ARTÍCULO DE ESTUDIU 33
Chinándanu ejemplu galán ni bisaana Daniel
«Nabé risácaluʼ» (DAN. 9:23).
CANCIÓN 73 Bidii laadu stipa ne valor
NI ZAZÍʼDINUa
1. ¿Xi bicaa ca babilonio guuyadxicaʼ Daniel?
DXI nahuiiniʼ Daniel, yené ca binni de Babilonia laabe casi prisioneru zitu de guidxi Jerusalén. Peru neca nahuiinibe biiyadxícabe laabe. ¿Xiñee yaʼ? Guizáʼ guyuulaʼdxiʼ ca binni de Babilonia ni cayuuyacaʼ, biiyacaʼ «ni rihuinni si», ti hombrehuiiniʼ ni nazaaca ne guizáʼ sicarú ni zeeda de ti familia risaca (1 Sam. 16:7). Ngue runi bisiidicabe laabe para gúnibe dxiiñaʼ ndaaniʼ palaciu ne gueeda gácabe ti binni risaca (Dan. 1:3, 4, 6).
2. ¿Ximodo biiyaʼ Jehová Daniel? (Ezequiel 14:14).
2 Nadxii Jehová Daniel peru cadi purtiʼ nayá hombre laa o pur napa ti puestu risaca ndaaniʼ palaciu, sínuque pur ni gudixhe ique Daniel gaca. ¿Ximodo nánnanu ni yaʼ? Purtiʼ dxi nahuiiniʼ Daniel o napa biaʼ gande iza bizeeteʼ Jehová labe lade ca hombre ni qué nusaanacaʼ Jehová ne bíʼnicaʼ ni nabe pur stale iza casi Noé ne Job (Gén. 5:32; 6:9, 10; Job 42:16, 17; biindaʼ Ezequiel 14:14). Lu guidubi guendanabani sicarú ni gupa Daniel qué nusaana Jehová de ñannaxhii laa (Dan. 10:11, 19).
3. ¿Xi zadúʼyanu lu artículo riʼ?
3 Lu artículo riʼ zadúʼyanu chupa cualidad ni gupa Daniel ni gucané laa gaca ti binni risaca nezalú Jehová. Primé, zadúʼyanu paraa bisihuinni Daniel ca cualidad riʼ. Despué, zadúʼyanu ximodo biziidiʼ Daniel gapa ca cualidad riʼ. Ne últimu, zadúʼyanu xi zanda gúninu para chinándanu ejemplu stibe. Neca gucuá artículo riʼ para ca joven peru guiranu zanda guizíʼdinu de ejemplu stiʼ Daniel.
GUPA VALOR CÁSICA GUPA DANIEL
4. ¿Pora bisihuinni Daniel napa valor?
4 Guca Daniel ti joven ni guizáʼ gupa valor. Guidúʼyanu paraa bisihuínnibe cualidad riʼ. Primé biaje, gúcani zándaca chupa iza despué de binitilú ca babilonio Jerusalén. Ti gueelaʼ guníʼ xcaandaʼ rey Nabucodonosor ti bacaandaʼ guizáʼ feu ne ni bichibi laa, biiyabe ti estatua naroʼbaʼ. Ngue runi biseendacaabe ca binni nuu xpiaaniʼ de guidxi Babilonia, ládecaʼ zeeda Daniel, para guiniʼcaʼ xi guníʼ xcaandabe ne xi riníʼ bacaandaʼ que. Ne pa qué gúnicabe ni zuutibe laacaʼ (Dan. 2:3-5). Ngue runi Daniel nagueendaca biʼniʼ xiixa, «gunábabe rey que gudii tiempu laabe para ganda gábibe laa xi riníʼ bacaandaʼ que». (Dan. 2:16). Ni bíʼnibe riʼ bisihuinni ni nápabe fe ne valor. ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ lu Biblia qué ruzeeteʼ pa rusiene Daniel bacaandaʼ. Guniʼné Daniel chonna de ca xhamigu, Sadrac, Mesac ne Abednego,b ne gunábabe laacaʼ guinábacaʼ «guiá Dios ni nuu guibáʼ laacaʼ ne guluíʼ laacabe ni ná bacaandaʼ que» (Dan. 2:18). Bicabi Jehová ca oración stícabe ne gucanebe Daniel para ganna xi riníʼ bacaandaʼ stiʼ Nabucodonosor que. ¡Maʼ qué ñati Daniel ne ca xhamigu!
