ENUKPLAKPLA NYƆTA 22
EHAJIJI 127 Ame Si Ƒomevi Wòle Be Manye
Lé Woawɛ nɔ Nɔnɔjiji Hwenu Ayi Nywiɖe
“Mɛ ciŋmɛ mínyi le ji mɛ . . . yí nyi enuvevitɔ.”—1 PIƐ 3:4, NWT.
SUSU VEVI LƆ
Enu ciwo mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo atɛnŋ awa keŋ asɔ gbeta nywi koɖo lé mɛ ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ atɛnŋ akpedo wo nu do.
1-2. Lé ewa nɔ mɛɖewo hwenu wojijiɛ nɔnɔɔ?
NƆNƆJIJI hwenu atɛnŋ anyi hwenu dojijɔnamɛ ɖeka. Nɔ èjijiɛ mɛɖe le kakacɛ mɛ yɛɔ, kankandoji li mɔ, èji mɔ enuwo ayi nywiɖe. Jijɔ hwenu yí enyi nɔ asu koɖo ashi sugbɔ. Nɔvinyɔnu Tsion,a ci yí so Ethiopie nu mɔ: “Hwenu ɖeka ci ŋkpɔ jijɔ wu le anyi agbe mɛ yí nyi hwenu yí nyɛ koɖo asunyɛ jijiɛ nɔnɔ. Mìkannɔ seŋ veviwo yí gbekonɔ nukui. Ejɔ eji nɔŋ ci ŋvakpɔɛ mɔ, ŋkpɔ mɛɖeka ci ŋlɔn yí yɛ can lɔnŋ.”
2 Vɔ nɔviŋsu Alessio ci yí so Pays-Bas nu mɔ: “Ejɔ ji nɔŋ mɔ ŋvajejeɛshi ashinyɛ nywiɖe hwenu yí mìjikɔ nɔnɔ, vɔ mìgbedo go cukaɖawo hwenu mìzɔnzɔn.” Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ cukaɖa ɖewo ciwo woatɛnŋ ado go koɖo Bibla gɔnmɛɖose ɖewo ciwo atɛnŋ akpedo mɛ ciwo yí jikɔ nɔnɔ nu nɔ enuwo ayi nɔ wo nywiɖe. Mìagbexo nuxu so lé mɛbu ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ atɛnŋ akpedo mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ nu.
ENU CI YÍ TAÐO WOJINƆ NƆNƆ
3. Nyi yí dɔ wojinɔ nɔnɔɔ? (Elododo Wema 20:25)
3 Ci nɔnɔjiji atɛnŋ anyi jijɔ hwenu can ɔ, egbenyi afɔɖeɖe vevi ɖeka ci yí atɛnŋ akplɔ amɛ yi alɔlele mɛ. Le alɔlele zangbeɔ, asu koɖo ashi ɖonɔ gbe le Yehowa ŋmɛ mɔ yewoalɔn yewonɔnɔwo yí ado bubu yewonɔnɔwo nu, nɔ yewo vlɛ yí le agbe duu. Gbɔxwe mìaɖo egbe ɖekpokpuiɔ, mìɖo abu tamɛ kpɔ so nyɔ lɔ nu veviɖe. (Hlɛn Elododo Wema 20:25.) Ahan ele le alɔlele gbeɖoɖo can mɛ nɛ. Nɔnɔjiji hwenu lɔ nanɔ yí amɛ amɛve lɔwo jenɔshi wowonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe yí gbesɔnɔ gbeta nywi. Hweɖewonuɔ, gbeta ci woasɔ yí nyi woaɖe nɔnɔ yí hweɖewonuɔ, gbeta ci woasɔ yí nyi woami nɔnɔ jiji. Nɔ womi nɔnɔ jijiɔ, de eyi enyi kpɔ mɔ wowa afɛn yɔ o. Ewaɖeɔ, nɔnɔjiji kpenɔdo amɛ nu yí wokpɔnɔ mɔ woaɖe nɔnɔ alo wodaɖe nɔnɔ ma.
