Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
3-9 MALESIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 3
Tou Fakaha ʼe Kita Falala Kia Sehova
ijwbv alatike 14 ¶4-5
Taʼaga Lea 3:5, 6—“ ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai”
“Falala kia Sehova ʼi tou loto katoa.” ʼE tou falala kia Sehova moka ʼe tou fai te meʼa ʼae ʼe ina leleiʼia. ʼE tonu ke tou falala katoa ki te ʼAtua, ʼi totatou loto katoa. ʼI te Tohi-Tapu, ʼi te agamahani ʼe fakaʼuhiga te loto ki te ʼu meʼa ʼae ʼi te loto ʼo he tahi. Ko te ʼu meʼa ʼae ʼe ina logoʼi, te ʼu tupuʼaga ʼo tana fai he meʼa, ʼana manatu pea mo ʼana fakakaukau. Koia, ka tou falala ki te ʼAtua ʼi totatou loto katoa, ʼe mole ko he meʼa pe ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto. Kae ko he tonu neʼe tou fai koteʼuhi ʼe tou tui papau ʼe iloʼi e totatou Tupuʼaga te meʼa ʼae ʼe lelei age kia tatou.—Loma 12:1.
“ ʼAua naʼa ke falala ki tou ʼatamai.” ʼE ʼaoga ke tou falala ki te ʼAtua he ʼe tou agahala koia ʼe mole feala ke tou falala ki totatou ʼatamai. Kapau ʼe tou falala kia kita totonu peʼe tou toʼo he ʼu tonu ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi, ʼe feala ke hage ʼe lelei te ʼu tonu ʼaia, kae fua kovi leva ia ki ʼamuli. (Taʼaga Lea 14:12; Selemia 17:9) ʼE maʼoluga age te poto ʼo te ʼAtua ʼi totatou poto. (Esaia 55:8, 9) Kapau ʼe tou tuku ke taki tatou e ʼana manatu, ʼe lelei anai totatou maʼuli.—Pesalemo 1:1-3; Taʼaga Lea 2:6-9; 16:20.
ijwbv alatike 14 ¶6-7
Taʼaga Lea 3:5, 6—“ ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai”
“Tokagaʼi ia ia ia meʼa fuli ʼae ʼe ke fakahoko.” ʼE tonu ke tou kumi te manatu ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu aluʼaga mo te ʼu tonu maʼuhiga fuli ʼo totatou maʼuli. ʼE tou fai te faʼahi ʼaia moka tou kole te takitaki ʼa te ʼAtua pea mo mulimuli ki ʼana folafola ʼi te Tohi-Tapu.—Pesalemo 25:4; 2 Timoteo 3:16, 17.
“ ʼE ina fakatotonu anai ʼou ala.” ʼE fakatotonu e te ʼAtua ʼotatou ala ʼi tana tokoni mai ke tou fakaʼapaʼapa ki ʼana pelesepeto faitotonu. (Taʼaga Lea 11:5) Koia ʼe tou hao mai ni tuʼuga fihifihia pea ʼe tou fiafia lahi age ai.—Pesalemo 19:7, 8; Esaia 48:17, 18.
be 76 ¶4
Ke Tou Tuputupu
Ko he tahi neʼe tau mo he ʼu faʼahiga aluʼaga kehekehe ʼi tona maʼuli, ʼe feala pe ke ina ui fenei: ‘Neʼe kua au felaveʼi au mo te aluʼaga ʼaia. ʼE au iloʼi te meʼa ʼe tonu ke au fai.’ Ko he aga fakapotopoto koa ʼaia? ʼE fakatokaga mai ia Taʼaga Lea 3:7: “ ʼAua naʼa ke fia poto.” ʼAki te ʼu aluʼaga ʼae neʼe tou fakalaka ai, ʼe feala ke tou mahino lelei age ki te ʼu faʼahi ʼe tonu ke vakaʼi ʼi ʼihi aluʼaga. Kae kapau kua tou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumalie, ʼe tonu foki ke tou mahino ʼaki te ʼu aluʼaga ʼae neʼe tou fakalaka ai, ʼe ʼaoga mai te tapuakina ʼa Sehova ke fua manuʼia totatou maʼuli. Kua tou tuputupu mo kapau ʼe tou haga tuʼumaʼu kia Sehova ke ina takitaki totatou maʼuli, kae ʼe mole ko tatatou palalau ki he aluʼaga ʼaki he lotofalala. ʼE tou toe fakaha foki kua tou tuputupu moka ʼe tou tui papau ʼe mole hoko he aluʼaga kae neʼe mole fakagafua e te ʼAtua. ʼE toe feia pe, mo kapau ʼe tou falala katoa pea mo maʼu ni felogoi lelei mo tatatou Tamai ʼae ʼi selo.
Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Taʼaga Lea
3:3. Tou fakamaʼuhigaʼi te lotoʼofa pea mo te agatonu, pea mo fakaha te ʼu kalitate ʼaia ohage ko he kahoa totogi kovi. ʼE tonu foki ke tou tohi ʼi totatou loto te ʼu kalitate ʼaia, ke pipiki kia tatou.
10-16 MALESIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 4
“Puipui Tou Loto”
ʼE Feafeaʼi Hau Puipui Ia Tou Loto?
4 Ia Taʼaga Lea 4:23, ʼe fakaʼuhiga te kupu “loto” ki “te takele o te loto.” (Lau ia Pesalemo 51:6.) ʼE toe fakaʼuhiga te kupu loto ki ʼatatou manatu, mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi, mo te tupuʼaga ʼae ʼe tou fai ai he faʼahi pea mo ʼatatou fakaʼamu. Ko te ʼuhiga moʼoni ʼo totatou loto kae ʼe mole ko te meʼa ʼae ʼe ha ki tuʼa.
ʼE Feafeaʼi Hau Puipui Ia Tou Loto?
10 Ke feala he puipui ʼo totatou loto, ʼe tonu ke tou iloʼi ia te ʼu tuʼutamaki mo tou maʼu fakavilivili ia he puleʼaki. Ko te aluʼaga ʼaia ʼe ina fakamanatuʼi mai te gaue ʼae neʼe fai e he tagata leʼo. ʼI te temi ʼo te Hau ko Salomone, neʼe tutuʼu he ʼu tagata leʼo ʼi te ʼu fuga kaupa ʼo he kolo pea natou pupuhi fakatagi moʼo fakatokaga he tuʼutamaki ka hoko. Tou fakakaukauʼi te aluʼaga ʼaia ke tou mahino pe ʼe kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke mole ʼulihi tatatou faʼahiga manatu e Satana.
11 ʼI te temi muʼa, neʼe gaue fakatahi ia te ʼu tagata leʼo ʼi te ʼu fuga kaupa mo te ʼu tagata leʼo matapa. (2 Sam. 18:24-26) Neʼe natou puipui ia te kolo ʼo natou tokakaga ke mapunu lelei te ʼu matapa ʼi te temi fuli pe ʼae neʼe fakaovi age ai ʼonatou fili. (Nee. 7:1-3) Ko totatou leʼo ʼo loto ʼae ʼe akoʼi ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe feala ke hage ko he tagata leʼo ʼe ina fakatokaga tatou moka faigaʼi e Satana ke ina ulufi totatou loto. Ko tona fakaʼuhiga, moka faigaʼi e Satana ke ina fakahalaʼi ʼatatou manatu, mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi, mo te ʼu tupuʼaga ʼae ʼe tou fai ai he faʼahi pea mo ʼatatou fakaʼamu. ʼI te temi fuli pe ʼae ʼe fakatokaga mai e totatou leʼo ʼo loto ia he tuʼutamaki, tou fakalogo ki ai pea tou fai ia meʼa fuli moʼo.
