Ke Hagē Tatatou Aga Ko Ia ʼAē ʼe Veliveli
“Ko ae e veliveli ia koutou fuli, ko ia ae e lahi.”—LUKA 9:48.
ʼE KOTOU LAVA MAʼU KOA TE ʼU TALI?
Koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou agavaivai?
ʼE lava liliu feafeaʼi ia ia ʼaē ʼe veliveli ʼo “lahi”?
ʼE lava feafeaʼi hatatou fakahā tatatou agavaivai ʼi te maʼuli fakataumātuʼa, ʼi te kōkelekāsio, pea ʼi ʼatatou felōgoi ʼaē mo ʼihi?
1, 2. Koteā ʼaē neʼe akoʼi e Sesu ki tana kau ʼapositolo? He koʼē neʼe ina akoʼi te faʼahi ʼaia kiā nātou?
NEʼE ko te taʼu 32 pea neʼe nofo Sesu mo tana kau ʼapositolo ʼi te tisitilike ʼo Kalilea. Neʼe kamata fefihiʼaki ʼihi ʼapositolo ʼi tanatou fia ʼiloʼi ʼaē pe ko ai neʼe lahi iā nātou. ʼE fakamatala fēnei mai e te tagata faitohi Evaselio ko Luka te meʼa ʼaē neʼe hoko: “Nee tupu leva he manatu i onatou loto, ke iloi pe ko ai e lahi ia natou. I te iloi e Sesu te manatu aia i onatou loto, nee ina too leva he kii toe, o fakatuu i ona tafa, pea nee ina ui leva kia natou: Ko he tahi pe e ina talitali i toku huafa te kii toe aeni e ina tali ia au totonu; pea ko he tahi pe e ina talitali ia au e ina talitali ia ae nee ina fekaui mai au. Koteuhi ko ae e veliveli ia koutou fuli, ko ia ae e lahi.” (Luka 9:46-48) Neʼe faʼa kātaki aipē Sesu ʼo tokoni ki te kau ʼapositolo ke natou mahino ki te ʼaoga ʼaē ke natou agavaivai.
2 Ko te agavaivai ʼaē neʼe akoʼi e Sesu ki tana kau ʼapositolo neʼe ko te aga koa ʼaia ʼa te kau Sutea ʼi te temi ʼaia? Kailoa ia. ʼE ʼui ʼi te tohi, neʼe maʼuhiga ʼaupitō ki te kau Sutea ke natou ʼiloʼi pe ko ai ʼaē neʼe tonu ke fakamaʼuhiga age ʼi ʼonatou kaumeʼa fuli, pea neʼe natou tuʼania tuʼumaʼu pē naʼa mole natou fakamaʼuhigaʼi ia ia ʼaē neʼe tuha mo ia. (Theological Dictionary of the New Testament) Neʼe mole loto e Sesu ke hagē tana kau tisipulo ko te hahaʼi ʼo tonatou temi.
3. (1) Koteā tona fakaʼuhiga ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli? He koʼē ʼe feala ke faigataʼa hatatou mulimuli kiai? (2) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē kā tou tali anai kiai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
3 Ko te kupu Fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupusiga palalau “ko ae e veliveli,” ʼe fakaʼuhiga ki he tahi ʼe mole maʼuhiga, ʼe agavaivai, peʼe mole ina fakaneke he tahi. Neʼe akoʼi e Sesu ki tana kau ʼapositolo ke hagē tanatou aga ko he kiʼi toe, ke natou agavaivai pea ke natou mahino ʼe mole natou ʼiloʼi ia meʼa fuli. ʼE toe ʼaoga ki te kau Kilisitiano moʼoni iā ʼaho nei ke natou tāʼofi te ako ʼaia neʼe fai e Sesu ki tana kau ʼapositolo. ʼE feala ʼi ʼihi ʼaluʼaga ke faigataʼa hatatou agavaivai. ʼI totatou ʼuhiga agahala, ʼe tou fiameʼalahi pea mo faiga ke tou lelei age tātou ʼi ʼihi. Pea ko te mālama ʼa Satana ʼe lagi ina fakaneke tātou ke tou manatu pē kiā tātou, ke tou fakafifihi, peʼe ke tou uga he tahi ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. Koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou agavaivai? Koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu ko ʼaē ʼe veliveli ʼe “ko ia ae e lahi”? Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakahā tatatou agavaivai?
“TE LOLOTO O TE U KOLOA, MO TE POTO, PEA MO TE MALAMA O TE ATUA!”