4. Nyi yí taɖo mìɖo aɖo susu sɔgbe do nɔnɔjiji nuɔ?
4 Nyi yí taɖo ele veviɖe mɔ woasɔ susu sɔgbe asɔ kpɔnɔ nɔnɔjijiɔ? Nɔ trɛnnɔ ɖe ɖo susu sɔgbe do nɔnɔjiji nuɔ, datɔ zɔnzɔn koɖo mɛɖe ci yí dejijiɛ mɔ yeaɖe o. De trɛnnɔwo ɖekɛwo yí ɖo aɖo susu sɔgbe do nyɔ lɔ nu o. Mìwo pleŋ yí ɖo aɖo ŋwi enu ci yí taɖo wojinɔ nɔnɔ. Le kpɔwɛ mɛ, mɛɖewo buini mɔ nɔ mɛɖewo jijiɛ nɔnɔɔ, dandandan woɖo aɖe nɔnɔ. Lé ecɛ wanɔ nɔ Kristotɔ trɛnnɔwoɔ? Nɔvinyɔnu Melissa, ci yí le États-Unis nu mɔ: “Nɔ nɔvi ɖewo jijiɛ nɔnɔɔ, Kunuɖetɔ ɖewo kpɔnɔ emɔ mɔ woɖo aɖe nɔnɔ. Ecɛ dɔ wodesɛnŋ yí minɔ zɔnzɔn o, nɔ wokpɔɛ mɔ yewodesɔ koɖo yewonɔnɔwo can. Enu cɛ yí dɔ yí trɛnnɔ ɖewo gbenɔ mɔ yewodazɔn koɖo mɛɖe o. Ecɛ atɛnŋ ahɛn enulolokpɔ sugbɔ va.”
MÍTEKPƆ AJESHI MÍWONƆNƆWO ÐƐ NYWIÐE
5-6. Nyi mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo ɖo aje agbla ajeshi ɖɛ so wowonɔnɔwo nuɔ? (1 Piɛ 3:4)
5 Nɔ èjijiɛ nyɔnu alo ŋsu ɖe yɛɔ, nyi yí akpedo eo nu nasɔ gbeta mɔ yeaɖi alo daɖiɔ? Mítekpɔ yí ajeshi míwonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe. Kankandoji li mɔ, èjeshi ŋɖewo ɖɛ so mɛɖetɔ lɔ nu gbɔxwe yí mítɔ zɔnzɔn. Vɔ emɔ hun nɔ eo hɔntɔn nɔ najeshi ‘mɛ ciŋmɛ enyi le ji mɛ.’ (Hlɛn 1 Piɛ 3:4, NWT.) Ecɛ ana nanya enu sugbɔ so lé mɛ ci ejikɔ aɖe lɔ le do le gbɔngbɔn mɛ, mɛ ci ŋmɛ enyi koɖo lé ebunɔ tamɛ kpɔ do. Nɔ hwenuwo vayikɔɔ, àvasun ji avana ɖoŋci nɔ nyɔbiɔse cɛwo: ‘Mɛ cɛ ci ŋjikɔ aɖe lɔ ɖe, átɛnŋ avanyi asu nywi alo ashi nywi nɔŋ a?’ (Elo. 31:26, 27, 30; Efe. 5:33; 1 Tim. 5:8) ‘Mìatɛnŋ alɔn mìwonɔnɔwo yí asɔnɔ ɖe le ji nɔ mìwonɔnɔwoa? Ale fafɛɖe nɔ mì mɔ mìaŋwla ŋkuvi do mìwonɔnɔwo fɛnwoa?’b (Rɔm. 3:23) Ci míjejeɛshi míwonɔnɔwoɔ, ɖo ŋwi mɔ: Nɔ míɖyi nɔnɔ le ŋɖewo mɛɔ, de eyi le veviɖe o, vɔ enu ci yí le veviɖe yí nyi lé mí amɛve lɔwo le gbesɔsɔ yí anɔ eju ci míto vovo nɔ míwonɔnɔwo can.
6 Nubuwo ciwo yí èɖo agbejeshi so mɛɖetɔ lɔ nu hwenu yí míjijiɛ nɔnɔɔ? Gbɔxwe yí àtɔ mɛ lɔ lɔnlɔn sɛnŋsɛnŋɖeɔ, àtɛnŋ aji mɔ yewoaxo nuxu so enyɔ vevi ɖewo nu, shigbe mɔ tajinu amɛ lɔ tɔwo nu nɛ. Vɔ enyɔ ciwo yí kan amɛ lɔ, shigbe lanmɛsɛnmɛ nyɔwo, eho cukaɖawo koɖo enuvevi ciwo yí jɔ do ji le agbe mɛ vayi sa ɖe? Deʒan mɔ woakan seŋ so nyɔ lɔwo pleŋ nu le tɔtɔmɛ nɔ nɔnɔjiji lɔ o. (Sɔ sɔ koɖo Ʒan 16:12.) Nɔ èkpɔɛ mɔ esɔ ɖoɖu mɔ yeana ɖoŋci nɔ nyɔbiɔse ɖekawoɔ, na nɔ amɛ lɔ anya. Mɛ ci èjikɔ aɖe lɔ ɖo anya nyɔ ŋtɔ́wo keŋ asɔ gbeta nywi. Eyi taɖo èɖo avahun nyɔ ɖekatɔwo mɛ ni nywiɖe.