5. Bizeeteʼ paraaruʼ bisihuinni Daniel valor.
5 Gudiʼdiʼ si ti tiempu de guníʼ Daniel xi riníʼ bacaandaʼ stiʼ estatua naroʼbaʼ que gupa xidé bisihuinni sti biaje napa valor. Ti dxi gupa Nabucodonosor sti bacaandaʼ ni qué nusisiaasiʼ laa, peru yanna riʼ la? guníʼ xcaandabe ti yaga naroʼbaʼ. Gupa Daniel valor ne bisiénebe Nabucodonosor ni riníʼ bacaandaʼ stiʼ ne guniʼbe zié xpiaaniʼ rey que, zusaana de guni mandar ne zadiʼdiʼ caadxi iza para guibiguetaʼ gaca rey (Dan. 4:25). Ñándaca niníʼ ique Nabucodonosor cucaalú Daniel laa ne ñuni mandar ñuuti laabe, peru guizáʼ gupa Daniel valor ne qué ñaanadxí de niníʼ guiráʼ ni gudxi Dios laa.
6. ¿Xi zándaca gucané Daniel gapa valor?
6 ¿Xi zándaca gucané Daniel gapa valor biaʼ dxi bibani yaʼ? Zándaca biziidibe stale de bixhózebe ne jñaabe dxi nahuiinibe. Cumu yenanda bixhoze ne jñaa Daniel ni gudxi Jehová ca israelita ni napa xiiñiʼ, bisiidicabe laabe ni ná Ley stiʼ Dios (Deut. 6:6-9). Cadi ca chii si mandamientu runibiáʼ Daniel sínuque laaca nánnabe xi zanda ne xi qué zanda gó ca israelita (Lev. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13).c Ne laaca nánnabe xi guiráʼ bizaaca xquidxi Dios ne xi rizaaca tobi ora qué rinanda ca norma stiʼ Jehová (Dan. 9:10, 11). Ne guiráʼ ni bizaacabe gunna dxiichibe nuuca Jehová ne ca ángel stiʼ para gacané laabe (Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19).
Ni gucané Daniel gapa valor nga guni estudiar stiidxaʼ Dios, guni orar ne gapa confianza Jehová. (Biiyaʼ párrafo 7).
7. ¿Xiruʼ gucané Daniel gapa valor? (Biiyaʼ imagen ca)
7 Gucuá ique Daniel guʼndaʼ ni bicaa ca profeta stiʼ Dios casi ni bicaa profeta Jeremías. Pur nga gúnnabe maʼ cadi candaa para guiree ca judíu de guidxi Babilonia (Dan. 9:2). Ra biiyabe cayaca cumplir ca profecía que, jmaruʼ si gúpabe confianza Jehová. Ora ti binni guizáʼ gapa confianza Jehová reeda gaca ti binni ni napa stale valor (bichaaga ni né Romanos 8:31, 32, 37-39). Ne ni jma gucané Daniel nga nabé biʼniʼ orar Bixhoze ni nuu guibáʼ (Dan. 6:10). Rábibe laa guiráʼ ra bicheebe, guiráʼ ni runi sentirbe ne rinábabe laa gacané laabe (Dan. 9:4, 5, 19). Cásica laanu qué ñalené Daniel valor, gupa xidé biziidibe gápabe cualidad riʼ ne bíʼnibe ni ra biʼniʼ estudiarbe, biʼniʼ orarbe ne qué nusaana de ñápabe confianza Jehová.
8. ¿Xi zacané laanu gápanu valor?
