feala hanatou hoko atu tanatou faifagona ʼaia, he neʼe tuʼu te tai ʼi ʼonatou muʼa.
Ekesote 13:20 Nee natou mavae leva i Sukoti, pea nee natou nonofo leva i Etami, i te potu-potu o te toafa.
Ekesote 14:1-3, Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 Palalau ki te u fanau a Iselaele; ke natou afe, pea ke natou fakatuu tonatou nofoaga ia mua o Pi-Ailoti, i te vaha o Miketoli mo te tai, o hagahaga ki Paale-Sefoni; e kotou nonofo anai i mua o te kogamea aia, ia tafa o te tai. 3 Koteuhi e ui e Falaone o uhiga mo te u fanau a Iselaele: Kua natou hehe i te fenua; kua takatakai natou e te toafa.
ʼE fakamatala te aluʼaga ʼaia ʼi te talatisio Fakasutea ʼo te ʼuluaki sekulo. Kae tafito, ko te fakamatala ʼaia ʼe alutahi mo te manatu ʼa te Tohi-Tapu, kae mole ʼae ʼa te kau tagata sivi Tohi-Tapu. (Ek 14:9-16) Koia neʼe lagi fakalaka te kau Iselaele ʼi te tai ʼo mamaʼo atu mai te taupotu ʼo te Golfe (peʼe ko te faʼahi uesite ʼo te Tai Kula), ke mole feala ai ki te kautau ʼo Falaone ke natou takafoli te taupotu ʼo te Golfe ʼo ʼaʼu ki te tahi faʼahi moʼo ʼohofi ʼo natou.—Ek 14:22, 23.
Ekesote 14:9-16 Nee tuli leva natou e te kau Esipito; pea ko te u hosi fuli, mo te u saliote a Falaone, mo ana tagata heka hosi pea mo tana solia, nee natou mau leva te hahai o Iselaele ae nee nonofo o ovi ki te tai, i Pi-Ailoti, i mua o Paale-Sefoni. 10 Nee fakaovi leva ia Falaone kia natou. Pea nee sio leva te u fanau a Iselaele, pea koeni kua omai te kau Esipito i onatou muli. Pea nee mataku lahi leva te u fanau a Iselaele, pea nee natou kalaga leva ki te Eteleno. 11 Pea nee natou ui leva kia Moisese: Pe nee mole mau ni tanuma i Esipito, pe nee aoga ke aumai matou ke mamate i te toafa? Kotea nee ke fakamavae ai matou i Esipito? 12 Pe nee mole ko te mea aeni nee matou ui atu ki ai i Esipito: Tuku matou ke matou faifekau ki te kau Esipito, koteuhi e matou lelei ia age te faifekau ki te kau Esipito i te mamate i te toafa? 13 Nee tali leva e Moisese ki te hahai: Aua pe naa koutou mataku ki he mea e tahi, koutou nofo mau, pea e koutou sisio anai ki te haofaki ae ka fakahoko anai e te Eteleno kia koutou i te aho nei; koteuhi ko te kau Esipito ae e kotou sisio ki ai i te aho nei, e mole kotou toe sisio anai ki ai i he aho. 14 E tau anai te Eteleno o fetogi ia koutou, kae ko koutou, ke koutou fakalologo. 15 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Kotea te u kalaga aeni? Palalau ki te u fanau a Iselaele, pea ke natou haele. 16 Ko koe, hiki tou tokotoko, faoi tou nima ki te tai, o fakavaeluai te tai; pea e haele anai te u fanau a Iselaele i te tai mamaha.
Ekesote 14:22, 23 Nee feulufi leva te u fanau a Iselaele ki lotomalie o te tai ae kua mamaha, pea nee tuu leva te u vai o fakakaua i te fahai matau mo te fahai hema. 23 Nee muli leva te kau Esipito ia natou; pea nee ulu leva te u hosi fuli a Falaone, mo ana saliote, pea mo tana kau heka hosi, i onatou muli ki lotomalie o te tai.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Ekesote 13:1-20) Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 2 Momoli mai kia au te u uluaki fuli, te u uluaki fuli o te u fanau a Iselaele, tatau pe te u tagata mo te u manu: ko toku vaega natou. 3 Nee ui leva e Moisese ki te hahai: Koutou manatui te aho aeni, te aho ae nee koutou mavae ai i Esipito i te fale o te popula, koteuhi ko te nima malohi o te Eteleno ae nee ina fakamavae koutou. E mole kai anai he pane fakatupu. 4 E koutou mavae i te aho nei, i te mahina tuusi o te fulumeto. 5 Ka fakaulu anai ia koe e te Eteleno ki te fenua o te kau Kanaane, mo te kau Eti, mo te kau Amole, mo te kau Evi, pea mo te kau Sepusi, fenua ae nee ina fakapapau ki au tamai ke foaki kia koe, fenua ae e tafe ai te [“huʼa pipi,” MN] mo te meli, e ke fai anai ki te Eteleno te atolasio aeni i te mahina totonu aeni. 6 I te u aho e fitu, e ke kai anai ni pane hala fakatupu; pea e ke fai anai i te fitu aho he aho lahi ki te Eteleno. 7 E kai anai ni pane hala fakatupu ia aho e fitu; e mole mau anai i tou fale he pane fakatupu, pea e mole mau anai i tou fale he fakatupu, pea mo tou fenua katoa. 8 E ke ui anai ki tou foha: E fakamanatu i te mea aeni te mea ae nee fai e te Eteleno kia au, i te aho ae nee au mavae ai i Esipito. 9 E tuu anai te mea aia kia koe o hage ko he fakailoga i tou nima, o hage ko he tauhiofa i ou vahaa mata, o tupu ke mau te lao a te Eteleno i tou gutu; koteuhi ko te Eteleno ae nee ina fakamavae ia koe mai Esipito aki tona nima malohi. 10 E ke taupau anai te fakatotonu aeni i te temi ae kua fakatuutuu ki ai, ia tau fuli. 11 I te aho ae e fakaulu ai anai ia koe e te Eteleno ki te fenua o te kau Kanaane, o hage ko tana fakapapau kia koe mo au tamai, ke ina foaki atu kia koe. 12 E ke vahei kehe anai ki te Eteleno te u uluaki fuli, tatau foki mo te u uluaki fuli o te u manu ae e ke mau anai: E mau anai e te Eteleno te u manu tagata. 13 E ke totogi anai ki he akeno te uluaki o te asino; pea kapau e mole ke totogi anai ia, pea e ke fasii anai tona kia. E ke toe totogi foki te u uluaki fuli o te tagata i ou foha. 14 Pea kapau e fehui atu anai e tou foha i he aho: Kotea te uhiga o te mea aia? E ke tali anai kia ia: Nee fakamavae matou e te Eteleno aki tona nima malohi mai Esipito, mai te fale o te popula; 15 kae, i te fakafefeka e Falaone tona loto, o mole ina tuku matou ke matou olo, nee tamatei leva e te Eteleno te u uluaki fuli i te fenua o Esipito, mai te uluaki o te u tagata o kaku ki te u uluaki o te u manu. Koena te tupuaga o taku momoli ki te Eteleno te sakilifisio ki te u manu tagata uluaki fuli, pea mo taku totogi ai te u uluaki fuli o oku foha. 16 E tuu anai te mea aia ko he fakailoga i tou nima pea ko he fakamanatu i tou lae; koteuhi nee fakamavae matou mai Esipito e te nima malohi o te Eteleno. 17 I te aho ae nee tuku ai leva e Falaone te hahai ke olo, nee mole taki leva e te Atua te hahai i te ala o te fenua o te kau Filisitini, logo ai tona ovi; koteuhi nee ui leva e te Atua: E feala anai ke fakahemala te hahai i tana sio ki te tau, pea ke toe liliu anai ia ia ki Esipito. 18 Kae nee taki leva e te Atua te hahai i te ala o te toafa, i te fahai o te tai Kula. Nee hake leva te u fanau a Iselaele o hage ko he kau tau mai te fenua o Esipito. 19 Nee too leva e Moisese te u hui o Sosefo o alu mo ia, koteuhi nee ui e Sosefo ki te u fanau a Iselaele ke natou fakapapau age kia ia: E ahiahi anai te Atua kia koutou, pea kotou hakeaki anai oku hui mo koutou ke mamao i heni. 20 Nee natou mavae leva i Sukoti, pea nee natou nonofo leva i Etami, i te potu-potu o te toafa.
Tou Tutuʼu Malohi ʼi Te Ovi Mai ʼo Te Fakaʼosi
Esekiele 38:10-12, 14-16 10 Koia e folafola ai te Aliki, te Eteleno, o ui: I te aho aia, e malaga anai ni manatu i tou loto, pea e ke fai anai ni fakatuutuu kovi. 11 E ke ui anai: E au hake anai ki he fenua ava, e au ohofi anai ni tagata fimalie i onatou nofoaga, pea e nonofo fuli i ni kolo hala kaupa takatakai, pea e mole natou mau ni loka mo ni matapa. 12 E au alu anai o too he koloa lahi pea mo fai ni maumau, pea e au hili anai toku nima ki ni kolo ae nee maumaui i mua kae kua toe nofoi i te temi nei e he hahai ae nee tae mai lotomalie o te atu puleaga, pea e ina mau ni faga manu mo ni kele, pea e nofo i te u potu maoluga o te fenua. 14 Koia ke ke kikite, foha o te tagata, pea ke ui kia Koke: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Io, ko te aho ae e mauli ai anai taku hahai ko Iselaele i te tokalelei, e ke iloi anai ia ia. 15 Pea e ke mavae anai i tou fenua, i te potupotu o te noleto, ia koe mo tau hahai kaugamalie ae e kau mo koe, ae e heheka fuli i ni hosi, ko he hahai lahi osi, ko he solia malohi osi. 16 E ke haele anai ki taku hahai ko Iselaele, o hage ko he ao ae ka ina uufi anai te fenua. Moka ke fakaha anai, e koe, oi Koke, ko au ko te Atua maonioni ki onatou mata! O tupu ke iloi au e te atu puleaga, moka ke fakaha anai, e koe, oi Koke, ko au ko te Atua maonioni ki onatou mata!
Esaia 5:20 Malaia kia natou ae e natou fakahigoa te kovi ko te lelei, pea mo te lelei ko te kovi, ae e natou fetogi te fakapouli ko te malama, pea mo te malama ko te fakapouli, ae e natou fetogi te kona ko te hua malie, pea mo te hua malie ko te kona!
Pesalemo 112:7, 8 7 E mole ina tuania ni logo kovi; e malohi tona loto, o falala ki te Eteleno. 8 E fakamalohii tona loto; e mole ina mau he mataku, kae e fiafia la ia i te sio ki ona fili.