7. Lé mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo atɛnŋ ajejeɛshi wowonɔnɔwo ɖɛ doɔ? (Gbekpɔ dakavi ci yí nyi “Nɔ Mɛ Ci Èjijiɛ Le Jinjintɔxu.”) (Kpɔ foto lɔwo hɛnnɛ.)
7 Lé àwɛ ajeshi mɛ ciŋmɛ mɛ lɔ nyi teŋteŋ ɔ? Emɔ nywitɔ ci ji àto awɛ yí nyi mɔ àxonɔ nuxu koɖo amɛ lɔ so ji mɛ yí atonɔ nyɔnɔnwi ni, abiɔnɔ nyɔwo yi se yí agbeɖonɔ to yi nywiɖe. (Elo. 20:5; Ʒaki 1:19) Taŋfuin, ètɛnŋ mɔ yewoawanɔ ŋɖewo doju ciwo yí ana míakannɔ seŋ fafɛɖe, shigbe ŋɖuɖu doju, esaɖyiɖyi le jugbaja tɔxuwo yí agbeɖe kunu doju. Míatɛnŋ agbejeshi míwonɔnɔwo, nɔ mínɔnɔ eju koɖo míwo xlɔwo koɖo míwo xomu. Gbesɔ kpe niɔ, àtɛnŋ awa toto nɔ edɔ ɖewo wawa yí akpɔ lé amɛ lɔ wanɔ nu do le nɔnɔmɛ vovovowo mɛ koɖo amɛ vovovowo. Kpɔ enu ci yí Aschwin, ci yí so Pays-Bas tekpɔ yí wa ɖa. Éxo nuxu so hwenu yí ejijiɛ Alicia nu. Émɔ: “Mìjinɔ edɔ ciwo yí mìawa yí akpedo mì nu mìajeshi mìwonɔnɔwo ɖɛ. Blaŋblaŋ ɔ, mìwanɔ edɔ kleŋkleŋ ɖewo shigbe enu ɖaɖa doju alo axomɛdɔ bu ɖewo wawa doju hannɛ. Le edɔ ŋtɔ́wo wawa mɛɔ, mìkpɔnɔ fini mɛɖe gbɔjɔ le koɖo fini mɛɖe sɛnŋ le.”
Nɔ míwanɔ ŋɖewo doju ciwo yí ahunnɔ emɔwo nɔ mí nɔ míakannɔ seŋ ɔ, atɛnŋ ana yí míajeshi míwonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe doji (Kpɔ mamamɛ 7-8)
8. Nyɔna ciwo yí mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo atɛnŋ akpɔ so enukplakpla doju mɛɔ?
8 Míatɛnŋ agbejeshi míwonɔnɔwo ɖɛ nɔ míkplanɔ Bibla doju. Nɔ míɖe nɔnɔɔ, míɖo awa toto nɔ sɛnsɛn xomumɛtɔ, nɔ Mawu anyi akpaxwe vevi ɖeka le míwo lɔlele lɔ mɛ. (Ŋun. 4:12) Eyi taɖo, danyɔ mɔ míawa toto yí atɔ nu kplakpla doju hwenu mízɔnzɔn yɛ ba? Le nyɔnɔnwi mɛɔ, mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ lɔwo dekpɔnyi xomu hɔɖo o yí nɔviŋsu lɔ dekpɔnyi eta nɔ nɔvinyɔnu lɔ hɔɖo o. Ele ahan gan, nɔ míkplakpla nu blaŋblaŋ dojuɔ, míatɛnŋ ajeshi lé míle do le gbɔngbɔn mɛ. Max koɖo Laysa, ci yí nyi asu koɖo ashi le États-Unis kpɔ nyɔna bu. Énu mɔ: “Ci mìtɔ mìwonɔnɔwo jiji troloɔ, mìtɔ wema ciwo yí xo nuxu so nɔnɔjiji, alɔlele koɖo xomu gbenɔnɔ kplakpla. Wema cɛwo hunnɔ emɔ nɔ seŋkankan so enyɔ veviwo nu ciwo nu agbɔnnu sa mɔ mìakan seŋ so.”