8 Zándaca napa bixhózenu ne jñaanu valor peru qué riníʼ diʼ nga laaca zápanu valor cásica laacabe. ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ caquiiñeʼ gúninu stipa para gápanu ni. Gapa tuuxa valor o gaca nadxibalú zeeda gácani casi ti habilidad. Ne caquiiñeʼ guizíʼdinu gápanu ni. Para gápaluʼ ti habilidad caquiiñeʼ guuyadxiluʼ binni ni napa habilidad ca ne guiziidiluʼ gúniluʼ ni rúnibe. Nga runi, para gácanu ti binni ni napa valor naquiiñeʼ gúʼyadxinu ca binni ni naca zacá ne chinándanu ejemplu sticaʼ. Yanna, ¿xi rizíʼdinu de Daniel yaʼ? Caquiiñeʼ guni estudiarnu Stiidxaʼ Dios, gaca xhamígunu Jehová, cadi gusaana de guni orarnu laabe ne gábinu laabe ni runi sentirnu ne gápanu confianza, qué zusaana Jehová de gacané laanu. Pa gúninu ca cosa ni bizéʼtenu riʼ, zácanu ti binni ni napa valor ora caquiiñeʼ gusihuínninu pa nápanu fe.
9. ¿Xi ndaayaʼ ricaa ti binni ni napa valor?
9 Stale ndaayaʼ ricaa ti binni ni napa valor. Guiníʼ íquenu ni bizaaca Ben,d ni nabeza guidxi Alemania. Scuela ra riebe que runi crécabe evolución ne riníʼ íquecabe ti cuentu si nga ni rusiidiʼ Biblia, nuu tu bizáʼ guiráʼ ni. Ti dxi gúdxicabe laabe guiniʼbe xiñee runi crebe nuu tu bizáʼ laanu. Né stale valor bisiénebe ni runi crebe. ¿Xi guleendube yaʼ? Laabe guniʼbe: «Bicaadiaga chaahuiʼ maestru que naa ne bidiibe ti copia de información ni ziniaʼ que ca xcompañeruaʼ». ¿Xi biʼniʼ ca xcompañeru Ben yaʼ? Laabe guniʼbe: «Bicaadiaga chaahuicabe naa ne guníʼcabe cadxagayaacabe ni bineʼ que». Ni bizaaca Ben riʼ rusiidiʼ ni laanu ca binni ni napa valor runi respetar xcaadxi laa ne laaca rucaani xcaadxi gacaláʼdxicaʼ gánnacaʼ jma de Jehová. Ndiʼ rusihuinni ribeendunu ni galán ora nácanu binni ni napa valor.
CADI GUSAANANU JEHOVÁ CÁSICA DANIEL
10. ¿Xii nga lealtad?
10 Lu Biblia, lu diidxaʼ hebreu ni guca traducir «lealtad» o «amor leal» rusihuinni ni ti cariñu ne ti guendarannaxhii nadipaʼ ni rucaa tobi cadi guixeleʼ de tuuxa o xiixa. Stale biaje riquiiñeʼ diidxaʼ ca para gusihuinni ni guendarannaxhii ni napa Dios ca xpinni. Ne laaca riquiiñeʼ diidxaʼ ca ora riete de guendarannaxhii ni napa ca xpinni Dios (2 Sam. 9:6,7). Ribeza Jehová gusihuínninu nácanu leal laa. Ne ra zidiʼdiʼ dxi zanda gaca lealtad ca jma nadipaʼ. Ne nga peʼ nga ni bizaaca profeta Daniel.
Guluu Jehová ndaayaʼ Daniel ra biseendaʼ ti ángel para guseeguʼ ruaa ca lión que. (Biiyaʼ párrafo 11).
11. ¿Ximodo bisihuinni Daniel qué nusaana de ñannaxhii Jehová neca maʼ napa jma de 90 iza? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda lu portada).
