“Oni Ta Manga Gere Nitingidi Pa Re”
“Ho ko atambua he ni ko ki kuadi he, ki ya, ‘Gere nga borore, nga gu du fu roni; oni ta manga gere nitingidi pa re.’”—1 KOR. 11:24.
1, 2. Ginipai si awira wa si abawiriki aaberãha ti gu regbo i aandu ku Yerusarema yo?
‘RAGO ariyo ni haha ha, ani ima rengba ka bi fogo diwi. Agu ababandarago du Yerusarema yo aima bi fogo diwi rogo gu nyemu naadu gba. Ga aYudo aboro rondo nika takapande pa tonatona gu vovo diwi nga Nisana nibasa. Abagumba pangbanga nika gbandaka gipai re niipo. Zavura agu aboro du ane, i ima gia gipai re a. Nirengo, Yesu nika ida ka ndu ku Yerusarema yo tipa ka da mbata fu tona Pumbo Susiri.’
2 Si nawira wa agi apai re naadu ri agu abawiriki naadu na Yesu Perea yo (mbiti Yaradene yo) ho ko aandu gako yangara nduge ni ku Yerusarema yo. (Mt. 19:1; 20:17, 29; Mk.10:1, 32, 46) Fuo ino aYudo gu bambata uru gu gayo diwi nga Nisana atona ti ni, Pumbo Susiri nadu fuo arame 13 fuo ti uru rogo Nisana 14.
3. Tipagine du aKristano ti ni na nyemu gu rame diwi nga ga Pumbo Susiri?
3 Gu rame diwi nga ga Tingida Pakpio Yesu nandu sa na gu rame diwi nangia ga Pumbo Susiri, si nika du rogo gi garã rogo Zerekpe 14, 2014 fuo ti uru. Si nika ngia kparakpara uru fu ndikidi aKristano na agu aboro du na nyemu rengo. Tipagine? Mbiko gupai ani agedaha rogo 1 AKorindo11:23-25 naya: “Yesu adi kpokuta ni gu yuru i akusi pa ko ni re; ho ko atambua he ni ko ki kuadi he, ki ya, ‘Gere nga borore, nga gu du fu roni; oni ta manga gere nitingidi pa re.’ A wo inga fuo riahe.”
4. (a) Gini asanahe rengbe ka kura nibipa Tingida Pakpio Yesu? (b) Waigu i naaino gu rame diwi nga ga Tingida Pakpio Yesu na agarã dũ? (Oni bi gu sanduki nga “Tingida Pakpio Yesu Rogo 2014.”)
4 Nirengo, si naida mo duadu pati gupai Yesu aya fu apefuoko i nimangihe bara sa vuru garã yo. Si naida mo sana tiro mbu regbo koyo nga: ‘Waigu si aida ani mbakaditirani tipa gi uru re? Gini ahe i nika mangasunge na ni yo? Gi dunguratise re nika du wai? Ginipai gu dunguratise re na agu ahe i nika mangasunge na ni yo nika yugoho fere?’
KPOKUTA NA IMEKAKUE
5. Ginipai Yesu aya fu gako abawiriki i mangihe ka mbakadatiyo tipa Pumbo Susiri?
5 Ho Yesu aya ni fu abawiriki i gbata ba tipa Pumbo Susiri, ko ayanga fuyo wẽ i kendege gu ba re bibihe du kia te, kuba gure, ko aida gu bambu du ni gigirihe ka i rengbe rogoho dunduko. (Oni gedi Marako 14:12-16.) Si adu nga i ye na agu ahe si aidaha tipaha kodihe na gu kpakuto na imekakue zanga agbooro. Fuo nyasa Yesu na riahe, ko atona ka fura gbe tipa kpokuta na imekakue.
6. (a) Ginipai Yesu apehe tipa kpokuta fuo nyasa Pumbo Susiri? (b) Gini ngbatunga kpokuta i naamangasunge na ni ti regbo Tingida Pakpio Yesu?