ENYƆ VEVI BU CIWO NU WOÐO ABU TAMƐ KPƆ SO
9. Nyɔ ciwo nu mɛ ciwo yí zɔnzɔn ɖo abu tamɛ kpɔ so, nɔ wosɔsɔ gbeta so mɛ ciwo woanu nɔ mɔ yewozɔnzɔn ɔ?
9 Miwo yí míɖo anu nɔ mɔ yewojijiɛ nɔnɔɔ? Mí amɛve lɔwo yí asɔ gbeta so nu. Nɔ mítɔ nɔnɔ jiji kakaɔ, mítɛnŋ sɔ gbeta mɔ yewodanui nɔ amɛ sugbɔ o. (Elo. 17:27) Nɔ míwɛ ahan ɔ, míatɛnŋ aze nɔ nyɔbiɔse koɖo amɛjiʒinʒin sugbɔwo. Vɔ nɔ mídenui nɔ mɛɖeɔ, míatɛnŋ aci azɔge nɔ amɛwo yí avɔnvɔn mɔ mɛbuwo avanya. Ecɛ atɛnŋ anyi afɔku. Eyi taɖo, anyɔ mɔ nɔ eglo keke can ɔ, mɛ ciwo yí ana nukplamu nywiwo mí yí agbekpedo mí nu le enuŋtɔŋtɔ ɖewo mɛ ɖo anya. (Elo. 15:22) Le kpɔwɛ mɛ, míatɛnŋ anui nɔ míwo xomumɛtɔ ɖewo, míwo xlɔ ɖewo ciwo yí shin le gbɔngbɔn mɛ alo Kristotɔ hamɛmɛshinshinwo.
10. Nyi yí mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo atɛnŋ awa nɔ wowo nu akpɔtɔ akpe nɔ Yehowaɔ? (Elododo wema 22:3)
10 Lé míawɛ nɔ bubu akpɔtɔ ale nɔnɔjiji míwotɔ lɔ nuɔ? Ci lɔnlɔn ci míɖo nɔ míwonɔnɔwo shinshin ɛɔ, esɔgbe mɔ míwo nu ajɔkɔ eji nɔ míwonɔnɔwo sugbɔ. Nyi yí atɛnŋ akpedo mí nu yí míakpɔtɔ ale mɛmiɖe le míwo nuwanawo mɛɔ? (1 Kor. 6:18) Míaze nɔ seŋkankan masɔgbewo, míŋgbenɔnɔ míwoɖekɛwo o yí ami aha sugbɔ nunu. (Efe. 5:3) Enu cɛwo atɛnŋ adɔ yí gbɔdɔndɔn drowo agbesɛnŋ doji yí agbɔnnu nɔ mí mɔ míaɖui mɔ yewoawa enu ci yí nyɔ. Danyɔ mɔ míaxonɔ nuxu so sɛnxu ciwo míaɖo nɔ míwoɖekiwo keŋ nɔ bubu akpɔtɔ anɔ nɔnɔjiji míwotɔ lɔ nu ba? (Hlɛn Elododo Wema 22:3.) Do jeshi enu ci yí kpedo Dawit koɖo Almaz ciwo yí so Ethiopie nu. Wonu mɔ: “Mìnɔnɔ eju le texwe ciwo yí amɛwo sugbɔ le alo le fini yí mìwo xlɔ ɖewo le. Mìdenɔnɔ mìwoɖekɛ le hun mɛ alo xɔ mɛ gbeɖe o. Enu cɛwo wawa dɔ yí mìze nɔ nɔnɔmɛ ciwo yí atɛnŋ asɔ mì do tetekpɔ mɛ.”
11. Enuvevi ciwo yí ɖo anɔ susu mɛ nɔ mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ, nɔ wosɔsɔ gbeta so lé woatɔnɔ alɔ nɔnɔ koɖo lé woawa bizu doɔ?