4, 5. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai ke tou agavaivai? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.
4 ʼE feala ke tou agavaivai mo kapau ʼe tou manatuʼi ko Sehova ʼe māʼoluga age iā tātou. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina ʼiloʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼiloʼi e Sehova. (Esa. 40:28) Neʼe faitohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te māʼoluga ʼo Sehova: “Oiau! Te loloto o te u koloa, mo te poto, pea mo te malama o te Atua! Ko ai e feala ke ina fakamatala ana fakamaau, pea ko ai e feala ke ina iloi ona ala!” (Loma 11:33) Kua lahi te ʼu meʼa ʼaē kua ʼiloʼi e te tagata talu mai te temi ʼaē neʼe tohi ai e Paulo te ʼu palalau ʼaia, kua hili kiai taʼu e 2 000. Kae ʼe kei moʼoni pē ʼana palalau. Tatau aipē te lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē kua tou ʼiloʼi, kae ʼe hoko atu pē anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo Sehova, mo ʼana gāue pea mo ʼana manatu.
5 Ohagē lā, neʼe liliu ia Leo ʼo agavaivai he neʼe mahino kiā ia ʼe mole feala ke ina ʼiloʼi ia meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua.a ʼI tana kei tūpulaga, neʼe leleiʼia e Leo te poto fakatagata. Neʼe fia mahino kātoa ki te ʼatulaulau, koia neʼe ina filifili ai ke ina ako te faʼahi ʼaia ʼi te faleako. Kae neʼe mahino leva kiā ia neʼe mole feala ke ʼiloʼi kātoa e te tagata te ʼu meʼa ʼi te ʼatulaulau ʼaki pē te poto fakatagata. Koia neʼe ina tuku ai tana ako te faʼahi ʼaia, kae ina ako te ʼu lao ʼaē ʼe fakatuʼu e he puleʼaga. Neʼe liliu leva ia ko he avoka pea ki muli mai neʼe tuʼi fakamāu. Ki muli age, ko ia mo tona ʼohoana neʼe nā ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe nā tali te moʼoni ʼo nā papitema. Logolā neʼe ako ia Leo ʼi te ʼu faleako lalahi, kae koteā ʼaē neʼe tokoni kiā ia ke agavaivai? ʼE ina tali fēnei: “Neʼe au mahino leva, tatau aipē te lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼatulaulau, kae ʼe kei toe lahi age te ʼu meʼa ke tou ako.”
6, 7. (1) Koteā te faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼo te agavaivai ʼe tuku mai e Sehova? (2) ʼE lava liliu feafeaʼi he tahi ʼo “lahi” ʼaki te agavaivai ʼa te ʼAtua?
6 Pea ʼe feala ke tou agavaivai mo kapau ʼe tou toe manatuʼi ko Sehova totonu ʼe agavaivai. Kotou fakakaukauʼi age muʼa te faʼahi ʼaenī: ʼE tou “kaugaue mo te Atua.” (1 Ko. 3:9) Ko Sehova ʼAtua, ʼaē ʼe Māʼoluga, ʼe ina loto ke tou kāuga gāue mo ia. ʼE ina fakamaʼuhigaʼi tātou ʼaki tana fakagafua ʼaē ke tou fakamafola te logo lelei ʼo tou fakaʼaogaʼi tana Folafola, te Tohi-Tapu. Logolā ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina fakahomo ake te pulapula, kae ʼe ina tuku ke tou tō pea mo fakavai. (1 Ko. 3:6, 7) ʼE fakahā ai e te ʼAtua ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo tana agavaivai pea ʼe ko he faʼifaʼitaki kiā tātou. ʼE mahino ia, ko te faʼifaʼitaki ʼa Sehova ʼe ina faka lotomalohiʼi tātou takitokotahi ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli!
7 Neʼe malave lahi kiā Tavite te agavaivai ʼa te ʼAtua. Neʼe hiva fēnei kiā Sehova: “E ke foaki mai kia au te paletau o tou fakamauli, pea e au liliu o lahi i tou agalelei [“agavaivai,” MN].” (2 Sam. 22:36) Neʼe ʼiloʼi e Tavite, kana neʼe mole agavaivai lā Sehova ʼo tokagaʼi ia ia pea mo tokoni kiā ia, pea neʼe mole feala ia ke ina fai te ʼu gāue lalahi ʼi Iselaele. (Pes. 113:5-7) ʼE toe fēia pē mo tātou. Ko ʼotatou kalitātē mo fealagia, pea mo te ʼu pilivilēsio ʼaē ʼe tou maʼu neʼe foaki mai ia e Sehova. (1 Ko. 4:7) ʼI te ʼui ʼa Sesu ko he tahi ʼe agavaivai ʼe liliu ʼo “lahi,” ko tona fakaʼuhiga ʼe liliu ko he kaugana ʼe fakamaʼuhigaʼi e Sehova. (Luka 9:48) Tou vakaʼi tona fakaʼuhiga.