ʼE Feafeaʼi Hau Puipui Ia Tou Loto?
14 Ke tou puipui totatou loto, ʼe tonu ke tou liʼaki ia te ʼu faʼahiga manatu ʼae ʼe kovi, kae tou fakahu ki ai ia he ʼu manatu ʼe lelei. Tou manatuʼi te faʼifaʼitaki ʼo te kolo ʼae ʼe ʼa takai ʼaki he kaupa. Ko te tagata leʼo matapa ʼe ina pupunu te ʼu matapa naʼa ulufi te kolo e ʼonatou fili. Kae ʼi ʼihi temi ʼe ina avahi te ʼu matapa moʼo fakahu ia te meʼa kai pea mo ʼihi faʼahi ʼe ʼaoga ki te loto kolo. Kapau neʼe mole he temi neʼe avahi ai te ʼu matapa, neʼe feala pe ke halofia te hahaʼi. ʼO toe feia pe, ʼe ʼaoga ke tou tuku tuʼumaʼu totatou loto ke takitaki e te ʼu manatu ʼa te ʼAtua.
w12 1/5 32 ¶2
“Puipui Tou Loto”
He koʼe ʼe tonu ke tou puipui totatou loto? Neʼe uga e te ʼAtua ia te Hau ko Salomone ke ina tohi fenei: “Puipui tou loto ʼo laka age ia meʼa fuli, he ʼe maʼu ai te ʼu matapuna ʼo te maʼuli.” (Taʼaga Lea 4:23) ʼE fakalogo te lelei ʼo totatou maʼuli ʼi te temi nei mo ʼatatou fakatuʼutuʼu ki te ka haʼu ki te lelei ʼo totatou loto. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe sio te ʼAtua ki totatou loto. (1 Samuele 16:7) Ko te ʼuhiga moʼoni ʼo totatou loto, ia ‘te ʼu meʼa ʼae ʼi ʼotatou loto,’ ʼae ʼe ina fakafuafua pe kotea te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tatou.—1 Petelo 3:4.
Koloa Fakalaumalie
ʼE Ke Kataki Anai Koa ʼo Talitali Kia Sehova?
4 ʼE ui fenei ia Taʼaga Lea 4:18: “Kae te ala ʼo te kau agatonu ʼe hage ko te malama gigila, ʼae ʼe ʼasilisili gigila tona malama ʼo kaku ki te lotomalie ʼo te ʼaho.” Ko te fakata ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te vaega ʼaeni, ʼe ina fakamahino mai kia tatou ko Sehova ʼe ina fakaha mamalie tana fakatuʼutuʼu ki tana hahaʼi. Kae ʼe toe ʼaoga foki te vaega ʼaeni moʼo fakamahino te faʼahiga tuputupu ʼo he Kilisitiano pea mo tana fakaovi ʼae kia Sehova. Kapau ʼe tou tokagaʼi mo maʼuliʼi te ʼu tokoni Fakatohi-tapu pea mo ʼae ʼo te kautahi ʼe tou kofuʼi mamalie ai totatou ʼuhiga Kilisitiano pea mo iloʼi lelei age ia Sehova. Tou vakaʼi pe neʼe fakata feafeaʼi e Sesu te ʼu manatu ʼaia.
17-23 MALESIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 5
Kotou Fakamamaʼo Mai Te ʼu Aga Heʼe ʼAoga
ʼE Kotou Lava Nonofo Maʼa ʼi He Malama Heʼe Maʼa
ʼI te taʼaga lea ʼaia, ʼe ui ko te fafine aga heʼe ʼaoga ʼe ko “te fafine matapule” ʼe ko te fafine paomutu. Ko te ʼu palalau ʼae ʼe ina fai moʼo fakaoloolo he tahi, ʼe malie ohage ko te meli pea ʼe lave lelei ohage ko te lolo. ʼE mole kamata feia koa la te ʼu fakaneke ki te ʼu felaveʼi fakasino? Kotou tokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼaeni, ʼo te fafine finemui ʼe taʼu 27 ʼe higoa ko Amy, pea ʼe gaue pilo. ʼE ina fakamatala fenei: “ ʼI te fale gaue, ko te tagata ʼaia ʼe ina gaohi fakaleleiʼi au, pea ʼi te ʼu lakaga fuli pe ʼe ina vikiʼi au. ʼE ko he meʼa lelei he tokagaʼi feia ʼo kita. Kae ʼe au fakatokagaʼi lelei ko tana agalelei ʼaia kia au, ʼe ina fai ʼuhi ko hana holi kovi. ʼE mole au tuku anai ke fakaoloolo au e tana ʼu kaka ʼaia.” ʼI te agamahani, ʼe kita leleiʼia te ʼu palalau ʼae ʼe fai mai e he tagata pe ko he fafine moka ina fakaoloolo kita, pea mo kapau ʼe mole kita iloʼi lelei te tupuʼaga moʼoni ʼo tana ʼu palalau ʼaia. Koia, ʼe tonu ai ke tou gaueʼi totatou fealagia fakakaukau.
ʼE Kotou Lava Nonofo Maʼa ʼi He Malama Heʼe Maʼa
Ko te ʼu fua ʼo te ʼu aga heʼe ʼaoga, ʼe natou kona ohage ko te apiseneto, pea natou masila ohage ko he heleta ʼe mata lua ko tona fakaʼuhiga, ʼe fakatupu mamahi pea ʼe feala ke kita mate ai. ʼI te agamahani ko te ʼu fua kovi ʼo te taʼi aga ʼaia, ʼe ko he leʼo ʼo loto ʼe mole fimalie, peʼe faitama he taʼahine kae neʼe mole loto ki ai, peʼe kita maʼu he mahaki ʼi te ʼu felaveʼi fakasino. Pea ʼe feafeaʼi age la te mamahi lahi ʼae ʼe felaveʼi mo te tagata pe ko te fafine ʼae neʼe tono tona ʼohoana. Ko he tagata pe ko he fafine ʼe tono, ʼe feala ke ina fakatupu ai he ʼu lavea loloto, ʼe mole fakamole anai ia. ʼEi, ʼe fakatupu kovi te ʼu aga heʼe ʼaoga.
ʼE Kotou Lava Nonofo Maʼa ʼi He Malama Heʼe Maʼa
ʼE tonu ke tou nonofo mamaʼo mai te ʼu fakahala ʼo te hahaʼi ʼae ʼe aga heʼe maʼa. He koʼe ʼe tou tali anai tanatou ʼu aga, ʼo tou fakalogo ki tanatou ʼu musika kovi, ʼo tou sioʼi tanatou ʼu ʼata kovi, peʼe tou sioʼi te ʼu tohi pe ko te ʼu ʼata ʼae ʼe ha ai te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga? (Taʼaga Lea 6:27; 1 Kolonito 15:33; Efeso 5:3-5) Pea ʼe mole ko he aga fakapotopoto hatatou faiga ke natou fakatokagaʼi tatou peʼe ke natou holi kia tatou, ʼuhi ko te mole fakaʼapaʼapa ʼo tatatou teuteu, pe ko te faʼahiga gaohi ʼo totatou ʼulu!—1 Timoteo 4:8; 1 Petelo 3:3, 4.