11 Vɔ lé míadanasɛ lɔnlɔn nɔ míwonɔnɔwo doɔ? Nɔ lɔnlɔn ci míɖo nɔ míwonɔnɔwo vasɛnkɔŋ dojiɔ, mítɛnŋ vadanasɛ ɖewo le emɔ ci yí sɔgbe ji. Vɔ nɔ ao gbɔdɔndɔn dro lɔwo vasɛnkɔŋ dojiɔ, atɛnŋ agbɔnnu sugbɔ mɔ aɖu eoɖeki ji nɔ èle koɖo ao xlɔ lɔ. (Salomɔ Ha 1:2; 2:6) Nɔ alɔ tɔtɔ nɔnɔ koɖo bizuwawa vasukɔgbɔ gbɛmɛgbɛmɛɔ, atɛnŋ ale fafɛɖe mɔ woawa enu ci yí dekpe nɔ Yehowa o. (Elo. 6:27) Eyi taɖo, le tɔtɔmɛ nɔ nɔnɔjiji lɔɔ, míxo nuxu so sɛnxu ciwo míaɖo nɔ míwoɖekiwo sɔ koɖo Bibla gɔnmɛɖosewo.c (1 Tɛs. 4:3-7) Mí amɛve lɔwo míbiɔ míwoɖekiwo se mɔ: Lé amɛwo kpɔnɔ lé mìtɔnɔ alɔ nɔnɔ yí kinɔshi nɔ mìwonɔnɔwo doɔ? Enuwana cɛwo atɛnŋ afɔn edro sɛnŋsɛnŋ do lanmɛ nɔ mɛɖe le mì mɛa?’
12. Nyi mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ ɖogbe anya so cukaɖa koɖo enugɔnmɛmase ciwo yí vanɔ le nɔnɔjiji hwenuɔ?
12 Lé míatɛnŋ akpɔ cukaɖawo koɖo enugɔnmɛmasewo gbɔ doɔ? Nɔ enugɔnmɛmasewo vava gblamɛ nɔ mí blaŋblaŋ ɖe? Edasɛ mɔ mídesɔgbe koɖo nɔnɔ yɔa? De ahan yɔ nɛ duudan o; enugɔnmɛmasewo vanɔ asu koɖo ashiwo pleŋ gblamɛ hweɖewonu. Alɔlele ɖe sɛnnɔŋ, nɔ amɛ amɛve lɔwo wanɔ edɔ doju keŋ kpɔnɔ wowo enugɔnmɛmasewo gbɔ. Eyi taɖo, lé míkpɔkpɔ míwo cakaɖawo gbɔ do yɛ adasɛ nɔ míwo lɔlele lɔ amlɛ nywiɖe alo damlɛ o. Míatɛnŋ abiɔ míwoɖekiwo se mɔ: ‘Mìatɛnŋ axo nuxu so cukaɖa lɔwo nu le fafa koɖo bubu mɛa? Mìle gbesɔsɔ yí alɔn do mìwo fɛnwo ji yí aje agbla yí awa dɔ so wo nua? Mìɖeblɛ yí tanɔshi nyɔ, ɖenɔ kuku yí sɔ enu kenɔ amɛa?’ (Efe. 4:31, 32) Nɔ mídesenɔ nugɔnmɛ nɔ míwonɔnɔwo o yí hwlɛnnɔ aɖe gbɛmɛgbɛmɛ le nɔnɔjiji hwenuɔ, nɔnɔmɛ lɔ datɛnŋ avatrɔ buɖe nɔ mívaɖe nɔnɔ o. Nɔ èvado jeshi mɔ mɛɖetɔ lɔ denyi mɛ ci yí je koɖo yeɔ, gbeta nywitɔ ci mí amɛve lɔwo asɔ yí nyi mɔ míaɖo te míwo xlɔnyinyi lɔ.d