ʼE LILIU FEAFEAʼI IA IA ʼAĒ ʼE VELIVELI ʼO “LAHI”?
8. He koʼē ko nātou ʼaē ʼe kau ki te kautahi ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke natou agavaivai?
8 Ko nātou ʼaē ʼe agavaivai ʼe natou fiafia ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua pea mo natou mulimuli ki te faʼahiga fai ʼo te ʼu gāue ʼi te loto kōkelekāsio. Ohagē lā ko te fafine ʼaenī ko Petra ʼaē neʼe lahilahi ake ʼi he fāmili Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae neʼe fia maʼuli faʼifaʼitaliha ia pea neʼe mavae ʼi te kōkelekāsio. ʼI ni taʼu ki muli age, neʼe toe fakatahi mo te kōkelekāsio. Kua fiafia ʼi te temi nei ʼi tana kau ki te kautahi ʼa Sehova pea mo mulimuli ki te faʼahiga fai ʼo te ʼu gāue ʼi te loto kōkelekāsio. He koʼē neʼe fetogi tana aga? Neʼe ʼui e Petra ko te ʼu faʼahi maʼuhiga e lua neʼe tokoni kiā ia, neʼe ko te agavaivai pea mo tana mahino ʼaē ʼe mole ina ʼiloʼi ia meʼa fuli.
9. Koteā te manatu ʼa he tahi ʼe agavaivai ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu pea mo ʼatatou tohi? He koʼē ʼe lahi age anai tona fakamaʼuhigaʼi?
9 Ko he tahi ʼe agavaivai ʼe loto fakafetaʼi moʼoni ki te ʼu meʼa lelei fuli ʼaē ʼe foaki e Sehova ki tana hahaʼi, ʼo kau kiai tana tokoni ke natou ʼiloʼi ia ia. Koia lā ʼaē, ko he tahi ʼe agavaivai ʼe ina ako tuʼumaʼu mo fakalelei ia te Tohi-Tapu, pea mo ina lau te ʼu nusipepa Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous !. Tokolahi te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe natou lau te ʼu tohi foʼou fuli ʼi muʼa ʼo tanatou hili ki tanatou tānakiʼaga tohi. Kapau ʼe tou fakahā ʼe tou agavaivai pea mo loto fakafetaʼi ʼo tou lau pea mo ako ʼatatou tohi, pea ʼe toe mālohi age anai ʼatatou felōgoi mo te ʼAtua, pea ʼe feala anai hana fakaʼaogaʼi lahi tātou moʼo fai tana gāue.—Hep. 5:13, 14.
10. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou agavaivai ʼi te kōkelekāsio?
10 ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe feala ai ke liliu ia ia ʼaē ʼe agavaivai ʼo “lahi,” peʼe fakamaʼuhigaʼi e te ʼAtua. ʼE fakaʼaogaʼi e Sehova tona laumālie māʼoniʼoni moʼo hinoʼi he kau tagata ʼāfea ʼi te ʼu kōkelekāsio fuli. Ko te ʼu tagata ʼaia ʼe natou fakatuʼutuʼu te ʼu fono mo te fai fakamafola, pea mo natou taupau te kōkelekāsio. Kā tou fakahā tatatou agavaivai ʼo tou lagolago fakafiafia ki te kau tagata ʼāfea, pea ʼe tou tokoni ai ke maʼu ʼi te kōkelekāsio te fiafia, mo te tokalelei pea mo te logotahi. (Lau ia Hepeleo 13:7, 17.) Pea kapau ʼe kotou tagata ʼāfea peʼe tagata faifekau fakaminisitelio, ʼe kotou fakahā koa takotou agavaivai ʼaki hakotou fakafetaʼi kiā Sehova ʼi tana foaki atu te pilivilēsio ʼaia?
11, 12. Ko te aga fea ʼae ʼe fakamaʼuhigaʼi ai anai tātou ʼi te kautahi ʼa Sehova? Koteā tona tupuʼaga?