Koloa Fakalaumalie
ʼE Kotou Lava Nonofo Maʼa ʼi He Malama Heʼe Maʼa
ʼEi, neʼe fakamaʼuhigaʼi e Salomone te ʼu fua kovi ʼae ʼe kita maʼu moka kita fai te ʼu aga heʼe ʼaoga. ʼE alu tahi te tono pea mo te puli ʼo tokita matagafua, pe ko takita fakaʼapaʼapa kia kita. ʼE mole ko he meʼa fakaufiufi koa la ke fakaʼaogaʼi ia kita ohage pe ko he meʼa moʼo fakahoko ki ai he ʼu holi fakasino? ʼE mole ha ai koa la takita meʼa noaʼi tokita matagafua, ʼi takita fai he ʼu felaveʼi fakasino mo he tahi ʼe mole ko tokita ʼohoana?
24-30 MALESIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 6
Kotea ʼAe ʼe Feala Ke Tou Ako Mai Te Foʼi Lo?
it-1 927 ¶3-928 ¶1
Foʼi Lo
‘Faʼahiga Poto.’ Neʼe mole maʼu e te foʼi lo ia tona poto ʼuhi ko tona ʼatamai, kae ʼuhi ko tana mulimuli ki te faʼahiga poto ʼae neʼe fakatupu ʼaki ia ia e te Tupuʼaga. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu, ko te foʼi lo “ ʼe ina teuteuʼi tana meʼa kai ʼi te temi mafana, ʼe ina tanaki tana meʼa kai lolotoga te taʼukai.” (Taa 6:8) Ko te ʼu faʼahiga lo ʼae ʼe iloʼi e te tokolahi ʼi Palesitina ko te ʼu lo tanaki taʼukai peʼe gaue kele (Messor semirufus). ʼE lahi te fulumeto ʼae ʼe natou tanaki ʼi te temi mātala ʼo te ʼu fisiʼi ʼakau pea mo te temi mafana. ʼE natou fai te faʼahi ʼaia ki te ʼu temi ʼae ʼe faigataʼa ai te maʼu ʼo he meʼa kai, tafito ʼi te temi momoko. ʼE natou tau nonofo ovi ki te ʼu hahaʼaga fulumeto ʼae ʼe lahi ai te pulapula mo te fulumeto. Kapau ʼe palapala te ʼu tanakiʼaga pulapula ʼi te ʼua, ʼe ʼave e te ʼu lo tanaki taʼukai te pulapula ki te laʼa ke moamoa. ʼE tou toe iloʼi ʼe ina toʼo te homo ʼo te pulapula ke ʼaua naʼa tupu moka tanaki. ʼE iloga te ʼu pupuga lo tanaki taʼukai ʼi ʼonatou kiʼi haʼeleʼaga pea mo te ʼu kiliʼi pulapula ʼae ʼi te huʼaga.
He ʼu Agaaga ʼe Tuha Ke Faʼifaʼitakiʼi. Koia ko te ako ʼo ʼuhiga mo te foʼi lo ʼe ina fakamoʼoni te ʼu palalau ʼaeni: “Tagata pikoʼelo, alu ʼo fakasiosio te foʼi lo, sioʼi tona agaaga ke ke liliu ai ʼo poto.” (Taa 6:6) ʼE fakaofoofo te ʼu kiʼi manu ʼaia, ʼi tanatou fai ni fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ʼo mulimuli ki tonatou poto pea ʼe natou faʼa kataki mo lotomalohi. ʼE natou tau ʼamo peʼe toho ni meʼa ʼe mamafa age ia natou ʼo liuga lua peʼe laka atu. ʼE natou faiga malohi ke natou fakahoko tanatou gaue, pea ʼe mole natou tuku maʼia pe natou fetokaʼi, heheke peʼe makafulifuli mai he koga meʼa ʼe maʼoluga. ʼE fakaofoofo tanatou felagolagoʼaki. ʼE natou fakamaʼa tonatou nofoʼaga pea mo tokaga ki ʼonatou kaugā gaue. Pea ʼi ʼihi temi, ʼe natou tokoni kia natou ʼae ʼe lavevea peʼe gaʼegagaʼe ke natou toe liliu ki tonatou nofoʼaga.
Haofaki Tou Higoa
Ohage ko te foʼi lo, ʼe tonu koa ke tou faʼa gaue mo tatou? Ko te gaue malohi pea mo te faigaʼi ke hikihiki tatatou gaue, ʼe ko he meʼa lelei kia tatou tatau aipe pe ʼe leʼoleʼo tatou peʼe kailoa. ʼE moʼoni ia, ʼe tonu ke tou fai lelei tatatou gaue, pe ʼe ʼi te fale ako peʼe ʼi te fale gaue, peʼe ko tatatou ʼu gaue fakalaumalie. Ohage pe ko te ʼu lelei ʼae ʼe maʼu e te foʼi lo ʼuhi ko tana faʼa gaue, ʼo toe feia aipe ʼe loto e te ʼAtua ke tou ‘sio ki te lelei ʼo tatatou gaue kinakina katoa.’ (Ekelesiasi 3:13, 22; 5:18) Ko he leʼo ʼo loto ʼe maʼa pea mo he lotofimalie, ʼe ko te ʼu fakapale ʼaia ʼo he gaue kinakina.—Ekelesiasi 5:12.
ʼAki te ʼu fehuʼi ʼe lua ʼae ʼe ina uga tatou ke tou fakakaukau, ʼe faigaʼi e Salomone ke ina fakaʼala ia ia ʼae ʼe piko mai tana fakaʼaoʼaoganoa: “ ʼE ke takoto anai ʼo aʼu ki ʼafea tagata piko? Ko ʼafea ʼae ka ke ʼala ai?” Moʼo faʼifaʼitaki te ʼu palalau ʼa te tagata piko, ʼe hoko atu fenei e te hau: “Ko he kiʼi moe siʼi pe, ko he kiʼi kemo siʼi pe, mo he kiʼi ʼukuma siʼi pe ʼo te ʼu nima ʼo ke takoto, pea ʼe haʼu anai tou maʼuli masiva ohage ko he tagata ʼe taka haʼele, pea mo tou fakaʼatuʼatu ohage ko he tagata ʼe ʼi ai hana mahafu.” (Taʼaga Lea 6:9-11) ʼI te moemoe fimalie ʼa te tagata piko, ʼe haʼu vave kia ia te maʼuli masiva ohage ko he tagata mamio kovi, pea ko te hoge ʼe ina ʼohofiʼi ia ia ohage he tagata ʼe ʼi ai hana mahafu. Ko te ʼu gaueʼaga ʼa te tagata piko ʼe homo vave ai te vao kovi pea mo te vao talatala. (Taʼaga Lea 24:30, 31) ʼE pulinoa vave tana matani gaue. ʼE tali fualoa koa e he patolo he tagata piko? Pea ʼe lava maʼu feafeaʼi he ʼu nota lelei ʼo he tahi ʼe piko ʼi te ako?
Koloa Fakalaumalie
Haofaki Tou Higoa
Ko te ʼu koga ʼe fitu ʼae ʼe talanoa ki ai te taʼaga lea ʼe ko he ʼu koga tafito, pea ʼe teitei pipiki ki ai te ʼu faʼahiga aga kovi fuli. “Ko he ʼu mata ʼe fialahi” pea mo “he loto ʼe ina faʼufaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu kovi,” ʼe ko he ʼu agahala ʼe fai ʼi te fakakaukau. “Ko he ʼalelo ʼe loi” pea mo “he fakamoʼoni loi ʼe ina fai he ʼu loi,” ʼe ko he ʼu agahala ʼi te palalau. “Ko he ʼu nima ʼe natou liligi te toto ʼae ʼe heʼe hala” pea mo “he ʼu vaʼe ʼe natou fia lele vave ki te meʼa ʼae ʼe kovi” ʼe ko he ʼu aga ʼe kovi. Pea ko te faʼahi ʼae ʼe fehiʼa tafito ki ai ia Sehova, ʼe ko te faʼahiga tagata ʼae ʼe ina leleiʼia te fakalaga kē ʼi he ʼu hahaʼi neʼe lagi feala ke nonofo fakatahi ʼi te tokalelei. Ko te hiki mai te mataʼi numelo ono ki te fitu, ko tona fakaʼuhiga ʼe mole heʼeki katoa te ʼu aga kovi ʼa te tagata, koteʼuhi ʼe ina fakatuputupu tuʼumaʼu.