2 Koloniko 20:1-24 I te osi o te u mea aena, nee olo leva te u foha o Moape mo te u foha o Amone, pea mo ni tagata Maoni, ke natou taui ia Sosafate. 2 Nee fakaha leva te mea aena kia Sosafate, o ui: Kua haele mai he hahai kaugamalie kia koe mai te fahai ae atu o te tai, mai Silia, pea kua natou nonofo nei i Atesasoni-Tamale, ae ko Ene-Keti. 3 I te mataku a Sosafate, nee loto leva ia ia ke kumi te Eteleno, pea nee ina fakatotonu leva ke fai he sesunio i Suta katoa. 4 Nee fakatahi leva ia Suta ke kole he tokoni ki te Eteleno, pea nee omai leva mai te u kolo fuli o Suta ke kumi te Eteleno. 5 Nee tuu leva ia Sosafate i lotomalie o te fakatahiga a Suta mo Selusalemi, i te fale o te Eteleno, ia mua o te lotoa foou. 6 Pea nee ina ui leva: Eteleno, Atua o amatou tamai, pe e mole ko te Atua ia koe i te atu lagi, pe e mole ko koe ae e pule ki te u puleaga fuli? Pe e mole ko koe ae e ina mau te malohi mo te mafimafi, koteuhi e mole feala ke tuu he tahi i ou mua? 7 Pe e mole ko koe, ko tomatou Atua, ae nee ina kapu te hahai o te fenua aeni, ia mua o tau hahai ko Iselaele, pea nee ina foaki ia ia o heegata ki te hakoga o Apalahamo ae nee ofa kia koe? 8 Nee natou nofoi ia ia, pea nee natou fakatuu i ai he sagatualio ki tou huafa, o ui: 9 Ka hoko mai anai kia tatou he malaia, pee ko te heleta, pee ko te fakamalaia, pee ko te taimahaki, pee ko te hoge, kapau e matou tutuu anai i mua o te fale aeni, pea mo ou mua, koteuhi e afio tou huafa i te fale aeni, pea kapau e matou fetagihi anai kia koe i lotomalie o tomatou mamahi, pea e ke tali anai matou pea e ke haofaki anai matou. 10 I te lakaga nei, koeni te u foha o Amone mo Moape, mo natou o te mouga o Seili, ae nee mole ke fakagafua ke ulu ki ai ia Iselaele i te aho ae nee hau ai ia ia mai Esipito, koteuhi nee maliu kehe ia ia maia natou pea nee mole ina maumaui natou, 11 koeni natou kua natou fakapale matou i te aho aeni o omai ke natou kapu matou i tou tofiga, te fenua ae nee ke foaki mai kia matou. 12 Oi tomatou Atua, pe e mole ke fakahoko anai au fakamaau kia natou? Koteuhi e mole matou mau he malohi ia mua o te hahai kaugamalie aena kua haele mai kia matou, pea e mole matou iloi he mea ae ke fai, kae e sisio atu omatou mata kia koe. 13 Nee tuu ia Suta katoa ia mua o te Eteleno, mo onatou mokopuna fuli, mo onatou ohoana mo onatou foha. 14 Koia nee too ai leva e te Laumalie o te Eteleno i lotomalie o te fakatahiga ia Sakasiele, foha o Sakalia, foha o Penasa, foha o Seiele, foha o Matania, Levi, mai te u foha o Asafe. 15 Pea nee ui leva e Sakasiele: Koutou fakalogologo mai Suta katoa mo te hahai o Selusalemi, pea mo koe, hau ko Sosafate! Koeni te folafola a te Eteleno kia koutou: Aua naa kotou tuania pea aua naa kotou matataku ki te hahai kaugamalie aena, koteuhi e mole ko koutou anai ae ka tau, kae ko te Atua. 16 I apogipogi, koutou hihifo kia natou; e natou hahake mai anai i te mouga o Tesipe, pea e kotou mau anai natou i te potupotu o te vaevaeliua, ia mua o te toafa o Seluele. 17 E mole kotou tau anai i te tau aena: Ke kotou olo pe, ke kotou tutuu i ai, pea e kotou sisio anai ki te haofaki ae ka tuku anai e te Eteleno kia koutou. Suta mo Selusalemi, aua naa kolua tuania pea aua naa kolua matataku i apogipogi, kotou feulufi ki fafo o fakafetaulaki kia natou, pea e kau anai te Eteleno mo koutou! 18 Nee punou leva ia Sosafate o fakatuu ona mata ki te kele, pea nee punonou leva ia Suta katoa mo te hahai o Selusalemi ia mua o te Eteleno, o hu kia ia. 19 Nee tutuu ake leva ki oluga te kau Levi mai te u foha o Keati mo te u foha o Kole, o fakamalo leo lahi ki te Eteleno, te Atua o Iselaele. 20 I te aho ake ae, nee natou uhuuhu leva ki te toafa o Tekoa. I mua o tanatou mavae, nee tuu leva ia Sosafate i onatou mua, o ui: Koutou fakalogo mai kia au, Suta mo te hahai o Selusalemi! Koutou falala ki te Eteleno tokotou Atua, pea e kotou tutuu malohi anai; Koutou falala ki ana polofeta pea e kotou manuia anai. 21 Pea nee loto tahi leva ia ia mo te hahai ke ina filifili he kau hiva, ae nee natou kofu te u teu taputapu pea nee haele leva ia mua o te solia, ke fakavikiviki ki te Eteleno, o ui: Koutou fakavikiviki ki te Eteleno koteuhi e heegata tona manavaofa! 22 I te temi ae nee kamata ai te u hiva mo te u fakavikiviki, nee fakamaveuveu leva e te Eteleno te kau solia a te kau Amone, mo te kau Moape, pea mo natou mai te mouga o Seili, ae nee omai ke natou taui ia Suta. Pea nee natou to leva. 23 Koteuhi nee oho leva te u foha o Amone mo Moape ki te hahai o te mouga o Seili, pea nee natou tamatei leva natou fuli: i te osi o tanatou tamatei te hahai o Seili, nee natou fetokoniaki leva o fetaaki leva ia natou. 24 I te kaku leva a Suta ki te mouga ae nee sio mai ai ki te toafa, nee natou sio leva ki te kogamea ae nee nonofo ai te hahai, pea koeni, kua faliki te kele e te kau mate atea, pea nee mole pe hao he foi toko tahi.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO AUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 15-16
“Fakavikiviki Kia Sehova ʼi Te ʼu Hiva”
15:1, 2, 11, 18, 20, 21 1 Pea nee hiva e Moisese mo te u fanau a Iselaele te katiko aeni ki te Eteleno. Nee natou ui: E au hiva anai ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakamapa tona kololia; kua ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi. 2 Ko te Eteleno ko toku malohiaga, pea ko te tupuaga aia o aku fakavikiviki; ko ia ae nee ina haofaki au. Ko ia ko toku Atua: E au fakavikiviki anai kia ia; ko ia ko te Atua o taku tamai: E au fakaha anai tona mauhiga. 11 Eteleno, ko ai te atua e tatau mo koe? Ko ai e tatau mo koe ae e gigila i te maonioni, ae e gali mo te u fakavikiviki, ae e ina fai te u mea fakamanamana? 18 E hau anai te Eteleno o heegata! 20 Nee too leva e Malia, ko te fafine polofeta, tuagaane o Alone, he kii foi nafa veliveli i tona nima, pea nee mulimuli leva ia ia te u fafine fuli mo ni nafa liliki, o natou meemee ai. 21 Nee tali leva e Malia ki te u fanau a Iselaele, o ui: Koutou hiva ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakaha tona kololia; nee ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi.
(Ekesote 15:1, 2) Pea nee hiva e Moisese mo te u fanau a Iselaele te katiko aeni ki te Eteleno. Nee natou ui: E au hiva anai ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakamapa tona kololia; kua ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi. 2 Ko te Eteleno ko toku malohiaga, pea ko te tupuaga aia o aku fakavikiviki; ko ia ae nee ina haofaki au. Ko ia ko toku Atua: E au fakavikiviki anai kia ia; ko ia ko te Atua o taku tamai: E au fakaha anai tona mauhiga.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Moʼoni ʼi Te Temi Nei?
11 ʼI te fakaʼauha ʼaē e Sehova te ʼatu kautau mālohi ʼo Esipito, neʼe ko he meʼa neʼe ina fakahikihiki ia ia ʼi muʼa ʼo tana ʼu kaugana pea neʼe tupu ai te ʼiloa ʼo tona huafa. (Sosue 2:9, 10; 4:23, 24) ʼIo, ko tona huafa neʼe hikihiki ʼo māʼoluga age ʼi te ʼu ʼatua hala pea mo heʼe mālohi ʼo Esipito, ʼaē neʼe ʼiloga mai neʼe mole lava ke nātou hāofaki te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi age kia nātou. Neʼe lotomamahi ʼaupito te hahaʼi tauhi ʼaia, he neʼe nātou falala ki tonatou ʼu tamapua pea mo te tagata, pea mo te kautau mālohi. (Pesalemo 146:3) Koia la ʼaē neʼe fai ai e te kau Iselaelite te ʼu hiva fakavikiviki, ʼo fakahā ʼaki ai tanatou manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua maʼuli, ʼaē neʼe ina hāofaki tana hahaʼi ʼaki tona māfimāfi!
Sosue 2:9, 10 Pea nee ina ui leva ki te u tagata: E au iloi kua tuku atu e te Eteleno kia koutou te fenua aeni; pea kua hau kia matou te mataku kia koutou, pea kua loto vaivai te hahai fuli o tupu ko koutou. 10 Koteuhi kua matou logo nee fakamamaha e te Eteleno i okotou mua te u vai o te tai Kula, i te aho ae nee kotou mavae ai i Esipito, pea mo te mea ae nee kotou fai ki te u hau e lua o te kau Amole, ko Sihone mo Oke, ae nee nonofo i te kauvai esite o te Solotane pea nee kotou tamatei.
Sosue 4:23, 24 Koteuhi nee fakamamaha e te Eteleno, tokotou Atua, i okotou mua te Solotane, o tupu ke kotou fakalaka i ai, o hage ko tana fakamamaha kia koutou te tai Kula. 24 Nee ina fai te mea aena ke iloi e te hahai fuli o te kele e mafimafi te nima o te Eteleno, pea o tupu ke kotou fakaapaapa tuumau ki te Eteleno, tokotou Atua.
Pesalemo 146:3 Aua naa koutou falala ki te kau lalahi, ki te u foha o te tagata, ae e mole feala ke natou fakamauli.
(Ekesote 15:11) Eteleno, ko ai te atua e tatau mo koe? Ko ai e tatau mo koe ae e gigila i te maonioni, ae e gali mo te u fakavikiviki, ae e ina fai te u mea fakamanamana?
(Ekesote 15:18) E hau anai te Eteleno o heegata!
He Koʼe ʼe Tonu Ke Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Moʼoni ʼi Te Temi Nei?
15 Kanapaula neʼe tou kau ʼi te hāofaki ʼaē neʼe hoko kia Moisese, ʼe mahino ia ʼe tou fai anai te hiva ʼaenī: “Ko ai te ʼu ʼatua ʼaē ʼe tatau mo koe, Ê Sehova? Ko ai ʼe tatau mo koe, koteʼuhi ʼe ke mālohi ʼi tau maʼoniʼoni? Ia ia ʼaē ʼe tau mo feʼauga ke manavasiʼi ʼaki he ʼu hiva fakavikiviki, ia Ia ʼaē ʼe ina fai te ʼu meʼa fakamanamana.” (Ekesote 15:11) Neʼe logona te ʼu taʼi manatu ʼaia ʼi te ʼu sēkulō ʼo aʼu mai ki te temi nei. ʼI te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu, neʼe talanoa te ʼapositolo ko Soane ki te kau kaugana fakanofo agatonu ʼo te ʼAtua: “ ʼE nātou hiva te hiva ʼaē ʼa Moisese, te kaugana ʼa te ʼAtua, pea mo te hiva ʼa te Akeno.” Koteā te hiva ʼaia? “ ʼE lahi pea mo fakaofoofo tau ʼu gāue, Sehova ʼAtua, te Māfimāfi. Totonu pea mo moʼoni tou ʼu ala, Hau ʼo te heʼegata. Ko ai anai he tahi ʼe mole manavasiʼi kia te koe, pea ʼe mole ina faka kolōliaʼi tou huafa? Heʼe ko koe pe ʼe ke agatonu tokotahi.”—Fakahā 15:2-4.
16 ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ʼe ʼi ai te kau atolasio kua ʼāteaina ʼe nātou fakafetaʼi ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te ʼAtua pea ʼe nātou toe fakafetaʼi pe foki ki tana ʼu fakatotonu. Ko te ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga kehekehe neʼe faka ʼāteaina ʼi hona ʼaluʼaga fakalaumālie, ʼo nātou mavae mai te mālama ʼuli ʼaenī, koteʼuhi ʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo nātou maʼuliʼi te ʼu fakatotonu faitotonu ʼa te ʼAtua. ʼI te taʼu fuli, ko te toko lauʼi teau afe ʼe nātou mavae ʼi te mālama fakahehema ʼaenī, ʼo nātou ʼolo ki te kautahi ʼaē ʼe maʼa pea mo faitotonu ʼa te kau atolasio ʼa Sehova. Kua vave pe, mokā ʼosi te ʼu fakamāu kakaha ʼa te ʼAtua ki te lotu hala pea mo te fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī, ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te mālama foʼou pea mo faitotonu.
(Ekesote 15:20, 21) Nee too leva e [“Miliamu,” MN], ko te fafine polofeta, tuagaane o Alone, he kii foi nafa veliveli i tona nima, pea nee mulimuli leva ia ia te u fafine fuli mo ni nafa liliki, o natou meemee ai. 21 Nee tali leva e [“Miliamu,” MN], ki te u fanau a Iselaele, o ui: Koutou hiva ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakaha tona kololia; nee ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi.
it-2-F 360 ¶6
Musika
ʼI Iselaele, moka neʼe hiva he kutuga neʼe lagi ko he kauhiva ʼe lua. ʼE kamata toʼo e te tahi kauhiva te hiva pea tuʼu, kae toe toʼo ake e te kauhiva lua ia te hiva. Peʼe lagi ko he foʼi tokotahi pe neʼe ina toʼo te hiva, kae tali fuli leva e te kauhiva katoa. ʼI te Tohi-Tapu ko te lagi fakaʼuhiga ʼaia ʼo te kupu “tali.” (Ek 15:21; 1Sa 18:6, 7) Ko te faʼahiga tohi ʼo ʼihi pesalemo ohage ko te Pesalemo 136 neʼe ha ai neʼe feia tonatou hivaʼi. Ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu foʼi kauhiva ʼe lua ʼi te temi ʼo Neemia ʼae neʼe hiva fakafetaʼi, pea mo tonatou kau ʼae ki te fakatapu ʼo te kaupa ʼo Selusalemi ʼe ha ai neʼe natou hiva feia.—Nee 12:31, 38, 40-42; vakaʼi HIVA.