11 Ko he tahi ʼe agavaivai ʼe liliu ʼi te kautahi ʼa Sehova ko he tahi ʼe fakamaʼuhigaʼi lahi heʼe liliu ko he kaugana ʼa te ʼAtua ʼe agalelei pea mo tokoni ʼi te kōkelekāsio. Neʼe tonu ke faka manatuʼi e Sesu ki tana kau tisipulo ke natou hagē ko he tahi ʼe veliveli, he neʼe maʼu e ʼihi iā nātou te manatu ʼa te hahaʼi fiameʼalahi ʼo tonatou temi. ʼE ʼui fēnei iā Luka 9:46: “Nee tupu leva he manatu i onatou loto, ke iloi pe ko ai e lahi ia natou.” ʼE toe feala koa ke tou kamata manatu ʼe tou lelei age tātou ʼi ʼotatou tehina pea mo ʼihi atu? ʼE mole tonu ke tou hagē ko te tokolahi ʼi te mālamanei, ʼaē ʼe fiameʼalahi pea mo manatu pē kiā nātou totonu. Kapau ʼe tou agavaivai pea mo fakamuʼamuʼa te finegalo ʼo Sehova, ʼe tou faka lotomalohiʼi ai anai ʼotatou tehina mo tuagaʼane.
12 Kā ʼe tou mahino ki te tokoni ʼa Sesu ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli, pea ʼe uga ai tātou ke tou agavaivai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼe hoko ʼi totatou maʼuli. Tou vakavakaʼi he ʼu ʼaluʼaga e tolu.
TOU FAIGA LAHI KE HAGĒ TATATOU AGA KO IA ʼAĒ ʼE VELIVELI
13, 14. ʼE tonu ke liliu feafeaʼi te aga ʼa te tagata peʼe ko te fafine ʼohoana ke hagē ko ia ʼaē ʼe veliveli? ʼE tokoni feafeaʼi te faʼahi ʼaia ki ʼanā felōgoi?
13 ʼI te maʼuli fakataumātuʼa. Tokolahi iā ʼaho nei ʼe natou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou leleiʼia, ʼo mole manatu nātou ki ʼihi atu. Kae ko ia ʼaē ʼe agavaivai ʼe ina maʼu te aga ʼaē neʼe faka lotomālohi e Paulo ke maʼu e te kau Kilisitiano ʼi Loma. Neʼe ina tohi fēnei: “Ke tou kumi te u mea ae e aoga ki te tokalelei pea mo te faufau.” (Loma 14:19) Ko he tahi ʼe hagē tana aga ko ia ʼaē ʼe veliveli, ʼe faiga ia ke tokalelei mo te hahaʼi fuli kae tāfito mo tona ʼohoana.
14 Ohagē lā, ʼi te ʼu temi mālōlō, ʼe lagi kehekehe te ʼu meʼa ʼaē ʼe fia fai e te tagata ʼohoana mo ʼaē ʼo tona ʼohoana. Lagi fia nofo te tagata ʼi tona ʼapi ʼo televisio, kae fia ʼalu tona ʼohoana ʼo kai ʼi tuʼa peʼe ke nā ʼolo ʼo fakasiosio he ʼu kaumeʼa. Kapau ʼe agavaivai te tagata ʼohoana ʼo mole manatu pē kiā ia kae toe manatu foki ki tona ʼohoana, pea ʼe faigafua anai ki te fafine hana fakaʼapaʼapa ki ai. Pea kapau ʼe mole fakaneke tuʼumaʼu pē e te fafine ke fai e tona ʼohoana te meʼa ʼaē ʼe ina loto kiai, kae ʼe manatu ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e tona ʼohoana, pea ʼe lahi age anai tona ʼofainaʼi pea mo fakamaʼuhigaʼi e tona ʼohoana. Mokā ʼe nā agavaivai tokolua, pea ʼe toe mālohi age ʼanā felōgoi fakataumātuʼa.—Lau ia Filipe 2:1-4.
15, 16. ʼO mulimuli ki te Pesalemo 131, koteā ʼaē neʼe faka lotomalohiʼi e Tavite ke fai e te kau Iselaele? ʼE feafeaʼi hatatou mulimuli kiai ʼi te kōkelekāsio?