31 MALESIO–6 APELILI
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 7
Kotou Fakamamaʼo Mai Te ʼu Aluʼaga Fakatupu Agahala
“Taupau Taku ʼu Fakatotonu Pea Ke Maʼuli”
Ko te matapa fakamalama ʼae ʼe fakasiosio mai ai ia Salomone ʼe ʼi ai tona senipa neʼe faʼu ʼaki te ʼu kiʼi lauʼi papa, pea neʼe lagi togi ai he ʼu meʼa matalelei. ʼI te kamata afiafi, neʼe fakapoʼuli te ʼu ala. Pea neʼe sio ki te talavou neʼe he gafua. Neʼe mole he meʼa ʼi tona loto, he neʼe mole ina maʼu te fakasiosio tonu, pea neʼe mole poto. ʼE mahino ia, neʼe ina iloʼi lelei te koga meʼa ʼae neʼe taka ai pea mo te meʼa ʼae neʼe feala ke hoko kia ia ʼi te koga meʼa ʼaia. Neʼe fakaovi te talavou ki “te pokoʼi meʼa [ʼo te fafine ʼaia],” ʼae ʼe tuʼu ʼi te ala ʼe alu ki te ʼapi ʼo te fafine. Ko ai te fafine ʼaia? Kotea tana gaue?
“Taupau Taku ʼu Fakatotonu Pea Ke Maʼuli”
ʼE gutu malie te fafine ʼaia. ʼAki he lototoʼa, ʼe ina iloʼi lelei te ʼu palalau ʼae ʼe tonu ke fai. Ko te ʼu palalau fuli ʼae ʼe ina fai, ʼe ina fai moʼo fakaoloolo te talavou. ʼI tana ui ʼae neʼe ina fai te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi ʼi te ʼaho ʼaia pea kua ina fakahoko tana ʼu fakapapau, neʼe ina fia fakaha ʼe faitotonu, pea ʼe ina leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumalie. Ko te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi ʼae neʼe fai ʼi te fale lotu ʼo Selusalemi, neʼe ko te moʼi pipi, mo te falena, mo te lolo pea mo te vino. (Levitiko 19:5, 6; 22:21; Numelo 15:8-10) Ko ʼae ʼe ina fai te sakilifisio ʼaia ʼo te logo tahi, neʼe feala ke ina toʼo maʼa ia pea mo tona famili honatou vahe ʼi te sakilifisio ʼaia, koia ko te fafine ʼaia neʼe ina fia fakaha ki te tama ʼe lahi te meʼa kai pea mo te ʼu meʼa inu ʼi tona ʼapi. ʼE fakaha lelei ai ʼe ko he temi fakafiafia anai maʼa te talavou ʼaia. Neʼe haʼu tafito te fafine ʼaia mai tona ʼapi moʼo kumi ia ia. ʼI meʼa fakaʼofaʼofa foki, mo kapau ʼe tui he tahi ki te ʼu felau ʼaia ʼa te fafine. ʼE ui e te tagata sivi Tohi-Tapu, “ ʼe moʼoni neʼe ina kumi he tahi, kae neʼe ina kumi moʼoni koa te talavou ʼaia? ʼE gata pe ki he vale ohage ko te talavou ʼaia ʼe tui anai ki te fafine ʼaia.”
ʼI tana ʼosi teuteu ʼae ke finemui, ʼi tana ʼosi fai tana ʼu palalau mālie, mo tana faʼufua ki ai, pea mo tana ʼuma ki ai, neʼe fakaʼaogaʼi leva e te fafine paomutu ʼaia te ʼu meʼa magoni. ʼE ina ui fenei: “Neʼe au teuteuʼi toku palepale ʼaki te ʼu kie, mo te ʼu meʼa ʼe lanu kehekehe, pea mo te lino ʼo Esipito. Neʼe au fakamagoni toku palepale ʼaki te mila, te aloesi, pea mo te sinamome.” (Taʼaga Lea 7:16, 17) Neʼe ina teuteuʼi tona palepale ke matalelei, ʼaki te ʼu kie lino lanu kehekehe mai Esipito, pea neʼe fakamagoni ʼaki te ʼu lolo magoni, ohage ko te mila, te aloesi pea mo te sinamome.
“ ʼE ina hoko atu fenei: “Haʼu ke ta fakafonu taua ʼaki te ʼofa ʼo aʼu ki te uhu, ke ta fefakaha fakafiafia ʼaki he ʼu aga ʼofa.” ʼE tou fakatokagaʼi ʼe mole fakaafe pe e te fafine ke nā kai ki he meʼa kai lelei. Kae ʼe ina kole age ke nā fai mo he ʼu felaveʼi fakasino, pea ko te talavou ʼe ina fia ʼahiʼahiʼi pea mo holi ki ai! ʼE ina toe hoko atu fenei tana fakaoloolo: “He ko [toku] ʼohoana ʼe mole ʼi tona ʼapi; kua fagona ia ki te potu mamaʼo. Neʼe ina toʼo ʼi tona nima te kato paʼaga. ʼE toe liliu mai anai ki tona ʼapi, ʼi te ʼaho ʼae ʼe katoa ai te mahina.” (Taʼaga Lea 7:18-20) ʼE ina fakapapau age ʼe mole hoko anai he meʼa kia naua, he ʼe kua alu tona ʼohoana ki te tahi koga meʼa ʼuhi ko tana gaue, pea ʼe kei tuai tana liliu mai. ʼI faiva leva ʼa te fafine moʼo fakaoloolo te talavou ʼaia! “Neʼe ina fakaheʼi ia ia ʼaki te lahi ʼo tona moʼo fakaoloolo. Neʼe ina fakahalaʼi ia ia ʼaki tona ʼu laugutu malie.” (Taʼaga Lea 7:21) ʼE gata ki he tagata malohi ohage ko Sosefo, ʼe ina lava teteke te taʼi fakahala ʼaia. (Senesi 39:9, 12) Kae neʼe maʼu koa e te talavou te malohi ʼaia?
“Taupau Taku ʼu Fakatotonu Pea Ke Maʼuli”
ʼE mole lava fakafisi te talavou ki te fakaafe ʼaia. ʼE mole kei ina fakakaukauʼi te meʼa ʼae ka hoko, kae kua mulimuli ia ʼi te fafine “ohage ko he vitulo ʼe alu ke matehi.” Ohage ko he tagata ʼe haʼihaʼi ʼona vaʼe, ʼe mole hao anai ʼi tona fakatuʼā, ʼo toe feia anai mo te talavou, ʼe to anai ki te agahala. ʼE mole sio ia ki te tuʼutamaki, ʼo aʼu pe ki te temi ʼae “ ʼe pūhi [ai] tona ʼate e he kauʼi nahau,” ko tona fakaʼuhiga, ʼe lavea pea ʼe feala ke mate ai. ʼE lagi ko he mate fakasino, he kua pikisia ʼi te ʼu mahaki ʼae ʼe kita maʼu ʼi te ʼu felaveʼi fakasino.b ʼAki tona lavea ʼaia ʼe toe feala aipe ke mate ʼi te faʼahi fakalaumalie; ʼei, “ ʼe lava mate ai tona nefesi.” Kua tuʼutamaki tona sino pea mo tona maʼuli katoa, pea kua agahala mamafa ki te ʼAtua. Koia kua ina fakavaveʼi tona mate, ohage ko te manu lele ʼae ʼe ʼoho ki te hele!