Ekesote 15:21 Nee tali leva e [“Miliamu,” MN ], ki te u fanau a Iselaele, o ui: Koutou hiva ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakaha tona kololia; nee ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi.
1 Samuele 18:6, 7 Nee hoko foki i te toe liliu mai a te solia, i te osi o te tamatei e Tavite te Filisitini, nee olo ake leva te u fafine i te u kolo fuli o Iselaele kia mua o te hau ko Saulo, o hiva mo mako, i te tatagi o ni nafa mo ni pa, mo ni kalaga fakafiafia. 7 Ko te u fafine ae nee hiva nee natou fetaliaki o ui: Nee tamatei e Saulo tana toko afe pea ko Tavite tana toko hogofulu afe.
Neemia 12:31, 38, 40-42 31 Nee au fakatotonu leva ke hahake ake te kau pule o Suta ki oluga o te kaupa maka pea nee au vahe leva ni kau hiva e lua. Nee haele leva te uluaki kau hiva i oluga o te kaupa maka ki te fahai matau, ki te matapa o te u fekaui manu. 38 Pea nee olo leva te lua kau hiva i te fahai ake ae. Nee au muli leva ia natou mo te vaelua malie ake ae o te hahai, i oluga o te kaupa. Nee matou fakalaka leva i oluga o te tule o te u gutuumu, o matou olo o kaku ki te maka laulahi; 40 Pea nee tutuu leva te u kau hiva e lua i te fale o te Atua, mo au pea mo te kau pule ae nee olo mo au, 41 pea mo te kau tagata faisakilifisio ko Eliakimi, mo Maasesa, mo Minesamino, mo Mikea, mo Elioenai, mo Sakalia, mo Anania, ae nee pupuhi fakatagi, 42 pea mo Maasesa, mo Semaesa, mo Eleasale, mo Usi, mo Sokanane, mo Malekisa, mo Elame, mo Etesele. Nee kamata hiva leva te kau hiva ae nee taki e Siselakesa.
it-2-F 674 ¶1
Fafine polofeta
Ko Miliamu neʼe ko te ʼuluaki fafine polofeta ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia ia moʼo foaki he logo peʼe ko he ʼu logo, pea lagi neʼe ko he ʼu hiva. (Ek 15:20, 21) Koia ʼae ʼe ui neʼe ko ia mo Alone ʼae neʼe nā ui age fenei kia Moisese: “Neʼe mole toe palalau koa la [ia Sehova] kia maua?” (Nu 12:2, MN) Neʼe fakaha e Sehova ʼaki ia Mikea te polofeta neʼe ko ia totonu ʼae neʼe ina fekauʼi ia Moisese, mo Alone mo Miliamu ʼi muʼa ʼo te kau Iselaele ʼi tanatou mavae mai Esipito. (Mik 6:4) Logo la neʼe maʼu e Miliamu te pilivilesio ʼae ke fakaʼaogaʼi ia ia e te ʼAtua moʼo palalau ki te hahaʼi, kae ko ʼana felogoi ʼaia mo te ʼAtua neʼe mole maʼuhiga age ohage ko tona tokolua ko Moisese mo te ʼAtua. ʼI te mole fia fakalogo ʼa Miliamu kia Moisese neʼe tauteaʼi ai e te ʼAtua.—Nu 12:1-15.
Ekesote 15:20, 21 Nee too leva e [“Miliamu,” MN ], ko te fafine polofeta, tuagaane o Alone, he kii foi nafa veliveli i tona nima, pea nee mulimuli leva ia ia te u fafine fuli mo ni nafa liliki, o natou meemee ai. 21 Nee tali leva e Malia ki te u fanau a Iselaele, o ui: Koutou hiva ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakaha tona kololia; nee ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi.
Mikea 6:4 Koteuhi nee au fakamavae ia koe mai te fenua o Esipito, nee au haofaki ia koe mai te fale o te popula, pea nee au fekaui i ou mua ia Moisese, mo Alone mo [“Miliamu,” MN ].
Numelo 12:1-15 Nee palalau kovi leva ia Miliamu mo Alone kia Moisese, o tupu ko te fafine Etiopia ae nee ohoana mo ia: koteuhi nee too e Moisese he fafine Etiopia. 2 Nee na ui leva: Pe e gata pe ia Moisese e palalau ai te Eteleno? Pe e mole palalau foki ia ia ia taua? 3 Pea nee logo leva te Eteleno ki te mea aena. Koeni, nee agamalu osi te tagata ko Moisese, o lahi age i te u tagata fuli ae kua mauli i oluga o te kele. 4 Pea fokifa kua ui e te Eteleno kia Moisese, mo Alone, mo Miliamu: Koutou olo toko tolu ki te falela tapu. Nee natou olo leva ki ai. 5 Nee hifo leva te Eteleno i te pou ao, pea nee tuu leva ia ia i te uluaga o te falela tapu. Nee ina paui leva ia Alone mo Miliamu ae nee fehohofi toko lua ake leva kia ia. 6 Pea nee ina ui leva: Kolua fakalogo lelei mai ki aku palalau! Ka mau anai ia koutou he polofeta, ko he sio anai ae e au ha ai anai kia ia, ia au ko te Eteleno, pea e au palalau anai kia ia i he moe misi. 7 Kae e mole au feia anai ki taku tagata faifekau ko Moisese. E agatonu ia ia i toku fale katoa. 8 E au palalau kia ia i te gutu ki te gutu, e au ha anai kia ia, pea e sio ia ia ki he ata o te Eteleno i ona mua. Kotea nee mole kolua matataku ai i te palalau kovi ki taku tagata faifekau ko Moisese. 9 Pea nee mu leva te hauhau o te Eteleno kia naua. Pea nee alu leva ia ia. 10 Nee mavae leva te ao i oluga o te falela tapu. Pea koeni kua mau e Miliamu he kilia ae kua hina o hage ko he nive. Nee maliu leva ia Alone o sio kia Miliamu, pea koeni, kua kilia ia ia. 11 Pea nee ui leva e Alone kia Moisese: Ofa mai, sioku aliki, aua naa ke fakaamo kia maua te tua o te agahala ae nee ma fai o hage ko ni mea vavale, o tupu ai tama agahala! 12 Ke aua naa liliu Miliamu o hage ko te toe ae kua mate fanau pea kua kamata pala! 13 Pea nee tagi leva ia Moisese ki te Eteleno, o ui: Atua, e au kole atu kia koe, fakamauli ia ia! 14 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Kapau nee anuhi ona mata e tana tamai, pe e mole ufiufi anai ia ia i ni aho e fitu? Ke pupunu ia ia i ni aho e fitu i tua o te nofoaga; hoki osi anai ia, pea e toe fakaulu leva ia ia ki te nofoaga. 15 Nee pupunu leva ia Miliamu i tua o te nofoaga ia aho e fitu; pea nee mole fagona leva te hahai, o kaku ki te toe ulu a Miliamu ki te nofoaga.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 16:13) I te afiafi, nee olo ake leva ni kaia (manulele) o uufi katoa te nofoaga; pea i te uhu, nee i ai leva he hahau matotolu i te u tafaaki o te nofoaga.
w11-F 1/9 14
Kua Kotou Iloʼi Koa?
He Koʼe Neʼe Fafaga e Te ʼAtua Ia Te Kau Iselaele ʼAki He ʼu Kiʼi Manulele ʼi Te Toafa?
Hili te mavae ʼa te kau Iselaele mai Esipito, neʼe foaki tuʼa lua e te ʼAtua he tuʼuga kiʼi manulele moʼo fafaga natou.—Ekesote 16:13; Numelo 11:31.
Ekesote 16:13 I te afiafi, nee olo ake leva ni kaia (manulele) o uufi katoa te nofoaga; pea i te uhu, nee i ai leva he hahau matotolu i te u tafaaki o te nofoaga.
Numelo 11:31 Nee fakaagi leva e te Eteleno mai te tai he matagi ae nee ina aumai leva he ao manulele ko te kaia, pea nee ina fakato leva natou ki te nofoaga. Nee mau leva natou i te u tafatafa o te nofoaga o kaku ki te gataaga o te haele i he aho katoa, pea nee natou lele pe i oluga o te kele i he meta e tahi.
Ko te ʼu kiʼi manulele neʼe 18 satimeta tonatou loa, pea mo 100 kalame tonatou mamafa. ʼE lahi te ʼu koga meʼa ʼe natou nonofo ai ʼi te potu uesite ʼo Asia pea mo Eulopa. Pea ʼi te ʼu temi momoko, ʼe natou faifolau ki te potu noleto ʼo Afelika pea mo Alape. Lolotoga tonatou faifolau ʼaia, ʼe natou fakalaka ʼi te ʼu matafenua ʼo te Tai ʼo Metitelanea pea mo Sinai.
ʼO mulimuli ki te tikisionalio (Nouveau dictionnaire biblique), ko te ʼu kiʼi manulele ʼaia ʼe natou “lele vave mo kapau ʼe matagi. Kae kapau ʼe fetogi te agi ʼo te matagi, peʼe gaʼegagaʼe ia te ʼu kiʼi manulele ʼuhi ko te fualoa ʼo tanatou faifolau, ko te faga manulele fuli ʼe natou fetoki ki lalo.” ʼI muʼa ʼo tanatou toe hoko atu tanatou faifolau, ʼe tonu ke natou malolo ʼi te kele lolotoga te ʼaho ʼe tahi peʼe lua. Koia, ʼe faigafua ai ki te ʼu tagata kapu manu ke natou puke natou. ʼI te ʼu taʼu 1900, neʼe momoli ʼi te taʼu fuli e Esipito te tolu miliona kiʼi manulele ki te tahi atu fenua.
Neʼe tuʼa lua ia te kai ʼa te kau Iselaele ki te ʼu kiʼi manulele. Neʼe hoko te ʼu aluʼaga takitahi ʼaia ʼi te temi matala ʼo te ʼu fisiʼi ʼakau. ʼE moʼoni ʼi te temi ʼaia ʼo te taʼu, ʼe natou fakalaka ai ʼi Sinai. Kae ʼe ui ʼi te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ko Sehova ʼae neʼe ina fakaagi fakafokifa te matagi pea mo fakato te ʼu kiʼi manulele ki te nofoaga ʼo te kau Iselaele.—Numelo 11:31.
(Ekesote 16:32-34) Nee ui leva e Moisese: Koeni te mea ae nee fakatotonu mai e te Eteleno: Koutou too he mane ko te omele e tahi, pea ke koutou taupau ia ia ki okotou hakoga, o tupu ke natou sisio ki te pane ae nee au foaki atu ke koutou kai i te toafa, hili taku fakamavae koutou mai te fenua o Esipito. 33 Nee ui leva e Moisese kia Alone: Too he ipu, pea ke fafao ki ai he mane o fuafua ki he omele, pea ke tuku kia mua o te Eteleno, ke taupau ki okotou hakoga. 34 Nee tuku leva e Alone te ipu mane ki mua o te fakamooni, o mulimuli ki te fakatotonu ae nee fai e te Eteleno kia Moisese.
w06-F 15/1 31
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Mole faʼa fualoa ki tonatou fakaʼateainaʼi mai Esipito, neʼe kamata meo leva te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai. Koia ʼae neʼe foaki age ai e Sehova te mane. (Ekesote 12:17, 18; 16:1-5) ʼI te temi ʼaia, neʼe ui fenei e Moisese kia Alone: “Too he ipu, pea ke fafao ki ai he mane o fuafua ki he omele, pea ke tuku kia mua o te Eteleno, ke taupau ki okotou hakoga.” Pea ʼe toe ui fenei: “Nee tuku leva e Alone te ipu mane ki mua o te fakamooni [neʼe ko he ʼaiʼaga ʼo te ʼu pepa maʼuhiga], o mulimuli ki te fakatotonu ae nee fai e te Eteleno kia Moisese.” (Ekesote 16:33, 34) Neʼe ʼai e Alone te mane ki te ipu ʼi te lakaga ʼaia. Kae neʼe tuku leva te ipu mane ʼaia ʼi muʼa ʼo Te Fakamoʼoni ʼi te ʼosi faʼu e Moisese ia te Aleka pea mo ʼai ki ai te ʼu lauʼi maka ʼae neʼe tohi ai te ʼu Folafola ʼe Hogofulu.