6 Gu mokedi nangia Matayo naadu kinaho akepai ki ya: “Yesu ki di kpokuta ki fu tambuahe, ki kuadi he; ko ki nifu he fu abawiriki, ki ya, ‘Oni dí he ki ri he.’” (Mt. 26:26) Gu “kpokuta” re aadunga na agbooro te, kina wai si adu ti regbo gu Pumbo Susiri aYisaraere anaamangaha. (Gate 12:8; Pa Rug. 16:3) I anaamanga gu kpokuta re rogo ngungo nganu na ime, zanga maa agbooro na tikpo koyo. Wa duhe nga agbooro aadunga rogoho te, si anaafukongo te. Si anidu ni kpakakpaka ha na ni uguhe na ni guhe du taata tipa i kuodihe rukutu. Areme, abaakumba niima sana boro mbu regbo Tingida Pakpio Yesu koyo tipa ní ba kpokuta rogo ngungo nganu yo. (Ka gene adunga tipa ngungo nganu ya, i ima rengba ka mangaha rogo ngungo mapunga watadu ngbanya.)
7. Gini ngbatunga imekakue Yesu afura tipaha, na gini ngbatunga ha rengbe yo ka mangasunge na ni areme ti regbo Tingida Pakpio Yesu?
7 Matayo aya berewe wẽ: “[Yesu] ki di inga, ki fu tambuahe, ki fu he fu yo, ki ya, ‘Oni mbíri he ambira ti ngba gere dunduko.’” (Mt. 26:27, 28) Gu inga Yesu adihe kubeko re adu na imekakue rogoho. Imekakue aadunga ti regbo gu Pumbo Susiri namangi Ezipeta yo te, wa si avura du wo, Yesu aakanga pa mangasunge na ni ti regbo Pumbo Susiri te. Ko aima mangasunge na ni ti gu regbo ko ari riahe na gako abawiriki. Areme, aKristano namangasunge a na imekakue ti regbo Tingida Pakpio Yesu. Gini ngbatunga imekakue si aida i mangisunge na ni? Si aidanga gu du na kura ahe rogoho te. Si naida i mangisunge na gu imekakue adunga he rogoho ya wa agu du arimoho re, Beaujolais, Burgundy, watadu Chianti.
GUPAI KPOKUTA NA IMEKAKUE AYUGOHO
8. Tipagine du aKristano ti ni na nyemu agu apai kpokuta na imekakue arukubaha?
8 Gu mokedi nangia Pauro ape gupai ziazia nga si naida aKristano ni Tingidi Pakpio Yesu. Ko akepai fu agu aidipase naadu Korinda yo ki ya: “Mi adi pai be Gbia nga gu mi afu fu roni a, wa Gbia Yesu adi kpokuta ni gu yuru i akusi pa ko ni re; Ho atambua he ni ko ki kuadi [he], ki ya, ‘Gere nga borore, nga gu du fu roni; oni ta manga gere nitingidi pa re.’” (1 Kor. 11:23, 24) Sidu, aKristano naamanga gipai re na agarã dũ na i na nyemu agu apai kpokuta na imekakue arukubaha.
9. Gini iraira bipai du kura aboro na ni tipa gu kpokuta Yesu amangisunge na ni?
9 Kura aboro pambori naya Yesu afura tipa kina boro ndikidi kpotoko niya: ‘Gere nga kpoto re,’ i nabi he nga gu kpokuta re aima satihe ni ndikidi kpotoko. Ono tie, gipai re nga rengo te.a Gu ruru abawiriki re aabi kpoto Yesu abi kina wai i abi kpokuta a. Nirengo, fugo sanza du Yesu apehe a wa ka anaamangaha.—Yo. 2:19-21; 4:13, 14; 10:7; 15:1.
10. Gine gu kpokuta i naamangasunge na ni ti regbo Tingida Pakpio Yesu arukubaha?
10 Gu kpokuta amokedi arihe re, si aarukuba kpoto Yesu. Gini kpotoko? Bakuru kusayo, ga Mbori amoyambu aabihe nga wa duhe nga Yesu akuo kpokuta ono ka meme ko akuonga ho ko akpi ni ya, gu kpokuta re narukuba “boro Kristo” nga badona mbedimbedi aKristano. (Ef. 4:12; Rom. 12:4, 5; 1 Kor. 10:16, 17; 12:27) Ono tie, fuo mangayo bakere wetekapai, i aaye ka bi gupai nga, Ziazia Kekeapai nayugo gupai nga gu kpokuta re narukuba kpoto Yesu. Yesu ‘ahi apai rogo boroko’ na i ki kenge ko. Sidu, ti regbo Tingida Pakpio Yesu, kpokuta naarukuba kpoto Yesu nga gu ‘naaka gaani ingaapai.’—1 Pet. 2:21-24; 4:1; Yo. 19:33-36; Eb. 10:5-7.
11, 12. (a) Ginipai Yesu apuhe tipa imekakue? (b) Gine gu imekakue i naamangasunge na ni ti regbo Tingida Pakpio Yesu arukubaha?