11 Stale biaje bisihuinni Daniel nadxii Jehová ne qué nusaanabe laa. Peru dxi napa Daniel jma de 90 iza, gudíʼdibe lu ti guendanagana naroʼbaʼ. Tiempu que maʼ ca medo ne ca persa runi mandarcaʼ Babilonia ne naca Darío rey. Nanalaʼdxiʼ caadxi funcionariu Daniel ne qué runi respetarcaʼ Jehová. Ngue runi gudixhe íquecabe gúnicabe xiixa para gúticabe Daniel. Biyúbicabe modo guni firmar rey que ti ley ni guluu Daniel lu ti guendanagana, pa zaca leal Dios o rey que. Para gusihuinni Daniel zuni ni ná rey que la? ni naquiiñeʼ si guni nga gusaana de guni orar Jehová 30 dxi. Peru Daniel qué nusaana de ñuni ni ná Jehová, ngue runi guluucabe laabe ndaaniʼ ti bizé ra nuu caadxi lión. Bilá ne guluu Jehová ndaayaʼ laabe purtiʼ qué nusaanabe laa (Dan. 6:12-15, 20-22). ¿Xi zacané laanu gusihuínninu qué zaxélenu de Jehová cásica biʼniʼ Daniel yaʼ?
12. ¿Xi biʼniʼ Daniel para gusihuinni qué ziuu dxi gusaana Jehová yaʼ?
12 Para cadi guixélenu de Jehová caquiiñeʼ de guidubi ladxidoʼno gannaxhiinu laabe. Qué nixeleʼ Daniel de Jehová ne qué nusaana de ñuni ni nabe purtiʼ guizáʼ nadxii laabe. Zándaca ni gucané laabe gannaxhiibe Jehová stale nga ra guníʼ íquebe ca cualidad ni napa ne ximodo rusihuinni Jehová ca cualidad riʼ (Dan. 9:4). Ne laaca riníʼ íquebe guiráʼ ca cosa ni maʼ biʼniʼ Jehová pur laabe ne pur xquidxi, ne ngue rucaa gudiibe xquixe peʼ laa (Dan. 2:20-23; 9:15, 16).
Pa gannaxhiiluʼ Jehová de guidubi ladxidoʼloʼ cásica biʼniʼ Daniel ni la? qué zusaanaluʼ Jehová. (Biiyaʼ párrafo 13).
13. a) ¿Paraa naquiiñeʼ gusihuinni ca joven qué zaxélecaʼ de Jehová? Bizeeteʼ ti ejemplu. b) ¿Xi zanda guininu ora guinabadiidxaʼ tuuxa laanu pa runi apoyar ca testigu stiʼ Jehová gaca tuuxa muxeʼ o gunaa nguiuʼ? (Biiyaʼ lu jw.org videu ni láʼ «Dxandíʼ peʼ ziuu paz purtiʼ cayaca ni jneza»).
13 Cásica bibani Daniel, ca joven ni runi ni ná Jehová nuucaʼ lade binni ni qué runi respetar ca norma stiʼ Jehová. Ne ca binni riʼ rúnicaʼ menu ca ni nadxii Dios ne dede rucaacabe ca joven riʼ gusaanacaʼ de gácacaʼ leal Jehová. Ne nga peʼ nga ni bizaaca Gabriel, ni nabeza ndaaniʼ guidxi Australia. Dxi nahuiinibe bidxaagalube ti guendanagana ra scuela. Gunabadiidxaʼ maestra que laacabe xi ñúnicabe pa tobi de ca xhamígucabe niníʼ muxeʼ laa. Maestra que guníʼ guzuhuaacabe ti ladu pa zuni apoyárcabe xhamígucabe ne sti ladu guzuhuaa ca ni coʼ. Gabriel guníʼ: «Guirácabe biʼniʼ apoyárcabe, naa ne sti Testigu si coʼ». Ni bizaaca despué bisihuinni pa Gabriel zaca leal Jehová. Laabe gúnirube: «Riaadxaruʼ para guiluxe clase que, ca compañeru ne maestra que biʼniʼ insultarcaʼ ne biʼniʼ burlacaʼ laadu dede ora biluxe clase que. Bineʼ stipa pur cadi guidxiicheʼ ne gusieneʼ ni runeʼ cré. Peru qué ninácabe ñunadiágacabe». ¿Ximodo biʼniʼ sentir Gabriel yaʼ? Laabe guniʼbe: «Qué ñuuladxeʼ ñuni insultárcabe naa, peru guizáʼ biecheʼ purtiʼ guca leal Jehová ne bisieneʼ ni runeʼ cré».
