Ceng Adek, Sektemba 3
Yucepu . . . otimo kit macalo lamalaika pa Rwot ocike kwede; okwanyo dakone otero bote.—Mat. 1:24.
Yucepu kare ducu onongo keto tira pa Jehovah i tic, dok meno oweko en obedo won gang maber. Tyen adek mapatpat, en onongo tira ki bot Lubanga ma kwako jo me ode. Tyen adek magi ducu, en olubo tira meno cutcut kadi bed timone onongo tek. (Mat. 1:20; 2:13-15, 19-21) Lubo tira pa Lubanga oweko Yucepu ogwoko Maliam, okonye, dok omine jami me kom ma mitte. Tam kong kit ma jami ma Yucepu otimo oweko mar ki woro pa Maliam pire odongo matek! Wun co, wutwero lubo lanen pa Yucepu ka wuyenyo tira ma jenge i kom Baibul ka odok i kom gwoko jo me odiwu. Ka iketo tam man i tic, kadi bed timone pe yot, inyuto marri pi dakoni dok ijingo nyomwu. Laminwa mo ma bedo i lobo Vanuatu, ma dong orii i nyom pi mwaki makato 20 owaco ni: “Ka cwara yenyo dok keto i tic tira pa Jehovah, worona pire dongo matek. Awinyo ni atye agonya dok abedo ki gen matek i kom tam ma en moko.” w23.05 21 ¶5
Ceng Angwen, Sektemba 4
Yo gudo bibedo madit kunnu, yo ma gicako nyinge ni “Yo Maleng.” —Ic. 35:8.
Lujudaya ma gudwogo ki i Babilon onongo gibidoko “jo maleng” bot Lubangagi. (Nwo. 7:6) Ento meno onongo pe te lokke ni, pe mitte ni gutim alokaloka me yomo cwiny Jehovah. Pol pa Lujudaya onongo kinywalogi i Babilon dok onongo gungi woko ki tam kacel ki rwom me kwo pa Lubabilon. Mwaki mapol i nge dwogo pa gurup mukwongo i Icrael, Gabuna Nekemia obedo ki ur me niang ni lutino ma kinywalogi i Icrael onongo pe gupwonyo leb pa Lujudaya. (Nwo. 6:6, 7; Nek. 13:23, 24) Lutino magi onongo gibipwonnye me maro ki woro Jehovah nining ka pe gitwero niang leb Ibru—ma en aye leb ma kicoyo iye Lok pa Lubanga? (Ejira 10:3, 44) Dong onongo mitte ni Lujudaya gutim alokaloka madongo, ento timo man onongo bibedo yot pien dong gibedo i lobo Icrael, ka ma onongo kitye ka roco iye woro me ada motmot.—Nek. 8:8, 9. w23.05 15 ¶6-7
Ceng Abic, Sektemba 5
Rwot kwako dano ma mito poto, dok ilo jo ma piny obwoyogi woko ada malo.—Jab. 145:14.
Ki cwercwiny, kadi bed watye ki miti madwong me tic nyo walubo yubwa kore ki kore, pud angola ngola twero bedo tye. Me labolle, “jami ma timme atura” twero kwanyo cawa ma omyero wati kwede me cobo yubwa. (Latit. 9:11) Watwero kato ki i peko mo ma turo cwinywa dok weko wawinyo ni kerowa nok adada. (Car. 24:10) Kit macalo watye ki roc, waromo timo gin mo ma weko bedo tek me cobo yubwa. (Rom. 7:23) Nyo watwero winyo ni waol woko. (Mat. 26:43) Ngo ma romo konyowa me loyo jami ma ngolle atura? Wi opo ni angola ngola pe tyen lokke ni omyero dong igik tuteni me cobo yubbi woko. Baibul tito ni watwero kato ki i peko teretere. Ento, tito bene ka maleng ni, pud watwero medde ki tute me cobo yubwa. Ada, ka imedde ki tute me cobo yubbi kadi bed timone tek, inyuto ki Jehovah ni imito yomo cwinye. Jehovah pud dong cwinye bedo yom ya ka oneno tuteni me cobo yubbi! w23.05 30 ¶14-15