Ekesote 12:17, 18 E kotou tauhi anai te aho o te u pane hala fakatupu, koteuhi ko te aho aia ae nee au fakamavae ai akotou fua tau i te fenua o Esipito; e kotou taupau anai te aho aia o hage ko he lao ke tuku holo ki okotou hakoga. 18 I te uluaki mahina, i te aho hogofulu ma fa o te mahina, i te afiafi, e kotou kai anai ni pane hala fakatupu o kaku ki te afiafi o te aho uafulu ma tahi.
Ekesote 16:1-5 Nee mavae leva te fakatahiga katoa o te u fanau fuli o Iselaele i Elimi, pea nee natou kaku leva ki te toafa o Sini, ae e tuu i te vaha o Elimi mo Sinai, i te aho hogofulu ma nima o te lua mahina, mai tanatou mavae mai te fenua o Esipito. 2 Pea nee mumuna te fakatahiga fuli o te u fanau a Iselaele i te toafa kia Moisese mo Alone. 3 Nee ui leva e te u fanau a Iselaele kia naua: Kotea ae nee mole tamatei ai matou e te nima o te Eteleno i te fenua o Esipito, i te temi ae nee matou felalai ai ia tafa o te u kulo inasi, i te temi ae nee matou kai ai he pane o makokona? Kae nee kolua taki mai matou ki te toafa aeni ke matou mamate fuli ai i te pakupaku. 4 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Koeni, e au fakato anai kia koutou he pane mai te atu lagi. E ulu anai te hahai ki fafo, o tae te pane i te aho taki tahi, o fuafua pe ki te mea ae e aoga ki tana kai. E au sio anai i ai pe e kotou fakalogo ki aku lao pee kailoa. 5 I te ono aho, ka natou teuteui anai te mea ae nee natou tae, e natou mau anai o tua lua te mea ae nee natou tae i te u aho takitahi.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Ekesote 16:1-18) Nee mavae leva te fakatahiga katoa o te u fanau fuli o Iselaele i Elimi, pea nee natou kaku leva ki te toafa o Sini, ae e tuu i te vaha o Elimi mo Sinai, i te aho hogofulu ma nima o te lua mahina, mai tanatou mavae mai te fenua o Esipito. 2 Pea nee mumuna te fakatahiga fuli o te u fanau a Iselaele i te toafa kia Moisese mo Alone. 3 Nee ui leva e te u fanau a Iselaele kia naua: Kotea ae nee mole tamatei ai matou e te nima o te Eteleno i te fenua o Esipito, i te temi ae nee matou felalai ai ia tafa o te u kulo inasi, i te temi ae nee matou kai ai he pane o makokona? Kae nee kolua taki mai matou ki te toafa aeni ke matou mamate fuli ai i te pakupaku. 4 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Koeni, e au fakato anai kia koutou he pane mai te atu lagi. E ulu anai te hahai ki fafo, o tae te pane i te aho taki tahi, o fuafua pe ki te mea ae e aoga ki tana kai. E au sio anai i ai pe e kotou fakalogo ki aku lao pee kailoa. 5 I te ono aho, ka natou teuteui anai te mea ae nee natou tae, e natou mau anai o tua lua te mea ae nee natou tae i te u aho takitahi. 6 Ko Moisese mo Alone nee na ui leva ki te u fanau a Iselaele: I te afiafi aeni, e kotou mahino ai leva ko te Eteleno ae nee ina fakamavae koutou mai te fenua o Esipito. 7 I te uhu, e koutou sisio ai anai ki te kololia o te Eteleno, koteuhi kua logo ia ia ki akotou mumuna ki te Eteleno; pea ko ai maua, ke kotou mumuna ai kia maua? 8 Nee ui leva e Moisese: E foaki atu anai e te Eteleno kia koutou i te afiafi aeni he kanoi manu ke kai; pea i te uhu apogipogi, e ina foaki atu anai he pane ke koutou makokona ai, koteuhi kua logo te Eteleno ki te u lauga ae nee koutou fai kia ia; pea ko ai maua? E mole ko maua ae e kotou mumuna ki ai, kae ko te Eteleno totonu ae e kotou mumuna ki ai. 9 Nee ui leva e Moisese kia Alone: Palalau ki te fakatahiga fuli o te u fanau a Iselaele: Koutou fakaovi mai kia mua o te Eteleno, koteuhi kua logo ia ia ki akoutou muna. 10 Nee kei lolotoga palalau ia Alone ki te fakatahiga katoa o te u fanau a Iselaele, kae nee natou mafuli leva ki te potu o te toafa, pea koeni, nee ha te kololia o te Eteleno i te ao. 11 Nee palalau leva te Eteleno kia Moisese, o ui: 12 Kua au logo ki te u muna o te u fanau a Iselaele. Palalau kia natou: I te afiafi, e koutou kai anai he kanoi manu, pea i te uhu apogipogi, e koutou makokona anai i he pane; pea e koutou iloi anai ko au ko te Eteleno, tokotou Atua. 13 I te afiafi, nee olo ake leva ni kaia (manulele) o uufi katoa te nofoaga; pea i te uhu, nee i ai leva he hahau matotolu i te u tafaaki o te nofoaga. 14 I te puli o te hahau, nee ha leva i oluga o te toafa he mea maninifi o hage ko ni foi fuai fulumeto, he mea maninifi hina o hage ko he nive i oluga o te kele. 15 Nee sisio leva te u fanau a Iselaele ki te mea aia pea nee natou fepalalauaki leva: Pe kotea te mea aeni? Koteuhi nee mole natou iloi pee kotea. Nee ui leva e Moisese kia natou: Ko te pane ae e foaki atu e te Eteleno kia koutou ke kotou kai. 16 Koeni te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno: Ke tahi tae e te tagata te mea ae e aoga ki tana kai, ko te omele e tahi a te tagata taki toko tahi, o mulimuli ki te kaugamalie o te famili; ke tahi tae e te tagata kia natou ae e nonofo i tona falela. 17 Nee fai leva ki ai te kau Iselaele; pea nee natou tae leva, ko ihi nee lahi, pea ko ihi nee veliveli. 18 Nee fuafua leva ki te omele; pea ko te tagata ae nee lahi tana tae nee mole ina mau he mea ae nee fakalaka, pea ko te tagata ae nee veliveli tana tae nee mole puli kia ia he mea. Nee tae e te tagata te mea ae nee aoga ki tona mauli.
Ke Ke Fakavikiviki Kia Sehova Moka Ke Pionie
Ekesote 15:1, 2 Pea nee hiva e Moisese mo te u fanau a Iselaele te katiko aeni ki te Eteleno. Nee natou ui: E au hiva anai ki te Eteleno, koteuhi kua ina fakamapa tona kololia; kua ina laku ki te tai te hosi mo te tagata heka hosi. 2 Ko te Eteleno ko toku malohiaga, pea ko te tupuaga aia o aku fakavikiviki; ko ia ae nee ina haofaki au. Ko ia ko toku Atua: E au fakavikiviki anai kia ia; ko ia ko te Atua o taku tamai: E au fakaha anai tona mauhiga.
Pesalemo 116:12 Pe e feafeai anai ke au liufaki ki te Eteleno ana mea lelei fuli kia au?
1 Koloniko 16:25 Koteuhi e lahi te Eteleno pea e gali ia ia mo te fakavikiviki, e fakamatakutaku ia ia i oluga o te u atua fuli.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO AUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 17-18
“Ko Te ʼu Tagata Agavaivai ʼe Natou Akoʼi ʼIhi Pea Mo Foaki Age Ni Gaue”
18:17, 18, 21, 22, 24, 25 17 Nee ui leva e te tamai o te ohoana o Moisese kia ia: E mole lelei te mea ae e ke fai. 18 E ke gaegae anai, pea e ke toe fakagaegae foki te hahai aena e nonofo mo koe; koteuhi e mamafa osi te gaue aia kia koe, pea e mole feala ke ke haga o amo toko tahi! 21 Filifili e koe i te hahai katoa ni tagata poto, ni tagata ae e ofa ki te Atua, ni tagata agatonu mo loto hako pea e mole manumanu; pea ke fakanofo leva natou ko ni pule ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, pea mo te toko hogofulu. 22 Pea ke natou fakamaaui te hahai i te u aho fuli; ke natou aumai kia koe te u fihi lalahi, kae ke natou fakatokatoka te u mea liliki fuli. Ke ke fakamaamaa tau kavega, pea ke natou amo fakatahi mo koe. 24 Nee fakalogo leva ia Moisese ki te tokoni a tana tamai, o fai te u mea fuli ae e ina ui ki ai. 25 Nee filifili leva e Moisese ni tagata poto i te u fanau fuli a Iselaele, pea nee ina fakanofo natou ke pule ki te hahai, ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, mo te toko hogofulu.
(Ekesote 18:17, 18) Nee ui leva e te tamai o te ohoana o Moisese kia ia: E mole lelei te mea ae e ke fai. 18 E ke gaegae anai, pea e ke toe fakagaegae foki te hahai aena e nonofo mo koe; koteuhi e mamafa osi te gaue aia kia koe, pea e mole feala ke ke haga o amo toko tahi!
w13-F 1/2 6
Ko Moisese Neʼe Ko He Tagata ʼOfa
Neʼe fakaha e Moisese ia tona ʼofa ʼae ki te kau Iselaele. Neʼe natou iloʼi neʼe hinoʼi e Sehova ia Moisese ke ina takitaki tana hahaʼi. Koia ʼae neʼe natou fakaovi ai kia Moisese moʼo fakaha ʼonatou fihifihia. ʼE ui fenei ia Ekesote 18:13-16: “Nee talitali leva te hahai i ona mua mai te uhu o kaku ki te afiafi.” Neʼe lagi gaʼegaʼe ʼosi ia Moisese ʼi tana fakalogo ki te ʼu fihifihia ʼa te kau Iselaele lolotoga te ʼaho katoa. Kae, neʼe fiafia ʼi tana tokoni ki te hahaʼi he neʼe ʼofa kia natou.
(Ekesote 18:21, 22) Filifili e koe i te hahai katoa ni tagata poto, ni tagata ae e ofa ki te Atua, ni tagata agatonu mo loto hako pea e mole manumanu; pea ke fakanofo leva natou ko ni pule ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, pea mo te toko hogofulu. 22 Pea ke natou fakamaaui te hahai i te u aho fuli; ke natou aumai kia koe te u fihi lalahi, kae ke natou fakatokatoka te u mea liliki fuli. Ke ke fakamaamaa tau kavega, pea ke natou amo fakatahi mo koe.
ʼE Maʼuhiga Te Falala Ke Tou Maʼu He Maʼuli Fiafia
Neʼe ko te ʼu tagata neʼe kua nātou fakahā te ʼu kalitate fakaʼatua ʼi muʼa ʼo tonatou fakanofo ki he ʼu tuʼulaga ʼe fakamaʼua kiai he falala. Neʼe kua nātou fakamoʼoni ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua; neʼe kua nātou fakahā ʼe nātou fakaʼapaʼapa lahi ki te Tupuʼaga, pea ʼe nātou tuʼania naʼa nātou fakaloto mamahiʼi ia ia. ʼE ʼiloga ia neʼe faiga mālohi e te ʼu tagata ʼaia ke nātou mulimuli lelei ki te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua. Neʼe nātou fehihiʼa ki te ʼu koloā heʼe faitotonu, ʼo fakahā tanatou pipiki maʼu ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ke ʼaua naʼa nātou liliu ʼo aga fakakākā ʼaki tonatou tuʼulaga. Neʼe mole nātou fakaʼaogaʼi kovi te falala ʼaē neʼe fai age kia nātou ke maʼu ai honatou ʼu lelei peʼe ki tonatou ʼu kāiga peʼe ki tonatou ʼu kaumeʼa.
(Ekesote 18:24, 25) Nee fakalogo leva ia Moisese ki te tokoni a tana tamai, o fai te u mea fuli ae e ina ui ki ai. 25 Nee filifili leva e Moisese ni tagata poto i te u fanau fuli a Iselaele, pea nee ina fakanofo natou ke pule ki te hahai, ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, mo te toko hogofulu.
ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu
Ko Moisese neʼe toe agavaivai mo ia. ʼI te temi ʼaē neʼe gaʼegaʼe ai ʼi tana fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo te hahaʼi, ko Setelo te tāmai ʼo tona ʼohoana, neʼe ina fai te tokoni lelei: Ke ina vaevae te ʼu maʼua mo ʼihi tagata ʼe nātou lavaʼi. ʼI tana ʼiloʼi tona ʼu tuʼakoi, neʼe agapoto Moisese ʼo ina tali te tokoni ʼaia. (Ekesote 18:17-26; Faka au 12:3) Ko te tagata ʼaē ʼe agavaivai ʼe mole fakafisi ke foaki te pule ki ʼihi, pea ʼe mole toe tuʼania naʼa puli tona ʼuhiga pule mo kapau ʼe ina vaevae lelei te ʼu gāue mo he ʼu tagata ʼe nātou lavaʼi. (Faka au 11:16, 17, 26-29) Kae ʼe fia tokoni kia nātou ke nātou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Timoteo 4:15) ʼE mole tonu koa la ke tou toe feiā mo tatou?