13. Nyiwo yí atɛnŋ akpedo mɛ ciwo yí jikɔ nɔnɔ lɔwo nu yí woanya hwenu woɖo alé alɔɔ?
13 Hwenu míɖo azɔn na nɔɔ? Blaŋblaŋ ɔ, enuwo deyinɔ nywiɖe nɔ wosɔ gbeta kplakplakpla o. (Elo. 21:5) Eyi taɖo eʒan gamɛ ɖe gbɔxwe míajeshi míwonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe. Ele ahan gan, nɔnɔjiji hwenu lɔ deɖo ajinjin wu lé eje do o. Gbesɔ kpe niɔ, Bibla nu mɔ: “Nɔ emɔkpɔkpɔ ɖe deliɔ, eyi eji mɛ ʒannɔ.” (Elo. 13:12) Nɔ nɔnɔjiji lɔ vaxɔxɔ gamɛ ɖoɖuɔ, etɛnŋ vagbɔngbɔnnu nɔ mí doji mɔ míaɖu gbɔdɔndɔn drowo ji. (1 Kor. 7:9) Ŋgbesɔ susu ɖo azan nɛni ci míawa le nɔnɔjiji hwenu o, ewaɖeɔ, biɔ eoɖeki se mɔ, ‘nyi yí gbekpɔtɔ nɔŋ najeshi so mɛ ci ŋjikɔ aɖe lɔ nu gbɔxwe asɔ gbetaɔ?’
LÉ MƐBUWO ATƐNŊ AKPEDO MƐ CIWO YÍ JIKƆ NƆNƆWO NU DOƆ?
14. Enuŋtɔŋtɔ ciwo mɛbuwo atɛnŋ awa asɔ kpedo mɛ ciwo yí jikɔ nɔnɔwo nuɔ? (Kpɔ foto lɔ hɛnnɛ)
14 Nɔ mìjeshi mɛɖewo ciwo yí jikɔ nɔnɔ ɖe, lé mìatɛnŋ akpedo wo nu doɔ? Mìatɛnŋ ayɔ wo mɔ wo le va ɖu enu koɖo mì, awa sɛnsɛn xomumɛtɔ koɖo mì alo akpɔ jijɔ koɖo mì. (Rɔm. 12:13) Le nɔnɔmɛ ŋtɔ́wo mɛɔ, woatɛnŋ agbejeshi wowonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe doji. Aʒan mɔ mɛɖe anɔnɔ koɖo wo, akɔnɔ wo alo akplɔ wo yi texwe ɖe ci woatɛnŋ axo nuxu le wowoɖekɛa? Nɔ enyi ahan yɔ nɛɔ, mìatɛnŋ ana kpekpedonu woa? (Gal. 6:10) Alicia ci nu mìxo nuxu so vayi ɖo ŋwi enu ci yí jɔ eji nɔ yi koɖo Aschwin. Énu nɔ: “Nɔ mìʒan texwe ɖe ci mìwoɖekɛwo anɔ ju axo nuxu leɔ, ejɔnɔ ji nɔ mì nɔ nɔvi ɖewo yɔ mì mɔ mìwo le va yewo xomɛ.” Nɔ mɛɖe ciwo yí jikɔ nɔnɔ yɔ eo mɔ eo le va nɔ eju koɖo yewoɔ, dakpɔɛ mɔ mɔnukpɔkpɔ vevi ɖeka enyi ba? Míawa blɛwu nɔ mɛ ciwo yí jikɔ nɔnɔ lɔwo ŋgbenɔ azɔge wowoɖekɛwo keŋkeŋ o, vɔ míaje agbla anya nɔ woʒan gamɛ alo texwe ɖe yí axo nuxu wowoɖekɛ.—Fili. 2:4.
Nɔ mìjeshi mɛɖewo ciwo yí jijiɛ nɔnɔ ɖɛ ɖe, mìatɛnŋ awa enuŋtɔŋtɔ ɖewo asɔ kpedo wo nu (Kpɔ mamamɛ 14-15)
15. Nubu ci exlɔwo atɛnŋ awa asɔ kpedo mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo nuɔ? (Elododo Wema 12:18)
15 Mìatɛnŋ agbekpedo mɛ ciwo yí jikɔ nɔnɔ nu sɔ to enyɔ ciwo mìnunɔ koɖo ciwo mìdenunɔ ji. Hweɖewonuɔ, etɛnŋ ʒan mɔ mìaɖu mìwoɖekiwo ji yí abɔ enu. (Hlɛn Elododo Wema 12:18.) Le kpɔwɛ mɛ, mìtɛnŋ ji veviɖe mɔ mìanu nɔ mɛbuwo mɔ mɛleli tɔ mɛleli jiji, vɔ mɛ ciwo yí zɔnzɔn lɔwo tɛnŋ jijiɛ mɔ yewoŋtɔwo yí anu nyɔ lɔ nɔ mɛbuwo. Mìdeɖo adokɔ lɛgɛdɛ alo akpɔ enyɔ anukɔ so mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ lɔwo nu so nyɔ ciwo yí kan wowoɖekɛ nu o. (Elo. 20:19; Rɔm. 14:10; 1 Tɛs. 4:11) Gbesɔ kpe niɔ, mìdeɖo anunuɔ enyɔ ɖe alo abiɔkɔ enyɔ ɖewo se ciwo yí adɔ yí mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ lɔwo akpɔɛ mɔ woʒinʒin ɛ yewo ji mɔ yewo le ɖeblɛ alé alɔ o. Nɔvinyɔnu Elise koɖo asuɔ ɖo ŋwi mɔ: “Ewa ɖeka nɔ mì, ci mɛbuwo vabiɔkɔ toto ciwo mìwa so alɔlele nu se ciwo nu mìwoŋtɔwo dekpɔxo nuxu so nu kpetii o.”