Koloa Fakalaumalie
“Taupau Taku ʼu Fakatotonu Pea Ke Maʼuli”
“ ʼE toe ui fenei e Salomone: “Noʼo [taku ʼu fakatotonu] ki tou ʼu kauʼi tuhi, pea ke tohi natou ki te ʼu tohiʼaga ʼo tou loto.” (Taʼaga Lea 7:3) Mai tona ʼuhiga ʼae ʼe tou sioʼi tuʼumaʼu totatou ʼu kauʼi tuhi, pea ʼe natou maʼuhiga moʼo fai te ʼu meʼa ʼae ʼe tou loto ki ai, koia ʼe tonu ke tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼae ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu, pea ke natou takitaki tatou ʼi tatatou ʼu gaue fuli. ʼE tonu ke tou tohi te ʼu fakatotonu ʼaia ki te ʼu tohiʼaga ʼo totatou loto, ke natou pipiki ki totatou natula.
7-13 APELILI
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 8
Kotou Fakalogo Ki Te Poto ʼo Sesu
cf 131 ¶7
“ ʼE Au ʼOfa ʼi Te Tamai”
7 ʼI te vaega 22, ʼe ui e te poto: “Neʼe ko au ʼae neʼe ʼuluaki fakatupu e Sehova ʼi ʼana gaue fuli ʼo te temi muʼa.” ʼE mole fakaʼuhiga pe ʼi heni ki te poto, koteʼuhi ko te kalitate ʼaia neʼe mole “fakatupu.” ʼE feala feafeaʼi ke ʼi ai hona kamataʼaga, mai tona aluʼaga ʼae neʼe maʼuli tuʼumaʼu pe ia Sehova pea mo poto tuʼumaʼu? (Pesalemo 90:2) Kae ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼe ko “te ʼuluaki tupu ʼo meʼa fuli ʼae neʼe fakatupu.” Neʼe fakatupu ia, pea ʼe ko te ʼuluaki fakatupu ʼi ʼana gaue fuli ʼi te temi muʼa. (Kolose 1:15) Pea ohage pe ko tona ui ʼi te vaega ʼaia ʼo Taʼaga Lea, neʼe maʼuli ia ʼi muʼa ʼo te fakatupu ʼo te kele mo te lagi. Neʼe ko te Folafola, te Fakafofoga ʼo te ʼAtua ʼae neʼe ina fakaha lelei ia te poto ʼo te ʼAtua.—Soane 1:1.
cf 131-132 ¶8-9
“ ʼE Au ʼOfa ʼi Te Tamai”
8 Kotea ʼae neʼe maʼumaʼua ki ai te ʼAlo ʼi te temi loaloaga ʼae ʼi muʼa ʼo tana hifo mai te kele? ʼE tou ako mai te vaega 30 neʼe nofo ia tafa ʼo te ʼAtua ohage ko “he tufuga faiva.” Kotea tona fakaʼuhiga? ʼE fakamahino fenei ia Kolose 1:16: “Koteʼuhi ʼaki ia ia neʼe fakatupu ia meʼa fuli ʼae, te ʼu meʼa ʼae ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼae ʼi te kele . . . Neʼe fakatupu ia meʼa fuli ʼaia, ʼaki ia ia pea maʼa ia.” Koia neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova, te Tupuʼaga ia tona ʼAlo, te tufuga faiva ki te fakatupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼae: te ʼu ʼaselo, te ʼatulaulau, te kele mo te vao ʼakau, mo te ʼu fisiʼi ʼakau kehekehe, pea mo te fakatupu ʼo te tagata. ʼI ʼihi faʼahi, ʼe tatau pe tanā gaue fakatahi ki ʼae ʼa he tufuga fai pāki ʼo te ʼu fale mo he tagata laga fale. Pea ko te tagata laga fale ʼe ina fakahoko te ʼu manatu ʼa te tufuga fai pāki. Ka tou sio ki he aluʼaga fakaofoofo ʼi te natula, ʼe tou vikiʼi te Tufuga Lahi. (Pesalemo 19:1) Kae ʼe tou toe manatuʼi ai te gaue fakatahi mo fakafiafia ʼa te Tupuʼaga pea mo tona “tufuga faiva.”
9 ʼE feala ke faigataʼa he felogoi lelei tuʼumaʼu ʼa he foʼi toko lua moka nā gaue fakatahi koteʼuhi ʼe nā agahala. Kae neʼe mole feia ia Sehova mo tona ʼAlo. Logo la neʼe gaue fakatahi mo tana Tamai ʼi he temi loaloaga ʼaupito, kae neʼe ina ui fenei: “Neʼe au fiafia tuʼumaʼu pe ʼi ʼona muʼa.” (Taʼaga Lea 8:30) Neʼe fiafia ia ʼi te fakatahi mo tana Tamai, pea neʼe toe feia mo tana Tamai. ʼAki te temi, neʼe hage ʼosi pe ia ko tana Tamai ʼo ina faʼifaʼitakiʼi ʼona kalitate. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te malohi ʼo ʼana felogoi. Koia ʼe ko te ʼofa pe ʼaia ʼi te ʼatulaulau kua fualoa pea mo malohi ʼaupito.
Tou Fakamoʼoni Kia Sesu, Te Tavite Lahi Pea Mo Te Salomone Lahi
14 Neʼe ko te tagata pe e tahi neʼe fakalaka age ʼi te poto ʼo Salomone. Neʼe ko Sesu Kilisito, ʼae neʼe ui ko “he tahi ʼe lahi age ia Salomone.” (Mat. 12:42) Neʼe maʼu e Sesu ia “te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼe gata.” (Soa. 6:68) Ohage la, ko te Akonaki ʼi te Moʼuga, ʼe ina hilifaki te tahi ʼu manatu peʼe ko he tahi age ʼu pelesepeto ki te ʼu pelesepeto ʼo te ʼu taʼaga lea ʼa Salomone. Neʼe talanoa ia Salomone ki te ʼu tuʼuga meʼa ʼae ʼe feala ai ki he tahi ʼe atolasio kia Sehova ke ina maʼu te fiafia. (Taag. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Neʼe fakaha lelei e Sesu, ko te fiafia moʼoni ʼe maʼu pe ia mai te ʼu meʼa ʼae ʼe pipiki ki te tauhi kia Sehova pea mo te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua. Neʼe ina ui fenei: “Fiafia ia natou ʼae ʼe natou iloʼi tonatou masiva fakalaumalie, he ʼe ʼa natou te puleʼaga ʼo selo.” (Mat. 5:3) Ko natou ʼae ʼe natou maʼuliʼi ia te ʼu pelesepeto ʼae ʼe maʼu ʼi te ʼu akonaki ʼa Sesu, ʼe natou fakaovi lahi ai kia Sehova, “te matapuna ʼo te maʼuli.” (Pes. 36:9; Taag. 22:11; Mat. 5:8) ʼE fakafofoga e Kilisito ia “te poto ʼo te ʼAtua.” (1 Ko. 1:24, 30) ʼI tona ʼuhiga Hau Fakamesia, ko Sesu Kilisito neʼe ina maʼu ia “te laumalie ʼo te poto.”—Esa. 11:2.