11 Gipai re naundo rani ani girogo gupai yo Yesu apehe tipa imekakue. Si naya: “A wo inga fuo riahe, [ko aya], ‘Gi inga re nga vovo ndika rogo kurere.’” (1 Kor. 11:25) Dungu aZiazia Kekeapai nape kina gu bangisapai gu Ziazia Kekeapai nga ga pa-Zande apehe nga: ‘Gi inga re nga vovo ndika rogo kurere.’ Ya mo kina boro gu inga re nangia gu vovo ndiko Yesu ape paha re? Oó. Gu “inga” re aarukuba gu imekakue naadu rogoho. Ginihe Yesu aya gu imekakue re aarukubaha? Gu kureko naauka tipa rani.
12 Ani nabi afugo Yesu rogo gu Kitabu Wene Pangbanga nga ga Marako naya: “Kurere nga gere nga ga ndika nga gu nauka tipa dungu aboro.” (Mk. 14:24) Nirengo, si adu nga kure Yesu nika ‘uka tipa rani na dungu aboro sa dia gbegberẽ apai tirani.’ (Mt. 26:28) Sidu, imekakue narukuba kure Yesu. I rengbe ka “vu rani ti tiandika” mbiko gu kure Yesu ko atumo rani na ni.—Oni gedi AEfeso 1:7.
Amokedi ambiri imekakue naarukuba kure Yesu nga mokido (Oni bi agenewaraga 11, 12)
TINGIDA PAKPIO YESU
13. Oni sakinga pai tipa wai i amangaha Tingida Pakpio Yesu.
13 Kangia gere nga bambata regbo foro kadu pati Tingida Pakpio Yesu na aDezire Yekova, ginipai si aida si du berã ro yo? Si na wira wa gu dunguratise re nika du rogo gu gigiri ba rengbe aboro arengba ka sungu rogoyo wenengai. I ima rengba ka maa bete ambumbudo yo tipa ka kendega rago, ono agianga wa ga kporo pumbo ya. Gu bakumba du na wene inohe nika manga gu gumbapai du mburuhe rii Ziazia Kekeapai. Ko nika undo aboro dunduko i du na tambuahe tipa gupai Kristo amangihe furani. Ko akpi ni motumo tipa ka batasa rani. (Oni gedi ARomo 5:8-10.) Bagumbapai nika sakapai tipa agu amaabangire ue du fu aKristano rogo Ziazia Kekeapai.
14. Gini amaabangirise i nika saka paha ti regbo Tingida Pakpio Yesu?
14 Gu bambata maabangirise nga ka zogarago na Kristo ngbangbaturũ yo, si fu kina bete apefuoko, wa gu ruru amokedi naadu mbata. (Rk. 12:32; 22:19, 20; Yugo. 14:1) Gu kura maabangirise re fu gu badungu aKristano namangasunge ni ruruyo fu Mbori ti gi gaani regbo re. I na maabangirise ka raka rogo Paradizo auru kpotosende nyeanye kindi. AKristano aima digo nikpari tipa gupai Mbori akpinyemuhe mangi auru kpotosende a wa duhe ngbangbaturũ yo, si nika manga amanga ti gu regbo re. (Mt. 6:10) Ziazia Kekeapai napekapa gu weneapai nika manga fuyo yo nyeanye kindi.—Yes 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23.
15, 16. Ginipai i naamangaha na kpokuta ti regbo Tingida Pakpio Yesu?
15 Ho bagumbapai nika mbeda ka digiso sakapai ni tipa agi amaabangirise re, ko nika pepai nga regbo ima da tipa ka manga gupai Yesu aya fu gako amokedi i mangihe. A wa ani nifura tipaha mbata kuari, i nika mangasunge na gu kpokuta na zamba imekakue adunga na agbooro rogoho ya. Agi ahe re nika du rii mbisa pati bagumbapai. Ko nika ya fu aboro i gedi gupai rogo Ziazia Kekeapai Yesu apehe na ki mangihe ti gu regbo ko asi mburu gipai re. Ni kpiapai, ani nagedapai rogo gu kitabu nga Matayo niya: “Yesu ki di kpokuta ki fu tambuahe, ki kuadi he; ko ki nifu he fu abawiriki, ki ya, ‘Oni dí he ki ri he, gere nga borore.’” (Mt. 26:26) Yesu akuo gu kpoto re na ki fuhe fu amokedi. Rogo Zerekpe ti rame ru 14, oni nika bi gu kpokuta adunga na agbooro ya i namoihe rogo asaani.