Ekesote 18:17-26 Nee ui leva e te tamai o te ohoana o Moisese kia ia: E mole lelei te mea ae e ke fai. 18 E ke gaegae anai, pea e ke toe fakagaegae foki te hahai aena e nonofo mo koe; koteuhi e mamafa osi te gaue aia kia koe, pea e mole feala ke ke haga o amo toko tahi! 19 I te aho nei fakalogo mai ki toku leo; e au tuku kia koe he tokoni, pea ke nofo te Atua mo koe! Ke ke liliu ko he tagata fakahoko lea a te hahai ia mua o te Atua, pea ke aumai te u fihi lalahi kia mua o te Atua. 20 Ako e koe kia natou te u fakatotonu mo te u lao; pea ke fakaha kia natou te ala ae e tonu ke natou haele ai, mo te mea ae e tonu ke natou fai. 21 Filifili e koe i te hahai katoa ni tagata poto, ni tagata ae e ofa ki te Atua, ni tagata agatonu mo loto hako pea e mole manumanu; pea ke fakanofo leva natou ko ni pule ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, pea mo te toko hogofulu. 22 Pea ke natou fakamaaui te hahai i te u aho fuli; ke natou aumai kia koe te u fihi lalahi, kae ke natou fakatokatoka te u mea liliki fuli. Ke ke fakamaamaa tau kavega, pea ke natou amo fakatahi mo koe. 23 Kapau e ke fai te mea aia, pea kapau ko te mea aeni ko te fakatotonu ae nee tuku atu kia koe e te Atua, pea e mole anai ke gaegae, pea e kaku anai te hahai aeni i te tokalelei ki te kogamea ae ka natou olo ki ai. 24 Nee fakalogo leva ia Moisese ki te tokoni a tana tamai, o fai te u mea fuli ae e ina ui ki ai. 25 Nee filifili leva e Moisese ni tagata poto i te u fanau fuli a Iselaele, pea nee ina fakanofo natou ke pule ki te hahai, ki te toko afe, mo te toko teau, mo te toko nimagofulu, mo te toko hogofulu. 26 Nee natou fakamaaui leva te hahai i te u aho fuli: nee natou ave te u mea faigataa kia Moisese, kae nee natou fakatokatoka leva te u mea liliki fuli.
Numelo (Faka au) 12:3 Pea nee logo leva te Eteleno ki te mea aena. Koeni, nee agamalu osi te tagata ko Moisese, o lahi age i te u tagata fuli ae kua mauli i oluga o te kele.
Numelo (Faka au) 11:16, 17, 26-29 16 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Fakatahii mai kia au te toko fitugofulu o te kau matuatua o Iselaele, natou ae e ke iloi ko te kau matuatua mo te kau takitaki o te hahai. Aumai natou kia mua o te falela tapu, pea ke natou tutuu i ai mo koe. 17 E au hifo anai, pea e au palalau anai kia koe i ai. E au too anai he potu o te laumalie ae e nofo ia koe, o tuku kia natou, ke natou amo mo koe te kavega o te hahai, pea ke aua naa ke amo toko tahi ia ia. 26 Nee i ai leva ni tagata e toko lua, ko Eletate mo Metate, ae nee nonofo i te nofoaga, koteuhi nee mole na olo ki te falela tapu; pea nee hifo leva te Laumalie kia naua, koteuhi nee na kau ia natou ae kua tohi, pea nee na palalau leva o hage ko te kau polofeta i lotomalie o te nofoaga. 27 Nee lele leva he tama tupulaga o fakaha te mea aena kia Moisese, o ui: E palalau fakakikite ia Eletate mo Metate i lotomalie o te nofoaga. 28 Pea nee ui leva e Sosue, foha o Nune, tagata faifekau a Moisese talu mai tana kei veliveli: Moisese, toku aliki, taofi naua! 29 Nee tali leva e Moisese kia ia: Pe e ke finenonofo o tupu ko au? E fakaamu ake ke liliu te hahai fuli a te Eteleno ko ni polofeta, pea ke finegalo lelei te Eteleno o tuku tona Laumalie kia natou!
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 17:11-13) Ka hiki e Moisese ona nima ki oluga, pea e malohi ia Iselaele; pea ka tuku e Moisese ona nima ki lalo, pea e malohi ia Amaleke. 12 Kae i te mamafa o te u nima o Moisese, nee too leva e Alone mo Ulu he foi maka, o fakaheka ki ai ia Moisese. Kae nee na tekeni leva te u nima o Moisese e Alone mo Ulu, ko te tahi i te fahai matau, pea ko te tahi i te fahai hema; pea nee tuu fefeka leva te u nima o Moisese o kaku ki te to o te laa. 13 Nee malo leva Sosue ia Amaleke mo tana hahai i te tau.
“Ke Malohi ʼOu Nima”
14 Ko Alone mo Ulu neʼe nā fakamalohiʼi te ʼu nima ʼo Moisese ʼaki tanā puke ʼona nima lolotoga te tau fakafeagai ki te kau Amaleke. Ia ʼaho nei, ʼe feala mo tatou ke tou kumi ni puleʼaki ke tou lagolago mo tokoni ki ʼihi. Ko ʼihi ʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe natou maʼuli mamahi ʼuhi ko te vaivai matuʼa, te mahamahaki, te fakataga mai ʼonatou famili, te nofo tokotahi peʼe ko te mate ʼo he tahi neʼe natou ʼoʼofa ai. ʼE feala ke tou toe fakalotomalohiʼi ia te kau tupulaga ʼae ʼe fakaneke ki te ʼu meʼa ʼae ʼe kovi peʼe ke maʼu tuʼulaga ʼi te malama. (1 Tesalonika 3:1-3; 5:11, 14) Fakaha tou ʼofa ki ʼihi ʼi te ʼu fono, ʼi te faifakamafola, ʼi te ʼu kakai fakatahi, peʼe moka ke faitelefoni.
(Ekesote 17:14) Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Tohi te mea aia ki he tohi, o tupu ke tauhi tona fakamanatu, pea ke fakaha kia Sosue e au molehi anai te higoa o Amaleke i te lalo lagi.
it-1-F 395 ¶1
Te ʼu Tohi ʼAe ʼe Haʼu Mai Te ʼAtua
Ko te ʼu fakamoʼoni ʼae ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼae neʼe fai e Moisese, ʼe fakamoʼoni ai ko te ʼu tohi ʼaia neʼe haʼu mai te ʼAtua, pea neʼe ko he ʼu takitaki ki te tauhi maʼa ʼe tuha mo te falala. Neʼe mole ko he loto ʼo Moisese ke liliu ko he pule taki ʼo te kau Iselaele, he ʼe ʼi te kamata neʼe fakafisi ki ai. (Ek 3:10, 11; 4:10-14) Kae, neʼe ko te ʼAtua ʼae neʼe ina hinoʼi ia Moisese pea mo foaki age te malohi ke ina fai ni milakulo, ʼo uga ai ia te kau tagata gaohi meʼa fakatalakitupua ʼa Falaone ke natou ui ko te ʼu milakulo ʼae neʼe fai e Moisese neʼe fakahoko e te ʼAtua. (Ek 4:1-9; 8:12-15) Neʼe mole fakaʼamu ia Moisese ke liliu ko he tagata ʼave logo mo faitohi. Kae ko tana fakalogo ʼae ki te ʼAtua pea mo te foaki age ʼo te laumalie maʼoniʼoni ʼae neʼe tupu ai tana palalau pea mo tohi ʼihi tohi ʼo te Tohi-Tapu.—Ek 17:14.
Ekesote 3:10, 11 Koia, i te aho nei, e au fekau anai ia koe ke ke alu kia Falaone, pea e ke fakamavae anai mai Esipito taku hahai, te u fanau a Iselaele. 11 Nee ui leva e Moisese ki te Atua: Ko ai ia au, ke au alu kia Falaone, pea ke au fakamavae mai Esipito te u fanau a Iselaele?
Ekesote 4:10-14 Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo. 11 Nee ui leva e te Eteleno kia ia: ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko te Eteleno? 12 Ke ke alu, e au nofo anai mo tou gutu, pea e au ako anai kia koe te mea ae e tonu ke ke fakaha. 13 Nee ui leva e Moisese: Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai. 14 Pea nee ita leva te Eteleno kia Moisese, o ui: Pe e mole ko tou tehina ia Alone, te tagata Levi? E au iloi e palalau faigafua ia ia. Pea koeni ia ia totonu e hau kia koe; pea ka sio anai ia ia kia koe, e fiafia anai ia i tona loto.
Ekesote 4:1-9 Pea nee tali leva e Moisese: Koeni, e mole natou tui anai kia au, pea e mole natou fakalogo anai ki toku leo. Kae e natou ui anai: Nee mole ha te Eteleno kia koe. 2 Pea nee ui leva e te Eteleno kia ia: Kotea i tou nima? Pea nee ina tali leva: Ko he tokotoko. 3 Pea nee ui leva e te Eteleno: Li te tokotoko ki te kele. Pea nee li leva ia e Moisese ki te kele, pea nee liliu leva te tokotoko ko he gata. Pea nee hola leva ia Moisese i ona mua. 4 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Faoi tou nima, o too ia ia i tona hiku. Pea nee ina faoi leva tona nima o too ia ia; pea nee toe liliu leva te gata ko he tokotoko i tona nima. 5 Nee ui leva e te Eteleno: Koena te mea ae e tonu ke ke fai, ke natou tui anai nee ha kia koe te Eteleno, te Atua o anatou tamai, te Atua o Apalahamo, te Atua o Isaake, te Atua o Sakopo. 6 Nee toe ui leva e te Eteleno kia ia: Hili tou nima ki tou fatafata. Pea nee ina hili leva tona nima ki tona fatafata; pea nee ina toe too ake leva tona nima, pea koeni, kua kilia katoa tona nima, pea kua hihina katoa ia ia o hage ko te nive. 7 Nee ui leva e te Eteleno: Toe hili tou nima ki tou fatafata. Pea nee ina toe hili tona nima ki tona fatafata; pea nee ina too ake leva tona nima mai tona fatafata, pea koeni, kua toe liliu ia ia o tatau mo tona kakano. 8 Pea nee ui leva e te Eteleno: Kapau e mole natou tui anai kia koe, pea kapau e mole natou fakalogo anai ki te leo o te uluaki fakailoga, kae e natou tui anai ki te leo o te fakailoga fakamuli. 9 Pea kapau e mole natou tui anai ki te u fakailoga aena e lua, pea kapau e mole natou fakalogo ki tou leo, e ke too anai he vai mai te vaitafe, pea ke liligi anai ia ki te kele, pea e liliu anai te vai aia ko he toto i te kele.
Ekesote 8:12-15 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Ui kia Alone: Hiki tou tokotoko o taai te efu o te kele; pea e liliu anai te efu ko ni kutu i te fenua katoa o Esipito. 13 Pea nee na fai leva ki ai. Nee faoi leva e Alone tona nima mo te tokotoko o taai te efu o te kele; pea nee liliu leva te efu ko ni kutu i te u tagata fuli mo te u manu fuli. Nee liliu leva te efu katoa o te kele ko ni kutu i te fenua katoa o Esipito. 14 Kae nee fakaaoga foki e te kau gaohi mea fakatalakitupua anatou mea fakatemonio ke tupu ai ni kutu; kae nee mole natou fealagia. Nee mafola leva te u kutu i te u tagata mo te u manu. 15 Nee ui leva e te kau gaohi mea fakatalakitupua kia Falaone: Ko te kaui tuhi aeni o te Atua! Kae nee fakafefeka leva e Falaone tona loto, pea nee mole fakalogo leva ia kia Moisese mo Alone, o mulimuli ki te mea ae nee ui ki ai e te Eteleno.