Koloa Fakalaumalie
g 5/14 16
‘ ʼE Kalaga Te Poto’: ʼE Kotou Logo Koa Ki Ai?
▪ ʼE tou lau ʼi te tikisionalio World Book Encyclopedia, ko te Tohi-Tapu ʼae “ ʼe lahi tokotahi tona tufa ʼi te malamanei. Ko te tohi pe ʼaia ʼae neʼe tau fakaliliu pea ʼe lahi te ʼu lea ʼae neʼe fakaliliu ki ai.” Kua fakaliliu katoa peʼe fakakoga te Tohi-Tapu ia teitei lea ʼe 2 600. Pea ko te toko 90 ki te teau kua natou maʼu te Tohi-Tapu.
▪ Ko te poto ʼe “haga kalaga malohi” moʼoni. ʼE tou lau fenei ia Mateo 24:14: “Ko te logo lelei ʼaeni ʼo te Puleʼaga ʼe fakamafola anai ʼi te kele katoa ko he fakamoʼoni ki te ʼatu puleʼaga, pea hoki hoko mai anai ia te fakaʼosi [ʼo te malama ʼaeni].”
14-20 APELILI
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 9
Ke Kotou Popoto Kae ʼAua Naʼa Kotou Meʼa Noaʼi Te ʼu Tokoni
‘Fakalogo Ki Te ʼu Palalau ʼa Te Kau Poto’
4 ʼE mole faigafua te tali ʼo he tokoni ʼe fai fakahagatonu mai e he tahi. ʼE feala pe ke tou iita. He kotea tona tupuʼaga? He ʼe logo la ʼe tou iloʼi pe totatou ʼuhiga agahala, kae ʼe faigataʼa tatatou tali ke fakatonutonuʼi tatou ʼo ʼuhiga mo hotatou vaivaiʼaga. (Lau ia Ekelesiasi 7:9.) ʼE feala pe ke tou kumi takuʼaki, peʼe ke tou manatu, ko ia ʼae ʼe ina tokoniʼi tatou ʼe mole ʼofa ia tatou. Peʼe mole tou leleiʼia tana faʼahiga tokoniʼi tatou. Peʼe feala pe ke tou valokiʼi ia te tehina ʼo tou ui: ‘Ko ai ia ia ke ina fakatonutonuʼi au feia? Mo ia foki la ʼe ʼi ai ʼona vaivaiʼaga?’ Ka mole tou tali lelei te tokoni ʼe feala pe ke tou fakafisi ki ai pea mo kole tokoni ki he tahi age ʼe ina fai mai anai he ʼu palalau ʼe tou fia logo ki ai.
‘Fakalogo Ki Te ʼu Palalau ʼa Te Kau Poto’
12 Kotea ʼae ʼe feala ke tokoni mai ke tou tali ia he tokoni? ʼE tonu ke tou agavaivai. Tou manatuʼi ʼe tou agahala fuli pea ʼi ʼihi temi ʼe mole tou fakapotopoto. Ohage pe ko Sopo, ʼi ʼihi temi neʼe faihala. Kae neʼe ina fakatonutonuʼi tana faʼahiga manatu pea neʼe tapuakiʼi ia ia e Sehova. Kae he koʼe neʼe ina fakatonutonuʼi tana faʼahiga manatu? He neʼe agavaivai. Neʼe ina tali fakavaivai ia te tokoni ʼa Eliu, logo la ʼe veliveli age ia ia. (Sopo 32:6, 7) ʼE toe feia pe mo tatou, kapau ʼe tou agavaivai ʼe tou tali anai te tokoni, tatau aipe pe ʼe tou manatu ʼe mole hona ʼaoga peʼe ko he tahi ʼe kei tupulaga ʼae ʼe ina tokoniʼi tatou. ʼE ui fenei e te tehina tagata ʼafeā mai Kanata: “ ʼE feala pe ke tokagaʼi e he tahi ia hatatou aga ʼe tonu ke tou fakatonutonuʼi, kae neʼe mole tou tokagaʼi tatou. ʼE ko he meʼa lelei foki tana tokoniʼi tatou ke tou fetogi tatatou aga ke lelei.” ʼE ʼaoga kia tatou fuli ke tou maʼu ia te ʼu kalitate ʼo te laumalie maʼoniʼoni pea mo hikihiki tatatou faʼahiga faifakamafola mo faiakonaki ke lelei age.?—Lau ia Pesalemo 141:5.
13 ʼE tokoni’i tatou he ’e ʼofa ia Sehova ia tatou. ʼE loto e Sehova ke tou maʼuli fiafia. (Taag. 4:20-22) Ka tokoniʼi tatou e Sehova ʼaki tana Folafola te Tohi-Tapu, peʼe ko he tohi Fakatohi-tapu, peʼe ko he tehina kua fotufotuʼa, ko tana faʼahiga fakaha mai ʼaia ʼo tona ʼofa. ʼE ui ia Hepeleo 12:9, 10: “ ʼE ina akonakiʼi tuʼumaʼu tatou ke fua lelei kia tatou.”
14 ’E tonu ke tou tokaga’i te tokoni kae mole ko tona faʼahiga tuku mai. ʼI ʼihi temi ʼe feala pe ke tou manatu neʼe lelei te faʼahiga tuku mai ʼo he tokoni. Ko ia ʼae ʼe faitokoni ʼe tonu ke ina faigaʼi ke tali leleiʼi tana tokoni. (Kal. 6:1) Kae kapau ʼe tokoniʼi tatou, ʼe tonu ke tou tokagaʼi tafito ia te tokoni, tatau aipe pe neʼe mole lelei tona faʼahiga tuku mai. Tou feʼekeʼaki: ‘Tatau aipe pe ʼe mole au leleiʼia tana faʼahiga tokoniʼi au, kae ʼe mole moʼoni koa la tana palalau? ʼE mole tonu koa la ke au tali pe te tokoni kae ke mole au tokagaʼi te ʼu totō ʼo ia ʼae ʼe ina tokoniʼi au?’ Tou tali lelei te ʼu tokoni fuli ʼe fai mai, he ʼe ko he aga fakapotopoto ʼaia.—Taag. 15:31.
‘ ʼAki Te Poto ʼe Tou Maʼuli Fualoa Anai’
ʼE kehekehe te tali ʼo te fakatonutonuʼi e ia ʼae ʼe poto pea mo ia ʼae ʼe vava. ʼE ui fenei e Salomone: “Fakatonutonuʼi he tahi ʼe poto, pea ʼe ʼofa anai kia te koe. Foaki ki he tahi ʼe poto, pea ʼe ʼasili age anai tona poto.” (Taʼaga Lea 9:8 lua koga, 9 ʼuluaki koga) Ko he tahi ʼe poto ʼe mahino kia ia “ ʼi te moʼi temi pe ʼaia ko te akonaki fuli pe ʼe hage ia ʼe mole ko he meʼa fakafiafia, kae ko he meʼa fakalotomamahi; kae ki muli age ʼe ina foaki kia natou ʼae neʼe ina akoʼi te fua ʼo te tokalelei, ʼae ko te faitotonu.” (Hepeleo 12:11, MN) Logo la ʼe fakatupu lotomamahi te tokoni, kae ʼe tonu koa ke tou tauʼi pea mo fakakinauʼi totatou loto ke fakafisi ki te faʼahi ʼae ka ina fakaliliu tatou ke tou popoto?