16 I ima rengba ka mangasunge na dungu asaani tipa ka banda regbo ka si du nga nge aboro ange. Si aidanga si du ni gu riko banarupai te. I nika manga guru kparakpee, fuo gure, i ki tanga na ni ti aboro ringbisihe kuti gupai i naamanga ha. Kina bete aboro nika rihe (watadu boro adunga ho nika rihe te), awa si amangi tipa gu naadu rogo 2013 rogo kura adungurati.
17. Gini rugapai Yesu afuhe tipa imekakue i nika mangaha ti regbo Tingida Pakpioko?
17 Fuo gure, bagumbapai nika geda gupai Yesu amangihe na imekakue nga: “[Yesu] ki di inga, ki fu tambuahe, ki fu he fu yo, ki ya, ‘Oni mbíri he ambira ti ngba gere dunduko; bambiko gere nga kurere nga ga vovo ndika, i niuka ha tipa roni na dungu aboro sa dia gbegberẽapai ti yo.’” (Mt. 26:27, 28) Wakina gupai niidu tipa kpokuta, i nika kparakpee berewe na ki tanga na agu ‘ainga’ du na imekakue rogoho ti aboro dũ.
18. Tipagine duhe ti ni ni nyanyakipa pai ani du naabarani dunduko pati Tingida Pakpio Yesu?
18 Gu dungu aboro nika du pati Tingida Pakpio Yesu aringa kpokuta na ki mbiri imekakue te mbiko gupai nga Yesu aya kina agu aboro nika zogarago na ko ngbangbaturũ yo rengbe ka rihe na ki mbirihe. (Oni gedi Ruka 22:28-30; 2 Tim. 4:18) Gu kura aboro nika du ni adu pati ni gbua. Ono wa vura duhe wo, si ni nyanyakipa pai kadu pati Tingida Pakpio Yesu mbiko padu boro pati ni nayugo wai ní abi gu motumo nga ga Yesu na kikiipaha. Ti regbo Tingida Pakpio Yesu, oni rengbe ka berãkurii agu amaku rengbe oni ka gbiaha mbiko gako motumo. Oni namaabangirise tipa kadu dagba gu “bakere rimbasa aboro” nika bata ti regbo “bakere gberãngbi.” Oni nga agu airisimbori nika ‘zunda gayo aremu, na ki vurusi he ni kure Wiri Kandoro.’—Yugo. 7:9, 14-17.
19. Ginipai rengbe mo ka mangaha tipa ka mbakada tiro na ki gbia undo ti regbo Tingida Pakpio Yesu?
19 ADezire Yekova rogo zegino dunduko nika mbakadatiyo tipa gi dunguratise re. Mbu aposo koyo kindi, ani nika ndu ka yamba dungu aboro i ye kadu na ani pati ni. Kurigure, agu aˈuru nikaa ndu sa Tingida Pakpio Yesu, badungu rani nika geda agu apangbanga rogo Ziazia Kekeapai tipa agu apai Yesu amangihe na agu apai namangi mbata fu gu yangara riahe ko arihe na gako abawiriki rogo 33 Fuo Batikayo Kristo. Si naida ani mbakadi agu apai du tipa rani mbu regbo koyo kindi wa ka ani du pati ni. Si adu ni wenepai ka ani da mbata fu tonatona bia na kparakpee wa ka ani di agino kugume na ki du pati gu dunguratise re daho si ka nyasa ni. Ani gbiati agu agino nika ye nika gbia bakere undo ka ani degaturani na kini gedi Ziazia Kekeapai sa na bagumbapai. Gu nyakipaha gbe nga, padu ani yo nika yugo gaani tambuahe tipa ga Yesu motumo na gaani giasangba kuti gu zinahe ko afuhe niya: “Oni ta manga gere nitingidi pa re.”—1 Kor. 11:24.
a Wene bawirikipai sa Germani yo nga Heinrich Meyer aya: ‘Kpoto Yesu adu kindi ni ungaha ti gu regbo re, na kureko aaukanga te, boro ho dagba gako amokedi narengbe ka berã gupai nga ní nari kina boro ndikidi kpotoko na kini mbiri ndikidi kureko te. Zavura kina Yesu nitiko, ko aarengbanga ka ida i girogo agu afugoko re ngba gu gene i arengbanga ka ida kuti ni ya te.’