Ekesote 17:14 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Tohi te mea aia ki he tohi, o tupu ke tauhi tona fakamanatu, pea ke fakaha kia Sosue e au molehi anai te higoa o Amaleke i te lalo lagi.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Ekesote 17:1-16) Nee mavae leva te fakatahiga katoa o te u fanau a Iselaele mai te toafa o Sini, o mulimuli ki te fakatuutuu ae nee tuku e te Eteleno kia natou o uhiga mo tonatou fagona; pea nee natou nonofo leva i Lefitimi, pea ko te hahai nee mole natou mau he vai ke natou inu ai i te kogamea aia. 2 Pea nee fakatupu ke leva te hahai kia Moisese. O natou ui kia ia: Foaki mai he vai ke inu. Nee tali leva e Moisese kia natou: Kotea ae e kotou fakatupu ke ai kia au? Kotea e koutou ahiahii ai te Eteleno? 3 Nee kua kovi osi te fia inu a te hahai, pea nee natou lalauga leva kia Moisese, o ui: Kotea ae nee ke fakamavae ai matou mai Esipito, ke matou mamate ai i te fia inu, matou mo amatou fanau pea mo amatou faga manu? 4 Nee tagi leva ia Moisese ki te Eteleno o ui: Kotea e au fai anai ki te hahai aeni? Kei toe pe te kii mea veliveli, pea natou tuki makai au. 5 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Alu ia mua o te hahai, pea ke olo mo koe te kau matua o Iselaele; too foki i tou nima te tokotoko ae nee ke taai ai te vaitafe, pea ke alu! 6 Koeni, e au tuu anai i ou mua, i te utu o Olepe; pea e ke taai anai te utu, e tafe mai anai i ai te vai, pea e iinu ai anai te hahai. Pea nee fai feia leva e Moisese ia mua o te kau matua o Iselaele. 7 Nee foaki leva e Moisese ki te kogamea aia te higoa ko Masa mo Melipa, koteuhi nee fakatupu ke te u fanau a Iselaele kia Moisese, pea nee natou ahiahii te Eteleno, o ui: Pe e nofo koa te Eteleno mo tatou, pee kailoa? 8 Nee hau leva ia Amaleke o taui ia Iselaele i Lefitimi. 9 Nee ui leva e Moisese kia Sosue: Filifili he kau tagata, pea ke alu o taui ia Amaleke; ko apogipogi e au tuu anai i te tumutumu o te mouga mo te tokotoko o te Atua i toku nima. 10 Nee alu leva ia Sosue o taui ia Amaleke o mulimuli ki te mea ae nee ui e Moisese. Kae nee hake leva ia Moisese, mo Alone, mo Ulu, ki te tumutumu o te mouga. 11 Ka hiki e Moisese ona nima ki oluga, pea e malohi ia Iselaele; pea ka tuku e Moisese ona nima ki lalo, pea e malohi ia Amaleke. 12 Kae i te mamafa o te u nima o Moisese, nee too leva e Alone mo Ulu he foi maka, o fakaheka ki ai ia Moisese. Kae nee na tekeni leva te u nima o Moisese e Alone mo Ulu, ko te tahi i te fahai matau, pea ko te tahi i te fahai hema; pea nee tuu fefeka leva te u nima o Moisese o kaku ki te to o te laa. 13 Nee malo leva Sosue ia Amaleke mo tana hahai i te tau. 14 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Tohi te mea aia ki he tohi, o tupu ke tauhi tona fakamanatu, pea ke fakaha kia Sosue e au molehi anai te higoa o Amaleke i te lalo lagi. 15 Pea nee fakatuu leva e Moisese he aletale, o foaki ki ai te higoa ko Seova-Nisi, ko te Eteleno ko toku fuka. 16 Nee ina ui leva: Koteuhi nee hiki e Amaleke tona nima ki te hekaaga fakahau o te Eteleno, e fakapapau te Eteleno, e taui tuumau anai e te Eteleno ia Amaleke, i te taitupu mo te taitupu.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO AUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 19-20
“ ʼE ʼAoga Feafeaʼi Kia Koe Te ʼu Folafola ʼe Hogofulu?”
20:3-17 E mole ke mau anai ni atua kehe i oku mua. 4 E mole ke fau anai kia koe he fakatata maka, pee ko he paaki o he mea pe e ke mau i oluga o te atu lagi, pee ko he mea ae e ke mau i lalo i te kele, pee ko he mea e mau i te tai ae e malalo age i te kele. 5 E mole ke punou anai i mua o te u mea aia, pea e mole ke tauhi anai kia natou; koteuhi ko au ko te Eteleno, tou Atua, ko au ko he Atua e finenonofo, ae e ina tauteai te agakovi a te tamai ki ana fanau, o kaku ki te tolu mo te fa o te taitupu o natou ae e agatuu mai kia au, 6 pea e manavaofa o kaku ki te afe taitupu kia natou ae e oofa mai kia au mo fakalogo ki aku folafola. 7 E mole ke takua noa anai te huafa o te Eteleno, ko tou Atua; koteuhi e tauteai anai e te Eteleno ia ia ae e ina takua noa tona huafa. 8 Manatui te aho o te sapato, o fakamaonionii ia ia. 9 E ke gaue anai ia aho e ono, o ke fai ai au gaue fuli. 10 Kae ko te fitu aho ko te aho malolo aia o te Eteleno, tou Atua: E mole ke toe fai anai he gaue, ia koe, o feia ki tou foha, mo tou ofafine, mo tau tagata faifekau, pea mo tau fafine faifekau, mo tau manu, pea mo te matapule ae e nofo i tou lotoa. 11 Koteuhi nee fai e te Eteleno ia aho e ono, te atu lagi mo te kele, mo te tai pea mo te u mea fuli i ai, pea nee malolo leva ia ia i te fitu aho: koia ae nee tapuaki ai te Eteleno ki te aho o te sapato, pea nee ina fakatapui ai ia ia. 12 Fakaapaapa ki tau tamai mo tau fae, o tupu ke tologa tou mauli i te fenua ae e foaki atu anai kia koe e te Eteleno tou Atua. 13 E mole ke fakapo anai. 14 E mole ke tono anai. 15 E mole ke kaihaa anai 16 E mole ke fakamooni loi anai ki tou oloi. 17 E mole ke manumanu anai ki te fale o tou oloi; aua naa ke manumanu ki te ohoana o tou oloi, pee ko tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, pee ko tana pipi, pee ko tana asino, pee ko he mea pe ae e mau e tou oloi.
(Ekesote 20:3-7) E mole ke mau anai ni atua kehe i oku mua. 4 E mole ke fau anai kia koe he fakatata maka, pee ko he paaki o he mea pe e ke mau i oluga o te atu lagi, pee ko he mea ae e ke mau i lalo i te kele, pee ko he mea e mau i te tai ae e malalo age i te kele. 5 E mole ke punou anai i mua o te u mea aia, pea e mole ke tauhi anai kia natou; koteuhi ko au ko te Eteleno, tou Atua, ko au ko he Atua e finenonofo, ae e ina tauteai te agakovi a te tamai ki ana fanau, o kaku ki te tolu mo te fa o te taitupu o natou ae e agatuu mai kia au, 6 pea e manavaofa o kaku ki te afe taitupu kia natou ae e oofa mai kia au mo fakalogo ki aku folafola. 7 E mole ke takua noa anai te huafa o te Eteleno, ko tou Atua; koteuhi e tauteai anai e te Eteleno ia ia ae e ina takua noa tona huafa.
w89-F 15/11 5 ¶6
ʼE ʼAoga Feafeaʼi Kia Koe Te ʼu Folafola ʼe Hogofulu?
Ko te ʼu ʼuluaki fakatotonu ʼe fa ʼe fakaha lelei ai ʼatatou maʼua kia Sehova. (ʼUluaki) ʼE toe fakamaʼua mai pe e Sehova ia ʼaho nei ke tou pipiki ʼateaina pe kia te ia. (Mateo 4:10) (Lua) ʼE mole tonu ke fakaʼaogaʼi e ʼana kau atolasio he ʼu fakatata. (1 Soane 5:21) (Tolu) ʼE tonu ke tou fakaʼaogaʼi lelei te huafa ʼo te ʼAtua, ʼaki te fakaʼapaʼapa. (Soane 17:26; Loma 10:13) (Fa) ʼE tonu ke tou fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli te ʼu meʼa taputapu. Kapau ʼe tou fai feia, ʼe feala anai ke tou malolo, peʼe ke tou ‘fai te sapato,’ ʼo mole tou fia fakaha pe ki te hahaʼi ʼe tou faitotonu.—Hepeleo 4: 9, 10.
(Ekesote 20:8-11) Manatui te aho o te sapato, o fakamaonionii ia ia. 9 E ke gaue anai ia aho e ono, o ke fai ai au gaue fuli. 10 Kae ko te fitu aho ko te aho malolo aia o te Eteleno, tou Atua: E mole ke toe fai anai he gaue, ia koe, o feia ki tou foha, mo tou ofafine, mo tau tagata faifekau, pea mo tau fafine faifekau, mo tau manu, pea mo te matapule ae e nofo i tou lotoa. 11 Koteuhi nee fai e te Eteleno ia aho e ono, te atu lagi mo te kele, mo te tai pea mo te u mea fuli i ai, pea nee malolo leva ia ia i te fitu aho: koia ae nee tapuaki ai te Eteleno ki te aho o te sapato, pea nee ina fakatapui ai ia ia.
(Ekesote 20:12-17) Fakaapaapa ki tau tamai mo tau fae, o tupu ke tologa tou mauli i te fenua ae e foaki atu anai kia koe e te Eteleno tou Atua. 13 E mole ke fakapo anai. 14 E mole ke tono anai. 15 E mole ke kaihaa anai. 16 E mole ke fakamooni loi anai ki tou oloi. 17 E mole ke manumanu anai ki te fale o tou oloi; aua naa ke manumanu ki te ohoana o tou oloi, pee ko tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, pee ko tana pipi, pee ko tana asino, pee ko he mea pe ae e mau e tou oloi.
w89-F 15/11 6 ¶1-2
ʼE ʼAoga Feafeaʼi Kia Koe Te ʼu Folafola ʼe Hogofulu?
(Nima) Ko te fakalogo ʼa te ʼu fanau ki tanatou ʼu matuʼā ʼe kei maʼuhiga pe ki te logo tahi ʼo te famili, pea ʼe natou toe maʼu ai mo te tapuakina ʼa Sehova. Pea ʼe foaki e “te ʼuluaki fakatotonu” peʼe Folafola ʼaia he ʼamanaki taulekaleka! ʼE mole gata pe anai ki tona ‘fua lelei kia tatou’ kae ‘ ʼe tou toe maʼuʼuli fualoa foki ʼi te kele.’ (Efeso 6:1-3) ʼI tatatou maʼuʼuli ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te tuʼu agakovi ʼaeni, ko te hahaʼi tupulaga ʼae ʼe fakalogo ki tanatou ʼu matuʼā, ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼe natou maʼu te ʼamanaki ʼae ke mole natou mamate.—2 Timoteo 3:1; Soane 11:26.
Ko totatou ʼofa ki totatou tatau ʼe ina taʼofi ai tatou ke tou fai he aga ʼe kovi kia ia, ohage ko te fakapo (Ono), mo te tono (Fitu), mo te kaihaʼa (Valu), pea mo he ʼu fakamoʼoni loi (Hiva). (1 Soane 3:10-12; Hepeleo 13:4; Efeso 4:28; Mateo 5:37; Taaga Lea 6:16-19) Pea ko te Folafola (Hogofulu), ʼae ʼe tauteaʼi ai te manumanū, ʼe ina fakamanatuʼi mai ʼe loto e Sehova ke lelei tuʼumaʼu pe te ʼu meʼa ʼae ʼi totatou loto.—Taaga Lea 21:2.
Taaga Lea 6:16-19 E fehia te Eteleno kia mea e ono, pea e fakalialia foki ia ia kia mea e fitu. 17 Ko te u mata ae e fiamealahi, mo te alelo ae e loi, mo te u nima ae e natou liligi te toto haohaoa, 18 Mo te loto ae e ina fakakaukaui ni fakatuutuu kovi, mo te u vae ae e fakavilivili o lele ki te kovi. 19 Mo te tagata fakamooni loi ae e ina fakaha ni loi, pea mo ae e ina fakatupu ni ke i te u tehina.
Taaga Lea 21:2 E hako te u ala fuli o te tagata ki ona mata; kae ko ia ae e ina fuafua te mamafa o te u loto ko te Eteleno.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 19:5, 6) I te aho nei, kapau e kotou fakalogo mai ki toku leo, pea kapau e kotou tauhi taku fakapapau, e kotou liliu anai kia au ko he hahai mauhiga kehe age i te hahai fuli, koteuhi ko te kele katoa a aku; 6 e kotou liliu anai kia au ko he puleaga o te u tagata faisakilifisio, ko he puleaga maonioni ke tauhi mai kia au. Ke fakaha te u palalau aia ki te u fanau a Iselaele.
it-2-F 658 ¶5-6
Pelepitelo
Te Kau Pelepitelo Fakakilisitiano. Neʼe fakapapau e Sehova ki te kau Iselaele, kapau ʼe natou taupau tana fuakava, ʼe natou liliu anai maʼa te ia ko “he puleaga o te [“kau pelepitelo,” MN], ko he puleaga maonioni.” (Ek 19:6) Kae ko te kau pelepitelo ʼo te hologa ʼo Alone neʼe tonu pe ia ke hoko atu tanatou gaue ʼo kaku ki te hoko mai ʼo he kau pelepitelo ʼe maʼuhiga age. Neʼe fakatata natou ʼaia e te kau pelepitelo ʼo te hologa ʼo Alone. (Hep 8:4, 5) Pea ʼe hoko atu pe anai tanatou gaue ʼo kaku ki te fakagata ʼo te fuakava ʼo te Lao pea mo te hoko ʼo te fuakava foʼou. (Hep 7:11-14; 8:6, 7, 13) Ko te fakaafe ʼae ke liliu ko he kau pelepitelo ʼa Sehova pea mo tauhi ʼi tona Puleʼaga, neʼe ʼuluaki fai ʼateaina pe ia ki te kau Iselaele. Pea ki muli age, neʼe toe fai ki te kau Senetile.—Gau 10:34, 35; 15:14; Lom 10:21.