ʼE toe ui fenei e te hau poto: “Fakaha te ʼatamai malama ki te faitotonu, pea ʼe tuputupu anai tona poto.” (Taʼaga Lea 9:9 lua koga) ʼE kei ʼaoga kia tatou fuli ke tou ako, tatau aipe pe ʼe kua lahi totatou poto peʼe kua tou matutuʼa. ʼE ko he meʼa fakafiafia hakita sio maʼiape la mo natou ʼae kua matutuʼa, ʼe natou tali te moʼoni pea ʼe natou foaki tonatou maʼuli kia Sehova! Tou faiga foki ke tou ako pea mo taupau he fakakaukau ʼe maʼuli.
‘ ʼAki Te Poto ʼe Tou Maʼuli Fualoa Anai’
Ko totatou maʼua takitokotahi ke tou haga gaue ke tou maʼu te poto. Moʼo fakamaʼuhigaʼi te faʼahi ʼaia, ʼe ui fenei e Salomone: “Kapau kua ke liliu ʼo poto, kua ke liliu ʼo poto pe koe maʼa koe totonu; pea kapau neʼe ke vava, ʼe fua kovi pe anai kia koe totonu.” (Taʼaga Lea 9:12) Ko ia ʼae ʼe poto ʼe toe fua lelei pe anai kia ia, pea ʼe maʼuli mamahi ia ia ʼae ʼe vava ʼuhi pe ko ia totonu. ʼE tou utu pe te meʼa ʼae neʼe tou to. Koia ʼofa pe ke tou “tokaga ki te poto.”—Taʼaga Lea 2:2.
Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Taʼaga Lea
9:17—Kotea te ʼu “vai ʼae neʼe kaihaʼa,” pea he koʼe “ ʼe malie”? Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakatatau te ʼu felaveʼi fakasino ʼae ʼi te nofo ʼohoana ki he vai mokomoko ʼe ohu mai he vai keli, kae ko te ʼu vai ʼae neʼe kaihaʼa ʼe fakatata ki te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga ʼae ʼe fai fakafufu. (Taʼaga Lea 5:15-17) ʼE hage ko he huʼa vai lelei moka ui ke fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga fakafufu.
21-27 APELILI
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 10
Kotea ʼAe ʼe Koloaʼia Moʼoni Ai Tokita Maʼuli?
‘Manuʼia Te Kau Faitotonu’
ʼE tapuakina te tagata faitotonu ʼi te tahi aluʼaga. “ ʼE fakatupu masiva ni nima pikoʼelo, kae ʼe koloaʼia ni nima faʼa gaue. ʼE tanaki e te foha ʼae ʼe fakasiosio poto te taʼukai ʼi te temi mafana, kae ʼe fakaufiufi te foha ʼae ʼe moe mate ʼi te temi ʼo te taʼukai.”—Taʼaga Lea 10:4, 5.
ʼE maʼuhiga te ʼu palalau ʼa te hau ʼo ʼuhiga mo te kau gaue lolotoga te temi taʼukai. Ko te temi ʼo te taʼukai ʼe mole ko he temi ʼo te fakaʼaoʼaoganoa. ʼE ko he temi ʼaia ʼo te faʼa gaue pea mo fualoa. ʼE ko he meʼa ʼe tuli kaki.
ʼI tana fai tana ʼu palalau ʼaeni ki tana kau tisipulo, neʼe manatu ia Sesu ki he taʼukai tagata, mole ko he taʼukai ʼo he pulapula: “ ʼE lahi te taʼukai, kae ʼe lavaki te kau gaue. Koia, kotou faikole ki te ʼAliki ʼo te taʼukai [ia Sehova ʼAtua], ke ina fekauʼi mai he kau gaue ki tana taʼukai.” (Mateo 9:35-38) ʼI te taʼu 2000, neʼe ko te toko 14 miliona hahaʼi neʼe natou fakamanatu te mate ʼo Sesu ʼo laka tuʼa lua ʼi te kaugamalie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Koia, ʼe mole feala koa ke tou ui ‘kua hihina te ʼu gaueʼaga ki te tanaki ʼo te taʼukai’? (Soane 4:35) ʼE kole e te kau tauhi moʼoni ki te ʼAliki ke lahi age te kau gaue, pea ʼo mulimuli ki tanatou ʼu faikole ʼaia, ʼe natou lolotoga gaue malohi mo natou ki te fai ʼo ni tisipulo. (Mateo 28:19, 20) Pea ʼe tapuakina lahi e Sehova ʼanatou ʼu faiga! Lolotoga te taʼu gaue 2000, neʼe papitema te toko 280 000 tupu. ʼE faigaʼi mo natou ʼaia ke natou liliu ko he kau faiako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼOfa pe ke tou fiafia ʼi te temi ʼaeni ʼo te taʼukai ʼaki hatatou kau malohi ki te gaue ʼae ko te fai ʼo ni tisipulo.
Tou Haʼele ‘ ʼi Te Ala ʼo Te Faitotonu’
ʼE fakaha lelei e Salomone te maʼuhiga ʼo te faitotonu. ʼE ina ui fenei: “Ki he tagata, ʼe hage ʼona koloa ko he kolo tau. Ko te mamahi ʼo te kau fakaʼofaʼofa ʼe ko tonatou masisiva. ʼE maʼu te maʼuli ʼi te gaue ʼa te tagata faitotonu, kae ʼe fakaʼaogaʼi e te tagata agakovi te fua ʼo tana gaue ki te agahala.”—Taʼaga Lea 10:15, 16.
ʼE feala ki te ʼu koloa ke ina puipui tatou, moka hoko mai he ʼu meʼa fakapunamaʼuli ʼi totatou maʼuli, ohage ko he kolo mo hona ʼu kaupa, ʼe ina lava puipui te hahaʼi ʼae ʼe nonofo ai. Pea ko te masiva ʼe feala ke iku ki he aluʼaga fakaʼofaʼofa moka hoko he ʼu tuʼutamaki. (Ekelesiasi 7:12) Kae neʼe feala pe ke toe manatu ia te hau poto ki te tuʼutamaki ʼae ʼe feala ke hoko ki te tagata maʼu koloa pea mo te tagata masiva. Ko te tagata maʼu koloa ʼe lagi falala katoa ki tona ʼu koloa, ohage kia ia ko “he kaupa puipui.” (Taʼaga Lea 18:11) Pea ko te tagata masiva ʼe lagi manatu hala, ʼo ina ui ʼe mole hana ʼamanaki ki te ka haʼu ʼuhi ko tona masiva ʼaia. Koia, ko te ʼu tagata ʼaia ʼe lua ʼe mole nā faiga ke leleiʼia naua e te ʼAtua.
it-1 294
Tapuakina
ʼE tapuakinaʼi e Sehova ni hahaʼi. “ ʼE fakakoloa te tapuakina ʼa Sehova, pea ʼe mole ina hilifaki he mamahi ki ai.” (Taa 10:22) ʼE tapuakinaʼi e Sehova ia natou ʼae ʼe ʼofa ai, ʼo ina puipui natou, mo foaki kia natou he ʼu lelei, mo takitaki natou, mo fai ke lelei tonatou maʼuli, mo foaki te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia natou pea mo teuteuʼi he ʼu faigamalie ke natou maʼuli fiafia ai.