15 ʼI te kōkelekāsio. ʼI te mālamanei, ʼe manatu e te tokolahi ʼe tonu ke natou foimo maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou loto kiai. ʼE mole natou faʼa kātaki pea ʼe natou fehiʼa ʼi te fakatalitali. Kapau ʼe tou agavaivai, pea ʼe faigafua anai hatatou fakatalitali kiā Sehova, ko tona fakaʼuhiga ke tou falala kiā te ia. (Lau ia Pesalemo 131:1-3.) Kapau ʼe tou agavaivai pea mo fakatalitali kiā Sehova, pea ʼe tapuakina anai tātou. ʼE puipui anai tātou, mo faka lotofīmālieʼi tātou pea mo tou fiafia. ʼE mahino ai kiā tātou pe koʼē neʼe faka lotomalohiʼi e Tavite te kau Iselaele ke natou faʼa kātaki ʼo ʼamanaki pea mo fakatalitali ki tonatou ʼAtua!
16 ʼE feala hakotou maʼu he fīmālie ohagē ko Tavite mokā kotou agavaivai ʼo ʼamanaki pea mo fakatalitali kiā Sehova. (Pes. 42:6) Lagi ʼe kotou fia liliu ʼo tagata ʼāfea ke feala ai hakotou tokoni lahi age ʼi te kōkelekāsio. (1 Tim. 3:1-7) ʼE mahino ia, ʼaki te tokoni ʼa te laumālie māʼoniʼoni, ʼe tonu muʼa ke kotou faiga lahi ke kotou maʼu te ʼofa, te fiafia, te tokalelei pea mo te tahi atu agaaga ʼaē ʼe tonu ke maʼu e he tagata ʼāfea. Kae ʼe feafeaʼi mo kapau kua fualoa age takotou fakatalitali ʼi ʼihi atu? Ko he tahi ʼe hagē tana aga ko ʼaē ʼe veliveli, ʼe faʼa kātaki ia ʼo fakatalitali ke foaki age he ʼu pilivilēsio ʼi te kōkelekāsio. Pea ʼe hoko atu pē anai tana tauhi fiafia kiā Sehova mo te kōkelekāsio, ʼo ina fai he gāue pē ʼe tuku age ki ai.
17, 18. (1) Kapau ʼe tou fai fakalelei ki he tahi neʼe tou lakahala ki ai pea mo tou fakamolemole ki ʼihi, koteā anai tona fua? (2) Koteā te tokoni ʼe tuku mai iā Taaga Lea 6:1-5?
17 ʼI ʼatatou felōgoi ʼaē mo ʼihi. ʼE faigataʼa ki te tokolahi hanatou fai fakalelei mokā neʼe natou lakahala. Kae ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou faiga lahi ke natou fakahā tanatou agavaivai ʼo natou fakamoʼoni neʼe natou lakahala pea mo fai fakalelei. Pea ʼe natou toe lotolelei ʼo fakamolemole mokā neʼe lakahala age he tahi. Mokā maʼu te fiameʼalahi ʼi te kōkelekāsio, pea ʼi te agamāhani ʼe hoko ai ni toe fihifihia, kae kapau ʼe tou lotolelei ʼo fakamolemole, pea ʼe tokalelei te kōkelekāsio.
18 ʼE lagi ʼaoga ke tou fakahā te agavaivai ʼaki hatatou fai fakalelei mo he loto fakamalotoloto. Ohagē lā neʼe tou fai he fakatuʼutuʼu mo he tahi kae neʼe mole feala hatatou fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia, he neʼe hoko he meʼa neʼe mole tou ʼamanaki kiai. Mokā hoko he meʼa fēia, tatau aipē pe neʼe mole ko he hala fuli ʼa tātou, kae ʼe tonu ke tou fakamoʼoni neʼe tou toe lakahala mo tātou.—Lau ia Taaga Lea 6:1-5.
19. He koʼē ʼe tonu ke tou loto fakafetaʼi ki te faka lotomalohiʼi ʼo tātou ʼi te Tohi-Tapu ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli?
19 ʼE tou loto fakafetaʼi lahi ki te faka lotomalohiʼi ʼo tātou ʼi te Tohi-Tapu ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli. ʼE lagi faigataʼa ʼi ʼihi temi ke tou agavaivai. Kae kapau ʼe tou manatuʼi ko Sehova ʼe māʼoluga age iā tātou mo toe agavaivai, pea ʼe tou fia agavaivai anai. ʼI tatatou fai ʼaia, ʼe tou liliu anai ko he kaugana ʼa Sehova ʼe fakamaʼuhigaʼi lahi. Koia, tou faiga lahi ke hagē tatatou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli.
[Nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Paki ʼo te pāsina 19]
ʼE fakamaʼuhigaʼi tātou e Sehova ʼaki tana fakagafua mai ke tou fakamafola te logo lelei
[Paki ʼo te pāsina 22]
Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke hagē takotou aga ko ia ʼaē ʼe veliveli?