Neʼe gata pe ki ʼihi kau Sutea ʼae neʼe natou tali ia Kilisito. Koia neʼe mole feala ai ke maʼu mai te puleʼaga ʼaia ia natou ʼae ka kau ki te puleʼaga moʼoni ʼo te kau pelepitelo pea mo te puleʼaga maʼoniʼoni. (Lom 11:7, 20) Neʼe fai e Sehova he fakatokaga ki te kau Iselaele ʼi ni lauʼi taʼu ki muʼa atu, ʼuhi ko tanatou mole nonofo agatonu. Neʼe ina ui fenei ʼaki tana polofeta ko Oseo: “O tupu nee ke siaki toku iloilo. E au siaki anai ia koe, pea e au too anai maia koe toku tuulaga fakapelepitelo; o tupu nee ke galoi te lao o tou Atua, e au galoi anai au fanau.” (Ose 4:6) ʼO toe feia aipe, neʼe ui fenei e Sesu ki te kau takitaki Sutea: “ ʼE toʼo anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua mai ia koutou pea ʼe foaki anai ki he hahaʼi ʼe natou fakafua anai.” (Mat 21:43) Kae ʼi te nofo ʼa Sesu Kilisito ʼi te kele, neʼe fakalogo ki te Lao, koia neʼe ina fakamoʼoni ai neʼe kei gaue pe te kau pelepitelo ʼo te hologa ʼo Alone. Neʼe ina fakatotonu kia natou ʼae neʼe ina fakamalolo ke olo ki te pelepitelo pea mo momoli te ʼu molaga ʼae neʼe fakamaʼua ʼi te Lao.—Mat 8:4; Mko 1:44; Luk 17:14.
(Ekesote 20:4, 5) E mole ke fau anai kia koe he fakatata maka, pee ko he paaki o he mea pe e ke mau i oluga o te atu lagi, pee ko he mea ae e ke mau i lalo i te kele, pee ko he mea e mau i te tai ae e malalo age i te kele. 5 E mole ke punou anai i mua o te u mea aia, pea e mole ke tauhi anai kia natou; koteuhi ko au ko te Eteleno, tou Atua, ko au ko he Atua e finenonofo, ae e ina tauteai te agakovi a te tamai ki ana fanau, o kaku ki te tolu mo te fa o te taitupu o natou ae e agatuu mai kia au.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote
20:5—He koʼe neʼe fakahoko e Sehova ki te ʼu taʼiake ki muli, ‘te tūʼa ʼuhi ko te hala ʼa te ʼu tāmai’? Ka lahi ake he tahi, ʼe fakamāuʼi ia ia ʼo mulimuli ki tana aga. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe maliu ai te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo tauhi ki te ʼu tamapua, neʼe utu tona ʼu fua kovi e te ʼu taʼiake ki muli age. Māʼia mo te kau Iselaele agatonu neʼe nātou sio ki tona ʼu fua kovi, heʼe ʼuhi ko te aga heʼe faka lotu ʼa te puleʼaga, neʼe faigataʼa ai hanatou nonofo agatonu.
Lau ʼo te Tohi-Tapu
(Ekesote 19:1-19) I te tolu mahina ki tanatou mavae mai te fenua o Esipito, nee kaku leva te u fanau a Iselaele i te aho aia ki te toafa o Sinai. 2 I tanatou mavae mai Lefitimi, nee natou kaku leva ki te toafa o Sinai, pea nee natou fakatuu tonatou nofoaga i te toafa, ovi ki te mouga o Sinai. 3 Nee hake leva ia Moisese ki te Atua: Pea nee kalaga leva te Eteleno kia Moisese mai oluga o te mouga, o ui: E ke palalau fenei anai ki te fale o Sakopo, pea e ke ui anai ki te u fanau o Iselaele: 4 Kua kotou sisio ki te mea ae nee au fai ki Esipito, pea kua kotou sisio ki taku aumai koutou ki heni, ki oku tafa, o hage ko he akuila e ina ave ona uhi i oluga o ona pakakau. 5 I te aho nei, kapau e kotou fakalogo mai ki toku leo, pea kapau e kotou tauhi taku fakapapau, e kotou liliu anai kia au ko he hahai mauhiga kehe age i te hahai fuli, koteuhi ko te kele katoa a aku; 6 e kotou liliu anai kia au ko he puleaga o te u tagata faisakilifisio, ko he puleaga maonioni ke tauhi mai kia au. Ke fakaha te u palalau aia ki te u fanau a Iselaele. 7 Nee toe liliu leva ia Moisese ki te nofoaga o fakatahii te kau matua o te hahai, pea nee ina tuku ki onatou mua te u folafola fuli ae nee fakatotonu age kia ia e te Eteleno. 8 Nee tali leva e te hahai katoa: E matou fai ki te u mea fuli ae kua fakatotonu e te Eteleno. Pea nee toe ave e Moisese te u palalau aia ki te Eteleno. 9 Nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Koeni, e au hau anai kia koe i he ao matolu, o tupu ke logo lelei te hahai i te temi ae e au palalau ai anai kia koe, pea ke tuumau tanatou tui kia koe. Nee toe fakaha leva e Moisese ki te Eteleno te u palalau a te hahai. 10 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Toe liliu ki te hahai, pea ke ui kia natou ke natou fakamaa i te aho nei mo apogipogi, pea ke natou fakamaa onatou teu. 11 Ke natou nonofo teuteu ki te tolu aho, koteuhi i te tolu aho e hifo mai anai te Eteleno ki te mouga o Sinai, pea e sio mata anai te hahai kia ia. 12 E fakatuu anai ki te hahai he tuakoi ke ina takatakai te mouga katoa, pea ke fakaha: Ke aua naa kotou hahake ki te mouga pe e kotou fafa anai ki ai. Ko ia ae e lave anai ki te mouga, e tauteai anai ia ia ki te mate. 13 E mole fafa anai he nima ki ai, hee tuki makai anai ia ia, pe e kaloloi ia ia aki he nahau: manu pee tagata, e mole mauli anai ia. I te temi ae e pupuhi ai anai te fakatagi pupuhi, e natou fakaovi anai ki te mouga. 14 Nee hifo leva ia Moisese mai te mouga ki te hahai. Nee ina fakamaonioni leva te hahai, pea nee natou fakamaa leva onatou kofu. 15 Nee ina ui leva ki te hahai: Ke natou teuteu ki te tolu aho. Ke aua naa kotou momoe mo okotou ohoana. 16 I te tolu aho, i te mafoata, nee i ai leva ni mana, mo ni hila, mo he ao matolu i te mouga; pea nee natou logo leva ki te leo malohi fakamatakutaku o he fakatagi pupuhi; pea nee tete fuli te hahai ae nee nonofo i te nofoaga. 17 Nee fakaulu leva e Moisese te hahai mai te nofoaga ki fafo ke natou felavei mo te Atua; nee natou tutuu i lalo o te mouga. 18 Nee kohu katoa te mouga o Sinai, koteuhi nee hifo te Eteleno ki ai i lotomalie o he afi; nee malaga te kohu ki oluga o hage ko he kohu o he gutuumu kakaha, pea nee galulu katoa te mouga. 19 Nee lelesili age te malohi o te gugulu o te fakatagi pupuhi. Nee palalau leva ia Moisese, pea nee tali mai e te Eteleno kia ia i he leo nee malohi o hage ko te mana.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 31 ʼO AUKUSITO–6 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 21-22
“Ke Ke Maʼu Te Manatu ʼa Sehova ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli”
21:20, 22, 23, 28, 29 Kapau e taai anai e he tagata aki he akau tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, o mate i tona nima, e fakatua anai te pule. 22 Kapau e fekeaki ni tagata, o lavea ai he fafine faitama, o to ai tana fanau, pea nee gata ai tona kovi: e fakatua anai te u tagata aia ki te tua ae e fakatotonu anai e te ohoana o te fafine, pea e na totogi anai ia ia ia mua o ni tuifakamaau. 23 Kae kapau e hoko anai he tuutamaki, pea e ke totogi anai te mauli ki te mauli. 28 Kapau e taai e he pipi aki ona tala he tagata pee ko he fafine, o tupu ai tona mate, e tuki makai anai te pipi aia ke mate, pea e mole kai anai tona sino, pea e mole fakatua anai tona pule. 29 Kae kapau nee mahani te pipi i mua atu ki te aga aia, pea kua valoki foki tona pule, kae nee mole ina leoleo ia ia, e tuki makai anai te pipi ke mate, mo kapau nee ina taai he tagata pee ko he fafine o mate, pea e fakatua anai tona pule ki te mate.
Taaga Lea 22:3 E sio te tagata poto ki te kovi pea e nono ia ia; kae e fakaovi ki ai te kau vale pea e tauteai ai natou.
(Ekesote 21:20) Kapau e taai anai e he tagata aki he akau tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, o mate i tona nima, e fakatua anai te pule.
it-1-F 553 ¶1
He ʼu Ta
Ko he tagata Hepeleo neʼe ina maʼu hana ʼu hahaʼi faifekau, neʼe fakagafua ke ina ta hana tagata peʼe ko hana fafine faifekau mo kapau neʼe mole fia fakalogo pe neʼe agatuʼu. Kae kapau neʼe mate te tagata peʼe ko te fafine faifekau ʼi tona ta ʼaia, neʼe tonu ke fakatuʼā te pule. Kapau neʼe maʼuli ʼi he ʼaho ʼe tahi peʼe lua, neʼe feala ke ui ai neʼe mole loto e tona pule ke ina matehi ia ia. Neʼe feala pe ki te pule ke ina fakatuʼā tana tagata faifekau, he neʼe ina maʼu “tana paaga” ʼaki te gaue ʼa te tagata faifekau ʼaia. ʼE mahino ia neʼe mole fia maumauʼi e he tahi hona koloa, naʼa puli ai tana paʼaga. Tahi ʼae, kapau neʼe mate te tagata faifekau hili ki ai ni ʼaho, neʼe mole feala ke iloʼi papau ai pe neʼe mate ʼuhi ko tona ta peʼe ʼuhi ko he tahi age faʼahi. Koia, kapau neʼe maʼuli te tagata faifekau ʼi he ʼaho ʼe tahi peʼe lua, neʼe mole fakatuʼā tana pule.—Ek 21:20, 21.
(Ekesote 21:22, 23) Kapau e fekeaki ni tagata, o lavea ai he fafine faitama, o to ai tana fanau, pea nee gata ai tona kovi: e fakatua anai te u tagata aia ki te tua ae e fakatotonu anai e te ohoana o te fafine, pea e na totogi anai ia ia ia mua o ni tuifakamaau. 23 Kae kapau e hoko anai he tuutamaki, pea e ke totogi anai te mauli ki te mauli.
ʼE Maʼuhiga Koa Kiā Koutou Te Maʼuli Ohagē Ko Tona Maʼuhiga Ki Te ʼAtua?
16 Māʼiapē lā mo te maʼuli ʼo te kiʼi toe ʼaē kei fuafatuʼi ʼe maʼuhiga kiā mata ʼo te ʼAtua. ʼI te Iselaele ʼāfea, kapau neʼe lavea he fafine faitama pea neʼe mate peʼe ko tana tamasiʼi, kiā mata ʼo te ʼAtua ko ia ʼaē neʼe tupu ai te tuʼutāmaki, ʼe ina fakaʼuhiga ko hana fakapō pea neʼe tonu kiā ia ʼaia ke ina totogi ʼaki “he nefesi ki te nefesi.” (Ekesote 21:22, 23) Pea kotou fakakaukauʼi age muʼa ki te loto ʼo Sehova ʼi tana sio ʼaē ki te fakatō ʼi te taʼu fuli ʼa te kihiʼi tamaliki tokolahi ʼaē kei fuafatuʼi, ʼuhi ko te fia maʼuli faʼifaʼitaliha ʼa te hahaʼi fafine pea mo tanatou fai te ʼu aga heʼeʼaoga.