14. ¿Xi zanda gúninu para cadi gusaananu de gácanu leal Jehová?
14 Cásica Daniel qué zusaananu de gácanu leal Jehová pa gúninu stipa gannaxhiinu laabe de guidubi ladxidoʼno. Para ganda guiroobaʼ guendarannaxhii stinu, naquiiñeʼ gunibiáʼ chaahuinu laabe ne ti modo zanda gúninu ni nga guʼyaʼ chaahuinu de guiráʼ ni maʼ bizaʼbe (Rom. 1:20). Joven, ¿xi zacané lii para guiroobaʼ guendarannaxhii ne respetu ni nápaluʼ Jehová ra zidiʼdiʼ dxi yaʼ? Lu sección ni láʼ «¿Ñee nuu tu bizáʼ ni la?» nuu videu ne artículo nachucu ni zanda gúʼyaluʼ. Laaca zanda gúʼndaluʼ ca folletu ¿Es la vida obra de un Creador? ne El origen de la vida. Ndiʼ nga ni guníʼ ti hermana joven de Dinamarca láʼ Esther, de ca publicación riʼ: «Guizáʼ riuuladxeʼ guiráʼ niné folletu riʼ. Qué rabi ni lii xi guni creluʼ, sínuque rabi ni lii ximodo peʼ nga ca cosa ca ne maʼ lii cuiluʼ xi guni creluʼ». Ben, ni bizéʼtenu lu párrafo 9 que, guníʼ: «Ca folletu riʼ nabé gucané ca ni naa para gaca fe stinneʼ naguidxi. Gunnaʼ dxiicheʼ Dios nga bizáʼ guendanabani». Despué de gúʼndaluʼ ca folletu riʼ zudiiluʼ cuenta biaʼsi nga ni ná Biblia lu Apocalipsis 4:11 ra ná: «Jehová Dios stidu, lii nga runi merecerluʼ guicaaluʼ gloria, honra ne poder, purtiʼ lii bizaʼluʼ guiráʼ xixé ni nuu».e
15. ¿Xiruʼ zanda gúninu para chuʼnu jma gaxha de Jehová?
15 Sti cosa ni zacané laanu gannaxhiinu jma Jehová nga guni estudiarnu modo bibani Jesús, Xiiñibe. Ne ndiʼ peʼ nga ni biʼniʼ ti hermana ni nabeza ndaaniʼ guidxi Alemania láʼ Samira. Laabe nabe: «Ra biziideʼ de Jesús binebiaʼyaʼ jma Jehová». Dxi nahuiiniʼ Samira, nabé guca nagana para laabe guiénebe rizaalaʼdxiʼ Jehová binni, peru qué ñaca nagana para laabe ñénebe rizaalaʼdxiʼ Jesús binni. Laabe guniʼbe: «Nabé guyuuladxeʼ modo guca Jesús purtiʼ guizáʼ nachaʼhuiʼ ne gunnaxhii ca xcuidi ne cadi nagana para gaca xhamigu tuuxa laabe». Ra jma ziyunibiaʼbe Jesús jma ziyunibiaʼbe ne jma ziyannaxhiibe Jehová. ¿Xiñee yaʼ? Samira bizeeteʼ: «Chaahuiʼ chaahuiʼ bieneʼ naca Jesús casi bixhoze ne rinándabe ejemplu stiʼ ne nácabe casi peʼ Jehová. Ne bieneʼ biseendaʼ Jehová Xiiñiʼ lu Guidxilayú riʼ para ganna binni ximodo peʼ laabe (Juan 14:9). Joven, pa racaláʼdxiluʼ chuʼluʼ jma gaxha de Jehová la? gudixhe ique gunibiaʼluʼ Jesús. Pa lii gúniluʼ ni la? zannaxhiiluʼ jma Jehová ne qué zaxéleluʼ de laabe.