Koloa Fakalaumalie
Te ʼu Tapuakina ʼAe ʼe Tou Maʼu ʼi Tatatou Haʼele ʼi Te Agatonu
18 “Ko te tapuakina ʼa Sehova” koʼena te meʼa ʼae ʼe ina fakakoloaʼia te maʼuli fakalaumalie ʼo tana ʼu kaugana. Pea ʼe fakapapau fenei mai “ ʼe mole maʼu ai he mamahi.” (Taʼaga Lea 10:22) Kae he koʼe koa ʼe hoko ki te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ia te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia, ʼo natou lotomamahi ai pea mo maʼuli mamahi ʼaupito? ʼE tou tau mo te ʼu fihifihia ʼuhi ko tupuʼaga tafito ʼe tolu. (1) Ko tatou ko te ʼu hahaʼi agahala. (Senesi 6:5; 8:21; Sakopo 1:14, 15) (2) Ko Satana pea mo tana kau temonio. (Efeso 6:11, 12) (3) Ko te malama agakovi. (Soane 15:19) Logo la ʼe fakagafua e Sehova ke hoko he ʼu meʼa kovi kia tatou, kae ʼe mole ko ia ʼae ʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia. He ʼe ui fenei ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko te meʼa ʼofa lelei fuli pea mo te molaga haohaoa fuli, ʼe haʼu ia mai ʼoluga, he ʼe hifo mai te Tamai ʼo te ʼu malama ʼae ʼe ʼi selo.” (Sakopo 1:17, MN) ʼE mole maʼu he ʼu mamahi ʼi te ʼu tapuakina ʼa Sehova.
28 APELILI–4 MAIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 11
Tuku Tau Palalau Feia
ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu
Ko te agatonu ʼo te kau agatonu pea mo te agakovi ʼo te kau agakovi ʼe toe malave ki te hahaʼi. ʼE ui fenei e te hau ʼo Iselaele: “ ʼAki tona gutu ko te aposita ʼe ina maumauʼi tona tatau, kae ʼaki te ʼatamai malama ʼe ina haofaki te kau agatonu.” (Taʼaga Lea 11:9) Ko te faifatufatu, te ʼu fasituʼu, te ʼu palalau heʼe maʼa pea mo te ʼu faipalalau noa ʼe mole fakatupu kovi koa ki te hahaʼi? Kae ko te ʼu palalau ʼa te agatonu ʼe maʼa, ʼe ko he ʼu palalau ʼe fakakaukauʼi lelei, pea ʼe fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE haofaki ia ia e te ʼatamai malama koteʼuhi ʼaki tana agatonu ʼe ina fakamoʼoni ai ʼe loi te hahaʼi ʼae ʼe natou tukugakoviʼi ia ia.
ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu
Ko te hahaʼi agatonu ʼo te kolo ʼe natou fakatupu te tokalelei pea mo te fimalie, pea mo natou tokoni ki te maʼuli lelei ʼa te hahaʼi. Koia ʼae ʼe hikihiki ai te kolo pea mo mahu. Ko natou ʼae ʼe fasituʼu, mo fai he ʼu palalau ʼe fakatupu lavea pea mo kovi, ʼe natou fakalotohoha te hahaʼi, ʼe mole natou fai he ʼu meʼa fakafiafia, pea ʼe natou fakamaveuveu mo fakamavetevete ia te hahaʼi. ʼE hoko tafito te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe ko he ʼu hahaʼi maʼuhiga ʼae ʼe natou fai te ʼu palalau ʼaia. ʼE hoko ʼi te kolo te ʼu maveuveu, te ʼu aga fakahehema, pea mo te ʼu aga heʼe ʼaoga pea lagi haʼele kovi te faʼahi fakaekonomika.
Ko te pelesepeto ʼae ʼe tuʼu ia Taʼaga Lea 11:11, ʼe toe fakaʼuhiga ki te hahaʼi ʼa Sehova, ʼi tanatou fakatahitahi ʼi te ʼu kokelekasio ʼae ʼe hage ko hanatou kolo. Ko te kokelekasio ʼae ʼe maʼu ai he ʼu hahaʼi ʼe natou leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumalie, te kau faitotonu ʼae ʼe takitaki e tanatou agatonu ʼe ko he kokelekasio ʼe fiafia ai te hahaʼi fuli, mo natou gaue pea mo fetokoniʼaki, pea mo fakakololia ai ki te ʼAtua. ʼE tapuakina e Sehova te kokelekasio, pea ʼe mahu ʼi te faʼahi fakalaumalie. ʼI ʼihi temi, ko ʼihi ʼe lagi natou iita pea mo meo, ʼo natou fatufatu pea mo fasituʼu ki te fakahoko ʼo te ʼu gaue, koia ʼe natou hage ko he “aka kona” ʼe feala ke mafola pea mo fakatupu kovi ki ʼihi. (Hepeleo 12:15) ʼI te agamahani, ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe natou loto ke foaki age honatou tuʼulaga pea ke natou iloa. ʼE natou lau ʼe hoko te ʼu aga heʼe faitotonu, te fakapalatahi, peʼe ko te tahi ʼu aga kovi ʼi te kokelekasio peʼe fai e te kau tagata ʼafea. Ko tonatou gutu ʼe feala ke fakatupu maveuveu ʼi te kokelekasio. ʼAua naʼa tou fakalogo ki tanatou ʼu palalau, kae tou faiga ke tou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe manatu fakalaumalie, ʼe lagolago ki te tokalelei pea mo te logo tahi ʼa te kokelekasio.
ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu
ʼE lahi te mamahi ʼae ʼe fakatupu e ia ʼae ʼe mole fakasiosio tonu, peʼe “kovi tona loto”! ʼE mole ina taʼofi tana palalau, pea ʼe liliu ai ko he tagata ʼe fasituʼu peʼe laukovi. ʼE tonu ki te ʼu tagata ʼafea ke natou foimo fakagata te aga fakatupu kovi ʼaia. ʼO mole hage “ko ia ʼae ʼe kovi tona loto,” ʼe iloʼi e te tagata ʼae ʼe fakasiosio tonu te temi ʼae ʼe tonu ke nofo fakalogologo ai. ʼE mole ina fakaha anai he meʼa ʼe mole tonu ke iloʼi e ʼihi, kae ʼe ina taupau lelei. ʼI tana iloʼi ʼae kapau ʼe mole tokaga ki tona gutu, pea ʼe feala ke fakatupu mamahi, koia ko ia ʼae ʼe fakasiosio tonu ʼe “agatonu [ʼi] tona loto.” ʼE agatonu ki tona ʼu tehina mo tuagaʼane, pea ʼe mole ina fakaha te ʼu meʼa ʼae ʼe feala ke fakatupu tuʼutamaki kia natou. Ko te hahaʼi agatonu ʼaia, ʼe ko he tapuakina ki te kokelekasio!
Koloa Fakalaumalie
g20.1 11, te ʼa takai
Tona Fakasiʼisiʼi
“TAUʼI TE LOTOHOHA ʼAKI TE AGALELEI”
“ ʼE maʼuli lelei te tagata ʼae ʼe lelei, kae ʼe fihifihia ia ia ʼae ʼe lotofefeka.”—TAʼAGA LEA 11:17.
ʼI tana tohi Overcoming Stress, ʼi te kapite ʼae ʼo te “Tauʼi Te Lotohoha ʼAki Te Agalelei” ʼe fakamahino ai e te toketa ʼo te fakakaukau ko Tim Cantopher, te fua lelei ʼo te agalelei ki te maʼuli malolo mo te maʼuli fiafia. Kae ko he tahi ʼe agakovi ʼaupito ʼe liliu anai ia ʼo fakaʼofaʼofa, koteʼuhi ʼe mole he tahi ʼe fia felogoi mo ia.
ʼE toe feala pe ke tou fakasiʼisiʼi te lotohoha, ʼi tatatou taupau he ʼu manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo tatou totonu. Ohage la, ʼaua naʼa tou fakamalaloʼi ia tatou totonu ʼaki ni palalau ʼe fakatupu lotovaivai. Neʼe ui fenei e Sesu Kilisito: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou tatau ohage pe ko koe totonu.—Maleko 12:31.