Mang E Ke Buch Rorad?
NOPH nge No e l’agruw i ngochol nu Bible ni yima yog nga l’agruw e mach nu Egypt ni immoy nib gilbuguwan ni yu Memphis nge Thebes. Noph (Memphis) e immoy ni gonapan 14 e mile nga yimuch u Cairo, u baan ngal e lul’ ni Nile. Machane, me munmun, ma daki mang reb e mach nib ga’. U tabolngin e bin 15th e chibog B.C.E., me yog reb e mach ni baga’ ngak yu Egypt nib biech, ni aram yu No (Thebes), ni ba’ ni gonapan 300 e mile nga yimuch u Memphis. U fithik’ e pi n’en ni boor u temple nu Thebes ni ke kireb e ba riy e bin baaram nu Karnak, ni yima lemnag ni aram e re naun ni th’abi ga’ ni kan toy ni bay e rumag riy. Yu Thebes nge tempel riy nu Karnak e ni pi’ ni fan ko liyor ngak Amon, ni ir e got rok yu Egypt nib th’abi ga’.
Mang e n’en ni yiiynag e Bible u m’on u rogon yu Memphis nge yu Thebes? Nog e gechig nib togopuluw ngak Pharaoh nu Egypt nge pi got rok, ni rib ga’ ni fare got ni th’abi ga’ ni, “Amon nu No.” (Jeremiah 46:25, 26) Fapi girdien e liyor ni yad boor ni yad be yan nga ram e bay ni “gotheyrad.” (Ezekiel 30:14, 15) Ma aram rogon ni buch. Kemus ni n’en ni ke magay ko liyor ngak Amon e aban e tempel ni ke puth. Fare mach nu Luxor e chiney e bay u daken bang ko Thebes ni kakrom, nge boch e binaw ni ba achichig ni ku bay ko regi n’em ni ke magothgoth.
Ma yu Memphis, e chi n’en ni ke magay riy e kemus ni teliw ko yam’. Louis Golding ni be’ ni manang e Bible e yog ni gaar: “Ke bokum miriay e duw ma piyu Arab ni ra koled yu Egypt e ra fanayed e regi n’en nu Memphis ni gathi ba achig yang ni ke magothgoth nga ur feked e malang riy ngar fanayed ngar toyed e mach rorad ni [Cairo] ni ba’ nga barba’ e lul’. Rib fel’ rogon e maruwel ni tay piin ta dimow naun nu Arab nge but’ ko Nile ni ra chaggow ngar maruwelgow ni ga ra sap ni bokum e miles u lan e gi n’en baaram ni immoy e re mach ni ke kakrom nem riy ma dab mu guy taab malang ni ke bi m’ug nga lang u fithik’ e but’ riy nib talumor.” Rib riyul’, ni bod rogon ni kan weliy u m’on ni bay u Bible, ni Memphis e bayi par ni “dakuriy rogon ni yira gin ngay . . . ma dakuriy be’ riy.”—Jeremiah 46:19.
Gal ney e kemus ni l’agruw u fithik’ e pi n’en ni be dag feni rib puluw e pi yiiy nu Bible. Fare magothgoth ni ke tay yu Thebes nge yu Memphis e ke gagiyelnag fan ni ngarda pagedan’dad ni ra buch e tin baaray e yiiy u Bible.—Psalm 37:10, 11, 29; Luke 23:43; Revelation 21:3-5.
[Picture Credit Line on page 32]
Photograph taken by courtesy of the British Museum