(Ekesote 21:28, 29) Kapau e taai e he pipi aki ona tala he tagata pee ko he fafine, o tupu ai tona mate, e tuki makai anai te pipi aia ke mate, pea e mole kai anai tona sino, pea e mole fakatua anai tona pule. 29 Kae kapau nee mahani te pipi i mua atu ki te aga aia, pea kua valoki foki tona pule, kae nee mole ina leoleo ia ia, e tuki makai anai te pipi ke mate, mo kapau nee ina taai he tagata pee ko he fafine o mate, pea e fakatua anai tona pule ki te mate.
w10-F 15/4 29 ¶4
ʼE loto e Sehova Ke Kotou Hao Mai He Tuʼutamaki
ʼI te Lao, kapau neʼe lavea he tahi ʼuhi ko he manu, neʼe toe fakatuʼā te pule ʼo te manu ʼaia. Kapau neʼe matehi e he vitulo he tahi he neʼe ina taʼi ʼaki ʼona tala, neʼe tonu ke matehi e te pule tana manu ke mole tuʼutamakiʼia he tahi age. Neʼe lahi te puli ʼa te pule ʼaia, he neʼe mole feala ke ina kai te kanoʼi manu peʼe ke ina fakatau. Kae kapau leva neʼe matehi e he vitulo he tahi, pea neʼe mole leʼo e tona pule ki ai. Kotea ka hoko anai? Kapau neʼe toe matehi e te vitulo ʼaia he tahi age, ko te manu mo tona pule ʼae neʼe tonu ke matehi. Ko te lao ʼaia neʼe tokoni ke fakakaukauʼi lelei he tahi neʼe mole tokaga lelei ki tana faga manu.—Eke. 21:28, 29.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Ekesote 21:5, 6) Kapau e ui e te tagata popula: E au ofa ki toku pule, mo toku ohoana, mo aku fanau, pea e mole au loto ke au mavae i te ateaina, 6 e taki anai ia ia e tona pule kia mua o te Atua, e fakaovi anai ia la ki te matapa, pee ko he pou o te matapa, pea e puuhi anai e tona pule tona taliga aki he hui, pea e gaue anai ia ia ki tona pule o tuumau.
He Koʼē ʼe Tonu Ke Tou Foaki Totatou Maʼuli Kiā Sehova?
4 Ko te foaki ʼaē e he Kilisitiano ia tona maʼuli, ʼe ko he fakapapau maʼuhiga. Kae ʼe lava fua lelei feafeaʼi kiā tātou ia tatatou foaki ʼaia ʼo totatou maʼuli? Ke tou mahino ki te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu fua lelei ʼaē ʼe maʼu mai te fuakava ʼaē ʼe fai e te tagata. Ohagē lā ko te fakakaumeʼa mo he tahi. Ke kotou fiafia ʼi takotou kaumeʼa lelei mo he tahi, e tonu ke kotou tali ia te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke kotou fai ke kotou liliu ai ko hona kaumeʼa. ʼE fakamaʼua kiai ke kotou tokaga lelei ki tokotou kaumeʼa. ʼI te ʼu kaumeʼa lelei ʼaupitō ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, ʼe tou maʼu te kaumeʼa ʼa Tavite mo Sonatane. Neʼe nā fai te fuakava ʼo tanā kaumeʼa. (Lau ia 1 Samuele 17:57; 18:1, 3.) Logolā ʼe tahitahiga ia te taʼi fakakaumeʼa ʼaē ʼe fai ai he fakapapau, kae tokolahi te ʼu kaumeʼa ʼe mālohi mokā ʼe natou feʼofaʼaki.—Taag. 17:17; 18:24.
1 Samuele 17:57 I te liliu mai a Tavite i te osi o tana matehi te Filisitini, nee too leva ia ia e Apenele, o taki kia mua o Saulo. Nee too e Tavite i tona nima te ulu o te Filisitini.
1 Samuele 18:1, 3 1 I te osi o te palalau a Tavite kia Saulo, nee pipiki leva te laumalie o Sonatane ki te laumalie o Tavite, pea nee ofa leva ia Sonatane kia ia o hage ko tona laumalie. 3 Nee fai leva e Sonatane he hai mo Tavite, koteuhi nee ofa ia ia kia ia o hage ko tona laumalie.
Taag. 17:17 E ofa te kaumea i te temi fuli, pea i te malaia e hage ia ia ko he tehina.
Taag. 18:24 Ko ia ae e lahi ona kaumea e ina mau natou ki tona malaia, kae e i ai he kaumea ae e ofa age i te tehina.
5 Ko te Lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki Iselaele, ʼe fakahā ai ia te tahi felōgoi neʼe fua lelei ki te hahaʼi ʼi tanatou fai he fuakava. Kapau neʼe fia maʼu e he kaugana te fīmālie ʼo nofo ʼosi mo hona pule ʼe agalelei, pea neʼe feala ke ina fai mo ia he fakamoʼoni ʼo talu ai. Neʼe ʼui fēnei ʼi te Lao: “Kapau ʼe haga ʼui pē e te tagata kaugana: ‘ ʼE au ʼofa ki toku pule, mo toku ʼohoana pea mo toku ʼu foha, ʼe mole au fia ʼāteaina,’ pea ʼe tonu anai ke fakaovi e tona pule ia ia ki te ʼAtua moʼoni pea ʼe tonu anai ke ina fakaovi ki te muʼa matapā peʼe ko te ʼu kaumatapā, pea ʼe tonu anai ki tona pule ke ina puhi tona taliga ʼaki he hui, pea ʼe tonu anai ke liliu ko hana kaugana ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.”—Eke. 21:5, 6.
(Ekesote 21:14) Pea kapau i tona loto kovi ki tona oloi, e haga anai he tahi o fai he puleaki kaka ke tamatei ia ia, e ke tatai anai ia ia, o tatau aipe pee mai toku aletale, o tamatei ia ia.
it-1-F 545 ¶4
Ko te ʼu palalau ʼae ʼe tuʼu ia Ekesote 21:14, ʼe feala ke fakaʼuhiga, maʼia mo he pelepitelo, kapau neʼe ina matehi he tahi, neʼe tonu ke tamateʼi. Peʼe feala ke fakaʼuhiga ki he tahi neʼe ina matehi he tahi age he neʼe loto ki ai pea mo alu ʼo puke te ʼu tala ʼo te ʼaletale neʼe mole puipui ai ia ia.—Vakaʼi mo 1Ha 2:28-34.
1 Hau 2:28-34 Nee logo leva ia Soape ki te mea aena: koteuhi nee muli ia Soape i te kutuga o Atonisa, logo ai nee mole mulimuli ia ia i te kutuga o Apesalone. Pea nee nono leva ia Soape i te falela o te Eteleno, o tapiki kia tala o te aletale. 29 Nee fakaha leva ki te hau ko Salomone kua nono ia Soape i te falela o te Eteleno, pea kua tapiki ia ia kia tala o te aletale. Pea nee fekaui leva kia ia e Salomone ia Penasa, foha o Seosata, o ui: Alu, o tamatei ia ia. 30 Nee kaku leva ia Penasa ki te falela o te Eteleno, pea nee ina ui leva kia Soape: Kua ui mai e te hau ke ke mavae mai hena. Kae nee tali leva e Soape: Kailoa! E au loto ke au mate i heni. Nee fakaha leva e Penasa te mea aena ki te hau, o ui: Nee fenei te palalau mai a Soape, pea nee fenei tana tali mai. 31 Nee ui leva e te hau kia Penasa: Fai ki te mea kua palalau ia ia ki ai, tamatei ia ia, pea tanu ia ia; e ke too anai maia au, mai te fale o taku tamai te toto ae nee liligi noa e Soape. 32 Kua fakahifo e te Eteleno tona toto ki tona foi ulu, koteuhi nee ina tamatei te u tagata e lua ae nee agatonu age mo lelei age ia ia, pea nee ina tamatei naua aki te heleta, kae nee mole pe iloi e taku tamai ko Tavite: Ko Apenele, foha o Nele, pule o te solia o Iselaele, pea mo Amasa, foha o Setelo, pule o te solia o Suta. 33 Kua hifo ona toto ki te foi ulu o Soape pea mo tona hakoga o heegata; kae e i ai anai he tokalelei o heegata, mai te Eteleno, kia Tavite, mo tona hakoga, mo tona fale, pea mo tona hekaaga fakahau. 34 Nee hake leva ia Penasa, foha o Seosata, o tamatei ia Soape. Nee tanu leva ia ia i tona api i te toafa.
Lau ʼo te Tohi-Tapu
(Ekesote 21:1-21) Koeni te u lao ae e ke tuku anai kia natou. 2 Kapau e ke totogi he tagata popula hepeleo, e faifekau anai ia kia koe lolotoga tau e ono; kae i te fitu tau, e mavae anai ia ia i te ateaina, e mole ina totogi anai he mea. 3 Kapau nee alu toko tahi atu ia ia, pea e mavae toko tahi anai ia; pea kapau nee i ai hona ohoana, pea e mavae anai ia mo tona ohoana. 4 Kapau ko tona pule ae nee ina foaki kia ia tona ohoana, pea nee ina mau mai tona ohoana, ni foha pee ko ni ofafine, e mau anai te fafine mo te u fanau e tona pule, kae e mavae anai ia ia toko tahi i te ateaina. 5 Kapau e ui e te tagata popula: E au ofa ki toku pule, mo toku ohoana, mo aku fanau, pea e mole au loto ke au mavae i te ateaina, 6 e taki anai ia ia e tona pule kia mua o te Atua, e fakaovi anai ia ia ki te matapa, pee ko he pou o te matapa, pea e puuhi anai e tona pule tona taliga aki he hui, pea e gaue anai ia ia ki tona pule o tuumau. 7 Kapau e fakatau e he tagata hona ofafine ke liliu o popula, pea e mole mavae anai te taahine aia o hage ko te mavae o te kau popula mahani. 8 Kapau e mole lelei ia ia kia mata o tona pule, ae nee loto ke ohoana mo ia, pea e ina fakafaigafua tona totogi, kae e mole gafua anai kia ia ke ina fakatau te fafine ki ni hahai kehe, i te osi o tana fekaui ia ia, e ina tuku anai ki te tamai ke ina toe totogi ia ia. 9 Kapau nee ina totogi te taahine o fakatuhatuha ki tona foha, pea e ina fai anai ki te taahine o mulimuli ki te u lao o uhiga mo te u taahine. 10 Kapau e ina toe too anai he tahi age fafine, pea e mole toe too anai he mea mai te uluaki fafine, tatau aipe i te meakai, mo te mea laofi, mo te maua fakataumatua. 11 Pea kapau e mole fai anai e te tagata te u mea aia e tolu ki te fafine, pea e feala anai ke mavae te fafine, kae e mole ina totogi anai he mea, pee ko he paaga. 12 Ko ia ae ka ina taai he tagata o mate, e tua anai ia ki te mate. 13 Kapau nee mole ina fai he puleaki kaka, kae ko te Atua ae nee ina tuku te tagata aia ki tona nima, e au fakatuhatuha atu anai te kogamea ae e feala ke hola ia ia ki ai. 14 Pea kapau i tona loto kovi ki tona oloi, e haga anai he tahi o fai he puleaki kaka ke tamatei ia ia, e ke tatai anai ia ia, o tatau aipe pee mai toku aletale, o tamatei ia ia. 15 Ko ia ae e ina taai tana tamai pee ko tana fae, e tauteai anai ia ki te mate. 16 Ko ia ae e ina kaihaa te tagata, pea e ina fakatau ia ia, pe e ina taofi anai ia ia i tona fale, e tua anai ia ki te mate. 17 Ko ia ae e palalau kovi anai ki tana tamai pee ko tana fae, e tua anai ia ki te mate. 18 Kapau e fekeaki anai ni tagata, pea nee taai e he tahi ia naua ia ia ae aki he foi maka pee ko tona foi tuke, pea e mole mate anai ia ia, kae e tonu anai ke malolo ia ia i tona palepale, 19 e mole fakatua anai te tagata ae nee ina taai te tagata aia, mo kapau e toe tuu ake anai ia ia ae o haele i fafo mo tona tokotoko. Kae e totogi anai e te tagata aia i te temi ae nee malolo ai te tagata ake ae i tana gaue, pea e ina toe totogi foki tona faitoo o kaku ki tona kua lelei. 20 Kapau e taai anai e he tagata aki he akau tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, o mate i tona nima, e fakatua anai te pule. 21 Kae kapau e mauli anai ia ia i he aho e tahi pee ko ni aho e lua, e mole fakatua anai te pule; koteuhi ko tana paaga aia.