16. Lé mìɖo awa nu do nɔ mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ mi zɔnzɔn ɔ?
16 Nɔ mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔ lɔwo sɔ gbeta mɔ yewoami zɔnzɔn ɖe? Mìdeɖo ado nu enyɔ hunnɔ mɛ o alo anɔ akpa ɖe ji yí atɔ ehwɛ dodo mɛɖe le wo mɛ o. (1 Piɛ 4:15) Nɔvinyɔnu Lea nu mɔ: “Ŋvaseseɛ yí amɛwo nunuɔ mɔ nyi yí taɖo nyɛ koɖo nɔviŋsu lɔ degbezɔnzɔn ma. Evenɔŋ sugbɔ.” Shigbe lé mìnui le tɔtɔmɛ nɛɔ, nɔ mɛɖe mi zɔnzɔn koɖo mɛɖeɔ, mìdeɖo akpɔɛ mɔ kokokoɔ, gbeta dɔndɔn yí enyi wosɔ o. Blaŋblaŋ ɔ, edasɛ kpoŋ mɔ nɔnɔjiji kpenɔdo amɛ nu yí wokpɔɛni nɔ woaɖe nɔnɔ alo wodaɖe nɔnɔ ma. Gbeta ŋtɔ́ tɛnŋ na yí woase vevi sugbɔ yí awa nɔ wo shigbe mɔ woci wowoɖekɛ hannɛ. Eyi taɖo mìatɛnŋ ajijiɛ emɔ ciwo ji mìato keŋ akpedo wo nu.—Elo. 17:17.
17. Nyi mɛ ciwo yí jijiɛ nɔnɔwo ɖo akpɔtɔ awakɔɔ?
17 Shigbe lé mìkpɔɛ yɛ nɛɔ, cukaɖawo le nɔnɔjiji mɛ, vɔ atɛnŋ agbedo jijɔ nɔ amɛ sugbɔ. Jessica nu mɔ: “Nɔ mìdanu nyɔ able amɛɔ, nɔnɔjiji defa o, vɔ ejɔ ji nɔ mì mɔ mìzan mìwo gamɛ koɖo mìwo ŋsɛn yí sɔ jeshi nɔnɔ ɖɛ nywiɖe.” Nɔ mízɔnzɔn koɖo mɛɖe le kakacɛ mɛɔ, míje agbla keŋ ajeshi míwonɔnɔwo ɖɛ nywiɖe. Nɔ míwɛ ahan ɔ, nɔnɔjiji hwenu míwotɔ amlɛ nɔ mí, akpedo mí amɛve lɔwo nu yí míasɔ gbeta nywi.
EHAJIJI 49 Míado Dzidzɔ Na Yehowa Ƒe Ðzi
a Ŋkɔ ɖewo trɔ.
b Nɔ àkpɔ nyɔbiɔse buwoɔ, kpɔ Les jeunes s’interrogent—Réponses pratiques, Volume 2, kp. 39-40.
c Alɔ tɔtɔ mɛbu vijinuwo nu nyi gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nuwana ɖe yí abiɔ mɔ hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ aɖo kojo nɔ amɛ do ji dru. Sɔgbe koɖo nɔnɔmɛ lɔwoɔ, alɔ tɔtɔ anɔ̀wo koɖo nuxu dɔndɔnwo xoxo toto enuŋwlɛɖaɖamɛ alo to telefonu ji, atɛnŋ agbedɔ woaɖo kojo nɔ amɛ.
d Nɔ àkpɔ enumɛɖeɖe buwoɔ, kpɔ “Enyɔbiɔse Ciwo yí so yi Hlɛntɔwo Gbɔ” le Jutakpɔxɔ 15 Août 1999 mɛ.