16. ¿Xiñee galán gúninu stipa para cadi guixélenu de Dios? (Salmo 18:25; Miqueas 6:8).
16 Ti binni ni naca leal la? rapa xhamigu ni qué rusaana laa (Rut 1:14-17). Pa gácanu leal o qué guixélenu de Jehová, zatadxí ladxidoʼno. ¿Xiñee? Purtiʼ Jehová cayabi laanu, zaca leal né ti binni ni naca leal laa (biindaʼ Salmo 18:25; Miqueas 6:8). Cadi dxandíʼ ridxagayaanu Dios ni bizáʼ guiráʼ xixé cosa ni jma napa poder racalaʼdxiʼ gaca xhamigu laanu neca nácanu binni ruchee la? ne gastiʼ ni zanda guxheleʼ laanu de gaca xhamígunu laabe, dede nin guendaguti (Dan. 12:13; Luc. 20:37, 38; Rom. 8:38, 39). Nga runi, galán chinándanu ejemplu stiʼ Daniel ne gácanu leal Jehová.
BIʼNIʼ STIPA CADI GUSAANA DE GUIZIIDILUʼ DE DANIEL
17, 18. ¿Xiruʼ zanda guizíʼdinu de Daniel?
17 Lu artículo riʼ bidúʼyanu chupa si cualidad stiʼ Daniel. Peru zándaruʼ guizíʼdinu stale cosa de laabe. Casi bidii Jehová laabe bacaandaʼ ne visión, zaqueca habilidad para gusiénebe xi riníʼ caadxi profecía. Stale de ca profecía ca maʼ guca cumplir ca ni ne xcaadxi de laacani rabi ca ni laanu caadxi cosa ni chiguizaaca huidxe si ne zuchaa ca ni xquendanabani binni.
18 Lu sti artículo ca zadúʼyanu chupa profecía ni zeeda lu libru stiʼ Daniel. Pa gúninu stipa guiénenu ca ni zacané ca ni guiráʼ xixenu, ca joven ne ca ni maʼ huaniisi para ganda guicaacaʼ decisión galán dede ca yanna. Zacané ca profecía riʼ laanu gápanu valor ne cadi gusaananu Jehová ne zacá zanda chuʼnu listu para gudxíʼlunu ca guendanagana ni gueeda ca.
CANCIÓN 119 Naquiiñeʼ gaca fe stinu naguidxi
a Ridxaagalú ca joven ni runi ni ná Jehová guendanagana ni zusihuinni pa nápacaʼ valor ne qué zusaanacaʼ Jehová. Zándaca ra scuela guni burla ca xcompañérucabe laacabe dede guiniʼcaʼ ca ni nahuati nga runi cré nuu tu bizáʼ guiráʼ ca cosa, runi adorar Dios ne rinanda ca norma stiʼ. Peru lu artículo riʼ zadúʼyanu, ca ni rinanda ejemplu stiʼ profeta Daniel ne rúnicaʼ ni ná Jehová né stale valor ne qué rusaanacaʼ laabe rusihuínnicaʼ nácacaʼ binni nuu xpiaaniʼ.
b Ndiʼ nga ca lá ni bidii ca babilonio laacabe.
c Nuu chonna razón ni zándaca bicaa Daniel cadi gó guendaró ni bidii ca babilonio laa. Primé, zándaca beela que zeeda gaca beela stiʼ ca maniʼ ni ná ley cadi gócabe (Deut. 14:7, 8). Guiropa, zándaca beela ca núchani rini (Lev. 17:10-12). Ne guionna, zándaca guendaró que zeeda gácani ti ritual para ca dios ni cadi dxandíʼ (bichaaga ni né Levítico 7:15 ne 1 Corintios 10:18, 21, 22).
d Maʼ bidxaa lá caadxi binni.
e Laaca zanda guni estudiarluʼ libru Acerquémonos a Jehová, ni zacané lii gunibiaʼluʼ jma ca cualidad stiʼ Jehová ne modo naca. Zacané libru riʼ lii gannaxhiiluʼ laabe jma.